DOGAĐANJA/NOVOSTI U 2013. GODINI
Europski dan borbe protiv depresije 2013. godine
Depresija je jedan od najstarijih poznatih mentalnih poremećaja. To je poremećaj koji utječe na raspoloženje, osjećaje, način razmišljanja, ponašanje i tjelesno funkcioniranje pojedinca. U današnje vrijeme depresija, zbog svoje raširenosti i senzibiliteta koje izaziva te česte povezanosti s mnogim somatskim bolestima, predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u mnogim zemljama Europe i svijeta.
Europski dan borbe protiv depresije obilježava se u mjesecu listopadu na inicijativu i u organizaciji Europskog udruženja za borbu protiv depresije (European Depression Association – EDA). Svrha ove inicijative je usmjeravanje pozornosti profesionalnih i laičkih krugova na rastući problem depresije i razumijevanje opterećenja koje depresija donosi u živote ljudi, kao i borba protiv stigme i diskriminacije.
Depresija je čest i ozbiljan mentalni poremećaj koji pogađa oko 121 milijun ljudi na svijetu. Oko 11% građana u EU u nekom trenutku života pati od depresije. Procjenjuje se da 1 od 5 zaposlenih osoba ima depresivne simptome. Simptomi depresije mogu značajno utjecati na dnevno funkcioniranje zaposlenika. Depresija je jedan od vodećih uzroka loše produktivnosti na radu, bolovanja, prijevremene mirovine ili gubitka zaposlenja.
Ovogodišnjom kampanjom Europskog dana protiv depresije ponovno se svraća pozornost na depresiju kao vodeći uzrok problema mentalnog zdravlja u radnoaktivnoj populaciji. Aktivnosti kampanje, koja će započeti prvog dana listopada, provodit će se tijelom cijelog mjeseca s težištem na problem depresije na radnom mjestu. Naglašava se važnost i potreba da poslodavci kroz praksu dobrog upravljanja surađuju sa svojim zaposlenicima i pruže podršku u prvenciji i prepoznavanju depresije na radnom mjestu.
Prema procjenama opterećenja bolestima za Hrvatsku depresivni poremećaji se nalaze na 3. mjestu zdravstvenih problema s udjelom 7,5%. Depresivni poremećaji, uz poremećaje uzrokovane alkoholom, shizofreniju i reakcije na teški stres, spadaju u najčešće dijagnoze bolničkog pobola zbog mentalnih poremećaja u Hrvatskoj. U 2012. godini registrirano je ukupno 5.097 hospitalizacija i 146.178 dana bolničkog liječenja zbog depresivnih poremećaja. Žene su češće hospitalizirane od muškaraca, a najveći broj hospitalizacija kod oba spola u dobi je 40-59 godina.
Svjetski dan prevencije samoubojstava 10. rujna 2013.
„Stigma: Velika prepreka u prevenciji samoubojstava“
Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (World Health Organisation – WHO. ) s ciljem podizanja svijesnosti o potrebi i obvezi aktivnosti na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.
Obilježavanje Svjetskog dana prevencije samoubojstava započelo je 2003. godine. Svrha ove inicijative je širenje znanja o problemu samoubojstava, podržavanje istraživanja, prosljeđivanje informacija, smanjenje stigme te poticanje na spoznaju da se samoubojstvo može spriječiti.
Suicidalno ponašanje značajan je javnozdravstveni problem u svijetu. To je složen proces koji traje i napreduje određeno vrijeme (od suicidalnih misli, planiranja, pokušaja samoubojstva do tragičnog ishoda).
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko milijun ljudi godišnje u svijetu počini samoubojstvo. Procjene također govore da će do 2020. godine broj samoubojstava porasti na milijun i pol te da će udio samoubojstava u globalnom opterećenju bolestima iznositi 2,4%.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava je „Stigma: Velika prepreka u prevenciji samoubojstava“.
Značajan broj osoba koje su izvršile samoubojstvo bolovalo je od nekog oblika mentalnog poremećaja. Također, značajan broj osoba koje su imale neki mentalni poremećaj, a počinile su samoubojstvo nisu bile u kontaktu sa zdravstvenim ili socijalnim službama u danima koje je prethodilo njihovoj smrti. Nedovoljno korištenje kao i nedovoljna raspoloživost odgovarajuće skrbi povezuju se između ostalog i sa stigmom.
Svjetski dan prevencije samoubojstava, predstavlja posebnu priliku da se pojedinci, zajednica i struka povežu u suprostavljanju stigmi povezanoj s mentalnim poremećajima i samoubojstvom kako bi se unaprijedila kvaliteta života oboljelih i smanjilo golemo breme koje samoubojstva donose obitelji i zajednici.
Globalna veličina problema
Samoubojstva predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko milijun ljudi godišnje u svijetu počini samoubojstvo. To predstavlja «globalnu» smrtnost zbog samoubojstava od 16 slučajeva na 100.000 stanovništva, ili jedno samoubojstvo svakih 40 sekundi.
Broj pokušaja samoubojstava moguće je i do 20 puta veći od broja počinjenih samoubojstava. Prema procjenama oko 5% osoba pokuša samoubojstvo barem jednom u životu, a također se procjenjuje da je učestalost suicidalnih misli u općoj populaciji između 10 – 14%.
Samoubojstva čine više od polovine nasilnih smrti u svijetu – više nego sve smrti zbog ratova i ubojstava.
U mnogim razvijenim zemljama samoubojstava se nalaze na 2. ili 3. mjestu vodećih uzroka smrti kod adolescenata i mlađih odraslih osoba te na 13. mjestu uzroka smrti kod osoba svih dobi.
Iako su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti u mlađih osoba (15-34 godina), većina samoubojstava registrira se u dobi iznad 60 godina.
Obzirom da skoro četvrtinu samoubojstava počine adolescenti i mlađe odrasle osobe u dobi do 25 godina samoubojstva su i jedan od vodećih uzroka prijevremene smrtnosti s procjenom gubitka više od 20 milijuna godina života u zdravlju.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2020. godine broj samoubojstava porasti na milijun i pol te da će udio samoubojstava u globalnom opterećenju bolestima iznositi 2,4%.