Odjel za promicanje tjelesnog zdravlja

Debljina, jedan od najvećih javnozdravstvenih problema i izazova današnjeg društva, globalno je prihvaćena kao važan promjenljiv zdravstveni rizk za kronične bolesti. Bolest debljina (E66, MKB X revizija) značajan je rizičan čimbenik za razvoj danas vodećih uzroka pobola i pomora^1,2. Prema Europskoj strategiji prevencije i kontrole  kroničnih nezaraznih bolesti identificirana su četiri bihevioralna i tri biomedicinska rizika za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti³. Od svih prepoznatih rizika, samo prekomjerna tjelesna masa i debljina leže u podlozi i predstavljaju značajan rizik za razvoj svih pet bolesti. Uz to, debljina je značajan rizik i za druga dva biomedicinska rizika, hipertenziju i dislipidemiju. Hipertenzija je 2,9 puta češća u osoba s debljinom nego u općoj populaciji, a dislipidemija je češća 1,5 puta^4-6.

Opseg problema je poprimio epidemijske razmjere, više je od 700 milijuna odraslih osoba s debljinom u svijetu⁷. U Sjedinjenim Američkim Državama 65 % stanovnika ima prekomjernu tjelesnu masu, a 31 % debljinu^8,9. U Europi preko 40 % odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu, a oko 20 %  debljinu10. U Hrvatskoj debljinu ima 20,3 7% odraslog stanovništva, 20,14 % muškaraca i 20,60 % žena, od čega u dobi od 45 do 54 godine 27,85 % muškaraca i 32,82 % žena. U odrasloj populaciji u Hrvatskoj među osobama s pozitivnom anamnezom moždanog udara prekomjernu tjelesnu masu ima 66 % muškaraca i 75 % žena, među osobama s povišenim krvnim tlakom 78 % muškaraca i 74 % žena, a među osobama sa šećernom bolesti tip2 79 % muškaraca i 84 % žena¹¹.

Debljina, i bolest, i rizik za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti u stalnom je porastu u Hrvatskoj¹¹. I dok je u razvijenim zemljama zaustavljen trend porasta danas po pobolu i pomoru vodećih kardiovaskularnih bolesti, u Hrvatskoj za sada nije.

Odjel za promicanje tjelesnog zdrvalja širi znanja i spoznaje o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, jer debljina je posljedica loših prehrambnih navika i nedovoljnog kretanja, odnosno unosa energije većeg od njezine potrošnje.

Ciljna populacija su nam svi, kako oni koji žele održati svoju normalnu tjelesnu masu, tako i oni koji je žele reducirati.

Literatura

Aktivnosti Odjela su:

• Savjetovalište za pravilnu prehranu i  tjelesnu aktivnost – individualno savjetovanje o regulaciji tjelesne mase i pravilnim životnim navikama
• Javnozdravstvene kampanje – organizacija radionica,  predavanja i izrada edukativnih materijala
• Istraživanja o utjecaju okoline i životnih navika na razvoj prekomjerne tjelesne mase i debljine u svih članova društva: COSI, HBSC, ESPAD, EHIS, JANPA, RARHA, HR_ESPAD_2015
• Koordinacija nacionalnih aktivnosti promicanja zdravlja, Nacionalni program “Živjeti zdravo“