Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a i drugih spolno i krvlju prenosivih bolesti

Prateći prijave oboljenja od zaraznih bolesti, spolno prenosive bolesti (gonoreja, sifilis) u Hrvatskoj pokazuju stabilan trend pojavnosti u posljednjih pet godina, a HIV/AIDS se od početka praćenja (1985.) zadržava na niskoj razini pojavnosti, jednoj od najnižih u Europi i svijetu. Incidencija novootkrivenih slučajeva hepatitisa B i C posljednjih je pet godina relativno ujednačena, s oko 150 prijava godišnje hepatitisa B i 200 prijava hepatitisa C (akutno obiljeli od hepatitisa i asimptomatski nositelji zajedno).

Prema prijavama zaraznih bolesti i podacima iz zdravstvenih ustanova i istraživanja u Hrvatskoj se u posljednjih pet godina godišnje prosječno se bilježi:

  • 340 klamidijskih infekcija [1]. Prevalencija klamidijskih infekcija kod adolescenata i mladih do 25 godina, prema različitim istraživanjima, kreće se od 3,5 do 6,2% [2]
  • 150 hepatits B infekcija te 180 hepatitis C infekcija (asimptomatske infekcije i akutno oboljeli od hepatitisa B/C) – značajno smanjenje učestalosti hepatitisa B nakon uvođenja cijepljenja u redovni program cijepljenja (1999. u 6. razred osnovne škole 2007. u dojenačkoj dobi [1]; prevalencija hepatitisa B i hepatitisa C u općoj populaciji je niska (<2% stanovništva nositelji su HBsAg, odnosno anti-HCV), a procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 25.000 osoba kronično zaraženo virusom hepatitisa B, a oko 40.000 virusom hepatitisa C [3,4]
  • 40 oboljelih od sifilisa i 17 od gonoreje [1]
  • 90 oboljelih od zaraze HIV-om. U razdoblju 1985-2015. zabilježeno je preko 1300 osoba zaraženih HIV-om, a 200 oboljelih umrlo je od AIDS-a; većina od ukupnog broja slučajeva se zarazila spolnim putem prijenosa virusa; spolni odnos između muškaraca je najčešći prijavljeni put prijenosa (62%), dok je drugi najčešći spolni put prijenosa između žene i muškarca (27%) [1,5]

 

 

 

[1] Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2015. godinu, HZJZ, 2016.

[2] Božičević i sur. Urine-based testing for Chlamydia trachomatis among young adults in a population-based survey in Croatia: Feasibility and prevalence, BMC Public Health 2011, Hirsl-Hećej i sur. Prevalence of chlamydial genital infection and associated risk factors in adolescent females at an urban reproductive health care center in Croatia. Coll Antropol., 2006

[3] Kaić B, Vilibić-Čavlek T, Filipović SK, i sur. Epidemiologija virusnih hepatitisa. Acta Med Croatica. 2013. Oct;67(4):273-9 

[4] Nemeth Blažić T. Epidemiologija kroničnoga hepatitisa C i važnost implementacije registra bolesnika. Medix. 2016. Oct;123:82-6

[5] Registar za HIV, HZJZ