Služba za suzbijanje zlouporabe droga

Opis službe (Sadržaj stranice do "MORE")
  • sustavno prati pojave, razmatra pitanja i obavlja stručne, analitičke, savjetodavne i druge poslove vezane uz suzbijanje zlouporabe droga, primjenu zakona kojim se uređuje suzbijanje zlouporabe droga, provedbu Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga i akcijskih planova
  • predlaže mjere u svrhu otklanjanja uzroka i posljedica zlouporabe droga na pojedinca i društvo
  • vodi nacionalni informacijski sustav za droge radi objave prikupljenih, objektivnih, usporedivih i pouzdanih podataka o drogama
  • sudjeluje u međuresornoj suradnji u području suzbijanja zlouporabe droga
  • u svrhu prevencije i edukacije vezane za zlouporabu droga, a radi informiranja građana o utjecaju i štetnosti istih, osmišljava, koordinira i provodi edukativnu i medijsku kampanju
  • u suradnji s nadležnim tijelima sudjeluje u provedbi obveza iz međunarodnih ugovora i konvencija na području suzbijanja zlouporabe droga
  • sudjeluje u pripremi i provedbi projekata financiranih iz fondova Europske unije i projekata drugih međunarodnih organizacija, vezano uz suzbijanje zlouporabe droga
  • uspostavlja, provodi i razvija suradnju s tijelima Europske unije, drugim međunarodnim tijelima i srodnim institucijama vezano uz suzbijanje zlouporabe droga
  • prati i sudjeluje u poslovima koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije na području suzbijanja zlouporabe droga.

Službe, putem svojih odjela odnosno odsjeka, obavljaju i druge poslove na zahtjev ravnatelja ili Ministarstva zdravstva.

Odjeli službe (Sadržaj stranice nakon "MORE")

Odjel Nacionalne informacijske jedinice za droge i poslove međunarodne suradnje

  • Odsjek Nacionalne informacijske jedinice za droge
  • Odsjek za međunarodnu suradnju na području droga
  • Odsjek za sustav ranog upozoravanja o novim drogama

Odjel za programe i strategije

  • Odsjek za programe
  • Odsjek za strategije

 

Objave: CATEGORY: Služba za suzbijanje zlouporabe droga ( CATEGORY: Projekti i Publikacije )
Objave: CATEGORY: Publikacije Služba za suzbijanje zlouporabe droga

Poštovani,

Ukoliko sumnjate da osoba u vašoj okolini konzumira sredstva ovisnosti, prije svega preporučujemo razgovor. Nadalje, bez uputnice se možete obratiti u sve naše službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, gdje se testiranje besplatno provodi, kao i savjetovanja i tretman, te ih možete kontaktirati i telefonski. Šaljemo link na kojem je dostupan popis svih ustanova po županijama:
https://drogeiovisnosti.gov.hr/ovisnosti-i-vezane-teme/droge-i-ovisnost/ustanove/zdravstvene-ustanove/sluzbe-za-zastitu-mentalnog-zdravlja/140

Također, vezano uz testiranje na kosu – isto možete obaviti u Institutu za medicinska istraživanja, Ksaver 200a u Zagrebu (Jedinica za analitičku toksikologiju i mineralni metabolizam)). Šaljem broj telefona – Info služba za zlouporabu droga T +38514682531.
Preporučamo da se prvo telefonski konzultirate o načinima uzorkovanja. Cijena analize svake skupine je 500,00 kn (PDV uključen).

Dodatne info:

https://drogeiovisnosti.gov.hr/o-uredu/djelokrug/ovisnosti-i-vezane-teme/droge-i-ovisnost/testiranje/83

U slučaju potrebe za dodatnim informacijama molimo vas da nas kontaktirate bez ustručavanja.

S poštovanjem,

Služba za suzbijanje zlouporabe droga

Poštovani,

vezano uz vaš upit za informacije o podnošenju anonimne kaznene prijave, obavještavamo vas da podnijeti prijavu može svatko tko ima ozbiljna i određena saznanja o kaznenom djelu i počinitelju. Obavještava se policija, odnosno državno odvjetništvo.

Kaznena prijava nije obična obavijest o nekom događaju već ima formalan učinak te je državni odvjetnik dužan po njoj postupati i utvrditi je li prijava osnovana, a u slučaju odbačaja prijave o tome izvijestiti osobu oštećenu kaznenim djelom.

Imajući u vidu učinke kaznene prijave i moguće štetne posljedice za osobu koja je prijavljena kod podnošenja prijave na zapisnik, prijavitelj mora biti upozoren na posljedice lažnog prijavljivanja.

Kaznena prijava se podnosi kada pravna ili fizička osoba ima određena saznanja o počinitelju kaznenog djela i/ili kaznenom djelu, odnosno kada je oštećena počinjenim kaznenim djelom.

Zakon o kaznenom postupku ne propisuje formu kaznene prijave, ali da bi državni odvjetnik mogao postupati, prijava protiv poznate osobe trebala bi sadržavati:

a) Ime i prezime počinitelja i adresu, i ako raspolažemo tim podacima, navesti godine starosti počinitelja, imena roditelja, zanimanje i druge podatke na temelju kojih je lakše odrediti o kojoj se osobi radi.
b) Što detaljnije opisati događaj (jasni opis) i obavezno navesti mjesto i vrijeme počinjenja kao i druge okolnosti koje mogu pomoći policiji i državnom odvjetništvu u daljnjem radu.
c) Naziv i zakonski članak određenog kaznenog djela iz Kaznenog zakona možemo navesti, ali to nije nužno. Naime, državnog odvjetnika ne veže kvalifikacija navedena u kaznenoj prijavi budući da on odlučuje o kojem se kaznenom djelu radi na temelju utvrđenih podataka i činjenica.
d) Nužno je navesti na osnovu kojih dokaza i činjenica proizlazi da je prijava osnovana:
1. imena osoba koje imaju saznanja o počinjenom kaznenom djelu, naravno ako raspolažemo tim podacima,
2. treba priložiti sve dokaze kojima raspolažemo, pismena koja mogu pomoći državnom odvjetniku i policiji u provođenju izvida.
e) Ime i prezime oštećene osobe i njegova adresa.
f) Podatke o podnositelju kaznene prijave (ime i prezime adresa). Ako je kaznenu prijavu podnijela određena osoba, državni odvjetnik mora tu prijavu riješiti uz obavijest oštećenoj osobi. Napominjemo kako državni odvjetnik i policija postupaju i na osnovu anonimne prijave.

Anonimna kaznena prijava

Državno odvjetništvo u pravilu postupa samo po onim anonimnim kaznenim prijavama iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo, odnosno razumna vjerojatnost da će se izvidima o tome i prikupiti potrebni podaci.

Državni odvjetnik razmatra anonimnu kaznenu prijavu s posebnom pozornošću, jer uvijek postoji mogućnost lažnog prijavljivanja kaznenog djela i/ili određene osobe kao počinitelja.

Stoga, državno odvjetništvo u pravilu postupa samo po onim anonimnim kaznenim prijavama iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo, odnosno razumna vjerojatnost da će se izvidima o tome i prikupiti potrebni podaci. U pravilu to je ona anonimna prijava koja sadrži relevantne podatke o osobama i činjenicama na temelju kojih se prijavljeno kazneno djelo može dokazati. Iskustva iz prakse pokazuju da će se raditi o utemeljenoj anonimnoj prijavi u pravilu u onim slučajevima u kojima osoba koja ima saznanja da je kazneno djelo počinjeno, koja zna tko ga je počinio, ne želi doći u državno odvjetništvo ili policiju i prijaviti to kazneno djelo, jer strahuje da će zbog toga snositi štetne posljedice. To su ozbiljne anonimne kaznene prijave u kojima podnositelj detaljno i informativno navodi tko je počinitelj i kako to utvrditi, odnosno dokazati.

Po takvim anonimnim prijavama će državno odvjetništvo postupati, dok u drugim slučajevima kada se radi samo o tvrdnjama podnositelja u svezi kojih ne daje nikakve podatke kako bi se te tvrdnje provjerile, državno odvjetništvo nema osnova za postupanje. Slično je i s drugim anonimnim podnescima koje prima državno odvjetništvo, a u kojima anonimni pošiljatelji navode kako je neka osoba počinila kazneno djelo bez navođenja podataka kako to i utvrditi. Ti podnesci ne daju osnova za pokretanje kaznenog progona i državno odvjetništvo po njima ne može postupati. Ono ih samo može, ako i za to ima osnova, dostaviti tijelima otkrivanja kao informaciju o mogućem počinjenju kaznenog djela ili počinitelju.

Također vam dostavljamo i poveznicu na stranice Ministarstva unutarnjih poslova vezanu uz prijavu kaznenog djela: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/savjeti-281567/kriminal-281581/prijava-kaznenog-djela-339/339

S poštovanjem,

Služba za suzbijanje zlouporabe droga