Projekt je financiran sredstvima programa Prijelaznog instrumenta Europske unije za Republiku Hrvatsku, a svrha mu je jačanje zaštite mentalnog zdravlja kroz osnaživanje kapaciteta u zajednici te poboljšavanje javne spoznaje i unaprjeđenje javnog znanja o problemima i poremećajima mentalnog zdravlja.
Cilj projekta je zaštita i poboljšanje mentalnog zdravlja, uključujući pristupačniji i djelotvorniji postupak liječenja, kao i rehabilitaciju osoba s problemima mentalnog zdravlja u svrhu praćenja zaštite mentalnog zdravlja i procesa ojačavanja kapaciteta u zajednici te poboljšanja javne spoznaje o pitanjima mentalnog zdravlja.
Trajanje projekta: 12 mjeseci (8.3.2017.-8.3.2018.)
Vrijednost projekta: € 299.846,67
● Korisnik: Ministarstvo zdravstva
● Krajnji korisnik: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
● Naručitelj: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije
● Izvršitelji: Ericsson Nikola Tesla d.d. i MCS Grupa d.o.o.
Problemi i poremećaji mentalnog zdravlja predstavljaju jedan od zdravstvenih prioriteta današnjice!
U bolničkom pobolu u Hrvatskoj mentalni poremećaji sudjeluju sa 6-7% u ukupnom broju hospitalizacija; jedan su od vodećih uzroka prema broju hospitalizacija u radno-aktivnoj dobi te vodeći uzrok prema trajanju hospitalizacija. Mentalni poremećaji predstavljaju i jedan od vodećih uzroka invaliditeta u Hrvatskoj s udjelom oko 25%. Sustav zdravstvene skrbi za osobe s problemima i poremećajima mentalnog zdravlja trenutno je naglašeno usmjeren na institucionalizaciju i skrb kroz bolnički sustav, s visokom stopom hospitalizacija. Suvremeni sustavi skrbi za osobe s mentalnim problemima i mentalnim poremećajima usmjereni su na skrb na razini zajednice, pri čemu se zdravstvena zaštita odmiče od velikih ustanova prema općim bolnicama, primarnoj zdravstvenoj zaštiti i lokalnoj zajednici. Skrb u zajednici je smjer koji Europska unija potiče zbog brojnih pozitivnih učinaka na zdravstveno stanje pacijenata, zajednicu te podizanje razine kvalitete i smanjenje troškova zdravstvenog sustava.
Glavni rezultat ovog projekta je uspostava pilot sustava praćenja, razmjene i distribucije informacija o mentalnim poremećajima u pilot okolini zapadnog dijela Zagreba.
Uspostava tog sustava ostvarena je kroz aplikativno pilotsko rješenje koje podržava sustav praćenja mentalnih poremećaja, razmjenu informacija unutar sustava javnog zdravstva i suradnju između svih dionika kako bi se poboljšala skrb za osobe s problemima mentalnog zdravlja na razini zajednice. Pilotsko rješenje uključuje striktno poštivanje privatnosti i prava pacijenata, sukladno nacionalnim propisima.
Komponenta Tehničke pomoći projekta neposredno je povezana i nastavlja se na Twinning komponentu projekta „Osiguravanje optimalne zdravstvene skrbi za osobe s poremećajima mentalnog zdravlja“ (Twinning number: HR 14 IB SO 02). Ciljevi obije komponente su srodni i komplementarni, usmjereni na unaprjeđenje zdravstvene skrbi i zdravlja osoba s mentalnim problemima i poremećajima kroz osposobljavanje i ojačavanje kontinuirane skrbi, uključujući skrb u zajednici te edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih profesionalaca o dobrim praksama kontinuirane skrbi i uključivanje osoba s poremećajima mentalnog zdravlja u zajednicu.
Tehničkom komponentom je uspostavljen pilot sustav praćenja, razmjene i distribucije informacija o mentalnim poremećajima u realnom vremenu koji djelotvorno omogućuje uvid u pokazatelje djelovanja sustava. Pilot će se provoditi u pilot okolini u zapadnom dijelu Zagreba, a uključivat će sljedeće dionike zdravstvenog sustava: Kliniku za psihijatriju Vrapče, Psihijatrijsku bolnicu Sv. Ivan, Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mlade, Dom zdravlja Zagreb Zapad, Centar za mentalno zdravlje te Nastavni zavod za javno zdravstvo „Andrija Štampar“.
SPECIFIČNI REZULTATI PROJEKTA:
1. pripremljena i usuglašena Analiza sustava praćenja, razmjene i distribucije informacija o mentalnim poremećajima,
2. razvijeno i integrirano Pilotsko rješenje za praćenje, razmjenu i distribuciju informacija o mentalnim poremećajima,
3. testirano Pilotsko rješenje u zapadnom dijelu Zagreba.
PILOTSKO RJEŠENJE ĆE OMOGUĆITI:
● prikupljanje, obradu i prezentaciju ključnih podataka i informacija vezano za zdravstvenu skrb za osobe s problemima i poremećajima mentalnog zdravlja tako da podrži prilagodbu i promjene u zdravstvenom sustavu kroz proaktivno i koordinirano sudjelovanje dionika skrbi u tim promjenama unutar svog područja odgovornosti,
● učinkovitije povezivanje dionika zdravstvenog sustava i podatkovnih izvora u tom sustavu radi kvalitetnijeg praćenja tijeka, djelovanja, pokazatelja i trendova u zdravstvenoj skrbi za osobe s problemima i poremećajima mentalnog zdravlja na razini sustava i olakšavanja prilagodbu zdravstvene skrbi potrebama tih osoba te uključivanje lokalne zajednice u tu skrb.
Pilotsko rješenje, kroz personalizirano internetsko korisničko sučelje te uz siguran i kontroliran pristup, pruža dionicima pilota alate, informacije i mehanizme za razmjenu podataka, nužne svakome od njih za djelotvoran doprinos ostvarenju ukupnih ciljeva.
Budući da navedeno rješenje omogućuje praćenje tijeka i trajanja hospitalizacija te provedbe drugih vidova skrbi za osobe s problemima mentalnog zdravlja u bolničkom i izvanbolničkom liječenju, odnosno u zajednici, tako prikupljeni indikatori koristit će se i kako bi se kroz njihovu usporedbu utvrdila uspješnost ciljeva projekta u osiguravanju optimalne zdravstvene skrbi za osobe s problemima mentalnog zdravlja.
MIŠLJENJA STRUČNJAKA
Dunja Skoko-Poljak, dr.med.
Načelnica Sektora za javno zdravstvo u Ministarstvu zdravstva
Projekt Prijelaznog instrumenta „Osiguravanje optimalne zdravstvene skrbi za osobe s problemima mentalnog zdravlja“ koji Ministarstvo zdravstva provodi u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo važan je zbog razvoja informatičkog rješenja koje će nam pomoći pri praćenju procesa pružanja zdravstvene skrbi kroničnim psihijatrijskim bolesnicima u narednom razdoblju. Ovaj Pilot projekt će koristiti rješenje za praćenje tijeka i trajanja hospitalizacija te provedbe drugih vidova skrbi za osobe s problemima mentalnog zdravlja u bolničkom i vanbolničkom liječenju, odnosno u zajednici.
Kako je trenutno u pripremi izrada strateškog dokumenta koji će obuhvatiti i područje zaštite mentalnog zdravlja u zajednici, vjerujem da ćemo kroz postignute ciljeve ovog projekta u budućem razdoblju osigurati razmjenu kvalitetnih i pravovremenih informacija za potrebe rada svih dionika koji su uključeni u postupke pružanja usluga u našem sustavu. Ujedno će se kroz kontrolirani i siguran sustav osigurati kvalitetni alati za razmjenu informacija neophodnih za pravovremene i učinkovite intervencije, a na zadovoljstvo pacijenata koji ove usluge koriste.
Dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, dr.med., spec. školske medicine
Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Skrb u zajednici je skrb usmjerena na oporavak osoba s mentalnim poremećajima u vlastitom okruženju. Podrazumijeva uključivanje u život zajednice, preuzimanje društvenih zadaća i ravnopravno pridonošenje razvoju i unaprjeđenju životnog okruženja što je sastavni i nerazdvojivi dio skrbi o osobama s mentalnim poremećajima. Skrb organizirana prema modelu zaštite mentalnog zdravlja u zajednici na integrirani način podrazumijeva skrb što je moguće bliže mjestu gdje klijenti žele biti uspješni, liječenje simptoma poremećaja utemeljeno na dokazima uz resocijalizaciju kao sastavni dio liječenja, te cjelokupne zdravstvene i društvene skrbi, praktičnu podršku u svakodnevnom životu uključujući skrb o školovanju, stambenom pitanju i zaposlenju, suradnju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika na povezan način i uz zajednički rad, te borbu protiv stigmatizacije i diskriminacije uz razumijevanje da je oporavak moguć, a aktivno uključivanje u život zajednice sastavni dio skrbi te odgovornost društva u cjelini.
Gotovo godinu dana nakon zatvaranja Twinning projekta: „Osiguravanje optimalne zdravstvene skrbi za osobe s poremećajima mentalnog zdravlja“ s Kraljevinom Nizozemskom, završava dio koji se odnosi na izradu tehničke komponente. Cilj je povezivanje zdravstvenih ustanova/pružatelja zdravstvene skrbi u zapadnom djelu grada Zagreba na dobrobit cjelovite i kontinuirane skrbi za osobe s problemima na području mentalnog zdravlja. Svrha informatičkog povezivanja je praćenje pacijenata kod prijelaza iz jedne zdravstvene ustanove/od jednog pružatelja zdravstvene skrbi drugoj zdravstvenoj ustanovi /pružatelju zdravstvene skrbi (primjerice iz sekundarne ili tercijarne zdravstvene zaštite u primarnu) radi preuzimanje aktivne skrbi o pacijentima u toj drugoj zdravstvenoj ustanovi. Navedeno povezivanje u skladu je s Twinning preporukama te podržava koncept integrirane i kontinuirane skrbi za osobe s problemima mentalnog zdravlja.
Svaki sustav pa tako i sustav zdravstvene zaštite, s obzirom na brojne dionike i često ograničene ljudske i financijske resurse, otporan je na promjene te su unaprjeđenja moguća jedino ustrajnim, dugotrajnim i strpljivim radom. Informatička su rješenja među malobrojnim alata koji mogu u kratko vrijeme dovesti do znatnih pomaka unaprijed, zbog čega se posebno radujem ovom riješenu.
prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med.
Voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Optimalna skrb podrazumijeva takvu organizaciju zaštite mentalnog zdravlja, koja će najučinkovitije riješiti zdravstvene potrebe populacije, odnosno, osoba s mentalnim poremećajima. Takav oblik srbi zahtjeva promjenu paradigme, iz sustava okrenutog bolesti ka sustavu okrenutom osobi, klijentu. Svrha projekta je jačanje zaštite mentalnog zdravlja kroz jačanje kapaciteta zajednice i podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja. Pružatelji skrbi trebaju biti i provoditi intervencije tamo gdje korisnici žele biti uspješni, u njihovim kućama, obiteljima, primarnim društvenim zajednicama, putem organiziranih mobilnih timova za zaštitu mentalnog zdravlja.
Adekvatna intervencija podrazumijeva liječenje simptoma poremećaja utemeljeno na dokazima uz resocijalizaciju kao sastavni dio liječenja, te cjelokupnu zdravstvenu i društvenu skrb; praktičnu podršku u svakodnevnom životu uključujući skrb o školovanju, stambenom pitanju i zaposlenju; suradnju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika; borbu protiv stigmatizacije i diskriminacije uz razumijevanje da je oporavak moguć.
Aktivno uključivanje osoba s mentalnim poremećajima u život zajednice sastavni je dio skrbi te ujedno predstavlja odgovornost društva u cjelini.
Dr.sc. Elizabeta Radonić, dr.med.spec. psihijatrije
U cijeloj Europi, za osobe s dugotrajnim mentalnim poremećajima, u tijeku je proces prelaska s institucionalnih na oblike skrbi utemeljene u zajednici. Proces podrazumijeva integraciju skrbi za mentalno zdravlje u primarnu zdravstvenu zaštitu, uravnoteženje vanbolničkih i bolničkih usluga, strukturiranu suradnju pružatelja usluga zaštite mentalnog zdravlja, uključujući i socijalnu skrb, zapošljavanje, obrazovanje, kao i druge relevantne sektore. Ovaj proces nemoguće je i zamisliti bez primjerene informatičke podrške, već i unutar samo jednog sektora. Time će se bitno poboljšati upravljanje procesom, povećati kvaliteta usluga te postići primjerena koordinacija kojom se garantira kontinuitet skrbi.
Stoga mi je izuzetno drago da su Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo prepoznali ovu potrebu. Smatram kako će razvoj sustava tehničke podrške biti najznačajniji rezultat projekta „Osiguravanje optimalne zdravstvene skrbi za osobe s problemima mentalnog zdravlja“. Pohvalila bih temeljit i strukturiran pristup prikupljanju relevantnih informacija za stvaranje prototipa od strane zajednice ponuditelja Ericsson Nikola Tesla d.d. i MCS Grupa d.o.o.. Prema prikazanoj inačici prototipa (rujan 2017.), mislim da će programsko rješenje biti kvalitetno već u testnoj fazi. Nadam se da će po isporuci proizvoda, isti imati primjerenu podršku u implementaciji, edukaciji, te korekciji eventualnih manjih pogrešaka koje se uočavaju tek dužom uporabom. Posebice mislim na upornost pri implementaciji (upornost od strane Ministarstva zdravstva) i kontinuitet edukacije korisnika (korisnička podrška od strane zajednice ponuditelja ). U suprotnom moglo bi se dogoditi da imamo odlično rješenje koje će završiti „u ladici“ („na desktopu“).
Dr. Miro Hanževački, dr.med.spec.obiteljske med., ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Zapad
Najveći doprinos unapređenju mentalnog zdravlja moguće je osigurati kroz koordinirane aktivnosti multidisciplinarnog tima primarne zdravstvene zaštite zajedno s drugim dionicima života u zajednici, a poglavito školama i socijalnim radnicima.
Kako se radi o većem broju stručnjaka s različitih područja, učinkovita izmjena informacija je preduvjet uspješnog djelovanja.
Stoga, vjerujem da će ovaj projekt integracije dati dodatnu vrijednost našem desetogodišnjem trudu i razvoju djelatnosti zaštite mentalnog zdravlja u zajednici.