Odjel za programe probira raka dojke

Voditelj odjela

Andrea Šupe Parun, dr. med.
specijalist epidemiologije

 

Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u Republici Hrvatskoj od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak u Hrvatskoj je u 2020. zabilježeno 2869 slučajeva raka dojke (stopa 137,9/100.000), a u 2021. od ove zloćudne bolesti umrlo je 711 žena (stopa 35,4/100.000). U svijetu, prema podacima studije Globalnog opterećenja bolešću iz 2019., zabilježeno je više od 2 milijuna novih slučajeva raka dojke te više od 700.000 smrti od istog.

Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Većina slučajeva raka dojke dijagnosticira se kod starijih žena (najviše stope su u skupini žena između 65 i 69 godina, čak preko 80% novooobljelih je starije od 50  godina). Od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, iako rjeđe, pa je stoga važno da se već od najranije mladosti započne sa redovitim pregledima grudi.

Prepoznavši veličinu ovog javno zdravstvenog problema, a sukladno preporukama Međunarodne agencije za istraživanje raka i Vijeća Europe te uzimajući u obzir i rezultate provedbe probira pojedinih zemalja Europske unije poput Finske, Švedske ili Nizozemske, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 29. lipnja 2006. godine usvojila Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke.

Ciljevi programa su smanjiti mortalitet od raka dojke za 15-25%, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku te poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke. Osnovna metoda probira je mamografija – rentgenski pregled dojki kojom se mogu otkriti promjene na dojci prosječno oko dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda. Svake dvije godine u okviru programa probira na mamografski pregled pozivaju se žene u dobi 50-69 godina. Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 96%.

Do sada je završeno sedam ciklusa pozivanja žena, a osmi je u tijeku. Svake godine u okviru Programa učini se oko 150.000 mamografskih pregleda, odaziv je oko 60%, a u okviru programa probira u prvih pet ciklusa otkriveno je 6959 novih karcinoma dojke.

U okviru programa probira na rak dojke 60% novootkrivenih karcinoma dojki otkriveno je u lokaliziranom stadiju. Kod žena koje su se odazivale u nacionalni program, rak dojke je otkriven u ranijem stadiju u većem postotku, nego kod žena koje se nisu odazvale na poziv u program.

Raspon odaziva prema županijama kreće se između 45 i 80%, a najveći odaziv imaju Međimurska, Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska i Krapinsko-zagorska, i to u rasponu između 70 i 80%. Osmi ciklus pozivanja žena na mamografski pregled započeo je u ožujku 2023., a uključuje godišta 1954.-1973.

Uvođenjem mamografskog probira vidi se povećanje udjela slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjenje onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama. To je svakako jedan od razloga pada mortaliteta od raka dojke u RH uz sve bolju dijagnostiku i oblike liječenja raka dojke.


Što je rak dojke?

Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promjene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u svijetu te predstavlja velik javnozdravstveni problem. Također, i u Hrvatskoj je rak dojke najčešće sijelo raka od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. Tako je u 2020. zabilježeno 2869 slučajeva raka dojke, a u 2021. umrlo je 711 žena.

Tko može dobiti rak dojke?

Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali u najnovije vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene u četrdesetim, tridesetim i dvadesetim godinama. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali puno rjeđe nego žene. Jedan posto svih zabilježenih slučajeva raka dojke zabilježeno je kod muškog spola.

Koji su uzroci i rizični čimbenici za nastanak raka dojke?

Uzrok nastanka raka dojke uglavnom je nepoznat. Mnoge epidemiološke studije pokazuju da postoji više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke.

Najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke su:

• Dob
• Prva menstruacija prije 12-godine života
• Menopauza nakon 50-godine života
• Nerađanje ili rađanje poslije 30-godine života
• Pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika
• Prethodna bolest dojke

Povećan rizik za rak dojke vezan je uz određene životne navike i stil života koji se smatraju nezdravim:

• Nezdrava prehrana (visok udio masnoće u hrani)
• Pretilost
• Povećana konzumacija alkohola
• Pušenje
• Izloženost radioaktivnom zračenju

Što je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke?

Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Žene na kućnu adresu dobiju poziv za besplatni mamografski pregled. Cilj ovog organiziranog probira je smanjiti smrtnost od raka dojke za 25% do 30%, otkriti rak u početnom stadiju u većem postotku nego danas te poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.

Što je samopregled dojki?

Samopregled dojki je postupak koji ženi omogućuje da sama pregleda svoje grudi. Najbolje je da žena obavi pregled tjedan ili dva nakon početka mjesečnice, a ako žena nema više mjesečnicu najbolje je odrediti jedan dan u mjesecu kada će to učiniti.
Prilikom samopregleda posebnu pozornost treba obratiti na sljedeće znakove: otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje u dojci, povećanje jedne dojke, bilo kakve promjene na koži bradavica i dojki, iscjedak iz bradavice, bolovi u dojci.
Ako žena uoči bilo koji od navedenih simptoma , obavezno se treba obratiti liječniku.

Kada treba napraviti mamografiju?

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice.
Mamografija se kod žena s mjesečnicom obavlja u razdoblju od petog do desetog dana ciklusa, brojeći od prvog dana zadnje mjesečnice.
Iako je mamografija izuzetno vrijedna i nezamjenjiva pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma, treba naglasiti da se mamografija ne može prikazati 15-20% karcinoma dojki, posebno kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom.
Prvi mamografski pregled dojki svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života. Kod žena s pojavnošću raka dojke u bližih srodnika, preporuča se ranije započinjanje redovitih mamografskih pregleda.

Ako imate između 50 i 69 godina, a u posljednje dvije godine niste dobili poziv na mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, možete se obratiti na dolje navedene brojeve telefona županijskih zavoda za javno zdravstvo.

 

Letak: Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

Smjernice: Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

Odsjek za program ranog otkrivanja raka dojke