Voditelj odjela

dr.sc. Marijan Erceg, dr. med.
specijalist epidemiologije

Vitalna statistika je temeljni izvor podataka koji se koristi za proučavanje promjena u prirodnom kretanju stanovništva i njegovu razvoju. Sustav vitalne statistike se definira kao ukupan proces prikupljanja podataka pri građanskim evidencijama (administrativni izvori podataka) koji se odnose na specifične vitalne događaje: rođenja, posvojenja, vjenčanja, razvode i smrti.

Sustav prikupljanja podataka o umrlim osobama reguliran je zakonima koji povezuju različite društvene sustave: državnu upravu, državnu statistiku, pravosuđe i zdravstvo. Sukladno Zakonu o službenoj statistici (NN 103/03) Državni zavod za statistiku (DZS) glavni je nositelj istraživanja o umrlim osobama, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo nositelj je javnozdravstvenog istraživanja o umrlim osobama. Zakonom o državnim maticama (NN 96/93) definiran je način upisa činjenice smrti u maticu umrlih na temelju Potvrde o smrti koja je propisana Pravilnikom o obrascu potvrde o smrti (NN 46/11). Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 155/09, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11) i Pravilnik o načinu pregleda umrlih te o utvrđivanju vremena, mjesta i uzroka smrti (NN 46/11) propisuju sadržaj ostalih obrazaca (popratnica za prijevoz i obdukciju, dozvola za ukop, dozvola za kremiranje, iskaznica mrtvozornika te očevidnik o obavljenim pregledima umrlih) te rad liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika koji utvrđuju vrijeme, mjesto i uzrok smrti. Podaci o umrlim osobama prikupljaju se na temelju Statističkog izvještaja o smrti (DEM-2 obrasca) čiji je sastavni dio Potvrda o smrti na temelju koje se određuje i šifrira osnovni uzrok smrti.
U Hrvatskoj je od 1995. godine u primjeni Deseta revizija Međunarodne klasifikacije bolesti i stanja (MKB-10) koja svojim Drugim sveskom propisuje sadržaj Potvrde o smrti i način određivanja i šifriranja osnovnog uzroka smrti.

Zbog izuzetne važnosti mortalitetnih podataka kao najpouzdanijeg izvora zdravstveno-statističkih podataka i preuzimanja odgovornosti za kvalitetu podataka o uzroku smrti 2004. godine HZJZ osniva pri Službi za socijalnu medicinu u Odjelu medicinske demografije Odsjek za mortalitet i postaje nositelj javnozdravstvenog istraživanja o umrlima prema mjestu smrti. Osnovna zadaća Odjela je određivanje i šifriranje osnovnog uzroka smrti i unaprjeđenje kvalitete podataka mortalitetne statistike, te izrada godišnjeg Izvješća o umrlim osobama i Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa koji sadrže prikaze broja umrlih osoba, vodećih uzroka smrti prema skupinama bolesti i dijagnozama te prema dobi i spolu. Od 2013. godine Odjel se nalazi u Službi za epidemiologiju pod nazivom Odjel za mortalitetnu statistiku s Odsjekom za određivanje uzroka smrti s registrom umrlih osoba i Odsjekom za razvoj i unaprjeđenje kvalitete mortalitetnih podataka.

U cilju postizanja što veće kvalitete mortalitetnih podataka Odjel surađuje sa svim županijskim zavodima za javno zdravstvo, bolničkim ustanovama, zavodima za sudsku medicinu i toksikološkim laboratorijima. Odjel za mortalitetnu statistiku uz potporu Ministarstva zdravstva i u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo i medicinskim fakultetima nositelj je edukacije liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika koji su imenovani mrtvozornici, a utvrđuju vrijeme i uzrok smrti.

Odsjek za određivanje uzroka smrti

Odsjek za razvoj i unaprjeđenje kvalitete mortalitetnih podataka