Služba za suzbijanje zlouporabe droga

Hrvatski zavod za javno zdravstvo / Služba za suzbijanje zlouporabe droga
Ispiši stranicu

Voditelj službe

Sanja Mikulić, dipl.iur
Sv. Preobraženja 4/II, 10 000 Zagreb

Kontakt

01 4878 122
szd@hzjz.hr
01 4878 120
  • sustavno prati pojave, razmatra pitanja i obavlja stručne, analitičke, savjetodavne i druge poslove vezane uz suzbijanje zlouporabe droga i ponašajne ovisnosti, primjenu zakona kojim se uređuje suzbijanje zlouporabe droga, provedbu Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti i akcijskih planova
  • predlaže mjere u svrhu otklanjanja uzroka i posljedica zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti na pojedinca i društvo
  • vodi nacionalni informacijski sustav za droge i ponašajne ovisnosti radi objave prikupljenih, objektivnih, usporedivih i pouzdanih podataka
  • sudjeluje u međuresornoj suradnji u području suzbijanja zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti
  • u svrhu prevencije i edukacije vezane za zlouporabu droga i ponašajne ovisnosti, a radi informiranja građana o utjecaju i štetnosti istih, osmišljava, koordinira i provodi edukativnu i medijsku kampanju
  • prati stanje, daje stručna mišljenja i predlaže mjere, programe, standarde za unapređenje sustava suzbijanja zlouporabe droga i za ponašajne ovisnosti, osobito u odnosu na ovisnosti o igrama na sreću i Interentu
  • prati i  usmjerava aktivnosti preventivnog djelovanja na području ovisnosti o drogama, igrama na sreću i Interentu te pruža stručnu pomoć nositeljima aktivnosti na državnoj i lokalnoj, područnoj (regionalnoj) razini
  • u suradnji sa nadležnim tijelima sudjeluje u izradi programa za sprječavanje, rano otkrivanja i liječenje ovisnosti o drogama, igrama na sreću, Internetu i drugih pojavnih oblika ponašajnih ovisnosti, kao i programa rehabilitacije, resocijalizacije i smanjenja štete te daje smjernice za njihovu izradu i unapređivanje
  • u suradnji sa nadležnim tijelima organizira i provodi stručno usavršavanje na području suzbijanja zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti kroz provedbu trajnih i povremenih edukacijskih programa
  • u suradnji s nadležnim tijelima sudjeluje u provedbi obveza iz međunarodnih ugovora i konvencija na području suzbijanja zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti
  • sudjeluje u pripremi i provedbi projekata financiranih iz fondova Europske unije i projekata drugih međunarodnih organizacija, vezano uz suzbijanje zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti
  • uspostavlja, provodi i razvija suradnju s tijelima Europske unije, drugim međunarodnim tijelima i srodnim institucijama vezano uz suzbijanje zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti
  • prati i sudjeluje u poslovima koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije na području suzbijanja zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti.

Odjel za strateško planiranje i praćenje

  • Odsjek za vrednovanje i praćenje
  • Odsjek za strategije

Odjel za posebne programe na području droga i ponašajnih ovisnosti

  • Odsjek za programe na području ovisnosti o drogama
  • Odsjek za programe na području ovisnosti o igrama na sreću i internetu

Odjel za kvalitetu i standarde na području ovisnosti o drogama i ponašajnih ovisnosti

  • Odsjek za edukaciju
  • Odsjek za znanstveno utemeljene prakse

Odjel Nacionalne informacijske jedinice na području droga i ponašajnih ovisnosti i poslove međunarodne suradnje

  • Odsjek Nacionalne informacijske jedinice na području droga i ponašajnih ovisnosti
  • Odsjek za međunarodnu suradnju na području droga i ponašajnih ovisnosti
  • Odsjek za Sustav ranog upozoravanja o novim drogama

 

HZJZ organizira edukacije namijenjene stručnjacima koji donose odluke, sudjeluju u kreiranju mišljenja i politika u području prevencije ovisnosti. Temelj za edukaciju predstavlja: Europski preventivni kurikulum: priručnik za donositelje odluka i donositelje politika o znanstveno utemeljenoj prevenciji zlouporabe sredstava ovisnosti (EUPC).

EUPC edukacijama cilj je razviti međunarodne prevencijske kapacitete i time umanjiti zdravstvene, društvene i ekonomske probleme povezane s uporabom psihoaktivnih tvari. To će se postići edukacijom stručnjaka tijekom koje će se raspravljati o najdjelotvornijim znanstveno utemeljenim preventivnim intervencijama i strategijama te profesionalizacijom stručnih prevencijskih standarda. Za razvoj međunarodnih prevencijskih kapaciteta, ključno je povećati broj europskih stručnjaka u prevenciji.

Ovo izdanje kurikuluma naglašava važnost primjene zaključaka iznesenih u Međunarodnim standardima za prevenciju uporabe droga, kojega je izdao UN-ov ured za droge i kriminalitet (UNDOC), Europskih standarda za kvalitetnu prevenciju zlouporabe droga (EPDQS) koje je objavio Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) te Prevencijskih standarda Partnerstva udruženja za “stvarni svijet” iz Europe. Kurikulum je usmjeren na prevenciju problema zlouporabe psihoaktivnih tvari, no sadržaj ovog kurikuluma može se primijeniti i na sva ostala rizična ponašanja (npr. kockanje, ovisnost o igricama, itd.) i može poslužiti kao inspiracija za njihovu prevenciju.

EUPC edukacije provode prethodno educirani treneri (Popis EUPC trenera).

Više o EUPC kurikulumu možete pronaći na stranicama EMCDDA https://www.emcdda.europa.eu/best-practice/european-prevention-curriculum-eupc_en

 

Definicije

Medicinski institut (IOM – www.iom.edu) je 1994. predložio novu klasifikaciju prevencije na univerzalnu, selektivnu i indiciranu, koja zamjenjuje prijašnji koncept primarne, sekundarne i tercijarne prevencije. Glavni princip IOM klasifikacije je ciljati skupine prema pretpostavci rizika za zlouporabu droga, jer se na navedenoj podjeli zasniva i spektar intervencija.

Intervencijski spektar (prema Mrazek, Haggerty,1994) u području prevencije razlikuje: univerzalne, selektivne i indicirane preventivne intervencije.

Razlika između univerzalne-selektivne-indicirane prevencije je razina “filtra” koji se primjenjuju za pripisivanje rizika.

Za univerzalnu prevenciju, filtar ne postoji (svi su shvaćeni kao jednak – nizak rizik).

Za selektivnu prevenciju, filtri su socijalni i demografski pokazatelji povezani uglavnom s grupama, dakle prilično “sirov” filtar:

  • marginalizirane etničke manjine
  • mladi u depriviranim okruženjima
  • mladi prijestupnici
  • rizične obitelji

Za indiciranu prevenciju, pak, rizični pojedinci trebaju imati “dijagnozu”, dakle rizično stanje određeno od stručnjaka, npr. poremećaj pažnje/hiperaktivni poremećaj (ADHD).

Preventivne aktivnosti usmjerene na okolinske čimbenike

U praksi, aktivnosti univerzalne prevencije usmjerene su na legalna sredstva ovisnosti (alkohol, duhan i sl.) i ilegalne droge zajedno, a mjere usmjerene isključivo prema ilegalnim drogama su vrlo rijetke.

Glavni cilj takve prevencije je uglavnom sprječavanje ili odgađanje početka uzimanja legalnih sredstava ovisnosti, jer njihovo ranije ili pojačano uzimanje je najznačajniji faktor rizika za kasnije uzimanje i probleme s ilegalnim drogama. Upotreba duhana i alkohola znatno ovisi o kulturi i normama društva, prihvatljivosti uzimanja i dostupnosti određene tvari.

Slijedom navedenog, strategije okruženja podrazumijevaju preventivne mjere koje djeluju na razini socijalnih, službenih i kulturnih normi koje su u vezi s alkoholom, duhanom i također kanabisom. Dok univerzalna prevencija djeluje na razini populacije, selektivna na (rizične) grupe i indicirana na individualnoj razini, strategije okruženja djeluju na društvenoj razini, uglavnom kroz oblikovanje stavova, uobičajenih shvaćanja i vrijednosti u društvu prema uporabi droga.

Univerzalna prevencija
Univerzalna prevencija usmjerena je na cijelu populaciju (lokalna zajednica, učenici, susjedstvo).
Cilj joj je u potpunosti spriječiti ili odgoditi početak zlouporabe tvari, pružajući svim sudionicima informacije i vještine neophodne za rješavanje problema. Programi univerzalne prevencije su namijenjeni velikim grupama bez prethodnog utvrđivanja stanja mogućeg rizika zlouporabe. Svi članovi populacije imaju jednak generalni rizik za zlouporabu, iako rizik može znatno varirati među pojedincima.

Selektivna prevencija
Selektivna prevencija usmjerena je na specifičnu sub-populaciju, čiji je nadolazeći i/ili životni rizik za poremećaje značajno viši od prosječnog. Navedeno odgovara većoj važnosti identifikacije rizičnih čimbenika za razumijevanje početka i razvoja zlouporabe tvari, posebice među mladim ljudima. Vodeća prednost usmjeravanja na rizične skupine je ta što one već postoje i jasno su identificirane, međutim, pri ovim intervencija potreban je poseban napor kako bi se izbjegla stigmatizacija te kako bi se implementirala preventivna strategija koja će dovesti do poželjnih rezultata.

Indicirana prevencija
Indicirana prevencija je usmjerena na prepoznavanje pojedinaca koji imaju pokazatelje visoko povezane s pojedinačnim rizikom razvoja zlouporabe droga u njihovom kasnijem životu (kao što su npr. psihijatrijski poremećaji, školski neuspjeh, asocijalno ponašanje i sl) ili, uz to, rani znakovi zlouporabe tvari (ali ne DSM-IV kriteriji za ovisnost), te na usmjeravanje posebnih intervencija prema njima.

Pokazatelj povećanog rizika kod pojedinca može biti ponavljanje razreda, poremećaj ponašanja, otuđenost od roditelja, škole i pozitivnih vršnjačkih skupina. Svrha indicirane prevencije ne mora nužno biti sprječavanje započinjanja uzimanja ili uzimanje tvari, nego sprječavanje (brzog) razvoja ovisnosti, kako bi se smanjila učestalost i spriječilo “opasno” uzimanje tvari (npr. umjereno umjesto neumjerenog pijenja (pijančevanja).

Strategije okruženja
Strategije okruženja su mjere prevencije usmjerene na mijenjanje trenutnih kulturnih, socijalnih, fizičkih i ekonomskih uvjeta unutar kojih se stvaraju izbori u svezi zlouporabe droga.

Ovo stajalište uzima u obzir činjenicu kako pojedinci ne započinju sa zlouporabom tvari isključivo na temelju individualnih karakteristika. Točnije, oni su pod utjecajem niza složenih čimbenika u okolini, poput onog što okolina smatra normalnim, očekivanja ili prihvaćanja u zajednici u kojoj žive, pravila i zakoni njihove države, javne poruke kojima su izloženi, dostupnost alkohola, duhana i ilegalnih droga. Zbog toga što se zlouporaba droga promatra kao rezultat cjelokupnog sistema, logično je da strategije okruženja ciljaju na zajednicu općenito.

U stvarnosti, strategije okruženja često uključuju nepopularne komponente, kao što su kontrola tržišta ili prisilne mjere (reguliranje dobne granice, ograničenja i zabrane u svezi duhana). One, dakle, zbog svojeg “izazivanja” kulturnih ograničenja imaju važnu mogućnost za društvenu raspravu u cilju razumijevanje društva i javnog zdravstva.

Konzumacija droga kao ponašanje je neovisno o legalnom statusu tvari i gotovo sve mjere prevencije u Europi navedeno uzimaju u obzir kada pokrivaju legalne i ilegalne tvari u preventivnim mjerama. Strategije okruženja – bez obzira što se pretežno usmjeravaju na legalna sredstva ovisnosti – su važne zbog cijelog djelokruga prevencije, budući da je u mnogim zemljama rano i rasprostranjeno uzimanje alkohola i cigareta povezano s uzimanjem ilegalnih droga.

Mnoge strategije okruženja su uključene na državnoj (makro) ili čak EU razini. Primjer su zabrane pušenja, potpuno ili samo na radnim mjestima, dodatni porezi na alkohol i duhan, marketinški i reklamni propisi i dobne granice za prodaju alkohola i duhana mladima.

 

Proteklih godina u području prevencije suzbijanja uporabe droga i ovisnosti na međunarodnoj razini, u Europskom kontekstu kao i u Republici Hrvatskoj doneseni su razni standardi kojima je cilj unaprijeđenje provedbe preventivnih intervencija.

  • Europski standardi kvalitete (EDPQS)

Posljednjih nekoliko godina uz sufinanciranja iz Europske unije provodili su se projekti usmjereni na pružanje potpore za korištenje standarda kvalitete u razvijanju, provedbi i evaluaciji preventivnih intervencija i aktivnosti za suzbijanje zlouporabe droga.

Europski preventivni standardi kvalitete za suzbijanje droga (EDPQS) objavljeni su od strane Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) 2011. godine, te mogu pomoći u oblikovanju prevencije u zajednici na način da:

  • definiraju što znači kvaliteta u odnosu na prevenciju zlouporabe droga
  • nude viziju onoga čemu prevencija treba težiti
  • oblikuju osnovne – i stručne razine očekivanja za preventivne aktivnosti
  • prevode preporuke dobre prakse u specifične kvalitativne tvrdnje

 

 

Zahvaljujući prevencijskoj znanosti, stečena su znanja o tome što je učinkovito za prevenciju uporabe droga, a  što nije.

 

  • Minimalni standardi prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu (2017.)

Sukladno mjerama predviđenim Nacionalnim programom prevencije ovisnosti za razdoblje od 2015. do 2017., koji predviđa izradu i donošenje Minimalnih standarda prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu, čiji nositelj je Agencija za odgoj i obrazovanje, od strane stručne radne skupine koordinirane od strane Agencije za odgoj i obrazovanje izrađeni su Minimalni standardi programa prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu.

Minimalni standardi usvojeni su od strane Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske u ožujku 2017. godine, pri čemu je donesen Zaključak da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijeti Odluku o usvajanju Minimalnih standarda na razini svog ministarstva te da sukladno svojem djelokrugu nadležnosti u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, osigura provedbu, superviziju i nadzor nad primjenom Minimalnih standarda.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja je 19. srpnja 2017. godine donijelo Odluku o usvajanju Minimalnih standarda prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu.

 

 

Baza podataka programa i projekata koji se provode u području suzbijanja ovisnosti dostupna je na poveznici: http://www.programi.uredzadroge.hr/

 

Program prevencije ovisnosti Imam stav (Unplugged)

Liječenje i psihosocijalni tretman

Sustav liječenja ovisnosti u RH temelji se na mreži bolničkog i izvanbolničkog tretmana.

U tretmanu ovisnika nužan je multidisciplinaran pristup radi sveobuhvatnog i što učinkovitijeg liječenja, rehabilitacije i reintegracije liječenih ovisnika u društvenu zajednicu. U tretman su, ovisno o individualnim potrebama i vrsti tretmana, uključeni psihijatri i liječnici drugih specijalizacija koji su dodatno educirani iz područja mentalnog zdravlja i ovisnosti, psiholozi, socijalni radnici, socijalni pedagozi, liječnici obiteljske medicine i druge specijalizirane zdravstvene djelatnosti, radni terapeuti i volonteri.

Kod većine bolesnika liječenje i rehabilitacija ovisnosti je dugotrajan, često i doživotan proces, koji se temeljno provodi kroz izvanbolničke specijalizirane programe uz usku suradnju s liječnicima opće medicine.

Ovisno o fazi bolesti, mnogim ovisnicima potrebno je povremeno osigurati hospitalne intervencije u specijaliziranim bolničkim programima. Jednako tako važno je ovisnicima osigurati posebno prilagođen pristup u slučaju potrebe hospitalnog liječenja mnogih somatskih i psihijatrijskih bolesti koje mogu, ali i ne moraju biti etiološki povezane s uzimanjem droga.

Najvažniji postupci programa liječenja ovisnika su:

  • farmakoterapija (za opijatske ovisnike primjena opijatskog agonista – metadona i buprenorfina)
  • psihoterapija ovisnosti
  • obiteljski suportivni i psihoterapijski postupak
  • edukacija o bolesti i učenje strategija za prevenciju recidiva
  • prevencija infekcija (HIV, virusni hepatitisi, sifilis) što uključuje i testiranje
  • socijalne intervencije, potpora mjerama socijalne reintegracije
  • kontrole urina na prisutnost metabolita droga
  • terapija komorbiditeta
  • briga o somatskom zdravlju
  • korištenje programa samopomoći (suportivni programi NGO sektora, klubovi liječenih ovisnika i drugi).

Popis Službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo

Politika smanjenja štete (“Harm reduction”) se primarno bavi smanjenjem štete koja nastaje kao posljedica zlouporabe droga, ovisnosti i rizičnog načina života.

U prvom se redu pod time podrazumijeva sprječavanje širenja zaraznih bolesti: hepatitisa B, hepatitisa C, HIV-a i AIDS-a, djelatnostima koje su organizirane kao besplatne i anonimne podjele šprica i igala za intravenske ovisnike, zaprimanje i uništavanje upotrijebljenih šprica i igala, dijeljenje kondoma, informativnih materijala, savjetovanje usmjereno na promjene mišljenja i navika ciljanje populacije. Početke takvih programa nalazimo u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Švicarskoj prije tridesetak godina, da bi danas postojali u gotovo svim zemljama svijeta i uvijek su suprotstavljeni klasičnoj restriktivnoj politici o drogama.

Programi smanjenja štete u Republici Hrvatskoj su započeli s radom 1996. kada je Hrvatski sabor prihvatio “harm reduction” djelatnosti kao sastavni dio Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga i kada je prvi program smanjenja štete započeo s radom u Splitu pri udruzi “Help”.

Godine 1998. Crveni križ počinje sa programima smanjenja štete u Zagrebu, Zadru i Puli, a udruga “Terra” 1999. godine u Rijeci. Danas 7 nevladinih organizacija (Help, Terra, Let, Institut, Ne-ovisnost, Porat, HUHIV) i jedna institucija (Hrvatski Crveni križ) u Hrvatskoj provode programe smanjenja štete.

 

Pronašli ste odbačen pribor za injektiranje droga?

U slučaju da ste pronašli odbačeni pribor za injektiranje droga pozivamo vas da kontaktirate jednu od udruga koja se bavi programima smanjenja šteta povezanih s zlouporabom droga i u čijem djelokrugu rada je prikupljanje i zbrinjavanje infektivnog otpada.

Udruge koje se u okviru programa smanjenjem šteta bave prikupljanjem odbačenog pribora i zbrinjavanjem infektivnopg otpada u RH:

 

UDRUGA HELP (SPLIT)

Udruga za pomoć mladima “HELP” – Split

Šetalište Bačvice 10, 21000, Split

tel.: 021 346 664
www.helponline.hr

 

HRVATSKI CRVENI KRIŽ (ZAGREB)

Odjel za prvu pomoć i bolesti ovisnosti
Služba za zdravstvene djelatnosti

Voditelj programa  smanjenja šteta (harm reduction): dr.sc. Siniša Zovko, dr.med.

tel: +385 1 4655 814 / (ext. 113)
mob: +385 98 462 606
fax: +385 1 4655 365
e-mail: sinisa.zovko@hck.hr

 

UDRUGA REMAR (ZAGREB)

DROP IN CENTAR – ZAGREB

u. Janka Vukovića 3, Zagreb

tel.: 01/6220 000

e-mail: dropin@remarcroatia.hr

 

UDRUGA LET (ZAGREB)

Ratarska 7, Zagreb, Hrvatska
+ 385 (0)1 5803 726
let@udruga-let.hr

Radno vrijeme ureda:
PON-PET: 8.30-16.30 h

Mobilni timovi za vanjski rad:
Jutarnja smjena:
PON, UT, SRI, ČET i PET: 10-18 h

Popodnevna smjena:
PON, SRI i ČET: 13.30-21.30 h
UT i PET: 14.30-22.30 h

Broj mobitela timova za vanjski rad:
+385 (0)91 7244 744
+385 (0)91 9555 549

 UDRUGA INSTITUT (PULA)

Dobricheva 32, Pula
Telefon: 0916019199, 098367317
e-mail: institut.lungomare@gmail.com

 

UDRUGA TERRA (RIJEKA)

DROP IN & NEEDLE EXCHANGE CENTAR
Uski prolaz 11, 51000 Rijeka

Radno vrijeme drop-in centra:
pon – pet: 10.00 – 17.00, mob. dostupan po potrebi
E-mail: dropin@udrugaterra.hr

Tel.: 051 330 490, 095/3857355, 098/368735

Sjedište i ured udruge: Krešimirova 12, 51000 Rijeka
Tel. 051 337 400, 323 714; Fax. 051 323 715
E-mail: info@udrugaterra.hr
Web: www.udrugaterra.hr

SAVJETOVALIŠTE
Krešimirova 12, 51000 Rijeka
Radno vrijeme savjetovališta:
pon, sri, pet: 9.00 – 16.00
uto, čet: 13.00 – 20.00
Tel. 051 337 400, 323 714
Branko Petris, dr. med., spec. psihijatar – 098/328 065

 

UDRUGA PORAT (ZADAR)

Adresa: Ilije Smiljanića 2, 23000 Zadar
Tel/fax: 023 302 107
Sos tel: 095 9021749
E mail: udrugaporat@gmail.com

 

UDRUGA NE-OVISNOST (OSIJEK)

DNEVNI BORAVAK (drop – in centar) „NE-OVISNOST“ (Smanjenje šteta nastalih ovisnošću)
Korisnicima je na raspolaganju: dnevni tisak, Internet, telefon, kupaonica (tuširanje, pranje rublja), kuhinja, te im se pružaju i medicinske usluge (saniranje površinskih rana nastale ubodima i sl.).
Dnevni boravak „Ne-ovisnost“ je otvoren radnim danima od 11h do 17:00 sat i subotom od 12h do 14 sati. Korisnicima je zajamčena anonimnost.

Europske avenije 8/I
+385 31 271 471
info@ne-ovisnost.hr

 

GRADSKA DRUŠTVA CRVENOG KRIŽA:

Zadar
Obala kneza Branimira 4D, 23000 Zadar

Telefon: +385 23 318 098

Email: gdckzd@outlook.com

 

Krapina
Magistratska 12
Tel.: 049/ 371 141
E-mail: info@gdck-krapina.hr

 

Također se možete obratiti Službi za suzbijanje zlouporabe droga (szd@hzjz.hr) koja će izvijestiti nadležne institucije.

 

  • Protokol suradnje i postupanja mjerodavnih državnih tijela, ustanova i organizacija civilnog društva u provedbi Projekta resocijalizacije

 

 

  • Evaluacija Projekta resocijalizacije

 

 

  • Terapijske zajednice koje sudjeluju u provedbi Projekta resocijalizacije

 

  • Ustanove za obrazovanje odraslih koje imaju Rješenje Ministarstva znanosti i obrazovanja o izvođenju programa obrazovanja odraslih

 

  • Udruge koje sudjeluju u provedbi projekta resocijalizacije

 

 

 

Projekt resocijalizacije ovisnika o drogama koji su završili neki od programa odvikavanja od ovisnosti i rehabilitacije u terapijskoj zajednici ili zatvorskom sustavu, te ovisnika koji su u izvanbolničkom tretmanu i duže vrijeme stabilno održavaju apstinenciju i pridržavaju se propisanog načina liječenja, usvojen je na sjednici Vlada Republike Hrvatske održanoj 19. travnja 2007. godine.

    Nema rezultata