Temeljem podataka iz baze poroda Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Hrvatska je po drugi put sudjelovala u izradi Izvješća o perinatalnom zdravlju u europskim zemljama mreže Euro-Peristat.
Izvješće European Perinatal Health Report 2015 – 2019 dostupno je putem sljedeće poveznice: EPHR 2019.
Poboljšanje perinatalne zaštite, stvaranje uvjeta sigurnog majčinstva i smanjenje perinatalne i dojenačke smrtnosti su na globalnoj i nacionalnim razinama među osnovnim ciljevima zdravstvene zaštite većine zemalja. U svrhu izjednačavanja kriterija praćenja zdravlja majki i novorođenčadi u Europi te uspostave europskog perinatalnog informacijskog sustava, pokrenut je 1999. godine projekt Euro-Peristat, u okviru programa praćenja zdravlja u Europskoj uniji (EU’s Health Monitoring Programme). Koordinator projekta Euro-Peristat je francuski Nacionalni institut za javno zdravstvo i medicinska istraživanja (INSERM). Hrvatska je prvi put uključena u ‘European Perinatal Health Report’ (EPHR) 2015. godine čime su omogućene usporedbe s drugim europskim zemljama temeljem ujednačenih kriterija praćenja. U radu Euro-Peristata sudjeluju predstavnici 27 država članica Europske unije (EU), Islanda, Norveške, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva (UK).
Novi EPHR je objavljen 15. studenog 2022. godine na mrežnim stranicama Euro-Peristata i uključuje podatke o 9 od ukupno 10 ključnih pokazatelja perinatalnog zdravlja za razdoblje 2015. – 2019. godine. Za razliku od prethodnih izvješća nisu uključene usporedbe maternalne smrtnosti jer su u europskim zemljama rijedak nepovoljan događaj koji nije moguće uspoređivati u kratkom vremenskom razdoblju. Perinatalni ishodi za pandemijsku 2020. i 2021. godinu će biti predstavljeni u novim izvješćima Euro-Peristat u 2023. godini.
Za svaku zemlju su prikazani pokazatelji za 2015. i 2019. godinu te promjene u kretanju za cjelokupno razdoblje 2015. – 2019. godine za sljedeće ključne pokazatelje:
- stope mrtvorođenja u gestacijskoj dobi ≥ 24 navršena tjedna trudnoće i ≥ 28 navršenih tjedana trudnoće
- stope novorođenačke smrtnosti u dobi 0 – 6 i 7 – 27 navršenih dana života kod djece gestacijske dobi ≥ 22 navršena tjedna trudnoće i ≥ 24 navršena tjedna trudnoće te po 500-gramskim težinskim podskupinama
- stope dojenačke smrtnosti kod djece gestacijske dobi ≥ 22 navršena tjedna trudnoće i ≥ 24 navršena tjedna trudnoće te po 500-gramskim težinskim podskupinama
- udio živorođenih niske porodne težine ˂ 1.500 g i 1500 – 2499 g te živorođenih težine ≥ 4.500 g
- udio živorođenih kratkog trajanja trudnoće 22 – 31 navršenog tjedna i 32 – 36 navršenih tjedana te raspodjela udjela živorođenih prema gestacijskim podskupinama (22 – 36 tj., 37 – 38 tj., 39 – 41 tj., ≥ 42 tj.)
- udio prijevremeno rođenih iz jednoplodnih i višeplodnih poroda i udio višeplodnih poroda
- udio poroda prema dobi majki (˂ 20 g., 20 – 24 g., 25 – 34 g., 35 – 39 g., ≥ 40 g.)
- rodilje prema prethodnim porodima (prvorotke, višerotke)
- porodi prema načinu dovršetka (vaginalni, asisitirani vaginalni i carski rez)
Pokazatelji fetalne, novorođenačke i dojenačke smrtnosti
Kriterij Euro-Peristata za prikupljanje podataka o rođenima je gestacijska dob ≥ 22 navršena tjedna trudnoće i/ili porodna težina ≥ 500 grama. Budući da neke zemlje u zdravstvenu statistiku ne uključuju podatke o rođenima ispod 24 navršena tjedna trudnoće, za EPHR su u svrhu vjerodostojnih usporedbi korišteni podaci o rođenima i mrtvorođenima gestacijske dobi ≥ 24 navršena tjedna trudnoće, a za umrlu novorođenčad i dojenčad gestacijske dobi ≥ 22 navršena tjedna trudnoće. Hrvatska prikuplja podatke o rođenima prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodnog udruženja ginekologa i porodničara (FIGO), a to su gestacijska dob ≥22 navršena tjedna trudnoće ili porodna težina ≥ 500 g za nacionalne svrhe te gestacijska dob ≥ 28 navršenih tjedana trudnoće ili porodna težina ≥ 1.000 g za globalne međunarodne usporedbe.
Stopa fetalne smrtnosti za Hrvatsku u 2019. godini je iznosila 4,0/1.000 ukupno rođenih gestacijske dobi ≥ 24 tjedna trudnoće (u 2015. godini 4,2‰), a prema kriteriju za međunarodne usporedbe za rođene gestacijske dobi ≥ 28 tjedana trudnoće je fetalna smrtnost iznosila 3,2‰, isto kao i 2015. godine – slika C1.1.
Figure C1.1: Stillbirths rates at or after 24 and 28 weeks of gestation per 1000 stillbirths and live births in Europe in 2019
Ukupna stopa novorođenačke smrtnosti (0 – 27 navršenih dana) je u 2019. godini u Hrvatskoj iznosila 3,0/1.000 živorođenih (u 2015.godini 3,2 ‰) od čega je rana novorođenačka smrtnost (0 – 6 navršenih dana) iznosila 2,2‰ ( u 2015. godini 2,3‰), a kasna novorođenačka smrtnost (7 – 27 navršenih dana) je iznosila 0,7‰ ( u 2015. godini 0,9‰) – slika C2.1.
Figure C2.1: Early and late neonatal mortality rates at or after 22 weeks of gestation per 1000 live births in Europe in 2019
Dojenačka smrtnost među rođenima u 2019. godini (kohorta) je iznosila 3,8‰ (u 2015. godini 3,9‰) – slika C3.1.
Figure C3.1: Infant mortality rates at or after 22 and 24 weeks of gestation per 1000 live births in Europe in 2019
Udio prijevremenih poroda
Prijevremeno rađanje, naročito prije 32 navršena tjedna trudnoće, usko je povezano s izrazitom nezrelošću i lošijim perinatalnim ishodima – visokom smrtnošću ili oštećenjima i poremećajima s dugogodišnjim ili trajnim posljedicama. U Hrvatskoj je u 2019. godini bilo 6,5% živorođenih gestacijske dobi < 37 tjedana trudnoće (isto kao i 2015.godine) od kojih je 0,9% bilo u gestacijskoj dobi ispod 32 navršena tjedna trudnoće, a 5,6% između 32. i 36. tjedna trudnoće – slika C5.1.
Figure C5.1: Percentages of extremely and very preterm (22-31 weeks of gestation) and moderate and late preterm (32-36 weeks of gestation) live births in Europe in 2019
Udio rođenih od majki dobi ≥ 35 godina
U gotovo svim zemljama mreže Euro-Peristat udio rodilja dobi iznad 35 godine života je u porastu, a u 5 zemalja je iznad 30%. U Hrvatskoj je u 2019. godini udio rodilja dobi iznad 35 godina bio 23,2%, dok je u 2015. godini iznosio 18,9% – slika C 8.2.
Map C8.2: Mothers aged 35 years or more at delivery as a percentage of all women delivering a live born or stillborn baby in Europe in 2019
Dovršetak poroda carskim rezom
Carski rez kao način dovršetka poroda trebao bi se provoditi samo prema medicinskim indikacijama. Međutim, u Europi je udio carskih rezova kao načina dovršetka poroda u kontinuiranom porastu koji se često više ne može povezati isključivo s medicinskim indikacijama. U Hrvatskoj također bilježimo porast; u 2019. godini je postotak izvršenih carskih rezova iznosio 26,2%, dok je u 2015. godini iznosio 21% – slika C 10.1.
Figure C10.1: Percentage of births by operative delivery (caesarean or instrumental vaginal delivery) of all live births and stillbirths in Europe in 2019
Vodeći uzroci perinatalnih smrti su vezani uz prijevremeni porod i temeljno je pitanje gdje se postavlja granica preživljavanja uz primjenu metoda liječenja suvremene neonatalne medicine. Istraživanja pokazuju velike razlike u preživljavanju najmanje novorođenčadi i usporedbe među članicama mreže Euro-Peristat mogu pomoći u određivanju nacionalnih ciljeva perinatalnog zdravlja i procjeni mogućnosti za njihovo ostvarenje.
Izrada ovakvih izvješća pomaže u potpunijem procjenjivanju zdravstvenih sustava pojedinih zemalja i utvrđivanju eventualnih slabosti što bi moglo pomoći u donošenju zdravstveno-političkih odluka i intervencija za unaprjeđenje organizacije perinatalne zdravstvene zaštite pojedinih zemalja.