- sustavno prati pojave, razmatra pitanja i obavlja stručne, analitičke, savjetodavne i druge poslove vezane uz suzbijanje zlouporabe droga i ponašajne ovisnosti, primjenu zakona kojim se uređuje suzbijanje zlouporabe droga, provedbu Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti i akcijskih planova
- predlaže mjere u svrhu otklanjanja uzroka i posljedica zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti na pojedinca i društvo
- vodi nacionalni informacijski sustav za droge i ponašajne ovisnosti radi objave prikupljenih, objektivnih, usporedivih i pouzdanih podataka
- sudjeluje u međuresornoj suradnji u području suzbijanja zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti
- u svrhu prevencije i edukacije vezane za zlouporabu droga i ponašajne ovisnosti, a radi informiranja građana o utjecaju i štetnosti istih, osmišljava, koordinira i provodi edukativnu i medijsku kampanju
- prati stanje, daje stručna mišljenja i predlaže mjere, programe, standarde za unapređenje sustava suzbijanja zlouporabe droga i za ponašajne ovisnosti, osobito u odnosu na ovisnosti o igrama na sreću i Interentu
- prati i usmjerava aktivnosti preventivnog djelovanja na području ovisnosti o drogama, igrama na sreću i Interentu te pruža stručnu pomoć nositeljima aktivnosti na državnoj i lokalnoj, područnoj (regionalnoj) razini
- u suradnji sa nadležnim tijelima sudjeluje u izradi programa za sprječavanje, rano otkrivanja i liječenje ovisnosti o drogama, igrama na sreću, Internetu i drugih pojavnih oblika ponašajnih ovisnosti, kao i programa rehabilitacije, resocijalizacije i smanjenja štete te daje smjernice za njihovu izradu i unapređivanje
- u suradnji sa nadležnim tijelima organizira i provodi stručno usavršavanje na području suzbijanja zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti kroz provedbu trajnih i povremenih edukacijskih programa
- u suradnji s nadležnim tijelima sudjeluje u provedbi obveza iz međunarodnih ugovora i konvencija na području suzbijanja zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti
- sudjeluje u pripremi i provedbi projekata financiranih iz fondova Europske unije i projekata drugih međunarodnih organizacija, vezano uz suzbijanje zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti
- uspostavlja, provodi i razvija suradnju s tijelima Europske unije, drugim međunarodnim tijelima i srodnim institucijama vezano uz suzbijanje zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti
- prati i sudjeluje u poslovima koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije na području suzbijanja zlouporabe droga i ponašajnih ovisnosti.
Služba za suzbijanje zlouporabe droga
Voditelj službe
Sanja Mikulić, dipl.iur
Sv. Preobraženja 4/II, 10 000 Zagreb
Odjel za strateško planiranje i praćenje
- Odsjek za vrednovanje i praćenje
- Odsjek za strategije
Odjel za posebne programe na području droga i ponašajnih ovisnosti
- Odsjek za programe na području ovisnosti o drogama
- Odsjek za programe na području ovisnosti o igrama na sreću i internetu
Odjel za kvalitetu i standarde na području ovisnosti o drogama i ponašajnih ovisnosti
- Odsjek za edukaciju
- Odsjek za znanstveno utemeljene prakse
- Odsjek Nacionalne informacijske jedinice na području droga i ponašajnih ovisnosti
- Odsjek za međunarodnu suradnju na području droga i ponašajnih ovisnosti
- Odsjek za Sustav ranog upozoravanja o novim drogama
HZJZ organizira edukacije namijenjene stručnjacima koji donose odluke, sudjeluju u kreiranju mišljenja i politika u području prevencije ovisnosti. Temelj za edukaciju predstavlja: Europski preventivni kurikulum: priručnik za donositelje odluka i donositelje politika o znanstveno utemeljenoj prevenciji zlouporabe sredstava ovisnosti (EUPC).
EUPC edukacijama cilj je razviti međunarodne prevencijske kapacitete i time umanjiti zdravstvene, društvene i ekonomske probleme povezane s uporabom psihoaktivnih tvari. To će se postići edukacijom stručnjaka tijekom koje će se raspravljati o najdjelotvornijim znanstveno utemeljenim preventivnim intervencijama i strategijama te profesionalizacijom stručnih prevencijskih standarda. Za razvoj međunarodnih prevencijskih kapaciteta, ključno je povećati broj europskih stručnjaka u prevenciji.
Ovo izdanje kurikuluma naglašava važnost primjene zaključaka iznesenih u Međunarodnim standardima za prevenciju uporabe droga, kojega je izdao UN-ov ured za droge i kriminalitet (UNDOC), Europskih standarda za kvalitetnu prevenciju zlouporabe droga (EPDQS) koje je objavio Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) te Prevencijskih standarda Partnerstva udruženja za “stvarni svijet” iz Europe. Kurikulum je usmjeren na prevenciju problema zlouporabe psihoaktivnih tvari, no sadržaj ovog kurikuluma može se primijeniti i na sva ostala rizična ponašanja (npr. kockanje, ovisnost o igricama, itd.) i može poslužiti kao inspiracija za njihovu prevenciju.
EUPC edukacije provode prethodno educirani treneri.
Definicije
Medicinski institut (IOM – www.iom.edu) je 1994. predložio novu klasifikaciju prevencije na univerzalnu, selektivnu i indiciranu, koja zamjenjuje prijašnji koncept primarne, sekundarne i tercijarne prevencije. Glavni princip IOM klasifikacije je ciljati skupine prema pretpostavci rizika za zlouporabu droga, jer se na navedenoj podjeli zasniva i spektar intervencija.
Intervencijski spektar (prema Mrazek, Haggerty,1994) u području prevencije razlikuje: univerzalne, selektivne i indicirane preventivne intervencije.
Razlika između univerzalne-selektivne-indicirane prevencije je razina “filtra” koji se primjenjuju za pripisivanje rizika.
Za univerzalnu prevenciju, filtar ne postoji (svi su shvaćeni kao jednak – nizak rizik).
Za selektivnu prevenciju, filtri su socijalni i demografski pokazatelji povezani uglavnom s grupama, dakle prilično “sirov” filtar:
- marginalizirane etničke manjine
- mladi u depriviranim okruženjima
- mladi prijestupnici
- rizične obitelji
Za indiciranu prevenciju, pak, rizični pojedinci trebaju imati “dijagnozu”, dakle rizično stanje određeno od stručnjaka, npr. poremećaj pažnje/hiperaktivni poremećaj (ADHD).
Preventivne aktivnosti usmjerene na okolinske čimbenike
U praksi, aktivnosti univerzalne prevencije usmjerene su na legalna sredstva ovisnosti (alkohol, duhan i sl.) i ilegalne droge zajedno, a mjere usmjerene isključivo prema ilegalnim drogama su vrlo rijetke.
Glavni cilj takve prevencije je uglavnom sprječavanje ili odgađanje početka uzimanja legalnih sredstava ovisnosti, jer njihovo ranije ili pojačano uzimanje je najznačajniji faktor rizika za kasnije uzimanje i probleme s ilegalnim drogama. Upotreba duhana i alkohola znatno ovisi o kulturi i normama društva, prihvatljivosti uzimanja i dostupnosti određene tvari.
Slijedom navedenog, strategije okruženja podrazumijevaju preventivne mjere koje djeluju na razini socijalnih, službenih i kulturnih normi koje su u vezi s alkoholom, duhanom i također kanabisom. Dok univerzalna prevencija djeluje na razini populacije, selektivna na (rizične) grupe i indicirana na individualnoj razini, strategije okruženja djeluju na društvenoj razini, uglavnom kroz oblikovanje stavova, uobičajenih shvaćanja i vrijednosti u društvu prema uporabi droga.
Univerzalna prevencija
Univerzalna prevencija usmjerena je na cijelu populaciju (lokalna zajednica, učenici, susjedstvo).
Cilj joj je u potpunosti spriječiti ili odgoditi početak zlouporabe tvari, pružajući svim sudionicima informacije i vještine neophodne za rješavanje problema. Programi univerzalne prevencije su namijenjeni velikim grupama bez prethodnog utvrđivanja stanja mogućeg rizika zlouporabe. Svi članovi populacije imaju jednak generalni rizik za zlouporabu, iako rizik može znatno varirati među pojedincima.
Selektivna prevencija
Selektivna prevencija usmjerena je na specifičnu sub-populaciju, čiji je nadolazeći i/ili životni rizik za poremećaje značajno viši od prosječnog. Navedeno odgovara većoj važnosti identifikacije rizičnih čimbenika za razumijevanje početka i razvoja zlouporabe tvari, posebice među mladim ljudima. Vodeća prednost usmjeravanja na rizične skupine je ta što one već postoje i jasno su identificirane, međutim, pri ovim intervencija potreban je poseban napor kako bi se izbjegla stigmatizacija te kako bi se implementirala preventivna strategija koja će dovesti do poželjnih rezultata.
Indicirana prevencija
Indicirana prevencija je usmjerena na prepoznavanje pojedinaca koji imaju pokazatelje visoko povezane s pojedinačnim rizikom razvoja zlouporabe droga u njihovom kasnijem životu (kao što su npr. psihijatrijski poremećaji, školski neuspjeh, asocijalno ponašanje i sl) ili, uz to, rani znakovi zlouporabe tvari (ali ne DSM-IV kriteriji za ovisnost), te na usmjeravanje posebnih intervencija prema njima.
Pokazatelj povećanog rizika kod pojedinca može biti ponavljanje razreda, poremećaj ponašanja, otuđenost od roditelja, škole i pozitivnih vršnjačkih skupina. Svrha indicirane prevencije ne mora nužno biti sprječavanje započinjanja uzimanja ili uzimanje tvari, nego sprječavanje (brzog) razvoja ovisnosti, kako bi se smanjila učestalost i spriječilo “opasno” uzimanje tvari (npr. umjereno umjesto neumjerenog pijenja (pijančevanja).
Strategije okruženja
Strategije okruženja su mjere prevencije usmjerene na mijenjanje trenutnih kulturnih, socijalnih, fizičkih i ekonomskih uvjeta unutar kojih se stvaraju izbori u svezi zlouporabe droga.
Ovo stajalište uzima u obzir činjenicu kako pojedinci ne započinju sa zlouporabom tvari isključivo na temelju individualnih karakteristika. Točnije, oni su pod utjecajem niza složenih čimbenika u okolini, poput onog što okolina smatra normalnim, očekivanja ili prihvaćanja u zajednici u kojoj žive, pravila i zakoni njihove države, javne poruke kojima su izloženi, dostupnost alkohola, duhana i ilegalnih droga. Zbog toga što se zlouporaba droga promatra kao rezultat cjelokupnog sistema, logično je da strategije okruženja ciljaju na zajednicu općenito.
U stvarnosti, strategije okruženja često uključuju nepopularne komponente, kao što su kontrola tržišta ili prisilne mjere (reguliranje dobne granice, ograničenja i zabrane u svezi duhana). One, dakle, zbog svojeg “izazivanja” kulturnih ograničenja imaju važnu mogućnost za društvenu raspravu u cilju razumijevanje društva i javnog zdravstva.
Konzumacija droga kao ponašanje je neovisno o legalnom statusu tvari i gotovo sve mjere prevencije u Europi navedeno uzimaju u obzir kada pokrivaju legalne i ilegalne tvari u preventivnim mjerama. Strategije okruženja – bez obzira što se pretežno usmjeravaju na legalna sredstva ovisnosti – su važne zbog cijelog djelokruga prevencije, budući da je u mnogim zemljama rano i rasprostranjeno uzimanje alkohola i cigareta povezano s uzimanjem ilegalnih droga.
Mnoge strategije okruženja su uključene na državnoj (makro) ili čak EU razini. Primjer su zabrane pušenja, potpuno ili samo na radnim mjestima, dodatni porezi na alkohol i duhan, marketinški i reklamni propisi i dobne granice za prodaju alkohola i duhana mladima.
Proteklih godina u području prevencije suzbijanja uporabe droga i ovisnosti na međunarodnoj razini, u Europskom kontekstu kao i u Republici Hrvatskoj doneseni su razni standardi kojima je cilj unaprijeđenje provedbe preventivnih intervencija.
- Europski standardi kvalitete (EDPQS)
Posljednjih nekoliko godina uz sufinanciranja iz Europske unije provodili su se projekti usmjereni na pružanje potpore za korištenje standarda kvalitete u razvijanju, provedbi i evaluaciji preventivnih intervencija i aktivnosti za suzbijanje zlouporabe droga.
Europski preventivni standardi kvalitete za suzbijanje droga (EDPQS) objavljeni su od strane Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) 2011. godine, te mogu pomoći u oblikovanju prevencije u zajednici na način da:
- definiraju što znači kvaliteta u odnosu na prevenciju zlouporabe droga
- nude viziju onoga čemu prevencija treba težiti
- oblikuju osnovne – i stručne razine očekivanja za preventivne aktivnosti
- prevode preporuke dobre prakse u specifične kvalitativne tvrdnje
Zahvaljujući prevencijskoj znanosti, stečena su znanja o tome što je učinkovito za prevenciju uporabe droga, a što nije.
- Minimalni standardi prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu (2017.)
Sukladno mjerama predviđenim Nacionalnim programom prevencije ovisnosti za razdoblje od 2015. do 2017., koji predviđa izradu i donošenje Minimalnih standarda prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu, čiji nositelj je Agencija za odgoj i obrazovanje, od strane stručne radne skupine koordinirane od strane Agencije za odgoj i obrazovanje izrađeni su Minimalni standardi programa prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu.
Minimalni standardi usvojeni su od strane Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske u ožujku 2017. godine, pri čemu je donesen Zaključak da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijeti Odluku o usvajanju Minimalnih standarda na razini svog ministarstva te da sukladno svojem djelokrugu nadležnosti u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, osigura provedbu, superviziju i nadzor nad primjenom Minimalnih standarda.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja je 19. srpnja 2017. godine donijelo Odluku o usvajanju Minimalnih standarda prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu.
Baza podataka programa i projekata koji se provode u području suzbijanja ovisnosti dostupna je na poveznici: http://www.programi.uredzadroge.hr/
- Protokol suradnje i postupanja mjerodavnih državnih tijela, ustanova i organizacija civilnog društva u provedbi Projekta resocijalizacije
- Evaluacija Projekta resocijalizacije
- Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti
- Terapijske zajednice koje sudjeluju u provedbi Projekta resocijalizacije
- Odgojno-obrazovne ustanove koje mogu provoditi programe obrazovanja odraslih
- Udruge koje sudjeluju u provedbi projekta resocijalizacije
- Koordinatori po područnim službama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
- Koordinatori iz centara za socijalnu skrb
Projekt resocijalizacije ovisnika o drogama koji su završili neki od programa odvikavanja od ovisnosti i rehabilitacije u terapijskoj zajednici ili zatvorskom sustavu, te ovisnika koji su u izvanbolničkom tretmanu i duže vrijeme stabilno održavaju apstinenciju i pridržavaju se propisanog načina liječenja, usvojen je na sjednici Vlada Republike Hrvatske održanoj 19. travnja 2007. godine.
- Projekt „Procjena rizika od predoziranja (opioidnim) drogama kod osoba s problemom ovisnosti“ (Istraživačko izvješće)
U razdoblju od 2019.-2021. godine proveden je Projekt „Procjena rizika od predoziranja (opioidnim) drogama kod osoba s problemom ovisnosti“ s...
6. travnja 2023. - Predstavljeni rezultati zadnje analize otpadnih voda na prisutnost droga
Pomoćnik ravnatelja za suzbijanje zlouporabe droga mr. Željko Petković, univ. spec. crim, sudjelovao je 29. ožujka 2023. na zajedničkoj konferenciji...
30. ožujka 2023. - Analiza otpadnih voda otkriva navike uporabe droga u gradovima u Europi u 2022. godini
Najnovija otkrića najvećeg europskog projekta u znanosti analiza otpadnih voda objavljena su 22. ožujka 2023. godine u studiji „Analiza otpadnih...
27. ožujka 2023. - Objavljena nova publikacija EMCDDA-a “Žene i ovisnost – zdravstveni i socijalni odgovori na problem ovisnosti kod žena”
ŽENE I OVISNOST – ZDRAVSTVENI I SOCIJALNI ODGOVORI NA PROBLEM OVISNOSTI KOD ŽENA Procjenjuje se da je u EU...
9. ožujka 2023. - Donesena Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine
Dana 08. veljače 2023. na 15. sjednici Hrvatskoga sabora, donesena je Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do...
22. veljače 2023. - Istraživanje prevalencije HIV-a, hepatitisa C i rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge u Hrvatskoj – Bio-bihevioralno istraživanje metodom uzorkovanja upravljanog ispitanicima u Zagrebu, Splitu i Rijeci
U prosincu 2022. godine predstavljeni su rezultati Istraživanja prevalencije HIV-a, hepatitisa C i rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge...
23. siječnja 2023. - Priručnik Pompidou Grupe VE za razumijevanje potreba migranata, izbjeglica i raseljenih osoba u kontekstu poremećaja ovisnosti o drogama
Hrvatska je od 2019. godine sudjelovala u projektu Pompidou Grupe, koja je uspostavila stručnu radnu skupinu od 12 stručnjaka koji...
10. siječnja 2023. - Novi znanstveni članci Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) o sintetskim kanabinoidima
EMCDDA je predvodnik u praćenju i reagiranju na sintetske kanabinoide, još otkako su se prvi put pojavili u Europi sredinom...
10. siječnja 2023. - Europski centar za praćenje droga i ovisnost o drogama objavio Izvješće „Rekreacijska uporaba dušikovog oksida — sve veća zabrinutost za Europu”
U studenom 2022. godine Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) je objavio izvješće „Rekreacijska uporaba dušikovog...
23. studenoga 2022. - Obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti
Mjesec borbe protiv ovisnosti svake se godine u Hrvatskoj obilježava u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca. Cilj obilježavanja...
16. studenoga 2022. - Istraživačko izvješće – Kohortno istraživanje “Smrtnost osoba koje su liječene zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine”
Rezultati Kohortnog istraživanja „Smrtnost osoba koje su liječene zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine“ pokazuju...
17. listopada 2022. - Objavljena nova publikacija EMCDDA-a o potrebama raseljenih Ukrajinaca povezanim s rješavanjem problema s drogom
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) objavio je dana 18. srpnja 2022. godine publikaciju o trendovima...
19. srpnja 2022. - Održan Okrugli stol “Sustav prikupljanja podataka i praćenja javnih politika na području ovisnosti – izazovi i potrebe”
Povodom obilježavanja 26. lipnja – Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, u organizaciji Hrvatskog zavoda za...
1. srpnja 2022. - Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama objavio zbirku radova: “Praćenje uporabe droga u digitalnom dobu”
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) objavio je prvih osam radova iz zbirke radova Praćenje uporabe...
4. srpnja 2022. - Održan godišnji sastanak sa službama za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo
U organizaciji Službe za suzbijanje zlouporabe droga i Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za...
4. srpnja 2022. - Objavljeno Svjetsko izvješće o drogama (UNODC, 2022.)
Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je 27. lipnja Svjetsko izvješće o drogama 2022. koje se sastoji...
28. lipnja 2022. - Održana Konferencija za medije povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama
U organizaciji HZJZ održana je 27. lipnja 2022. Konferencija za medije povodom obilježavanja 26.lipnja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga...
28. lipnja 2022. - Objavljeno Europsko izvješće o drogama 2022.
EUROPSKO IZVJEŠĆE O DROGAMA ZA 2022.: NAJVAŽNIJE Ponuda i uporaba droga vraćaju se nakon poremećaja uzrokovanog COVID-om 19 (14. lipnja 2022.,...
15. lipnja 2022. - Provedene 3 regionalne radionice za provedbu evaluacije učinkovitosti psihosocijalnih intervencija usmjerenih na osobe s problemom ovisnosti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je 2021. godine istraživački projekt evaluacije Smjernica za psihosocijalni tretman ovisnosti u zdravstvenom, socijalnom...
9. lipnja 2022. - Uskoro tiskovna konferencija EMCDDA-a (14. lipnja 2022., 11.00 sati)
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) će na tiskovnoj konferenciji koja se održava 14. lipnja 2022....
7. lipnja 2022.
-
Nema rezultata
- Objavljena nova publikacija EMCDDA-a “Žene i ovisnost – zdravstveni i socijalni odgovori na problem ovisnosti kod žena”
- Istraživanje prevalencije HIV-a, hepatitisa C i rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge u Hrvatskoj – Bio-bihevioralno istraživanje metodom uzorkovanja upravljanog ispitanicima u Zagrebu, Splitu i Rijeci
- Istraživačko izvješće – Kohortno istraživanje “Smrtnost osoba koje su liječene zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine”
- Publikacija Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama: “Problematika droga u zatvorskom okruženju u Europi”
- Europski prevencijski kurikulum
Poštovani, zanima me gdje se može testirati na drogu?
Poštovani,
Ukoliko sumnjate da osoba u vašoj okolini konzumira sredstva ovisnosti, prije svega preporučujemo razgovor. Nadalje, bez uputnice se možete obratiti u sve naše službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, gdje se testiranje besplatno provodi, kao i savjetovanja i tretman, te ih možete kontaktirati i telefonski. Šaljemo link na kojem je dostupan popis svih ustanova po županijama:
https://drogeiovisnosti.gov.hr/ovisnosti-i-vezane-teme/droge-i-ovisnost/ustanove/zdravstvene-ustanove/sluzbe-za-zastitu-mentalnog-zdravlja/140
Također, vezano uz testiranje na kosu – isto možete obaviti u Institutu za medicinska istraživanja, Ksaver 200a u Zagrebu (Jedinica za analitičku toksikologiju i mineralni metabolizam)). Šaljem broj telefona – Info služba za zlouporabu droga T +38514682531.
Preporučamo da se prvo telefonski konzultirate o načinima uzorkovanja. Cijena analize svake skupine je 500,00 kn (PDV uključen).
Dodatne info:
U slučaju potrebe za dodatnim informacijama molimo vas da nas kontaktirate bez ustručavanja.
S poštovanjem,
Služba za suzbijanje zlouporabe droga
Poštovani, Molim Vas za savjet, informacije ili telefonski broj osoba kojima se može prijaviti osoba koja prodaje drogu? Ovim putem Vas molim za savjet kako to prijaviti, želim to napraviti anonimno.
Poštovani,
vezano uz vaš upit za informacije o podnošenju anonimne kaznene prijave, obavještavamo vas da podnijeti prijavu može svatko tko ima ozbiljna i određena saznanja o kaznenom djelu i počinitelju. Obavještava se policija, odnosno državno odvjetništvo.
Kaznena prijava nije obična obavijest o nekom događaju već ima formalan učinak te je državni odvjetnik dužan po njoj postupati i utvrditi je li prijava osnovana, a u slučaju odbačaja prijave o tome izvijestiti osobu oštećenu kaznenim djelom.
Imajući u vidu učinke kaznene prijave i moguće štetne posljedice za osobu koja je prijavljena kod podnošenja prijave na zapisnik, prijavitelj mora biti upozoren na posljedice lažnog prijavljivanja.
Kaznena prijava se podnosi kada pravna ili fizička osoba ima određena saznanja o počinitelju kaznenog djela i/ili kaznenom djelu, odnosno kada je oštećena počinjenim kaznenim djelom.
Zakon o kaznenom postupku ne propisuje formu kaznene prijave, ali da bi državni odvjetnik mogao postupati, prijava protiv poznate osobe trebala bi sadržavati:
a) Ime i prezime počinitelja i adresu, i ako raspolažemo tim podacima, navesti godine starosti počinitelja, imena roditelja, zanimanje i druge podatke na temelju kojih je lakše odrediti o kojoj se osobi radi.
b) Što detaljnije opisati događaj (jasni opis) i obavezno navesti mjesto i vrijeme počinjenja kao i druge okolnosti koje mogu pomoći policiji i državnom odvjetništvu u daljnjem radu.
c) Naziv i zakonski članak određenog kaznenog djela iz Kaznenog zakona možemo navesti, ali to nije nužno. Naime, državnog odvjetnika ne veže kvalifikacija navedena u kaznenoj prijavi budući da on odlučuje o kojem se kaznenom djelu radi na temelju utvrđenih podataka i činjenica.
d) Nužno je navesti na osnovu kojih dokaza i činjenica proizlazi da je prijava osnovana:
1. imena osoba koje imaju saznanja o počinjenom kaznenom djelu, naravno ako raspolažemo tim podacima,
2. treba priložiti sve dokaze kojima raspolažemo, pismena koja mogu pomoći državnom odvjetniku i policiji u provođenju izvida.
e) Ime i prezime oštećene osobe i njegova adresa.
f) Podatke o podnositelju kaznene prijave (ime i prezime adresa). Ako je kaznenu prijavu podnijela određena osoba, državni odvjetnik mora tu prijavu riješiti uz obavijest oštećenoj osobi. Napominjemo kako državni odvjetnik i policija postupaju i na osnovu anonimne prijave.
Anonimna kaznena prijava
Državno odvjetništvo u pravilu postupa samo po onim anonimnim kaznenim prijavama iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo, odnosno razumna vjerojatnost da će se izvidima o tome i prikupiti potrebni podaci.
Državni odvjetnik razmatra anonimnu kaznenu prijavu s posebnom pozornošću, jer uvijek postoji mogućnost lažnog prijavljivanja kaznenog djela i/ili određene osobe kao počinitelja.
Stoga, državno odvjetništvo u pravilu postupa samo po onim anonimnim kaznenim prijavama iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo, odnosno razumna vjerojatnost da će se izvidima o tome i prikupiti potrebni podaci. U pravilu to je ona anonimna prijava koja sadrži relevantne podatke o osobama i činjenicama na temelju kojih se prijavljeno kazneno djelo može dokazati. Iskustva iz prakse pokazuju da će se raditi o utemeljenoj anonimnoj prijavi u pravilu u onim slučajevima u kojima osoba koja ima saznanja da je kazneno djelo počinjeno, koja zna tko ga je počinio, ne želi doći u državno odvjetništvo ili policiju i prijaviti to kazneno djelo, jer strahuje da će zbog toga snositi štetne posljedice. To su ozbiljne anonimne kaznene prijave u kojima podnositelj detaljno i informativno navodi tko je počinitelj i kako to utvrditi, odnosno dokazati.
Po takvim anonimnim prijavama će državno odvjetništvo postupati, dok u drugim slučajevima kada se radi samo o tvrdnjama podnositelja u svezi kojih ne daje nikakve podatke kako bi se te tvrdnje provjerile, državno odvjetništvo nema osnova za postupanje. Slično je i s drugim anonimnim podnescima koje prima državno odvjetništvo, a u kojima anonimni pošiljatelji navode kako je neka osoba počinila kazneno djelo bez navođenja podataka kako to i utvrditi. Ti podnesci ne daju osnova za pokretanje kaznenog progona i državno odvjetništvo po njima ne može postupati. Ono ih samo može, ako i za to ima osnova, dostaviti tijelima otkrivanja kao informaciju o mogućem počinjenju kaznenog djela ili počinitelju.
Također vam dostavljamo i poveznicu na stranice Ministarstva unutarnjih poslova vezanu uz prijavu kaznenog djela: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/savjeti-281567/kriminal-281581/prijava-kaznenog-djela-339/339
S poštovanjem,
Služba za suzbijanje zlouporabe droga