Požari značajno utječu na okoliš, ekonomiju, društvo i ljudsko zdravlje, što posebno dolazi do izražaja u područjima mediteranske klime koju karakteriziraju povremene teške suše. Na Mediteranu, po svojoj bioraznolikosti jednoj od najvažnijih regija na svijetu, sa šumama smještenim u prijelaznoj zoni između tri kontinenta, Europe, Azije i Afrike, broj velikih šumskih požara se posljednjih nekoliko desetljeća dramatično povećao, ponajviše kao posljedica povećanja promjena krajolika, socio-ekonomskih zbivanja, sukoba interesa i klimatskih promjena.
Tijekom i nakon požara može doći do kontaminacije kemijskim tvarima zbog uporabe kemijskih sredstava za gašenje požara (retardanti vatre), pirolize i nepotpunog izgaranja vegetacije ili do oslobađanja metala iz tla i vegetacije i njihove mobilizacije u zrak, zemlju i vodeni okoliš do nekoliko mjeseci, pa čak i godina nakon požara, pri čemu su posebno ranjivi prirodni tokovi vode. U gušće naseljenim područjima i uz industrijske i agrarne aktivnosti ovaj se problem dodatno potencira.
Na području Dalmacije su požari protekle godine bili brojni, istovremeni i ostavili su kilometre opustošenog tla. U samom je vrhuncu turističke sezone 2017. godine požar zaprijetio Splitu, drugom najvećem gradu Hrvatske. Budući da su opožarena područja obuhvaćala izvorišta rijeka Jadro i Žrnovnica, zbog mogućeg su negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje zatražene dodatne analize vode na izvorištima. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (NZJZSDŽ) je u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ) proveo ispitivanje utjecaja požara na kvalitetu vode na izloženim izvorištima Jadro i Žrnovnica nakon požara u srpnju 2017. godine, čiji su rezultati objavljeni u zborniku radova XXI znanstveno-stručnog skupa Voda i javna vodoopskrba.
Izvorišta rijeka Jadro i Žrnovnice nalaze se u krškom području u blizini grada Splita. Zbog specifičnih hidrogeoloških obilježja krša, podzemne su vode osjetljive na različite prirodne i antropogene utjecaje. Područje Splitsko-dalmatinske županije u hidrogeološkom pogledu pripada Jadranskom regionalnom slivu, dok je prostor županije podijeljen na 12 slivnih područja. Slivno područje izvora Jadro i Žrnovnice se smatra najznačajnijim slivom Dinarida jer opskrbljuje kvalitetnom pitkom vodom veći broj stanovnika Splitsko-dalmatinske županije.
Vodom iz izvorišta Jadro, koje se nalazi na 35 m nadmorske visine i formira rijeku Jadro, opskrbljuje se područje gradova Splita, Solina, Kaštela i Trogira, te općina Podstrana, Klis, Seget i Okrug, što ovaj izvor čini najznačajnijim objektom u vodoopskrbnom sustavu grada Splita. Izvor Žrnovnica koji opskrbljuje vodom naselja Žrnovnica i Donje Sitno je male izdašnosti, ali je značajan zbog svog položaja na 80 m nadmorske visine, što omogućuje njegovo gravitacijsko uključivanje u sustav.
Vatra koja je izazvala požar u okolici Splita buknula je 19. srpnja u noći u mjestu Tugare između Splita i Omiša. Ubrzo se proširila na mjesta Sitno Donje i Sitno Gornje na obroncima Mosora, a kasnije preko brda Perun do Podstrane, te s Mosora prema Žrnovici pa sve do Splita. Vatrena se buktinja protegla na više od 18 km. U gašenju požara koji je trajao 27 sati sudjelovali su mnogobrojni vatrogasci, HGSS, građani i nekoliko kanadera. Tom je prilikom potrošeno 33 000 t vode, a procjenjuje se da je požar na potezu od Omiša do Splita progutao 4500 hektara guste borove šume, makije, trave, niskog raslinja i maslinika.
Uzorkovanje vode na izvorištima Jadro i Žrnovnica se provodilo svaki dan pet dana nakon požara te potom dva puta tjedno do prve kiše. Nakon prve kiše se ponavljalo uzorkovanje kompletne i skraćenih analiza pet dana zaredom. Prvo uzorkovanje nakon požara i prvo uzorkovanje nakon kiše obuhvaćalo je analize kao za potrebe revizijskog monitoringa (tzv. kompletna analiza), uključujući i analizu na dioksine, a ostala uzorkovanja su obuhvaćala skraćene analize na pH, metale, policikličke aromatske ugljikovodike (PAH) i ukupni organski ugljik (TOC). Osim pokazatelja koji su praćeni u skraćenim analizama prema mišljenju HZJZ-a i Povjerenstva za vodu za ljudsku potrošnju, dodatno su praćeni i mutnoća, el. vodljivost, hidrogenkarbonat, anioni (fluoridi, kloridi, nitrati, sulfati, fosfati) i kationi (natrij, kalij, magnezij, kalcij), a analize su se radile u HZJZ-u i NZJZSDŽ-u prema normiranim metodama. Analize dioksina rađene su Glavnom vodnogospodarskom laboratoriju Hrvatskih voda. Izvori su se ispitivali u razdoblju od pojave požara u srpnju do polovice rujna 2017. godine, uključujući razdoblje nakon prvih kiša.
Mjerene vrijednosti praćenih fizikalno-kemijskih pokazatelja u uzorcima vode su uspoređene s maksimalno dozvoljenim koncentracijama (MDK) koje su propisane tada važećim Pravilnikom o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/13, 141/13 i 128/15)
Koncentracije nitrata sezale su od 1,8 do 4,4 mg/L za izvor Žrnovnica i 2,4 do 3,1 mg/L za izvor Jadra, koncentracije izmjerenih sulfata od 11,8 do 17,5 mg/L za izvor Žrnovnica i 17,0 do 21,7 mg/L za izvor Jadra, a koncentracije klorida od 13,1 do 19,7 mg/L za izvor Žrnovnica i 15,8 do 22,7 mg/L za izvor Jadra. Sve su izmjerene vrijednosti bile ispod dopuštenih granica.
Svi analizirani metali osim bakra i aluminija, uključujući i živu, bili su ispod granice kvantifikacije određivanja odnosno, ako su i bili prisutni, radilo se o preniskim koncentracijama da bi ih se moglo izmjeriti korištenim instrumentalnim tehnikama. Izmjerene vrijednosti bakra (maksimalna vrijednost 61 µg/L) i aluminija (maksimalna vrijednost 54,9 µg/L) nisu prelazile MDK vrijednosti propisane Pravilnikom, koje za aluminij iznose 200 µg/L, a za bakar 2000 µg/L.
Pirolizom i nepotpunim izgaranjem vegetacije mogu nastati toksični spojevi kao što su policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), dioksini i dibenzofurani, čije vrijednosti su, međutim, bile ispod granice kvantifikacije u svim uzorcima, uključujući i onima uzorkovanim nakon 4. rujna i početka razdoblja oborina.
Budući da se prilikom gašenja vatre nisu koristila druga sredstva osim vode, nije moglo doći do kontaminacije kemijskim tvarima koje mogu biti posljedica uporabe kemijskih sredstava za gašenje požara kao što su perfluorirane karboksilne kiseline (PFCA), perfluorooktan sulfonati (PFOS) i polibromirani difenil eteri (PBDE).
Do pojave prvih oborina svi praćeni fizikalno-kemijski pokazatelji bili su ispod MDK vrijednosti propisanih Pravilnikom. Pojava oborina je uzrokovala pojavu zamućenja vode u vodoopskrbnom sustavu koji se opskrbljuje s izvora Žrnovnica, a 19. rujna 2017. g. je voda u rijeci Žrnovnici postala potpuno crna zbog sapiranja gareži s ogromnog opožarenog područja. Od 11. rujna 2017. g. su na snazi bile mjere zabrane korištenja vode s izvorišta Žrnovnice za piće. Iako voda u nekim dijelovima nije bila zamućena, bila je mikrobiološki neispravna te su i u tim predjelima bile na snazi mjere zabrane.
Osim razlike u položaju izvorišta Jadro i Žrnovnica, pri čemu je izvorište Žrnovnice bilo u samom centru požara, a ujedno se nalazi i u blizini raketne baze, vodoopskrbni sustav Žrnovnice nije dio javne vodoopskrbe, već se radi o lokalnom vodovodu. Kako se radi o lokalnom vodovodu za koji ne postoji odgovorna pravna osoba za upravljanje vodovodom, cijelu je situaciju bilo teže kontrolirati. Ovaj i slični događaji ukazuju na potrebu da mjerodavne institucije uključe lokalne vodovode u sustav javne vodoopskrbe.
Nakon intenzivnijeg razdoblja praćenja kvalitete vode na izvorištima Jadro i Žrnovnica zbog požara, voda se na ovim izvorištima analizira i nakon rujna 2017. godine u okviru redovitih aktivnosti propisanih Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15, 104/17) koji propisuje obvezni monitoring vode na izvorištima.