Temeljna zadaća Odjela je istraživanje reproduktivnog zdravlja i provođenja zdravstvene zaštite žena vezano uz trudnoću, porođaj i babinje prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o službenoj statistici i Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske.
Cilj prikupljanja i praćenja podataka o porođajima, perinatalnim i dojenačkim smrtima i pobačajima/prekidima trudnoće iz zdravstvenog sustava je prepoznavanje specifičnih zdravstvenih rizika te sudjelovanje u izradi prijedloga preventivnih mjera za zaštitu reproduktivnog zdravlja, planiranje obitelji i zdravstvenu zaštitu majčinstva, novorođenčadi i dojenčadi. Podaci i pokazatelji iz zapisa o porođaju i prijava pobačaja/prekida trudnoća i perinatalnih smrti mogu doprinijeti planiranju organizacije zdravstvene zaštite donositeljima zdravstveno-političkih odluka u Ministarstvu zdravstva (MZ), ginekološkoj i perinatološkoj struci za evaluaciju vlastitog rada, posebice u klinikama i kliničkim bolničkim centrima, a udrugama civilnog društva za planiranje javnozdravstvenih akcija promicanja i zaštite zdravlja ovih vulnerabilnih skupina.
Zdravstveni pokazatelji vezano uz trudnoću, porođaje, pobačaje/prekide trudnoća i perinatalne ishode se analiziraju i objavljuju u godišnjim publikacijama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (http://www.hzjz.hr/publikacije/).
Odsjek za praćenje i analizu porođaja
U svrhu evaluacije mjera perinatalne zdravstvene zaštite provodi se prikupljanje zapisa o porođajima kroz e-Novorođenče sustav. Istraživanje se provodi temeljem analize sljedećih podataka: raniji porođaji i pobačaji/prekidi trudnoće, broj kliničkih i ultrazvučnih pregleda u trudnoći; tjedan prvog kliničkog i ultrazvučnog pregleda; postojanje/vodeća patologija u trudnoći; provođenje postupaka medicinski pomognute oplodnje; način početka i završetka porođaja; trajanje trudnoće prema datumu zadnje menstruacije; epiziotomija; sudjelovanje medicinskog osoblja pri porođaju; primjena analgezije, anestezije i/ili transfuzije; komplikacije u trudnoći, porođaju i/ili babinju; duljina hospitalizacije majke; jednoplodni/višeplodni porođaj; red rođenja novorođenčeta, ishod porođaja (živorođenje ili mrtvorođenje tijekom trudnoće/u porođaju), porođajna masa i gestacijska dob novorođenčeta po Faru, ocjena po Apgarovoj, podaci o prehrani novorođenčeta, patologija/komplikacije u novorođenčeta, uzrok smrti ( u slučaju smrti majke ili djeteta). Osim osnovnih medicinskih značajki koje mogu utjecati na ishod porođaja, evidentiraju se i prate i neke biološke (dob, antropometrijske mjere) i socijalne značajke (bračnost, obrazovanje, zanimanje, radni status, stalno prebivalište, životne navike vezano uz pušenje, konzumaciju alkohola ili psihoaktivnih droga) koje mogu utjecati na ishod trudnoće.
Voditeljica odsjeka: Irena Barišić, dr. med., univ. spec. sanit. publ., specijalist ginekologije i opstetricije
Odsjek za praćenje i analizu pobačaja
U svrhu procjena broja i udjela nepovoljnih ishoda trudoća te za potrebe zaštite reproduktivnog zdravlja i unaprjeđenja savjetovališta za planiranje obitelji na primarnoj i bolničkoj razini zdravstvene zaštite provodi se prikupljanje prijava pobačaja i namjernih prekida trudnoća prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, Zakonu o službenoj statistici i Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Istraživanje se provodi u svim zdravstvenim ustaovama temeljem analize sljedećih podataka: vrsta pobačaja prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti – 10. revizija (MKB-10): izvanmaternična trudnoća, mola hydatidosa, ostali abnormalni produkti začeća, spontani pobačaj, legalno induciran pobačaj, ostali pobačaji, nespecificirani pobačaji, neuspjeli pokušaji indukcije pobačaja; anamnestički podaci o broju porođaja, broju živorođene djece, broju spontanih pobačaja ili drugih poremećaja koji su doveli do pobačaja; broju namjernih prekida trudnoće. Vezano uz sadašnji prekid trudnoće, osim MKB-10 dijagnoze „O04“, potrebno je ispuniti podatke koji dodatno upućuju na razlog prekida trudnoće. Osim prekida na zahtjev žene, a bez navedenih razloga, u ovu skupinu pripadaju i „medicinski“ prekidi (na zahtjev žene) zbog utvrđene malformacije ploda, zatim zbog teško narušenog zdravlja ili ugroženog života žene i prekidi na zahtjev žene zbog trudnoće nastale kaznenim djelom. U slučaju određenih medicinskih indikacija upisuju se i podaci o tome je li proveden probir na malformacije, je li utvrđen Downov sindrom ili neka druga kromosomopatija i/ili malformacija, je li trudnoća nastala nekom od metoda pomognute oplodnje. Uz ove podatke upisuju se navršeni tjedni trudnoće, način prekida (šifra postupka), a za ranije prekide i datum ranijeg prekida te podaci o plaćanju postupka i eventualnim komplikacijama postupka ili komplikacijama nakon postupka te eventualnom boravku u dnevnoj bolnici. Svi ovi podaci su od važnosti za razlikovanje prekida trudnoće „na zahtjev“ od prekida zbog zdravstvenih razloga. U slučaju hospitalizacije zbog komplikacija nakon pobačaja/prekida trudnoće provodi, osim prijave pobačaja/prekida obvezno je i ispunjavanje bolesničko-statističkog zapisa (BSO) u okviru evidencije javnozdravstvene statistike razloga bolničkog liječenja. U prijavu pobačaja/prekida se upisuju i neke socijalno-demografske značajke: dob žene te podaci o bračnosti, obrazovanju, zaposlenosti i stalnom prebivalištu.
Odsjek za praćenje perinatalne i dojenačke smrtnosti
Za statistiku uzroka perinatalnih smrti se odabir samo jedne bolesti/stanja kao osnovnog uzroka smrti pokazao nedostatnim zbog brojnih rizičnih čimbenika koji sudjeluju u nastanku perinatalne smrti te se u rutinsku zdravstvenu statistiku od 2001. godine uvodi prijava perinatalne smrti. Svrha je potpunija registracija i praćenje ne samo osnovnog uzroka smrti ili mrtvorođenja djeteta nego i vodećih bolesti/stanja majke koja su mogla doprinijeti smrti djeteta, da bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere za sprječavanje budućih nepovoljnih ishoda. Sadržaj Prijave definiran je prema preporuci i postavljenim kriterijima Međunarodnog udruženja ginekologa i porodničara (FIGO). Podaci o uzrocima smrti unose se prema pravilima koja je usvojila Skupština SZO-a pri donošenju 10. revizije MKB-a 1994. godine:
- najvažnija dijagnoza koja je najviše utjecala na smrtni ishod ploda upisuje se u rubriku (a)
- ostale dijagnoze, ako postoje, upisuju se u rubriku (b)
- u rubriku (c) upisuje se vodeća bolest ili stanje majke, koje ima štetno djelovanje na fetus ili novorođenče
- ostale dijagnoze majke, ako ih ima, upisuju se u rubriku (d)
- u rubriku (e) upisuju se sve druge okolnosti koje su utjecale na smrtni ishod, ali se ne mogu opisati kao bolest ili stanje novorođenčeta ili majke, npr. porođaj bez nazočnosti stručne osobe.
Najveći broj dojenčadi umrle zbog perinatalnih uzroka umire neposredno po rođenju, tijekom prvog dana ili tijekom navršenih 1-6 dana života odnosno ranog novorođenačkog razdoblja te bi osiguravanje intenzivnog neonatalnog liječenja u ustanovi u kojoj je dijete rođeno, uz usko specijalizirani kadar i potrebnu opremu, moglo dovesti do povoljnijih ishoda, kao što je u većini zemalja Europske unije s niskom dojenačkom smrtnošću. Stoga je potrebno provoditi analizu potencijalnih rizika za svako umrlo dojenče i učinkovitosti organizacije perinatalne zdravstvene zaštite, posebice u odnosu na mogućnosti liječenja novorođenčadi vrlo niske (ispod 1.500 grama) i izrazito niske porođajne težine (ispod 1.000 grama) koja čine najveći udio u ukupnom broju novorođenačkih (0 – 27 navršenih dana života) i dojenačkih (0 – 364 navršena dana života) smrti.
Voditeljica odsjeka: izv. prof. dr. sc. Urelija Rodin, prim. dr. med. specijalist socijalne medicine s organizacijom zdravstvene zaštite
- Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2023. godini
Praćenje dojenačkih smrti kao jednog od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije sastavni je dio ciljeva SZO/EURO “Zdravlje za...
14. listopada 2024.
- Izvješće – Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. godine
U 2023. g. u rodilištima Hrvatske je ukupno zabilježeno 32.314 poroda s ukupno 32.830 rođenih. Od 32.830 ukupno rođenih je...
11. listopada 2024.
- Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2023. godini
Protekla tri desetljeća Republiku Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje s obzirom na stopu rodnosti u rasponu 9 – 10...
14. listopada 2024.
- Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2022. godini
Posljednja tri desetljeća Republiku Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje, čija je stopa rađanja 9,0 – 10,0 na 1.000 stanovnika,...
21. studenoga 2023.
- Izvješće – Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2022. godine
U 2022. g. u rodilištima Hrvatske je ukupno zabilježeno 33.885 poroda s ukupno 34.485 rođenih. Od 34.485 ukupno rođenih je...
21. studenoga 2023.
- Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2022. godini
Praćenje dojenačkih smrti kao jednog od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije sastavni je dio ciljeva SZO/EURO “Zdravlje za...
21. studenoga 2023.
- Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2021. godini
Praćenje dojenačkih smrti kao jednog od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije sastavni je dio ciljeva SZO/EURO “Zdravlje za...
30. prosinca 2022.
- Izvješće Euro-Peristat o perinatalnom zdravlju u Europi 2015. – 2019. godine
Temeljem podataka iz baze poroda Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Hrvatska je po drugi put sudjelovala u izradi Izvješća o...
30. prosinca 2022.
- Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2021. godini
Posljednja tri desetljeća Republiku Hrvatsku (RH) možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje, čija je stopa rađanja 9,0 – 10,0 na 1.000...
16. kolovoza 2022.
- Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2021. godine
U 2021. g. u rodilištima Hrvatske je ukupno zabilježeno 36.346 poroda s ukupno 36.991 rođenih.
16. kolovoza 2022.
- Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2020. godini
Praćenje dojenačkih smrti kao jednog od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije sastavni je dio ciljeva SZO/EURO “Zdravlje za...
5. listopada 2021.
- Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2020. godini
Posljednja tri desetljeća Republiku Hrvatsku (RH) možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje, čija je stopa rađanja 9,0 – 10,0 na 1.000...
30. kolovoza 2021.
- Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2020. godine
Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2020. godine možete vidjeti ovdje: Porodi 2020. (PDF, 274.1 KB)
7. srpnja 2021.
- Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2019. godini
U Hrvatskoj je u 2019. godini umrlo 143 dojenčadi
15. listopada 2020.
- Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2019. godini
Već tri desetljeća Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje, čija se stopa rađanja kreće oko 9 na 1.000 stanovnika u...
4. rujna 2020.
- Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2019. godine
Podaci iz zdravstvenih ustanova o porodima u RH 2019.
7. srpnja 2020.
- Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2018. godini
Praćenje dojenačkih smrti kao jednog od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije sastavni je dio ciljeva SZO/EURO “Zdravlje za...
15. listopada 2020.
- Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2018. godini
Već tri desetljeća Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje, čija se stopa rađanja kreće oko 9 na 1.000 stanovnika...
26. kolovoza 2019.
- Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2018. godine
Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2018. godine možete vidjeti ovdje: Porodi 2018. (PDF, 512.4 KB)
7. srpnja 2020.
- Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju
Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju prvi je put obilježen 17. studenog 2011. godine kao suradnja zaklade March of Dimes...
16. studenoga 2018.