Povodom prošlotjedne vijesti o pojavi ptičje gripe u selu Križnica i ranije objavljenoj informaciji o nalazu virusa ptičje gripe kod uginulih labudova u Slavoniji kod Cerne u studenom, dobivamo upite o riziku za zdravlje ljudi.
Prvo treba razjasniti da se ptičja gripa tako zove zbog toga što izaziva bolest prvenstveno kod ptica, a ne kod ljudi. Razni virusi gripe uzrokuju blažu ili težu bolest kod ptica i za sve te viruse gripe prirodni domaćin su ptice selice, prvenstveno ptice koje borave na vodi i uz vodu.
Perad u Križnici i labudovi kod Cerne uginuli su od virusa gripe A, podtip H5N8. Taj je podtip virusa prvi put prepoznat kod bolesne peradi u Irskoj 1983. godine. Nakon toga nije bio detektiran kod ptica selica i peradi do 2014. godine, kada je zabilježen u Kini, Koreji, nekoliko europskih zemalja i u Sjevernoj Americi. Od lipnja 2016. godine ponovno se javlja kod ptica selica i domaće peradi u zemljama Azije i Europe, uključujući Hrvatsku.
Do sada nije zabilježen niti jedan slučaj bolesti ljudi uzrokovan ovim podtipom virusa ptičje gripe.
Neki drugi virusi ptičje gripe povremeno prelaze na ljude i izazivaju bolest, npr. A/H5N1 u Aziji i Egiptu, uz visoku smrtnost (preko 50%) i npr. A/H7N9 u Kini također uz visoku smrtnost (preko 40%). Međutim, ti virusi nemaju ono što zovemo potencijal za interhumano (sa čovjeka na čovjeka) širenje, a pogotovo nemaju epidemijski potencijal. Drugim riječima, nema dokaza da se ta gripa prenosi sa čovjeka na čovjeka i nisu zabilježena veća grupiranja oboljelih.
Za sada se smatra da su se bolesnici koji su oboljeli od gripe uzrokovane podtipovima A/H5N1 i A/H7N9 zarazili izravnim kontaktom s peradi, osim nekoliko slučajeva za koje se ne zna jesu li se zarazili od peradi ili od drugog bolesnika. Međutim, ako je i bilo nekoliko prijenosa sa čovjeka na čovjeka (što nije izravno dokazano), sa sigurnošću se može reći da ti virusi ptičje gripe za sada nemaju epidemijski potencijal jer se u svim pojedinačnim slučajevima takve bolesti kod ljudi provodi epidemiološka obrada, te bi se eventualna grupiranja bolesnih zasigurno prepoznala – a to se do sada nije dogodilo.
Kod virusa ptičje gripe A/H5N8 koji cirkulira u Europi od 2014. godine i otkriven je ove zime u Hrvatskoj, antigen hemaglutinin koji nosi oznaku H5, sličan je hemaglutininu ptičje gripe A/H5N1 koji već dulje od deset godina uzrokuje bolest peradi u jugoistočnoj Aziji i Egiptu, te hemaglutininu virusa A/H5N6 koji je detektiran u Sjevernoj Koreji i Kini. S obzirom da ovi virusi (A/H5N1 i A/H5N6) povremeno prelaze i na ljude, zbog sličnosti hemaglutinina ovih virusa s hemaglutininom A/H5N8 virusa, teoretski postoji mogućnost zaražavanja ljudi virusom A/H5N8. Zbog toga je potrebno kod rukovanja pticama koje su oboljele ili uginule od bolesti uzrokovane podtipom A/H5N8 koristiti zaštitna sredstva, a kod izravne i opsežne izloženosti izlučevinama bolesne/umrle peradi dolazi u obzir i preventivna primjena lijekova protiv gripe. To su mjere predostrožnosti koje se poduzimaju radi dodatnog smanjenja rizika od infekcije i bolesti kod ljudi, a ponavljamo da do sada nije zabilježena bolest uzrokovana ovim virusom gripe kod ljudi.
Receptori za virus gripe na stanicama dišnog sustava ljudi razlikuju se od receptora za virus gripe kod ptica, te u pravilu virusi ptičje gripe ne prelaze na ljude. Postoje izuzeci, a primjer su ranije spomenuti sporadični slučajevi gripe A/H5N1 i A/H7N9 kod ljudi.
Inače, kod svih virusa ptičje gripe postoji mogućnost da virusi tijekom cirkulacije među pticama selicama i domaćom peradi mutacijom ili genskim rekombiniranjem u pticama, ljudima ili drugim sisavcima (prvenstveno svinjama) steknu sposobnost prelaska na ljude i potencijal za interhumani prijenos. Toga se stručnjaci koji prate gripu kontinuirano pribojavaju jer se ne može isključiti mogućnost da tako promijenjeni virus ptičje gripe koji stekne sposobnost širenja sa čovjeka na čovjeka zadrži visoku patogenost te da izaziva teške kliničke slike i ima visoku smrtnost.
Zapravo se smatra da su svi virusi gripe koji su kroz povijest uzrokovali pandemije nastali iz ptičjih virusa gripe koji su mutacijama i rekombinacijama stekli sposobnost interhumanog prijenosa.
Za sada se najpažljivije motri i ispituje javljanje bolesti koju uzrokuje AH7N9 virus u Kini. Otkad su detektirani prvi slučajevi bolesti kod ljudi 2013. godine do danas je oboljelo preko 800 osoba, uglavnom ljudi koji su imali kontakt s peradi.