Služba za toksikologiju

Najveći broj nesreća uzrokovanih nestručnim rukovanjem kemikalijama posljedica je neznanja. Zato se u europskom pa i nacionalnom zakonodavstvu vrlo često za različite poslove s i oko kemikalija sugerira potreba dobro educiranog kadra koji rukuje kemikalijama, a posebice onog pod čijim se neposrednim nadzorom proizvode, stavljaju na tržište i koriste opasne kemikalije. Iz tog je razloga već Zakon o otrovima iz 1999. godine propisao obaveznu edukaciju djelatnika u pravnim i fizičkim osobama koje u svom poslovanju koriste kemikalije. Kasnije je Zakonom o kemikalijama iz 2005. godine kao i njegovim izmjenama i nadopunama to isto definirano.
Analizom perioda od kada se provodi edukacija ustanovljen je trend pada broja nesreća, a posebice teških nesreća koje uključuju fatalno stradavanje ljudi uslijed neželjenog dodira s opasnim kemikalijama, a posebice dodira s otrovima ili čak jakim otrovima. Zato se i s najnovijim Zakonom o kemikalijama – pročišćeni tekst (NN 18/13, 115/18, 37/20) nastavilo s praksom obveznog školovanja svih onih koji su uključeni u rukovanje kemikalijama bilo da se radi o proizvodnji, stavljanju na tržište ili rukovanju kemikalija. Služba za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo provodi tu edukaciju sukladno Rješenju Ministarstva zdravstva.

Sukladno članku 17. Zakona o kemikalijama ravnatelj HZJZ-a uz suglasnost Ministarstva zdravstva donosi program stjecanja znanja o zaštiti od opasnih kemikalija:

Odluka ravnatelja

Program stjecanja znanja o zaštiti od opasnih kemikalija

Školovanje o kemikalijama:

1. Obvezni tečajevi o zaštiti od kemikalija za odgovorne osobe u tvrtkama
Sadržaj tečaja i način održavanja ispita propisani su Pravilnikom o načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od opasnih kemikalija (NN 147/21) proizašlim iz Zakona o kemikalijama – pročišćeni tekst (NN 18/13, 115/18, 37/20). Sve pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija, uvoze ili izvoze opasne kemikalije dužne su zapošljavati osobu visoke stručne spreme iz točno utvrđenih prirodnoznanstvenih struka, koja je uspješno završila tečaj i položila ispit pri Službi za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Na tečaju se dobivaju osnovna znanja o opasnim kemikalijama, njihovim štetnim učincima, značaju i važnosti razvrstavanja prema opasnostima, značenju znakova opasnosti, odnosno piktograma i oznaka te pisanih uputa o opasnim kemikalijama, o potrebama stalnog liječničkog nadzora i drugim općim znanjima iz toksikologije. Tečaj opisuje puteve ulaska opasnih kemikalija u organizam čovjeka i čimbenike koji utječu na opseg i brzinu procesa apsorpcije, načine zaštite od ulaska opasnih kemikalija u organizam odnosno od njihovih lokalnih djelovanja, načine pravilnog rukovanja kemikalijama i mjerama zaštite u svrhu sprječavanja nesreća i neželjenih učinaka kemikalija na zdravlje ljudi i okoliš, mjere dekontaminacije, pružanja samopomoći i neodgodive prve pomoći te podatke koje valja dostaviti liječniku pri odvođenju izložene osobe u zdravstvenu ustanovu, obveze i prava radnika na temelju Zakona o kemikalijama te podzakonskih akata donesenih na temelju toga Zakona, posebne podatke o toksikokinetici, akutnim i kroničnim učincima, mjerama provođenja zaštite te sprječavanja nesreća s opasnim kemikalijama, upoznavanje i usvajanje propisa Europske unije te nacionalnih zakonskih i podzakonskih akata.

UVJETI ZA OBVEZU EDUKACIJE ODGOVORNIH OSOBA:

Ukoliko se kemikalija (tvar ili smjesa) koja se proizvodi, skladišti, koristi u proizvodnji ili stavlja na tržište razvrstava u barem jednu od slijedećih kategorija opasnosti potrebno je imenovati i educirati odgovornu osobu za rad s opasnim kemikalijama (sukladno članku 4., stavcima (2 i 3) Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)):

KATEGORIJE OPASNOSTI:

–    akutna toksičnost 1., 2. i 3. kategorije (H300, H310, H330; H301, H311, H331)

–    nagrizajuće za kožu kategorije 1., potkategorije 1.A (H314)

–    karcinogenost 1.A i 1.B kategorije (H350)

–    mutagenost 1.A i 1.B kategorije (H340)

–    reproduktivna toksičnost 1.A i 1.B kategorije (H360, H360F, H360D, H360FD, H360Fd, H360Df)

–    specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratno izlaganje 1. kategorije (H370)

–    specifična toksičnost za ciljane organe – ponavljano izlaganje 1. kategorije (H372)

2. Obvezni tečajevi o zaštiti od kemikalija za radnike u tvrtkama
Radnici koji neposredno rukuju kemikalijama dužni su završiti temeljni tečaj o opasnim kemikalijama za radnike temeljem istog propisa kao pod 1. Taj tečaj obuhvaća slična znanja kao tečaj za odgovorne osobe, ali gradivo je izloženo jednostavnije.
Radnik na tečaju dobiva osnovna znanja o vrstama štetnih učinaka koje mogu izazvati kemikalije, o načinu ulaska otrova u organizam i svim tehnikama sprječavanja njihova ulaska u organizam, o pravilima ponašanja u sprječavanju nesreća odnosno njihovu zbrinjavanu te o tome kako se obavlja dekontaminacija odnosno prva pomoć.

UVJETI ZA OBVEZU EDUKACIJE RADNIKA:

Sukladno članku 2. Pravilnika o načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od opasnih kemikalija (NN 147/21) sve pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija, obvezne su na radnom mjestu na kojem se radi s opasnim kemikalijama zapošljavati radnike koji su stekli propisana znanja o zaštiti od opasnih kemikalija. Opasnim kemikalijama smatraju se one tvari i smjese koje se razvrstavaju u jednu od slijedećih kategorija opasnosti:

KATEGORIJE OPASNOSTI:

–    akutna toksičnost 1., 2., 3. i 4. kategorije (H300, H310, H330; H301, H311, H331; H302, H312, H332)

–    nagrizajuće 1. kategorije, potkategorije 1.A i 1.B (H314)

–    teške ozljede oka 1. kategorije (H318)

–    preosjetljivost dišnih putova 1. kategorije, podkategorija 1.A i 1.B (H334)

–    karcinogenost 1.A, 1.B i 2. kategorije (H350, H351)

–    mutagenost 1.A, 1.B i 2. kategorije (H340, H341)

–    reproduktivna toksičnost 1.A, 1.B i 2. kategorije (H360, H360F, H360D, H360FD, H360Fd, H360Df; H361, H361f, H361d, H361fd)

–    specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratno izlaganje 1. i 2. kategorije (H370, H371)

–    specifična toksičnost za ciljane organe – ponavljano izlaganje 1. kategorije (H372)

–    aspiracijska toksičnost 1. kategorije (H304)

Aplikacija za prijavu je dostupna ovdje.

Elektronske verzije priručnika za edukaciju radnika o zaštiti od opasnih kemikalija, kao i udžbenika za edukaciju odgovornih osoba, dostupne su putem slijedećih poveznica:

Priručnik (radnici) – Zašto i kako povećati sigurnost pri radu s opasnim kemikalijama

Handbook (workers) – Why and how to increase safety when handling hazardous chemicals?

Udžbenik (odgovorne osobe) – Siguran rad s kemikalijama

Sigurnosno-tehnički list (STL) općenito je dobro prihvaćen i učinkovit način dostavljanja informacija o kemijskim tvarima i smjesama naručiocima tih tvari. Načinjen je kao integrirani dio sustava Uredbe (EZ-a) br. 1907/2006 (REACH). Osnovni zahtjevi REACH-a za STL uzimaju u obzir GHS (globalni harmonizirani sustav) i njegovu implementaciju u europsko zakonodavstvo preko Uredbe (EZ-a) br. 1272/2008 (CLP), te aktualnim izmjenama i nadopunama Priloga II Uredbe REACH.

STL osigurava mehanizam prijenosa odgovarajućih sigurnosnih podataka o opasnim tvarima i smjesama za koje vrijedi:
– tvari (a od 1. lipnja 2015. i smjese) koje se prema CLP-u razvrstavaju kao opasne;
– tvari koje su postojane, bioakumulativne i toksične (PBT) ili vrlo postojane i vrlo bioakumulativne (vPvB) prema kriteriju danom u Prilogu XIII Uredbe REACH;
– tvari koje se prema članku 59(1) Uredbe REACH ili zbog bilo kojeg drugog razloga nalaze na listi kandidata za eventualnu autorizaciju.

STL osigurava iscrpne podatke o tvari ili smjesi koja se koristi na radnom mjestu. On osigurava i poslodavcima i radnicima uvid u podatke o kemijskoj opasnosti, uključujući i opasnost za okoliš, kao i mjere predostrožnosti. Ako je u STL uključen  scenarij izloženosti onda on daje specifične podatke za svaku pojedinu uporabu. Podaci iz STL-a omogućuju poslodavcu osmišljavanje aktivne zaštite radnika, zajedno s treninzima koji su karakteristični za svako pojedino radno mjesto, te da razmotri sve potrebne mjere za zaštitu okoliša.

Osim toga STL sadrži podatke i za ostale sudionike u lancu opskrbe. Tako, određene informacije mogu biti upućene onima koji su vezani uz prijevoz opasnih kemikalija, uz promptni odgovor u slučaju nesreće (uključujući i centre za kontrolu otrovanja), uz profesionalnu uporabu pesticida i uz krajnje korisnike.

Sigurnosno-tehnički list (STL) je dokument s predefiniranim formatom danom u Prilogu II. Uredbe REACH. Informacije u sigurnosno-tehničkom listu moraju biti jasne i koncizne. Sigurnosno-tehnički list izrađuje stručna osoba, koja mora uzeti u obzir specifične potrebe i znanja korisnika u mjeri u kojoj su ona poznata.

Proizvođač, uvoznik ili daljnji korisnik, odnosno pravna ili fizička osoba koja neku kemikaliju stavlja na tržište, sukladno Zakonu o kemikalijama šalje u Službu za toksikologiju HZJZ ispravno ispunjeni STL.

Nakon pregleda, Služba za toksikologiju preuzima STL koji je ispravan ili ima male pogreške o kojima obavješćuje pošiljatelja dokumenta. Ispravan STL ulazi u registar kemikalija i podaci iz njega su na raspolaganju potencijalnim korisnicima.

Ako STL nije ispravno izrađen stručnjaci Službe daju prijedloge kako ispraviti netočne navode i vraćaju STL pošiljatelju na popravak. Ako pošiljatelj prihvati njihove prijedloge, STL se zaprima u registar, a u suprotnom se odbija prihvaćanje STL-a o čemu se izvješćuju Ministarstvo zdravlja i nadležna sanitarna inspekcija.

Služba za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) kao pravni slijednik toksikoloških službi HZTA, od 2006. godine prikuplja Sigurnosno-tehničke listove (STL) kemikalija koje se proizvode u Republici Hrvatskoj ili se uvoze, odnosno unose u RH. Za tu svrhu načinjen je registar STL-ova. Isto tako u registar se još od 2004. godine prikupljaju i deklaracije i upute za sigurno postupanje s kemikalijama. Prije unosa u registar ti dokumenti su prekontrolirani od strane djelatnika Službe za toksikologiju HZJZ. Sve to je načinjeno u svrhu lakšeg pronalaženja podataka o opasnim svojstvima kemikalija, sprječavanja rizika od njihovog štetnog djelovanja te postupanja u slučaju neželjenih događaja.

Registar je javan i može se na njega pristupiti ovdje.

Piktogrami opasnosti

» Preuzmi sve piktograme opasnosti
» H oznake
» P oznake
» Tablica: Razredi i klase opasnosti, kodovi kategorija, oznake i tekstovi oznaka upozorenja

VAŽNE NAPOMENE:

Prilog II Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (REACH) dopunjen je Uredbom Komisije (EU) 2020/878 od 18.06.2020.

Promjene REACH-a postavljaju nove zahtjeve za sigurnosno-tehničke listove (STL). Promjene su učinjene u skladu s pravilima za STL-ove iz 6. i 7. revizije GHS-a i Uredbe (EZ) br. 1272/2008 (CLP).
Promjene uključuju označavanje nano-oblika u STL-ovima. Svaki relevantan odjeljak u STL-u će naznačiti obuhvaća li odjeljak nano-oblike, koji različiti nano-oblici su obuhvaćeni, te povezati svaki nano-oblik s odgovarajućim sigurnosnim informacijama.
Također su specificirana pravila za uključivanje UFI oznake u STL. Ako je potrebna, UFI oznaka će biti uključena u pododjeljak 1.1. STL-a.
U odjeljak 3. STL-a moraju biti uključene tvari s harmoniziranim razvrstavanjem, specifičnim koncentracijskim granicama, M-faktorom, te procjenom akutne toksičnosti, ako su dostupne.
Nadalje, dopunjeni su zahtjevi za STL-ove za endokrine disruptore i smjese. Pododjeljak 2.3. pruža informacije o svojstvima endokrine disrupcije pojedine tvari. Tvar koja izaziva endokrinu disrupciju mora biti naznačena u odjeljku 3. STL-a ako je prisutna u koncentraciji koja premašuje 0,1 %. Informacije o svojstvima endokrine disrupcije koje uzrokuju zdravstvene ili ekološke učinke dostupne su u novim pododjeljcima 11.2. i 12.6. STL-a.
Ova uredba je stupila na snagu 16.07.2020. i primjenjuje se od 01.01.2023.

Prilikom slanja STL-ova na upis u Registar kemikalija, molimo jasno naglasiti o kakvim se dokumentima radi:
– NOVI STL – prvo izdanje ili izdanje koje se prvi put zaprima u Registar kemikalija – 240 HRK + PDV, odnosno 31,85 € + PDV.

– REVIZIJA STL-a – dopunjeno izdanje STL-a koji je već zaprimljen u Registar kemikalija – 120 HRK + PDV, odnosno 15,93 € + PDV.
– ZAMJENA STL – manje promjene koje nisu obuhvaćene izmjenama zakonodavstva, sastavom ili razvrstavanjem proizvoda (npr. tipfeleri) – ne naplaćuju se.

UPORABA HRVATSKOG JEZIKA U STL-u I INCI NAZIVLJE

Zbog brojnih upita vezanih uz navođenje INCI nazivlja u STL-u obratili smo se Nadležnom tijelu za Uredbu REACH – Ministarstvu zdravstva i dobili smo slijedeći odgovor:

STL mora u potpunosti biti izrađen na hrvatskom jeziku, što znači i da nazivi svih tvari moraju biti i na hrvatskom jeziku.

Takva obveza proizlazi i iz sljedećih odredaba:

– čl. 31. st. 5. Uredbe REACH,
– čl. 5. st. 1. Zakona o provedbi Uredbe (EZ) broj 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (NN br. 53/08. i 18/13.).

Odlukom Komisije od 8. svibnja 1996. o utvrđivanju popisa i zajedničke nomenklature sastojaka koji se rabe u kozmetičkim proizvodima (96/335/EZ), popis sastojaka sadrži i INCI imena (International Nomenclature Cosmetic Ingredient) koja predstavljaju zajedničku nomenklaturu sa svrhom da se potrošačima omogući lako prepoznavanje tvari koje trebaju izbjegavati (na primjer zbog alergija), bez obzira na to gdje u EU kupe kozmetičke proizvode.

Iako je člankom 42. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje (NN br. 125/09., 23/13. i 90/13.) propisano da deklaracija osvježivača prostorija mora sadržavati i alergene prema nomenklaturi za kozmetičke proizvode, takva izrijeka ne isključuje naziv alergena u STL-u i na hrvatskom jeziku.

Konkretno kod nekih osvježivača zraka svi sastojci su navedeni na engleskom jeziku, a mogli su biti navedeni jedino alergeni (naravno, i uz hrvatski naziv) s INCI imenom prema prethodno navedenoj Odluci Komisije od 8. svibnja 1996. (96/335/EZ).

Zaključno:
– u 2. i 3. odjeljku STL-a za osvježivače prostorija naziv alergena mora biti i na hrvatskom jeziku i prema INCI nomenklaturi (npr. INCI se može staviti u zagradu nakon imena na hrvatskom),
– za sve ostale odjeljke STL vrijedi isto pravilo tj. svaka tvar mora biti s hrvatskim nazivom, a dodatni naziv na engleskom (latinskom) može biti samo za one tvari za koje je to propisano posebnim propisom, kao npr. za alergene u osvježivačima.

Ispunjavanje STL-a
Izgled i način ispunjavanja STL-a utvrđeni su Uredbom (EZ) br. 1907/2006 (REACH), odnosno Uredbom (EU) 2015/830. Stupanjem na snagu navedenih uredbi svi koji stavljaju kemikalije u promet dužni su prema njemu izraditi STL i dostaviti ga u Službu za toksikologiju HZJZ na pregled radi prihvaćanja u Registar kemikalija. Pogledajte proceduru. Ispravni dokumenti će biti odmah prihvaćeni uz obavijest pošiljatelju o tome. Nekorektni dokumenti će biti detaljno komentirani uz prijedloge kako ih izmijeniti. Molimo da se STL-ovi obvezno šalju u elektronskom obliku, jer kao takvi ulaze u bazu podataka registra kemikalija u Hrvatskoj. Također tražimo da budu pisani u WORD-u kako bi lakše obavljali na njima ispravke i kako bi svi dokumenti bili jedinstveni. Molimo da uzmete u obzir izrazito važnu činjenicu – Kemikaliju, čiji STL nije prihvaćen u Registar kemikalija, sanitarna inspekcija može povući s tržišta u Republici Hrvatskoj.

Vrlo često se postavlja pitanje kako ispuniti STL, pogotovo ako je riječ o vlastitom proizvodu. Tu neće biti prikladni STL-ovi sirovina iz kojih je proizvod izrađen, a prepisivati STL sličnog proizvoda može biti rizično. Kad se STL radi za čistu tvar, onda se može u dobrim bazama podataka potražiti odgovarajući STL i prevesti ga, ali za proizvod je to mnogo teže. Zato je osnovna pretpostavka za pisanje STL-a prikupljanje podataka, obavljanje potrebnih mjerenja i poznavanje direktiva i uredbi koje govore o razvrstavanju smjesa tvari u skupine prema opasnosti za zdravlje ljudi ili drugoj opasnosti. Ključno je dakle prvo obaviti razvrstavanje. Ukoliko nemate predznanja za taj posao, onda će ga biti najbolje povjeriti stručnim osobama. Još nešto treba posebno naglasiti, a to je da se podaci ne izmišljaju. Ako neki podatak nije poznat (npr. o akutnoj otrovnosti nekim putem), onda treba napisati kako podatak nije poznat ili navesti literaturne navode o najvažnijim sastavnim dijelovima preparata. U posebnom tekstu bit će dane natuknice za ispunjavanje svake od rubrika za neki proizvod. Smatramo kako je najbolje pokazati kako se ispunjava STL na konkretnom primjeru.

Nastavno na početak primjene Opće uredbe o zaštiti podataka ističemo preporuku za formiranje adrese elektroničke pošte stručne osobe odgovorne za STL bez osobnih podataka stručne osobe odgovorne za STL kako je ista sadržana u Smjernicama za sastavljanje STL-a ECHA : „Za adresu elektroničke pošte stručne osobe odgovorne za STL preporučuje se koristiti službenu adresu koja se može lako naći, primjerice SDS@companyX.com.“ Npr: STL@tvrtka.hr/eu/com.

Obzirom na pogreške koje nalazimo u rubrikama o osobnoj zaštiti od kemikalija odlučili smo za ovaj čas dati Vam na raspolaganje i tablicu o kompatibilnim i prikladnim materijalima za izradu rukavica i/ili radne odjeće. Svi navedeni tekstovi nalaze se u knjizi: Plavšić i sur., Siguran rad s kemikalijama, Zagreb Otisak 2014. Također, održavamo i posebne radionice o ispunjavanju STL-ova. Ako ste za takve radionice zainteresirani (2 dana trajanja), javite nam se. Javite se u svakom slučaju ako niste razumjeli Uredbu ili smatrate da su potrebna dodatna objašnjenja.

Kako je započeo postupak izdavanja odobrenja za stavljanje u promet biocidnog pripravka (Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 Europaskog parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda), prilikom izrade Sigurnosno-tehničkog lista (STL) potrebno je u potpunosti poštovati zakonske akte koji se odnose na sadržaj STL-a, a to su: Zakon o kemikalijama, Uredba (EZ) 1272/2008 (CLP) te Uredba (EU) br. 528/2012.

U prilogu se nalaze formulari za ispunjavanje STL-a koji mogu poslužiti kao pomoć pri pravilnom popunjavanju. Posebnu pažnju treba obratiti na popunjavanje Odjeljka 1. STL-a: “Identifikacija tvari/pripravka i podaci o pravnoj ili fizičkoj osobi”. Za biocide u Odjeljku 1. STL-a, pod Namjena proizvoda treba obavezno navesti kratak opis čemu tvar ili proizvod služe (npr. sredstvo protiv obrastanja, vrsta biocidnog proizvoda br. 21; proizvod za dezinfekciju površina ili proizvod za dezinfekciju ruku – nikako nije dovoljno napisati samo “dezinfekcija), a pod Način uporabe potrebno je navesti namjeravani ili preporučeni način uporabe tvari ili proizvoda, ako je poznat. Ako postoji više mogućih načina uporabe, navesti najvažniji ili najčešći način uporabe.
Napomena vrijedi za sve kemikalije za koje se izrađuje STL (ne samo za biocide).

Ukoliko se dostavlja STL koji je načinjen (preveden) na temelju originalnog STL-a stranog proizvođača, onda kao prilog treba dostaviti i originalni STL proizvođača.

U prilogu su dana dva obrasca (šprance) za popunjavanje STL-a, jedan se odnosi na tvari, a drugi na smjese (bivše preparate). Formulari, slično normama, nisu obvezujući, ali imaju svrhu upoznati korisnike s ispravnim terminima, nomenklaturom i sadržajem koje moraju poštivati izrađivači STL-a. Isto kao i norme, obrazac pomaže korisniku da na što jednostavniji i lakši način ispuni svoje obveze vezane uz pravne akte. Popunjavanje takvog obrasca olakšava posao i tvrtkama koje izrađuju STL kao i nadležnim tijelima koja provjeravaju usklađenost dokumentacije s propisanim zahtjevima.

Obrasci će se moći koristiti do 1. lipnja 2015. godine, nakon čega će se u potpunosti ukinuti razvrstavanje i obilježavanje prema “starim” direktivama, odnosno prema “starom” pravilniku. Do tada ćemo na našim internetskim stranicama objaviti nove obrasce koji će se moći koristiti za izradu STL-ova sukladno pravilima koje propisuje Prilog II. REACH-a za period nakon 1. lipnja 2015. godine.
Važno je napomenuti da se sigurnosno-tehnički listovi, koji su načinjeni za tvari prije 1. prosinca 2011. neće morati mijenjati i nadopunjavati prema novim pravilima do 1. prosinca 2012. godine, a oni koji su načinjeni za smjese do 1. lipnja 2015. godine, neće se morati mijenjati i nadopunjavati do 1. lipnja 2017. godine.

Međutim, opća je preporuka da se svaka nova izrada STL-a već sada usklađuje s pravilima koja će vrijediti nakon 2015. godine, ali uvažavajući i obveze propisane do 2015. godine.
Kako je obveza svake tvrtke koja mora izraditi STL, bilo da se radi o proizvođaču, uvozniku ili daljnjem korisniku, revidirati STL čim dođe do određenih promjena, preporuča se pripremiti takav dokument koji će u budućem vremenu trebati što manje nadopunjavati ili mijenjati. To će svakako smanjiti potrebu slanja novih (revidiranih) STL-ova u Službu za toksikologiju HZJZ kao i troškove koji su vezani uz izradu novih STL-ova, a posebice ako se za taj posao koristi vanjska konzultantska tvrtka.
Služba će, kao i do sada, nastojati olakšati gospodarstvenicima prilagođavanje novim propisima, a samim tim izradi dokumentacije koju su dužni načiniti sukladno novim pravilima. U to svrhu organizirat će se tečajevi/radionice vezane uz izradu STL-ova prema novim pravilima, ali i tečajeve/radionice vezane uz novo razvrstavanje kemikalija koje, sukladno stečenom iskustvu, predstavlja još jedan problem u pripremi dokumentacije vezane uz opasne kemikalije.

Postupak slanja STL-ova u Službu za toksikologiju

1. Proizvođač, uvoznik i pravna osoba koja preparat stavlja u promet ili ga koristi šalje u Službu ispravno ispunjeni STL.
2. Nakon pregleda Služba preuzima STL koji je ispravan ili ima male pogreške o kojima obavješćuje pošiljatelja dokumenta. Ispravan STL ulazi u registar kemikalija i podaci iz njega su na raspolaganju potencijalnim korisnicima i građanima.
3. Ako STL nije ispravno izrađen stručnjaci Službe daju prijedloge kako ispraviti netočne navode i vraćaju STL pošiljatelju na popravak. Ako pošiljatelj prihvati prijedloge Službe, STL se zaprima u registar, a u suprotnom se odbija prihvaćanje STL-a o čemu se izvješćuju Ministarstvo zdravstva i nadležna sanitarna inspekcija.
4. Odgovornost za pravovremeno podnošenje i sadržaj STL-a je na dobavljaču (definiran sukladno članku 31./1. u vezi sa 3./32. REACH), a treća osoba koja podnosi STL u ime i za račun dobavljača uz STL, dužna je Službi uz STL dostaviti i dokaz ovlaštenja podnošenja STL-a za dobavljača.

Literatura:
1. Uputa za ispunjavanje STL-a

2. Tablica materijala   

3. Formular za STL – tvari               obavezno od 1.1.2023.

4. Formular za STL – smjese           obavezno od 1.1.2023.

5. SDS form – substances – eng.    mandatory from 1.1.2023.

6. SDS form – mixtures – eng.        mandatory from 1.1.2023.

Piktogrami opasnosti

» Preuzmi sve piktograme opasnosti
» H oznake
» P oznake
» Tablica: Razredi i klase opasnosti, kodovi kategorija, oznake i tekstovi oznaka upozorenja

Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping (HZTA), odnosno Služba za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) kao pravni slijednik toksikoloških službi HZTA, od 2006. godine prikuplja Sigurnosno-tehničke listove (STL) kemikalija koje se proizvode u Republici Hrvatskoj ili se uvoze, odnosno unose u RH. Za tu svrhu načinjen je registar STL-ova. Isto tako u registar se još od 2004. godine prikupljaju i deklaracije i upute za sigurno postupanje s kemikalijama. Prije unosa u registar ti dokumenti su prekontrolirani od strane djelatnika Službe za toksikologiju HZJZ. Sve to je načinjeno u svrhu lakšeg pronalaženja podataka o opasnim svojstvima kemikalija, sprječavanja rizika od njihovog štetnog djelovanja te postupanja u slučaju neželjenih događaja.

Registar je javan i na njega se može pristupiti ovdje.

Zainteresirani za ispunjavanje sigurnosno-tehničkih listova mogu se prijaviti za RADIONICU u kojoj će naučiti kako pravilno ispunjavati sigurnosno-tehnički list.

Radionice se provode u malim skupinama po novom programu, odnosno kako propisuje Uredba REACH. Prijave, koje će sadržavati osnovne podatke o polazniku radionice, mogu se poslati poštom u Službu za toksikologiju HZJZ ili na e-mail adresu toksikologija@hzjz.hr.

Prema broju zainteresiranih formiraju se skupine i nakon toga dobiva se obavijest o datumu održavanja.

ŠTO je podnesak?

Informacije sadržane u prijavi centrima za otrovanja (PCN – Poison Centres Notification) podnose se u usklađenom formatu kojim se utvrđuju zahtjevi u pogledu informacija propisanih Prilogom VIII. Uredbe CLP. Te informacije nazivamo podnesak. Uvođenjem novog formata (PCN) otklanjaju se i smanjuju nedosljednosti među informacijama koje se dostavljaju medicinskom osoblju u različitim državama članicama.

ZA ŠTO je potrebno predati podnesak?

Usklađene informacije potrebno je dostaviti za SMJESE koje su razvrstane kao opasne temeljem učinaka na zdravlje ljudi i/ili fizikalnih učinaka. Smjese koje nisu razvrstane ili su razvrstane samo kao opasne temeljem učinaka na okoliš ne podliježu obvezi dostave usklađenih informacija iako se potiče dobrovoljno dostavljanje informacija i za takve smjese. Naime, ako će smjesa koja ne podliježe obvezama Priloga VIII. završiti u drugoj smjesi koja je razvrstana kao opasna, predajom dobrovoljnog podneska moguće je zaštititi povjerljivost poslovnih podataka jer se u tom slučaju mogu pružiti podaci putem jedinstvenog identifikatora smjese (UFI – Unique Formula Identifier). Ukoliko se preda dobrovoljni podnesak, tada nije obvezno navoditi UFI na naljepnicu. Također, smjese koje su izuzete Uredbom CLP ujedno su izuzete i Prilogom VIII. Uredbe CLP (članak 1. stavci 2., 3. i 5. Uredbe CLP).

Za više informacija pogledati: „Limitirani, grupni, dobrovoljni podnesak“

Tvari su izuzete iz primjene Priloga VIII. Uredbe CLP i za njih nije potrebno dostavljati informacije.

Za više informacija pogledati: „Što je smjesa, a što ne“

TKO je obveznik dostave podnesaka?

Uvoznici i daljnji korisnici koji stavljaju opasne smjese na tržište smatraju se odgovornima za dostavljanje informacija imenovanim tijelima. Iako distributer ne podliježe izravno obvezama dostavljanja informacija, stavlja li distributer smjesu na tržište različito od uvoznika ili daljnjeg korisnika mora osigurati da su odgovarajućem imenovanom tijelu dostavljene sve potrebne informacije. To znači da distributer treba surađivati s dobavljačem kako bi osigurao da je smjesa ispravno prijavljena prije nego stavi smjesu na tržište.

Za više informacija pogledati: „Obveze podnositelja“

ZAŠTO je potrebno predati podnesak?

Centri za otrovanja godišnje odgovore na preko pola milijuna poziva, od čega je skoro pola poziva povezano s trovanjem djece i to najčešće sa svakodnevnim proizvodima koji sadrže opasne kemikalije. Iako se kemijski proizvodi smatraju sigurnima ako se koriste prema uputama, moguće je nenamjerno izlaganje kemikalijama kao posljedica nesreće ili neprimjerene uporabe. Dođe li do otrovanja, medicinskom osoblju i centrima za otrovanja od ključne je važnosti nedvosmisleno identificirati proizvod kako bi u što kraćem roku mogli adekvatno odgovoriti na poziv i pomoći, odnosno kako ne bi došlo do nepravilnog ili pretjeranog liječenja. Obzirom da su centri za otrovanja i imenovana tijela prijavili da u preko 40 % poziva imaju problem s ispravnom identifikacijom proizvoda, osmišljen je UFI i usklađene su informacije koje je potrebno dostaviti centrima za otrovanja i imenovanim tijelima.

KADA se počinje primjenjivati obveza predaje podnesaka?

Od kojeg se datuma obveza predaje podneska počinje primjenjivati ovisi o uporabi i krajnjem korisniku opasne smjese. Za smjese koje još nisu na tržištu, obveza predaje podneska i navođenja UFI-ja na naljepnici primjenjuje se od:

• 1. siječnja 2021. za smjese namijenjene potrošačkoj i profesionalnoj uporabi
• 1. siječnja 2024. za smjese namijenjene industrijskoj uporabi

Ako smjesa namijenjena industrijskoj uporabi kasnije u lancu opskrbe završi u proizvodu namijenjenom potrošačkoj ili profesionalnoj uporabi, morat će se poštivati raniji rok, tj. rok predviđen za smjese namijenjene potrošačkoj i/ili profesionalnoj uporabi. To znači da smjesa namijenjena industrijskoj uporabi ne može više imati benefite od predaje limitiranog podneska koji je omogućen za takve smjese i da je potrebno predati standardni podnesak za tu smjesu i to prije predviđenog datuma (1. siječnja 2024.).

Informacije o smjesama koje su već prijavljene u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države na čije se tržište smjesa stavlja valjane su do 1. siječnja 2025. U slučaju hrvatskog tržišta to znači da sve smjese za koje je do 1. siječnja 2021. dostavljen STL i uvršten u registar kemikalija imaju pravo na prijelazno razdoblje. U slučaju da dođe do izmjene jedne (ili više) od stavaka navedenih u odjeljku 4.1. dijela B Priloga VIII., prije stavljanja promijenjene smjese na tržište, bit će potrebno predati podnesak i staviti UFI na naljepnicu.

Nakon 1. siječnja 2025. sve smjese koje podliježu Prilogu VIII. Uredbe CLP morat će imati UFI na naljepnici i predan valjani podnesak prema imenovanom tijelu države na čije se tržište smjesa stavlja, bez obzira je li ili nije došlo do promjene smjese koja je imala pravo na prijelazni period.

KAKO se ispunjava i predaje podnesak?

Kako se ispunjava i predaje podnesak možete naučiti kod nas u Službi za toksikologiju. Potrebno je poslati mail na toksikologija@hzjz.hr da se prijavljujete na radionicu o ispunjavanju podnesaka (radionica se naplaćuje) i kada se prijavi dovoljan broj zainteresiranih, kontaktirat ćemo Vas i dogovoriti vrijeme održavanja radionice. Radionice se održavaju uživo, odnosno na lokaciji Službe za toksikologiju u manjim grupama. Predviđeno trajanje radionice je 6 sati.

Za one koji žele sami naučiti kako se podnesak ispunjava i predaje, ECHA je pripremila niz video materijala koji bi Vam trebali olakšati savladavanje ispunjavanja podnesaka – https://poisoncentres.echa.europa.eu/hr/training-material – osim materijala koji se nalazi na samoj poveznici, dodatno s desne strane Related links vodi Vas na zasebne ECHA youtube kanale namijenjene IUCLID-u i podnescima.

Osim video materijala, ECHA je pripremila i pisane materijale koje možete pronaći na dnu sljedeće poveznice – https://poisoncentres.echa.europa.eu/hr/prepare-your-submission – pod Support and essential reading svakako si pogledajte PCN: a practical guide.

Također, i mi smo za Vas pripremili kratak pregled informacija koje su potrebne za ispunjavanje podneska te kako izraditi tvari, smjese u smjesi i konačnu smjesu (za više informacija pogledati: „Kako se ispunjava i predaje podnesak“). Redoslijed ispunjavanja podataka u podnesku razlikuje se u pisanim materijalima koje je pripremila ECHA i koje smo mi pripremili, a na Vama je da isprobate oba načina i sami utvrdite koji Vama više odgovara.

ŠTO je UFI?

Jedinstveni identifikator formule (UFI)  jedinstvena je oznaka koja će morati biti navedena na opasnim smjesama koje se stavljaju na tržište. Dodjelom UFI-ja nastoji se uspostaviti nedvosmislena veza između informacija koje je potrebno dostaviti (sastav smjese, trgovački naziv, boja, pakiranje, kategorija proizvoda, toksikološke informacije) i proizvoda koji se stavlja na tržište.

Za izradu UFI-ja potrebno je koristiti OIB poduzeća i broj formulacije specifičan za određenu smjesu. Ta dva broja unose se u generator UFI-ja dostupan na ECHA-inim stranicama za centre za otrovanja i generira se UFI. OIB poduzeća ključni je element koji jamči jedinstvenost UFI-ja koji je generiran i sprječava podudaranje UFI-ja koje je generiralo neko drugo poduzeće.

UFI ne narušava povjerljivost poslovnih podataka, odnosno iz UFI-ja nije moguće iščitati sastav smjese. Informacija koji sastav smjese odgovara kojem UFI-ju dostupna je isključivo centrima za otrovanja i imenovanim tijelima.

Dokle god je sastav smjese u proizvodu isti, može se koristiti isti UFI u svim državama EGP-a (Europski gospodarski prostor). Isti UFI može se koristiti i za proizvode različitih trgovačkih naziva pod uvjetom da su smjese istog sastava. Iz komercijalnih razloga, moguće je istoj smjesi dodijeliti više UFI-ja pri čemu bi svaki proizvod imao svoj UFI, ali je važno da se točan UFI dostavi centrima za otrovanja i imenovanim tijelima u svakoj relevantnoj državi članici.

Za više informacija pogledati: „Jedinstveni identifikator formule – UFI“

KOLIKO se naplaćuje predaja podneska?

Podnesci namijenjeni hrvatskom tržištu se ne naplaćuju. Namjerava li se smjesa staviti na neko drugo tržište osim hrvatskog, potrebno je provjeriti s imenovanim tijelom te države naplaćuju li se podnesci i koliko.

Osim podneska, za sve kemikalije koje podliježu članku 31. Uredbe REACH i stavljaju se na hrvatsko tržište, potrebno je dostaviti sigurnosno-tehnički list (STL) na upis u registar kemikalija i taj proces se naplaćuje.

1. OBVEZE PODNOSITELJA
2. LIMITIRANI, GRUPNI, DOBROVOLJNI PODNESAK
3. JEDINSTVENI IDENTIFIKATOR FORMULE – UFI
4. KONCENTRACIJA I NJEZINO NAVOĐENJE U PCN PODNEKSU
5. STANDARDNE FORMULE, ICG, GCI – ISPRAVAK
6. GORIVA
7. PROVJERA PRAVILA VALJANOSTI ZA PCN PODNESKE
8. UKLANJANJE TRŽIŠTA I BRISANJE PODNESKA
9. ŠTO JE SMJESA, A ŠTO NE
10. KAKO SE ISPUNJAVA I PREDAJE PODNESAK

Pravilnikom o načinu vođenja očevidnika o kemikalijama te o načinu i rokovima dostave podataka iz očevidnika (NN 99/13, 157/13, 147/21), te Zakonom o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (NN 47/14, 115/18, 62/20) propisano je vođenje očevidnika o kemikalijama u proizvodnji i uvozu/unosu, dakle stavljanju kemikalija na tržište Republike Hrvatske.

Dakle očevidnike vode i dostavljaju u Službu za toksikologiju HZJZ samo proizvođači kemikalija, odnosno uvoznici, tj. unosnici kemikalija na hrvatsko tržište.

Kao što se vidi iz Pravilnika bitno je smanjen broj djelatnosti za koje postoji obveza vođenja očevidnika, ali se zato Pravilnik odnosi na sve kemikalije bile one, trenutno, razvrstane kao opasne ili ne. Pravilnikom je definirano za koje se kemikalije moraju voditi očevidnici. To su kemikalije:

1. definirane u članku 3. stavku 1. točkama a) i b) Zakona o kemikalijama (»Narodne novine« broj 18/13, 115/18, 37/20) kao tvari i smjese koje ispunjavaju kriterije za fizikalne opasnosti, opasnosti za zdravlje ili okoliš utvrđene u 2. – 5. dijelu Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 (CLP), a to su:
   –    eksplozivi
   –    zapaljivi plinovi
   –    zapaljivi aerosoli
   –    oksidirajući plinovi
   –    plinovi pod tlakom
   –    zapaljive tekućine
   –    zapaljive krutine
   –    samoreagirajuće kemikalije
   –    piroforne tekućine
   –    piroforne krutine
   –    samozagrijavajuće kemikalije
   –    kemikalije koje u dodiru s vodom otpuštaju zapaljive plinove
   –    oksidirajuće tekućine
   –    oksidirajuće krutine
   –    organski peroksidi
   –    kemikalije nagrizajuće za metale
   –    akutno otrovne kemikalije
   –    kemikalije nagrizajuće/nadražujuće za kožu
   –    kemikalije koje izazivaju teške ozljede oka/nadražujuće za oko
   –    kemikalije koje izazivaju preosjetljivosti dišnih putova ili kože
   –    kemikalije s mutagenim učinkom na zametne stanice
   –    karcinogene kemikalije
   –    reproduktivno toksične kemikalije
   –    kemikalije specifično toksične za ciljane organe pri jednokratnom izlaganju
   –    kemikalije specifično toksične za ciljane organe pri ponavljanom izlaganju
   –    kemikalije opasne za aspiraciju
   –    kemikalije opasne za vodeni okoliš
   –    kemikalije opasne za ozonski omotač
2. kemikalije za koje je potrebno izraditi sigurnosno-tehnički list sukladno Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registriranju, ocjenjivanju, odobravanju i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjenama i dopunama Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i Direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30. 12. 2006.). To su kemikalije koje u svom sastavu sadrže jednu ili više tvari razvrstanih kako slijedi i u koncentracijama kako slijedi:

Osim smjesa (pripravaka) koje su razvrstane kao opasne potrebno je dostaviti i podatke o smjesama koje u sebi sadrže:
–    tvari koje predstavljaju opasnost za zdravlje ili okoliš (razvrstane kao opasne po CLP) u koncentracijama ≥ 1 %,
–    tvari za koje postoji podatak o graničnim vrijednostima izloženosti (GVI) u koncentracijama ≥ 1 %,
–    tvari koje su razvrstane kao: perzistentne, bioakumulativne i toksične (PBT) u koncentracijama ≥ 0,1 %,
–    tvari koje spadaju u kategoriju vrlo perzistentnih i vrlo bioakumulativnih tvari (vPvB) u koncentracijama ≥ 0,1 %,

Zbirni očevidnici za cijelu državu vode se u Službi za toksikologiju HZJZ temeljem podataka dobivenih od Vaše pravne osobe. Evo popisa očevidnika koje morate voditi u pravnoj osobi i iz kojih morate slati podatke u Službu za toksikologiju. Kliknite ovdje ako želite preuzeti obrasce, pogledati kako se ispunjavaju očevidnici i ako želite vidjeti primjere ispunjenih obrazaca.

Služba za toksikologiju prikuplja te podatke kao i podatke od drugih ustanova, državnih tijela i tvrtki kako bi se moglo promptno reagirati u slučaju:

– nesreća s kemikalijama
– primanja unesrećenih osoba u bolnicu zbog otrovanja
– umrlih zbog otrovanja
– drugo (npr. o pravnim osobama koje stavljaju na tržište ili koriste zabranjene tvari, listi registriranih opasnih kemikalija, listi starih kemikalija itd.)

Proizvodnja
Zašto nam je važno imati očevidnike o proizvodnji? Naprosto zato da saznamo koje su to kemikalije i u kojim količinama se nalaze na teritoriju RH. Imati podatke je ključno, jer možemo tako štititi građane i donositi pravilne odluke u slučaju nesreća. Ima i drugih razloga. Zamislite samo koliko je važno dobiti informaciju kako netko negdje u Hrvatskoj proizvodi tvar koja je upravo Vama važna i tražite način kako je nabaviti. Mi Vam možemo pomoći u tome, ako imamo podatke.

Koje su obveze onih koji se bave proizvodnjom kemikalija? U prvom redu, takva pravna ili fizička osoba mora voditi vlastite očevidnike. Slijedeća dužnost svake takve pravne ili fizičke osobe je da do konca siječnja dostavi u Službu za toksikologiju HZJZ zbirne podatke o tome koliko je koje od kemikalija proizvedeno.

Uvoz/unos
Od 1. srpnja 2013. godine uvozom se smatra nabavljanje robe samo iz zemalja koje nisu članice EU. Kako je nama bitno raspolagati podacima o svim kemikalijama koje se mogu naći na teritoriju RH, onda se ovdje vode očevidnici o nabavi kemikalija i iz zemalja članica EU što se smatra unosom.