Živjeti zdravo

Smanjenje kvalitete života, dugo i najčešće doživotno trajanje, invaliditet, prijevremena smrtnost i visoki troškovi
za zdravstveni sustav glavne su karakteristike kroničnih nezaraznih bolesti koje u razvijenim svjetskim zemljama, ali i u Republici Hrvatskoj čine oko tri četvrtine pobola i pomora. Značajan porast stopa pobola i pomora u posljednjih par desetljeća posljedica su prirodnog kretanja stanovništva koje rezultira porastom udjela starijih osoba u ukupnoj populaciji, neumjerene tjelesne aktivnosti koja nastaje kao posljedica sedentarnog načina obavljanja posla ili prevelikog tjelesnog opterećenja poslom, izloženosti stresu i životnim navikama štetnim po zdravlje.

Još 2003. godine započela je provedba Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ pod nadzorom tadašnjeg Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2014. godine su organizirali nastavak provedbe ovog programa koji djelovanjem u zajednici nastoji informirati, educirati i senzibilizirati građane Republike Hrvatske svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima zdravih stilova života – pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, prevenciji debljine, smanjenju prekomjerne tjelesne mase, smanjenju pobola od kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, tumori, dijabetes tip II, kronične opstruktivne plućne bolesti, mentalne bolesti). U provedbi ovog Nacionalnog programa sudjeluju međuresorna tijela državne uprave i druge institucije.

Programi i aktivnosti Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ usmjereni su poboljšanju zdravlja cijele populacije jer djelovanjem u lokalnoj zajednici nastoje informirati, educirati i senzibilizirati građane svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima zdravih stilova života. Pet komponenti ovog programa koje uključuju pojedine projekte su: Zdravstveno obrazovanje (projekt Poligoni, projekt 10′ vježbanje, Preporučeni jelovnici za osnovne i srednje škole), Zdravstveni turizam (projekt Hodanjem do zdravlja), Zdravlje i prehrana (jamstveni žig “Živjeti zdravo”, Program pravilne prehrane u školama), Zdravlje i radno mjesto (projekt Tvrtka prijatelj zdravlja) i Zdravlje i okoliš (projekt Volonteri u parku). Ciljana populacija Nacionalnog programa su: djeca i mladi, osobe srednje i starije dobi, općenito – osobe s povećanim bihevioralnim i biomedicinskim čimbenicima rizika.

Očekivani javnozdravstveni doprinosi Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ su: senzibilizacija građana o potrebi očuvanja zdravlja, mijenjanje promjenjivih loših životnih navika, smanjenje pobola od kroničnih nezaraznih bolesti i porast udjela zdravih građana u ukupnoj populaciji Republike Hrvatske.

Kriteriji za hranu/proizvode koji mogu nositi jamstveni žig „Živjeti zdravo“

Priručnik: Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece