Odjel za praćenje i analizu trudnoća i perinatalnih ishoda

Hrvatski zavod za javno zdravstvo / Služba za javno zdravstvo / Odjel za praćenje i analizu trudnoća i perinatalnih ishoda
Ispiši stranicu

Voditelj odjela

izv. prof. dr. sc. Urelija Rodin, prim. dr. med.
specijalist socijalne medicine s organizacijom zdravstvene zaštite

Kontakt

01 2230 450
urelija.rodin@hzjz.hr
01 4683 011

Temeljna zadaća Odjela je istraživanje reproduktivnog zdravlja i provođenja zdravstvene zaštite žena vezano uz trudnoću, porođaj i babinje prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o službenoj statistici i Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske.

Cilj  prikupljanja i praćenja podataka o porođajima, perinatalnim i dojenačkim smrtima i pobačajima/prekidima trudnoće iz zdravstvenog sustava je prepoznavanje specifičnih zdravstvenih rizika te sudjelovanje u izradi prijedloga preventivnih mjera za zaštitu reproduktivnog zdravlja, planiranje obitelji i zdravstvenu zaštitu majčinstva, novorođenčadi i dojenčadi. Podaci i pokazatelji iz zapisa o porođaju i prijava pobačaja/prekida trudnoća i perinatalnih smrti mogu doprinijeti  planiranju organizacije zdravstvene zaštite donositeljima zdravstveno-političkih odluka u Ministarstvu zdravstva (MZ), ginekološkoj i perinatološkoj struci za evaluaciju vlastitog rada, posebice u klinikama i kliničkim bolničkim centrima, a udrugama civilnog društva za planiranje javnozdravstvenih akcija promicanja i zaštite zdravlja ovih vulnerabilnih skupina.

Zdravstveni pokazatelji vezano uz trudnoću, porođaje, pobačaje/prekide trudnoća i perinatalne ishode se analiziraju i objavljuju u godišnjim publikacijama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (http://www.hzjz.hr/publikacije/).

 

Odsjek za praćenje i analizu porođaja

U svrhu evaluacije mjera perinatalne zdravstvene zaštite provodi se prikupljanje zapisa o porođajima kroz e-Novorođenče sustav. Istraživanje se provodi temeljem analize sljedećih podataka: raniji porođaji i pobačaji/prekidi trudnoće, broj kliničkih i ultrazvučnih pregleda u trudnoći; tjedan prvog kliničkog i ultrazvučnog pregleda; postojanje/vodeća patologija u trudnoći; provođenje postupaka medicinski pomognute oplodnje; način početka i završetka porođaja; trajanje trudnoće prema datumu zadnje menstruacije; epiziotomija; sudjelovanje medicinskog osoblja pri porođaju; primjena analgezije, anestezije i/ili transfuzije; komplikacije u trudnoći, porođaju i/ili babinju; duljina hospitalizacije majke; jednoplodni/višeplodni porođaj; red rođenja novorođenčeta, ishod porođaja (živorođenje ili mrtvorođenje tijekom trudnoće/u porođaju), porođajna masa i gestacijska dob novorođenčeta po Faru, ocjena po Apgarovoj, podaci o prehrani novorođenčeta, patologija/komplikacije u novorođenčeta, uzrok smrti ( u slučaju smrti majke ili djeteta). Osim osnovnih medicinskih značajki koje mogu utjecati na ishod porođaja, evidentiraju se i prate i neke biološke (dob, antropometrijske mjere) i socijalne značajke (bračnost, obrazovanje, zanimanje, radni status, stalno prebivalište, životne navike vezano uz  pušenje, konzumaciju alkohola ili psihoaktivnih droga) koje mogu utjecati na ishod trudnoće.

Voditeljica odsjeka: Irena Barišić, dr. med., univ. spec. sanit. publ., specijalist ginekologije i opstetricije

Odsjek za praćenje i analizu pobačaja

U svrhu procjena broja i udjela nepovoljnih ishoda trudoća te za potrebe zaštite reproduktivnog zdravlja i unaprjeđenja savjetovališta  za planiranje obitelji na primarnoj i bolničkoj razini zdravstvene zaštite provodi se prikupljanje prijava pobačaja i namjernih prekida trudnoća prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, Zakonu o službenoj statistici i Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Istraživanje se provodi u svim zdravstvenim ustaovama temeljem analize sljedećih podataka: vrsta pobačaja prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti – 10. revizija (MKB-10): izvanmaternična trudnoća, mola hydatidosa, ostali abnormalni produkti začeća, spontani pobačaj, legalno induciran pobačaj, ostali pobačaji, nespecificirani pobačaji, neuspjeli pokušaji indukcije pobačaja; anamnestički podaci o broju porođaja, broju živorođene djece, broju spontanih pobačaja ili drugih poremećaja koji su doveli do pobačaja; broju namjernih prekida trudnoće. Vezano uz sadašnji prekid trudnoće, osim MKB-10 dijagnoze „O04“, potrebno je ispuniti podatke koji dodatno upućuju na razlog prekida trudnoće. Osim prekida na zahtjev žene, a bez navedenih razloga, u ovu skupinu pripadaju i „medicinski“ prekidi (na zahtjev žene) zbog utvrđene malformacije ploda, zatim zbog teško narušenog zdravlja ili ugroženog života žene i prekidi na zahtjev žene zbog trudnoće nastale kaznenim djelom.  U slučaju određenih medicinskih indikacija upisuju se i podaci o tome je li proveden probir na malformacije, je li utvrđen Downov sindrom ili neka druga kromosomopatija i/ili malformacija, je li trudnoća nastala nekom od metoda pomognute oplodnje. Uz ove podatke upisuju se navršeni tjedni trudnoće, način prekida (šifra postupka), a za ranije prekide i datum ranijeg prekida te podaci o plaćanju postupka i eventualnim komplikacijama postupka ili komplikacijama nakon postupka te eventualnom boravku u dnevnoj bolnici. Svi ovi podaci su od važnosti za razlikovanje prekida trudnoće „na zahtjev“ od prekida zbog zdravstvenih razloga. U slučaju hospitalizacije zbog komplikacija nakon pobačaja/prekida trudnoće provodi, osim prijave pobačaja/prekida obvezno je i ispunjavanje bolesničko-statističkog zapisa (BSO) u okviru evidencije javnozdravstvene statistike razloga bolničkog liječenja. U prijavu pobačaja/prekida se upisuju i neke socijalno-demografske značajke: dob žene te podaci o bračnosti, obrazovanju, zaposlenosti i stalnom prebivalištu.

Odsjek za praćenje perinatalne i dojenačke smrtnosti

Za statistiku uzroka perinatalnih smrti se odabir samo jedne bolesti/stanja kao osnovnog uzroka smrti pokazao nedostatnim zbog brojnih rizičnih čimbenika koji sudjeluju u nastanku perinatalne smrti te se u rutinsku zdravstvenu statistiku od 2001. godine uvodi prijava perinatalne smrti. Svrha je potpunija registracija i praćenje ne samo osnovnog uzroka smrti ili mrtvorođenja djeteta nego i vodećih bolesti/stanja majke koja su mogla doprinijeti smrti djeteta, da bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere za sprječavanje budućih nepovoljnih ishoda. Sad­r­žaj Prijave de­fi­ni­ran je pre­ma pre­po­ru­ci i pos­tav­lje­nim kri­te­ri­ji­ma Me­đu­na­rod­nog ud­ru­že­nja gi­ne­ko­lo­ga i po­rod­ni­ča­ra (FIGO). Podaci o uzrocima smr­ti unose se pre­ma pra­vi­li­ma ko­ja je us­vo­ji­la Skup­šti­na SZO-a pri do­no­še­nju 10. re­vi­zi­je MKB-a 1994. godine:

  • naj­važ­ni­ja di­jag­no­za ko­ja je naj­vi­še ut­je­ca­la na smr­tni is­hod plo­da upi­su­je se u rub­ri­ku (a)
  • os­ta­le di­jag­no­ze, ako pos­to­je, upi­su­ju se u rub­ri­ku (b)
  • u rub­ri­ku (c) upi­su­je se vo­de­ća bo­le­st ili sta­nje maj­ke, ko­je ima štet­no dje­lo­va­nje na fe­tus ili novorođenče
  • os­ta­le di­jag­no­ze maj­ke, ako ih ima, upi­su­ju se u rub­ri­ku (d)
  • u rub­ri­ku (e) upi­su­ju se sve dru­ge okol­nos­ti ko­je su ut­je­ca­le na smr­tni ishod, ali se ne mo­gu opi­sa­ti kao bo­le­st ili sta­nje no­vo­ro­đen­če­ta ili maj­ke, npr. po­ro­đaj bez nazočnosti struč­ne   oso­be.

Najveći broj dojenčadi umrle zbog perinatalnih uzroka umire neposredno po rođenju, tijekom prvog dana ili tijekom navršenih 1-6 dana života odnosno ranog novorođenačkog razdoblja te bi osiguravanje intenzivnog neonatalnog liječenja u ustanovi u kojoj je dijete rođeno, uz usko specijalizirani kadar i potrebnu opremu, moglo dovesti do povoljnijih ishoda, kao što je u većini zemalja Europske unije s niskom dojenačkom smrtnošću.  Stoga je potrebno provoditi analizu potencijalnih rizika za svako umrlo dojenče i učinkovitosti organizacije perinatalne zdravstvene zaštite, posebice u odnosu na mogućnosti liječenja novorođenčadi vrlo niske (ispod 1.500 grama) i izrazito niske porođajne težine (ispod 1.000 grama) koja čine najveći udio u ukupnom broju novorođenačkih (0 – 27 navršenih dana života) i dojenačkih (0 – 364 navršena dana života) smrti.

Voditeljica odsjeka: izv. prof. dr. sc. Urelija Rodin, prim. dr. med. specijalist socijalne medicine s organizacijom zdravstvene zaštite