Odjel za mentalne poremećaje

Opis odjela (Sadržaj stranice do "MORE")

MENTALNI POREMEĆAJI U HRVATSKOJ

Mentalni  poremećaji relativno su visoke pojavnosti, često počinju u mlađoj odrasloj dobi, mogućeg su kroničnog tijeka, smanjuju kvalitetu života i znatno sudjeluju u korištenju zdravstvenih resursa. Zbog važnosti i veličine problema mentalni poremećaji u Hrvatskoj, kao i globalno, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih izazova.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za ukupno opterećenje bolestima (DALYs) za Hrvatsku, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja na 3. su mjestu  vodećih skupina, iza kardiovaskularnih i malignih bolesti, s udjelom 11,7%. Također, među 10 vodećih pojedinačnih uzroka unipolarni depresivni poremećaji nalaze se na 3. mjestu s udjelom 5,0%. U okviru skupine mentalnih poremećaja daleko najveći postotak opterećenja otpada na unipolarne depresivne poremećaje (43,1%) slijede poremećaji uzrokovani alkoholom (18,7%) i anksiozni poremećaji (13,7%).

Skupina mentalnih poremećaja prema broju hospitalizacija sudjeluje s oko 7% u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj. Najveći broj hospitalizacija u dobi je 20-59 godina što ovu dijagnostičku skupinu svrstava, uz novotvorine, u vodeće uzroke bolničkog pobola radno aktivnog stanovništva. Mentalni poremećaji su i vodeća skupina po korištenju dana bolničkog liječenja s udjelom od 20-25%.

U 2016. godini registrirano je ukupno 38.385 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja od kojih je skoro 70%  bilo u dobi 20-59 godina. Također, 1.279.086 dana bolničkog liječenja (BOD) korišteno za skupinu mentalnih poremećaja (slika 1).

Slika / Figure 1
VODEĆE SKUPINE BOLESTI PO BOLNO-OPSKRBNIM DANIMA (BOD) U HRVATSKOJ 2016. GODINE/ Leading disease groups by bed days, Croatia, 2016

Najčešći uzroci hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja u 2016. godini bili su mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom s udjelom 18,5%, shizofrenija (15,6%), depresivni poremećaji (13,4%), mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti (7,1%) te reakcije na teški stres uključujući posttraumatski stresni poremećaj (5,5%) (slika 2). Prema broju korištenih dana bolničkog liječenja zbog mentalnih poremećaja vodeća dijagnoza bila je shizofrenija s udjelom od 28,2%, slijede poremećaji uzrokovani alkoholom (12,8%), depresivni poremećaji (11,5%) i mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti (8,0%).

Slika / Figure 2
VODEĆE DIJAGNOZE U HOSPITALIZACIJAMA ZBOG MENTALNIH POREMEĆAJA U HRVATSKOJ 2016. GODINE/ Leading diagnoses in hospitalizations of mental disorders, Croatia, 2016.

Odsjeci odjela (Sadržaj stranice nakon "MORE")

Odsjek za Registar za psihoze i Registar izvršenih samoubojstava

Registar za psihoze

Croatian Psychoses Registry

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je, uočivši javnozdravstveno značenje mentalnih poremećaja, još daleke 1961. godine utemeljio Registar za psihoze Hrvatske. Registar je započeo radom cenzusom svih oboljelih osoba zatečenih 31. prosinca u psihijatrijskim bolnicama i odjelima u Hrvatskoj.

Registar za psihoze je državni registar, a predstavlja specijalni zdravstveno-statistički instrument za dugoročno individualno praćenje osoba te ima značajke populacijskog registra. U njemu se prate podatci o osobama, s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji boluju od shizofrenije ili shizoafektivnih poremećaja (dg. F20.* i F25.*, MKB, X rev.) a liječene su u stacionarnim zdravstvenim ustanovama. Izvor podataka je Psihijatrijski obrazac (JZ-PSH.) koji se popunjava za svaku osobu koja je bila hospitalizirana zbog mentalnog poremećaja, prilikom otpusta (redovita prijava i dnevna bolnica) i na dan cenzusa 31. prosinca svake godine. U Psihijatrijski obrazac se, uz način prijave, bilježe podatci o zdravstvenoj ustanovi, podatci o pacijentu te podatci o boravku u ustanovi. Način prikupljanja podataka određen je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti RH (Statistika o psihozama s Registrom za psihoze i Registrom izvršenih samoubojstava).

Podaci se rutinski analiziraju skupno na razini osobe i slučaja u okviru pojedinih podskupina tzv. kontingenata (novooboljeli/prvi put hospitalizirani, primljeni, otpušteni, ukupno hospitalizirani i zatečeni na dan cenzusa).

Zdravstveni pokazatelji Registra za psihoze


Registar izvršenih samoubojstava Hrvatske

Croatian Committed Suicide Registry

Registar izvršenih samoubojstava Hrvatske državni je registar koji je osnovan 1986. godine u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Registar predstavlja specijalni zdravstveno-statistički instrument i ima značajke populacijskog registra. U njemu se registriraju i prate podatci o izvršenim samoubojstvima. Izvršena samoubojstva prikazuju se prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema SZO šiframa vanjskih uzroka namjernog samoozlijeđivanja uz koje se vežu šifre osnovnog uzroka smrti. Zaključno s 1994. godinom namjerno samoozlijeđivanje šifrirano je prema IX reviziji (šifre E 950- E 959), a od 1995. godine prema X reviziji (šifre X60-X84). Izvor podataka je Potvrda o smrti. Način prikupljanja podataka određen je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti RH (Statistika o psihozama s Registrom za psihoze i Registrom izvršenih samoubojstava).

Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj

Odsjek za praćenje ostalih mentalnih poremećaja i analizu

Hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja u Hrvatskoj 2016. godine