U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo održana Panel rasprava – Izazovi novih ovisnosti

Prema istraživanju stručnjaka s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta iz 2011. godine, 75 % zagrebačkih srednjoškolaca barem se jednom u životu kockalo te postoji značajan udio onih koji zadovoljavaju kriterije za rizično (20 do 26 %) i problematično kockanje (8 do 12 %). Također, gotovo 77 % hrvatskih srednjoškolaca svakodnevno koristi internet za zabavu, pokazuju rezultati “Europskog istraživanja o pušenju, alkoholu i drogama među učenicima“ o kojima se 14. prosinca 2015. g. raspravljalo na stručnom skupu o ovisnostima kockanja, klađenja i interneta koji se održao u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Na skupu su stručnjaci s područja mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti upozorili na stalni porast poremećaja navika i nagona uzrokovanih računalnim igricama, igrama na sreću i klađenjem u sportskim kladionicama.

Istraživanja pokazuju da je gotovo 67 % odraslih u Hrvatskoj barem jednom u životu igralo neku igru na sreću te da su muškarci općenito skloniji svim oblicima kockanja i klađenja, osim igranju lutrije, u čemu među spolovima nema razlike.

Među mladićima je najpopularnije klađenje u sportskim kladionicama, a slijede automati za igranje, kasino te kartanje za novac.

Istraživanje HZJZ-a i Ministarstva zdravstva 2009. godine je pokazalo da se 55,5 % studenata prve godine sveučilišnih studija u Zagrebu kocka i kladi. Rizično i problematično kocka se i kladi 9,5 % studenata, a muški spol je najjači čimbenik povezanosti rizičnog i problematičnog kockanja i klađenja.

I oko 75 % zagrebačkih srednjoškolaca izjavilo je da se barem jednom u životu kockalo. Dvadesetak posto ocijenjeno ih je kao “rizični”, a 10-ak posto kao “problematični” ovisnici.

Devet panelista, doc. dr. sc. Ante Bagarić iz Klinike za psihijatriju „Vrapče“, Željko Petković, ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH, mr. sc. Đurđica Petran iz Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ivo Jakić, policijski službenik za prevenciju, Tomislav Đidara, prof. def. iz Ministarstva zdravlja, dr. sc. Vesna Ivasović, viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje, doc. dr. sc. Neven Ricijaš, pročelnik Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko–rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Iva Pejnović Franelić, voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti sa savjetovalištem pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te Jure Grlić iz Udruge liječenih kockara „Vrijeme je da se krene“ složilo se da se broj osoba koje traže pomoć povećava.

Smetnje radi kojih osobe traže pomoć najčešće zadovoljavaju i kriterije ovisnosti: novi obrazac ponašanja dobiva veću važnost od obrazaca ponašanja koji su ranije bili u prvom planu, otežana je kontrola nad ovisničkim ponašanjem, prisutni su apstinencijski sindrom i žudnja kad je osoba udaljena od sredstva ovisnosti, razvija se tolerancija (poduzimanje aktivnosti sve jačeg podražajnog potencijala), zanemaruju druga zadovoljstva i interesi, nastavlja se s ovisničkim ponašanjem unatoč jasnim posljedicama na tjelesnom, psihičkom, financijskom ili socijalnom planu.