JAMRAI – Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections

JAMRAI – Zajednička akcija o antimikrobnoj rezistenciji i infekcijama koje rezistentni mikroorganizmi izazivaju (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections)

U današnje je vrijeme otpornost bakterija na antibiotike (antimikrobna rezistencija, AMR) ozbiljna prijetnja javnom zdravlju koja sve više uzima zamah. Porast broja višestruko otpornih ili multirezistentnih bakterija povezanih s nedostatkom novih antibiotika predstavlja prijetnju globalnom zdravlju. Zbog AMR-a se događa da su neki pacijenti suočeni s problemima oko izbora djelotvornih antibiotika ili čak u određenim rjeđim slučajevima ne postoji djelotvorni antibiotik.

Problemu AMR-a doprinosi i činjenica da se stariji antibiotici postupno uklanjaju s tržišta jer nisu ekonomski održivi, iako su još uvijek djelotvorni. Pitanje antimikrobne rezistencije je veliki izazov današnje medicine i predstavlja jedan od prioriteta javnog zdravstva.

AMR nije ograničen na zemljopisno područje ili državu. ECDC je 2008. godine procijenio da je u Europi 25 000 smrti i 2,5 milijuna dodatnih bolničkih dana godišnje uzrokovano infekcijama uzrokovanima višestruko otpornim bakterijama i povezao s godišnjim društvenim troškovima od oko 1,5 milijardi eura. Prema podacima OECD-a, procjenjuje se da AMR na globalnoj razini godišnje uzrokuje oko 700 000 smrtnih slučajeva. Unatoč akcijama koje se poduzimaju, među ostalim i od Svjetske zdravstvene organizacije, pobol, ali i smrtnost u vezi s AMR-om stalno rastu. Prema objavljenim podacima i izvještajima kao što je npr. “Pregled antimikrobne otpornosti” Jima O’Neilla (SZO), antimikrobna rezistencija bi mogla, ako se ništa ne učini, postati  globalni problem medicine i uzročnik smrnosti  broj 1 do 2050. godine.

U vezi s potrebama za sprečavanjem infekcija, pažljivom primjenom antibiotika, otkrivanjem novih terapija, očuvanjem postojećih antibiotika i kontroliranjem širenja otpornih bakteija u okolišu, mnoge su zemlje i međunarodne organizacije pokrenule ambiciozne planove u posljednjih nekoliko godina.

Različite nacionalne, europske i međunarodne inicijative koje su se pojavile tijekom prošlog desetljeća odražavaju zajedničku predanost aktivnom rješavanju tog pitanja. Bitno je da svi subjekti na području AMR udruže snage kako bi izbjegli dupliciranje napora i osigurali veću koherentnost u globalnom pokretu protiv AMR-a. U tom smislu, SZO je u suradnji s FAO-om i OIE-om razradio globalni akcijski plan (GAP) nakon što je pregledao globalno opterećenje AMR-om. GAP postavlja pet glavnih ciljeva i naglašava pristup „Jedno zdravlje ” (engl. OneHealth) koji obuhvaća ljudsko zdravlje, zdravlje  životinja i okoliš. Veliki se broj zemalja obvezao na nacrt i provedbu nacionalnih strategija usklađenih s GAP-om do sredine 2017. godine. Štoviše, Europska unija je nedavno usvojila ambiciozne zaključke Vijeća o sljedećim koracima za rješavanje AMR-a, koji uključuje postavljanje mreže „One Health“ diljem država članica.

Europska komisija i njezine agencije kao i druge međunarodne organizacije ili agencije (npr. OECD, WHO Europe, ECDC, OIE, FAO) su najbolja mjesta za potporu zemljama u provedbi nacionalnih strategija za podizanje svijesti o AMR-u i razvoju politike za kontrolu AMR-a u zdravstvenom i veterinarskom sektoru. Akademska zajednica i industrija su najbolje mjesto za razvoj novih lijekova i alternativnih pristupa terapiji. Nacionalne i međunarodne agencije su najbolje pozicionirane na jačanju nadzora i razvoju pokazatelja za praćenje primjene antibiotika i otpornosti u životinjskom i ljudskom sektoru. Davatelji usluga zdravstvene skrbi su bitni da se osigura da politika AMR-a i kontrola infekcija i strategije prevencije budu učinkovito integrirane u rutinsku skrb za ljude i životinje. U tom je smislu kontrola otpornosti i očuvanje djelotvornosti antibiotika odgovornost sviju, a može biti rezultat samo zajedničkih nastojanja prema održivom razvoju antimikrobnih lijekova.

Opći cilj projekta JA AMR

S obzirom na prognoze i ozbiljnost problema antimikrobne rezistencije u zemljama EU-a,  pristupilo se jednom zajedničkom projektu, tj. zajedničkoj akciji o AMR-u i infekcijama koje rezistentni mikroorganizmi izazivaju (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections – JA AMR and HCAI), kojemu se pridružila i Republika Hrvatska djelovanjem Službe za mikrobiologiju HZJZ-a.

Projekt će se provoditi u nekoliko radnih paketa (engl. Work package – WP), a RH će najvećim dijelom sudjelovati u Radnom paketu 7 (WP7), čiji je naziv Odgovarajuća uporaba antibiotika u zdravstvenoj praksi (engl. Appropriate use of antimicrobials in health care).

JA AMR je u skladu s Akcijskim planom EU-a i Zaključcima Europskog Vijeća o AMR-u (usvojen 17. lipnja 2016.) i trojnim GAP-om. Projekt će uključiti napore u borbi protiv bolničkih infekcija koje nastaju zbog rezistenih mikrooganizamam i temeljit će se na postojećim radovima i inicijativama država članica, kao i međunarodnih organizacija (OECD, ECDC, WHO Europe, OIE i FAO). Voditelji projekta trebaju predložiti konkretne korake koji će europskim zemljama omogućiti jačanje provedbe učinkovitih i dokazanih mjera za rješavanje AMR-a i HCAI-a u korist država članica i cjelokupnog javnog zdravstva u Europi.

Stoga je glavni cilj Zajedničke akcije AMR-HCAI osigurati da se politika utemeljena na dokazima za kontrolu AMR-a usvoji i koordinirano provodi u svim zemljama članicama EU-a, čime se osiguravaju nacionalne specifičnosti u skladu sa smjernicama i preporukama ECDC-a i Svjetske zdravstvene organizacije, te u vezi s drugim europskim inicijativama.

Glavne postavke projekta JA AMR HCAI

  • Identificirati i testirati mjere zasnovane na dokazima za rješavanje AMR-a i HCAI-a u različitim kontekstima i temeljem rezultata tih testova podržati izgradnju kapaciteta i dati preporuke kreatorima politike (WP6, WP7, WP4).
  • Povezati različite mreže kreatora politike, stručnjaka i organizacija za AMR i HCAI koje rade u različitim europskim i međunarodnim inicijativama i projektima relevantnima za donošenje odluka o politici AMR (WP1, WP2, WP4, WP5, WP8).
  • Promicati pristup „Jedno zdravlje“.

(i)  kroz bolju suradnju, razumijevanje i povjerenje između sektora koji se bave zdravljem životinja i ljudi, pitanjima okoliša

(ii) kroz podržavanje provođenja koncepta “Jedno zdravlje“ u svim politikama – veterinarske medicine, humane medicine,   prehrambene industrije, ekologije…. jer zdravstvene politike trebaju imati međusektorsku dimenziju  (WP5, WP7).

  • Povećati svijest i razumijevanja AMR-a u europskim zemljama članicama (WP2, WP8).
  • Izraditi konkretne preporuke za europski doprinos međunarodnim inicijativama kao što su WHO, GHSA, G7 … (WP2, WP4, WP9).

Ciljevi radnog paketa (WP) 7
Glavni cilj ovog paketa je usporediti i organizirati korisnu bazu podataka s trenutnim smjernicama za upravljanje antibioticima na svim razinama europskog zdravstvenog sustava i u veterinarskoj medicini te uspostaviti djelotvorne alate za procjenu primjene antibiotika u svim zemljama članicama EU.

Specifični ciljevi WP7

  1. Identificirati i pregledati postojeće smjernice, alate (uključujući pokazatelje kvalitete) i najvažnije, metode provedbe u ljudskom sektoru (po razini skrbi, bolnice, ustanove za dugoročnu skrb i postavljanje zajednice) i veterinarskom sektoru i sažeti dostupne informacije na internetskoj stranici ECDC-a.
  2. Koristiti rezultate cilja 1 da bi vodili radionice sa svim zainteresiranim partnerima uzevši u obzir barijere, mogućnosti i uspješne strategije za provedbu na tri razine skrbi humanog i veterinarskog sektora kako bi se ocijenile moguće opcije za provedbu rada.
  3. Prijaviti razinu primjene i razinu prihvaćanja strategija upravljanja antibioticima na različitim razinama skrbi i u hrani  – u različitim zemljama, uključujući pokazatelje za potrošnju antibiotika kod ljudi i životinja.
  4. Izraditi i voditi pilot projekte glede učinkovite provedbe smernica o uporabi antibiotika (kako je definirano u prethodnim dvjema aktivnostima) uvođenjem jednostavnog sustava nadzora potrošnje i otpornosti antibiotika, uključujući i povratne mehanizme.  Predviđa se visoki stupanj sinergije između WP7 i WP6 te se predlaže suradnja dvaju paketa.

S obzirom na kompleksnost problema AMR-a i različite državne, europske i internacionalne inicijative koje su se pojavile u posljednjem desetljeću, jasno je da postoji potreba za zajedničkom posvećenošću aktivnom rješavanju ovog problema. Od osnovne je važnosti da svi sudionici udruže snage da bi se izbjeglo nepotrebno preklapanje napora te da se osigura bolja povezanost unutar svjetskog pokreta borbe protiv AMR-a. U navednom će kontekstu i Hrvatska nastojati što više sudjelovati u naporima očuvanja djelotvornostni antibiotika i borbi protiv AMR-a.

Trajanje projekta: 1. rujna 2017. – 1. rujna 2020.
Voditelj projekta: dr. sc. Blaženka Hunjak, dr. med
Poveznica na izvornu internetsku stranicu projekta: www.eu-jamrai.eu