Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti jedna od temeljnih djelatnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je i provođenje zdravstveno-statističkih istraživanja. Istraživanja se provode i prema Zakonu o službenoj statistici i Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Tako se u okviru poslova odjela provodi Istraživanje zdravstvenih resursa prema Registru zdravstvenih djelatnika i Registru zdravstvenih ustanova/Izvješće o organizacijskoj strukturi i djelatnicima uzdravstvu.
U povijesnom i razvojnom smislu, nekadašnje jednogodišnje izvještavanje o djelatnicima sa zaposlenjem u zdravstvu preraslo je tijekom 1990/91. godine u kontinuirano prikupljanje i praćenje podataka putem državnog Registra zdravstvenih djelatnika. Odjel vodi podatke o svim zdravstvenim djelatnicima i zdravstvenim suradnicima, a o administrativno-tehničkom osoblju za sada samo brojčano, prema broju stalno zaposlenih krajem godine.
Ubuduće se želi upisati i djelatnike koji nisu zdravstvenog usmjerenja, a rade u zdravstvu, a također se mogu evidentirati i zdravstveni djelatnici koji rade izvan sustava zdravstva.
Podatke o zdravstvenim djelatnicima i zdravstvenim suradnicima dužne su dostavljati ne samo zdravstvene ustanove u državnom i županijskom vlasništvu, već i sve privatne ustanove, zdravstveni djelatnici koji samostalno obavljaju privatnu praksu, kao i trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti bez obzira imaju li ugovor sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
Svim djelatnicima se upisom u bazu podataka Registra, danom zasnivanja radnog odnosa, dodjeljuje registarski broj (šifra). Povezanost sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje postoji kroz korištenje registarskog broja prilikom prijave, prepoznavanja u okviru CEZIH sustava, kao i kod upisa na recepte, uputnice i druge dokumente HZZO-a. tj u praćenju i izgradnji zdravstvenog informacijskog sustava.
Kao sastavni dio iste, relacijske baze podataka su i podaci o zdravstvenim organizacijskim jedinicama, predstavljajući Registar zdravstvenih ustanova. Naime, uz podatke o djelatnicima, Registar na temelju rješenja Ministarstva zdravlja o odobrenju za rad, bilježi i osnovne podatke o zdravstvenim ustanovama, ordinacijama i o svim ostalim vrstama samostalnih zdravstvenih jedinica bez obzira na ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ili vrstu vlasništva. Kako za djelatnike tako se svakodnevno ažuriraju i pristigli podaci o otvaranju, zatvaranju, promjeni naziva, adrese, vrsti i djelatnosti zdravstvene organizacijske jedinice.
Tako se kroz bazu podataka prati i organizacijska struktura zdravstva, prema razinama zdravstvene zaštite, vrstama zdravstvenih ustanova, zdravstvenim djelatnostima koje ustanove obavljaju, podjeli s obzirom na vrstu vlasništva kao i prema teritorijalnoj raspodjeli.
Uz važnost podataka o ljudskom potencijalu te prostoru, odnosno jedinicama u kojima se provodi zdravstvena zaštita, bitan čimbenik upravljanja i planiranja je i medicinska oprema. Jedan dio poslova odjela odnosi se na rad na prikupljanju podataka o ovom materijalnom resursu. U skoroj budućnosti predviđeno je formiranje Registra medicinski skupe opreme koji bi se tehnološki i funkcionalno povezao sa postojeća dva registra u cjelinu registra resursa u zdravstvu.
Također, statističkim istraživanjem želi se obuhvatiti i one subjekte koji nisu dio zdravstvenog sustava, a u njima rade zdravstveni djelatnci odnosno obavlja se i zdravstvena djelatnost, kao domovi za dugotrajnu njegu što znači proširenje postojećih podataka Registra zdravstvenih ustanova.
U prošlom desetljeću nastala je i nova informatička aplikacija Registra zdravstvenih djelatnika i još kvalitetnije povezivanje sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, primjerice kroz korištenje tzv populacijskog registra odnosno registra osiguranih osoba. Registar je i dalje izvor podataka i ovlaštena ustanova za dostavu podataka prema međunarodnim tijelima kao WHO i zajednička baza podataka WHO/Eurostat/OECD. U okviru djelatnosti Odjela su i aktivnosti u međunarodnim inicijativama i programima, a s obzirom na probleme statističkog praćenja, manjka i planiranja zdravstvenih radnika. Od 2012. godine uključeni smo u provedbu kodeksa “Global Code of Practice on International Recruitment of Health Personnel”, preporuke koja ujedno predstavlja instrument u regulaciji, poboljšavanju i uspostavi standarda kod procesa migracije.
Iste je godine Odjel uključen u rad u dijelu programske platforme na temu zajedničke akcije planiranja i predviđanja potreba za zdravstvenim djelatnicima (Joint Action on European Health Workforce Planning and Forecasting).
Također, tijekom prošlih godina postoji i suradnja na temu zdravstvenih radnika u okviru Zdravstvene mreže zemalja jugoistočne Europe (South-eastern Europe Health Network – SEEHN).
Više o Registru zdravstvenih djelatnika u članku HČJZ: ovdje
Odabrani podaci iz Registra zdravstvenih djelatnika u poglavlju o zdravstvenim radnicima: HRVATSKI ZDRAVSTVENO-STATISTIČKI LJETOPIS
Više o dodjeli registarskog broja (šifre) zdravstvenim radnicima i zdravstvenim suradnicima pročitajte ovdje.
Dodatne informacije o Nacionalnom registru pružatelja zdravstvene zaštite dostupne su putem sljedeće poveznice: Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite.
Upute za komore u zdravstvu za dostavu podataka u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite dostupne su putem sljedeće poveznice: Upute za komore u zdravstvu