Odjel za ozljede

Opis odjela (Sadržaj stranice do "MORE")

Ozljede
S obzirom na visok udio u ukupnoj smrtnosti i pobolu, ozljede predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Tek se posljednja dva-tri desetljeća ozljedama pridaje potrebno značenje shvaćanjem da nisu neizbježivi već nasuprot tome događaji koji se u velikoj mjeri mogu spriječiti pa se intenzivno radi na epidemiološkim analizama ozljeda, istraživanju rizičnih čimbenika, te izradi i primjeni preventivnih mjera.

Definicija
Ozljeda je tjelesno oštećenje koje nastaje uslijed neposrednog i iznenadnog izlaganja ljudskog organizma različitim vrstama energije (mehaničke, kemijske i fizikalne) ili pak može nastati uslijed nedostatka osnovnih vitalnih elemenata (zrak, voda, toplina) kao npr. u slučaju utapanja, gušenja ili smrzavanja.

Podjela
Prema X. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB) ozljede su svrstane u dvije skupine:

  1. Prema naravi ozljeda (posljedicama vanjskih uzroka) u skupinu XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka (S00 – T98);
  2. Prema vanjskim uzrocima u skupinu XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta (V01 – Y98).

Zbog potrebe za usporednim analizama, te izrade i provedbe preventivnih programa najčešće se u javnom zdravstvu koristi podjela prema načinu nastanka (vanjskom uzroku) ozljede. Prema vanjskom uzroku ozljede se dijele na:

  1. NENAMJERNE OZLJEDE ILI NESREĆE – ozljede nastale u prometu, uslijed trovanja, padova, opeklina, utapanja i slično;
  2. NAMJERNE OZLJEDE ILI NASILNE OZLJEDE – tjelesne ozljede nastale uslijed: samoozljeđivanja (pokušaj i izvršeno samoubojstvo), ozljeđivanja kao posljedica nasilja usmjerenog prema drugoj osobi, te kolektivnog nasilja (terorizam, ratovi).

EPIDEMIOLOGIJA OZLJEDA
Na ljestvici mortaliteta u Hrvatskoj 2014. godine ozljede (MKB: Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka; V01-Y98) se nalaze na trećem mjestu uzroka smrtnosti u Hrvatskoj iza bolesti srca i krvnih žila i novotvorina s ukupno 2.750 umrlih i udjelom od 5,4% u ukupnoj smrtnosti. (slika 1.)

Slika 1. Umrli u Hrvatskoj 2014. g. – vodeće skupine bolesti

Opća stopa smrtnosti od ozljeda u 2014. godini iznosi 64,9/100.000. Stope smrtnosti od ozljeda u oba spola ukupno osciliraju u zadnjem desetogodišnjem razdoblju (2005.-2014.) u rasponu 62-69/100.000, ali se ne bilježe značajnije promjene stopa. Međutim, stope smrtnosti od ozljeda u osoba ženskog spola pokazuju blagi trend rasta u promatranom razdoblju. (slika 2.).

Slika 2. Stope smrtnosti od ozljeda u Republici Hrvatskoj od 2004. do 2014. godine

Od ozljeda umire više muškaraca nego žena. Omjer stopa smrtnosti muškaraca i žena u 2014. godini iznosi 1.5:1. Važnost ozljeda kao jednog od vodećih javnozdravstvenih problema je i u tome što su one vodeći uzrok smrti u djece i mladih osoba. U Hrvatskoj se u razdoblju od 2004. do 2013. godine uočava trend smanjenja stopa smrtnosti od ukupnih ozljeda (MKB:V01-Y98) u djece u dobi 0-19 godina. Najviša dobno-specifična stopa smrtnosti od ozljeda u djece u navedenom razdoblju iznosila je 15.7/100 000 (2004.), a najniža 8.8/100 000 (2013.) što predstavlja gotovo dvostruko smanjenje smrtnosti. Razlog tome je prije svega izražen trend smanjenja stopa smrtnosti zbog prometnih nesreća (V01-V99) u djece (2004: 10.2/100 000; 2012: 3.8/100 000).

Iako su ozljede vodeći uzrok smrti u djece i mladih, dobno specifične stope smrtnosti od svih ozljeda rastu s dobi. Dinamika kretanja dobno specifičnih stopa razlikuje se ovisno o vanjskom uzroku. Vodeći vanjski uzroci smrti od ozljeda u 2014. godini su padovi (41%), samoubojstva (26%) i prometne nesreće (13%). Djeca i mlađe osobe (0-39g.) umiru najviše uslijed prometnih nesreća, osobe srednje dobi (40-64 g.) najviše uslijed samoubojstava, dok je u starijih osoba (65 i više g.) pad vodeći vanjski uzrok smrti.

Među uzrocima bolničkog liječenja u 2014. godini ozljede se nalaze na šestom mjestu s ukupno 43.185 hospitalizacija (stacionarni dio) i udjelom od 7,5% te ukupnom stopom 1.019/100.000. Pad je vodeći uzrok hospitalizacija zbog ozljeda s udjelom 48,7%. U starijih osoba (65 i više godina) koje su liječene u bolnici zbog ozljeda, više od polovice hospitalizacija (62%) su hospitalizacije zbog ozljeda nastale kao posljedica pada. Ozljede uslijed prometnih nesreća čine 21,3% od svih hospitalizacija zbog ozljeda.

Prema podacima iz godišnje baze hospitalizacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo najčešća somatska dijagnoza iz skupine ozljeda u stacionarnom bolničkom liječenju na razini države (2014.) bila je fraktura bedrene kosti (S72) s ukupno 6.567 hospitalizacija i udjelom od 15,2% u ukupnim hospitalizacijama od ozljeda. Od ukupnog broja hospitalizacija zbog frakture bedrene kosti, njih 83,3% zabilježeno je u osoba starije životne dobi (65+).

OZLJEDE U REPUBLICI HRVATSKOJ

 

 

Odsjeci odjela (Sadržaj stranice nakon "MORE")

Odsjek za praćenje i analizu ozljeda

Odsjek za prevenciju ozljeda