Virus ptičje gripe podtip A/H5N8 do sada nije uzrokovao bolest u ljudi

Ptičja gripa se tako zove zbog toga što izaziva bolest prvenstveno kod ptica i peradi, a ne u ljudi. Razni podtipovi virusa ptičje gripe uzrokuju blažu ili težu bolest u ptica i za sve su te viruse gripe prirodni domaćin ptice selice, prvenstveno one koje borave na vodi i uz vodu.

Ptičju gripu koja se posljednjih tjedana spominje u našim medijima uzrokuje virus gripe A, podtip H5N8. Ovaj je podtip virusa prvi put prepoznat u bolesne peradi u Irskoj 1983. godine, a od 2010. godine se kontinuirano nalazi u divljih ptica Azije, gdje je zabilježeno i nekoliko epidemija na peradarskim farmama u Kini, Japanu i Južnoj Koreji. Od 2014. godine se ovaj virus bilježi u nekoliko europskih zemalja i Sjevernoj Americi, a od lipnja 2016. godine ponovno se javlja u ptica selica i domaće peradi u zemljama Europe kao što su Austrija, Mađarska, Njemačka, Danska, Poljska i Švicarska, uključujući Hrvatsku.

Do sada nigdje nije zabilježen niti jedan slučaj bolesti ljudi uzrokovan ovim podtipom virusa ptičje gripe.

Neki drugi virusi ptičje gripe povremeno prelaze na ljude i izazivaju bolest, kao  primjerice A/H5N1 u Aziji i Egiptu, uz visoku smrtnost (više od 50 %) i A/H7N9 u Kini, također uz visoku smrtnost (više od 40 %). Međutim, ovi virusi nemaju potencijal za interhumano širenje (sa čovjeka na čovjeka), a pogotovo nemaju epidemijski potencijal. Drugim riječima, nema dokaza da se ta gripa prenosi sa čovjeka na čovjeka i nisu zabilježena veća grupiranja oboljelih.

Za sada se smatra da su se bolesnici koji su oboljeli od gripe uzrokovane podtipovima A/H5N1 i A/H7N9 zarazili izravnim kontaktom s peradi, osim nekoliko slučajeva za koje se ne zna jesu li se zarazili od peradi ili od drugog bolesnika. Međutim, ako je i bilo nekoliko prijenosa sa čovjeka na čovjeka, što nije izravno dokazano, sa sigurnošću se može reći da ti virusi ptičje gripe za sada nemaju epidemijski potencijal, jer se u svim pojedinačnim slučajevima takve bolesti u ljudi provodi epidemiološka obrada, te bi se eventualna grupiranja bolesnih zasigurno prepoznala – a to se do sada nije dogodilo.

Kod virusa ptičje gripe A/H5N8 koji cirkulira u Europi od 2014. godine, a ove je zime otkriven u Hrvatskoj, antigen hemaglutinin koji nosi oznaku H5, sličan je hemaglutininu ptičje gripe A/H5N1 koji već dulje od deset godina uzrokuje bolest peradi u jugoistočnoj Aziji i Egiptu, te hemaglutininu virusa A/H5N6 koji je detektiran u Južnoj Koreji i Kini. S obzirom da ovi virusi (A/H5N1 i A/H5N6) povremeno prelaze i na ljude, zbog sličnosti hemaglutinina ovih virusa s hemaglutininom virusa A/H5N8, teoretski postoji mogućnost zaražavanja ljudi virusom A/H5N8. Zbog toga je kod rukovanja pticama koje su oboljele ili uginule od bolesti uzrokovane podtipom A/H5N8 potrebno koristiti zaštitna sredstva, a kod izravne i opsežne izloženosti izlučevinama bolesne ili uginule peradi dolazi u obzir i preventivna primjena lijekova protiv gripe. To su mjere opreza koje se poduzimaju radi dodatnog smanjenja rizika od infekcije i bolesti kod ljudi, a, ponavljamo, do sada kod ljudi nije zabilježena bolest uzrokovana ovim virusom gripe.

Receptori za virus gripe na stanicama dišnog sustava ljudi razlikuju se od receptora za virus gripe kod ptica, te u pravilu virusi ptičje gripe ne prelaze na ljude. Postoje izuzeci, kao ranije spomenuti sporadični slučajevi gripe A/H5N1 i A/H7N9 u ljudi.

Inače, kod svih virusa ptičje gripe postoji mogućnost da virusi tijekom cirkulacije među pticama selicama i domaćom peradi mutacijom ili genskim rekombiniranjem u pticama, ljudima ili drugim sisavcima (prvenstveno svinjama) steknu sposobnost prelaska na ljude i potencijal za interhumani prijenos. Toga se stručnjaci koji prate gripu kontinuirano pribojavaju jer se ne može isključiti mogućnost da tako promijenjeni virus ptičje gripe koji stekne sposobnost širenja sa čovjeka na čovjeka zadrži visoku patogenost te izaziva teške kliničke slike s visokom smrtnošću.

Zapravo se smatra da su svi virusi gripe koji su kroz povijest uzrokovali pandemije nastali iz ptičjih virusa gripe koji su mutacijama i rekombinacijama stekli sposobnost interhumanog prijenosa.

Od 2003. godine do 17. siječnja 2016. godine je u 16 država širom svijeta zabilježeno 856 laboratorijski potvrđenih slučajeva ptičje gripe u ljudi uzrokovanih podtipom virusa A/H5N1, uključujući 452 smrtna slučaja. Posljednji je slučaj u ljudi zabilježen u srpnju prošle godine u Egiptu. Osim toga, u Kini je od 2013. godine zabilježeno 16 laboratorijski potvrđenih slučajeva ptičje gripe uzrokovanih virusom podtipa A/H5N6, uključujući šest smrti.

Za sada se najpažljivije motri i ispituje javljanje bolesti koju uzrokuje virus A/H7N9 u Kini. Otkad su detektirani prvi slučajevi bolesti u ljudi 2013. godine, do danas je oboljelo više od  900 osoba, uglavnom onih koji su imali kontakt s peradi.

 

Preporuke za mjere opreza kod ljudi su sljedeće:

  • Treba izbjegavati kontakt s pticama selicama i peradi ako su bolesne, a osobito ukoliko se pronađu mrtve. O tome treba odmah obavijestiti nadležne veterinarske službe.
  • Osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženim životinjama trebaju se javiti nadležnom epidemiologu zbog provedbe tzv. pasivnog zdravstvenog nadzora u trajanju od 10 dana, što uključuje praćenje vlastitog zdravstvenog stanja i promptno javljanje svom liječniku i nadležnom epidemiologu u slučaju pojave simptoma sličnih gripi i/ili konjunktivitisa.
  • Važno je redovito i pravilno pranje ruku sapunom i toplom vodom.
  • Važne su higijenske mjere pri rukovanju namirnicama i pripremi hrane, kao i mjere termičke obrade (kuhanje, prženje, pečenje) namirnica (mesa, jaja i dr.).
  • Određene osobe zbog potencijalne profesionalne izloženosti, npr. djelatnici na peradarskim farmama, veterinari i lovci, podliježu pojačanom zdravstvenom nadzoru.