Izvršena samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.
Kroz godine se bilježe oscilacije u broju izvršenih samoubojstava kao i u broju izvršenih samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100.000). Od 1999. godine je prisutan trend pada samoubojstava. U 1985. godini je počinjeno 1.050 samoubojstava (stopa 21,5/100.000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1.153 slučajeva, stopa 24,1/100.000 i 1.156 slučajeva, stopa 24,2/100.000). Najmanje izvršenih samoubojstava je registrirano 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4) te u razdoblju 2000. – 2017. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 635 slučajeva, stopa 15,4/100.000 2017. godine). S obzirom na spol, omjer samoubojstava muškaraca i žena se kretao u rasponu od 2,2 do 3,7:1.
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine je prisutan pad stope (2016. godine stopa 13,2/100.000 za svu dob i 10,9/100.000 za dob do 64 godine). Za dob od 65 i više godina je stopa, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2016. godine stopa 31,3/100.000). Među županijama Hrvatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope izvršenih samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.
Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa smoubojstava. Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100.000. U 2017. godini nije zabilježen niti jedan slučaj samoubojstva u toj dobi. U pojedinim godinama je u Hrvatskoj kao i u mnogim zemljama bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15 – 19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se pad stope (2017. g. stopa 4,1). Za dob 20 – 49 godina je stopa do 2000. godine blaže oscilirala, otada je u padu (2017. g. stopa 11,9), a za dob 50 – 64 godine je stopa oscilirala do 2005. godine, otkada ima trend pada (2017. g. stopa 23,0). Za dob od 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan njen pad (2017. g. stopa 28,0).
Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih je godina sve manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom; 2017. godine je udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio 13,5 %.
U odnosu na zemlje Europske unije Hrvatska bilježi više stope smrtnosti zbog samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje članice EU-a prije svibnja 2004. U usporedbi s prosjekom stopa samoubojstava za zemlje članice EU-a poslije svibnja 2004., Hrvatska bilježi podjednaku stopu samoubojstava za sve dobi ukupno; nižu stopu za dob do 64 godine te višu stopu za dob od 65 i više godina.
Slika/ Figure 1
Samoubojstva u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Suicides in Croatia by selected years
Slika/ Figure 2
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, dob 0 – 64 i dob 65+ godina, 1985. godine te u razdoblju 1990. – 2016. godine/ Age-standardized suicide rates for all age, age 0-64 and age 65+, Croatia 1985, and 1990 – 2016
Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, June 2018 Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CNIPH
Slika/ Figure 3
Dobno-specifične stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj 1985., 1990., 1995., 2000., 2005., 2010. i 2017. godine godine/ Age-specific suicide rates, Croatia 1985, 1990, 1995, 2000, 2005, 2010 and 2017
Slika/ Figure 4
Odnos samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i ostalih načina samoubojstava u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Ratio of suicides committed by firearms to other methods of suicide in Croatia by selected years
Slika/ Figure 5
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava za sve dobi ukupno, dob 0 – 64 i dob 65+ godina po pojedinim zemljama Europe, zadnja dostupna godina/ Age-standardized suicide rates by individual European countries, all ages, age 0-64 and age 65+, Last available
Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, July 2016 Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CNIPH