Odjel za mentalne poremećaje

Opis odjela (Sadržaj stranice do "MORE")

MENTALNI POREMEĆAJI U HRVATSKOJ

Mentalni poremećaji relativno su visoke prevalencije, često počinju u mlađoj odrasloj dobi, mogućeg su kroničnog tijeka, smanjuju kvalitetu života i znatno sudjeluju u korištenju zdravstvenih resursa. U Hrvatskoj, kao i globalno, mentalni poremećaji predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih izazova.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za ukupno opterećenje bolestima (DALYs) za Hrvatsku, mentalni i neurološki poremećaji na 2. su mjestu među vodećim skupinama bolesti; kod muškaraca s udjelom 20,7%, a kod žena s udjelom od 25,6%. Također, među 10 vodećih pojedinačnih uzroka opterećenja bolestima, tri su iz skupine mentalnih poremećaja: unipolarni depresivni poremećaji s udjelom 7,5 na 3. mjestu, slijede mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom s udjelom 4,7% te Alzheimerova i druge demencije s udjelom 2,6% na 7. mjestu.

Skupina mentalnih poremećaja prema broju hospitalizacija sudjeluje s oko 7% u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj. Najveći broj hospitalizacija u dobi je 20-59 godina što ovu dijagnostičku skupinu svrstava, uz novotvorine, u vodeće uzroke bolničkog pobola radnosposobnog stanovništva. Mentalni poremećaji su i vodeća skupina po korištenju dana bolničkog liječenja s udjelom od 20-25%.

U 2013. godini registrirane su 40.422 hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja od kojih je 70,6% bilo u dobi 20-59 godina. Ukupno je 1.359.112 dana bolničkog liječenja (BOD) korišteno za skupinu mentalnih poremećaja (slika 1).

Slika / Figure 1
VODEĆE SKUPINE BOLESTI PO BOLNO-OPSKRBNIM DANIMA U HRVATSKOJ 2013. GODINE/ Leading disease groups by bed days, Croatia, 2013

Najčešći uzroci hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja u 2013. godini bili su mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom s udjelom 19,2%, shizofrenija (15,5%), depresivni poremećaji (13,3%), reakcije na teški stres uključujući posttraumatski stresni poremećaj (7,3%) i mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti (7,1%) (slika 2). Prema broju korištenih dana bolničkog liječenja zbog mentalnih poremećaja vodeća dijagnoza je shizofrenija s udjelom od 29,2%, slijede poremećaji uzrokovani alkoholom (13,1%), depresivni poremećaji (11,0%) i mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti (7,4%).

Slika / Figure 2
VODEĆE DIJAGNOZE U HOSPITALIZACIJAMA ZBOG MENTALNIH POREMEĆAJA U HRVATSKOJ 2013. GODINE/ Leading diagnoses in hospitalizations of mental disorders, Croatia, 2013.

Odsjeci odjela (Sadržaj stranice nakon "MORE")

Odsjek za Registar za psihoze i Registar izvršenih samoubojstava

Registar za psihoze

Croatian Psychoses Registry

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je, uočivši javnozdravstveno značenje mentalnih poremećaja, još daleke 1961. godine utemeljio Registar za psihoze Hrvatske. Registar je započeo radom cenzusom svih oboljelih osoba zatečenih 31. prosinca u psihijatrijskim bolnicama i odjelima u Hrvatskoj.

Registar za psihoze je državni registar, a predstavlja specijalni zdravstveno-statistički instrument za dugoročno individualno praćenje osoba te ima značajke populacijskog registra. U njemu se prate podatci o osobama, s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji boluju od shizofrenije ili shizoafektivnih poremećaja (dg. F20.* i F25.*, MKB, X rev.) a liječene su u stacionarnim zdravstvenim ustanovama. Izvor podataka je Psihijatrijski obrazac (JZ-PSH.) koji se popunjava za svaku osobu koja je bila hospitalizirana zbog mentalnog poremećaja, prilikom otpusta (redovita prijava i dnevna bolnica) i na dan cenzusa 31. prosinca svake godine. U Psihijatrijski obrazac se, uz način prijave, bilježe podatci o zdravstvenoj ustanovi, podatci o pacijentu te podatci o boravku u ustanovi. Način prikupljanja podataka određen je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti RH (Statistika o psihozama s Registrom za psihoze i Registrom izvršenih samoubojstava).

Podaci se rutinski analiziraju skupno na razini osobe i slučaja u okviru pojedinih podskupina tzv. kontingenata (novooboljeli/prvi put hospitalizirani, primljeni, otpušteni, ukupno hospitalizirani i zatečeni na dan cenzusa).

Zdravstveni pokazatelji Registra za psihoze


Registar izvršenih samoubojstava Hrvatske

Croatian Committed Suicide Registry

Registar izvršenih samoubojstava Hrvatske državni je registar koji je osnovan 1986. godine u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Registar predstavlja specijalni zdravstveno-statistički instrument i ima značajke populacijskog registra. U njemu se registriraju i prate podatci o izvršenim samoubojstvima. Izvršena samoubojstva prikazuju se prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema SZO šiframa vanjskih uzroka namjernog samoozlijeđivanja uz koje se vežu šifre osnovnog uzroka smrti. Zaključno s 1994. godinom namjerno samoozlijeđivanje šifrirano je prema IX reviziji (šifre E 950- E 959), a od 1995. godine prema X reviziji (šifre X60-X84). Izvor podataka je Potvrda o smrti. Način prikupljanja podataka određen je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti RH (Statistika o psihozama s Registrom za psihoze i Registrom izvršenih samoubojstava).

Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj

Odsjek za praćenje ostalih mentalnih poremećaja i analizu