Za one koji žele raditi s kemikalijama
Ovaj tekst se odnosi za sve koji žele proizvoditi, koristiti ili stavljati kemikalije na tržište (uvoz, unos, kupnja i prodaja kemikalije na malo i na veliko, te obavljanje posredovanja). Uvjeti koje takvi subjekti moraju ispuniti prilično se razlikuju u odnosu na to koliko je neka kemikalija opasna ili u kojim količinama se koristi pri obavljanju poslova. Za kemikalije koje nisu razvrstane kao opasne uvjeti su izrazito blagi i samo je potreban dokaz da kemikalija zaista nije opasna, a za opasne kemikalije mora se znati koliko i na koji način je opasna, jer se prema tome određuju uvjeti rada i dobivanje rješenja za rad te kasniju djelatnost. Također valja znati da kemikalije koje nisu označene kao opasne mogu biti opasne u određenim okolnostima. Tako je, npr. bitumen kemikalija bez opasnih svojstava jednako kao i asfalt proizveden od njega, ali dok je zagrijan i nalazi se u tekućem stanju predstavlja brojne opasnosti. Ako prsne radniku na kožu može izazvati opekline, a njegove pare i aerosoli sadrže opasne tvari kao vodikov sulfid i policikličke aromatske ugljikovodike, pa se mora štititi zdravlje građana i okoliš ugradnjom odgovarajućih filtara na postrojenjima. Moglo bi se dati brojne druge primjere sličnih kemikalija.
Ako netko ne zna dovoljno o opasnostima neke kemikalije ili proizvodnog postupka s njom najbolje je zatražiti savjet. Savjet možete zatražiti i kod nas, pri Službi za toksikologiju HZJZ.
Prvo provjeriti s čim se radi ili namjerava raditi
Evo prvo podaci koje mora znati svatko tko se bavi bilo kojim poslovima s kemikalijama, a onda se može raspravljati o pojedinim poslovima. Potrebno je prvo objasniti osnovne pojmove o opasnostima, koje kemikalije mogu imati te piktograme opasnosti i oznake upozorenja (H oznake) uz određenu kategoriju opasnosti (prema Uredbi (EZ) br. 1272/2008). Dolje su dani podaci kako se razvrstavaju opasne kemikalije prema utjecajima na ljudsko zdravlje i okoliš (značenje oznaka upozorenja H možete pogledati već na naslovnoj stranici u poveznicama „H oznake“).
Elementi razvrstavanja i označavanja prema Uredbi (EZ) br. 1272/2008 (CLP)
Prema akutnoj toksičnosti:
• 1. i 2. kategorija opasnosti, GHS06 s H300, H310 i/ili H330
• 3. kategorija opasnosti, GHS06 s H301, H311 i/ili H331
• 4. kategorija opasnosti, GHS07 s H302, H312 i/ili H332
Prema nagrizanju/nadraživanju kože:
• 1.A/1.B/1.C kategorija opasnosti, GHS05 i H314
• 2. kategorija opasnosti, GHS07 i H315
Prema teškim ozljedama očiju/nadražaju za oko:
• 1. kategorija opasnosti, GHS05 i H318
• 2. kategorija opasnosti, GHS07 i H319
Prema preosjetljivosti ako se udiše ili u dodiru s kožom:
• 1. kategorija opasnosti, GHS08 i H334
• 1. kategorija opasnosti, GHS07 i H317
Prema mutagenom učinku na zametne stanice:
• 1.A ili 1.B kategorija opasnosti, GHS08 i H340
• 2. kategorija opasnosti, GHS08 i H341
Prema karcinogenosti:
• 1.A ili 1.B kategorija opasnosti, GHS08 i H350
• 2. kategorija opasnosti, GHS08 i H351
Prema reproduktivnoj toksičnosti:
• 1.A ili 1.B kategorija opasnosti, GHS08 i H360
• 2. kategorija opasnosti, GHS08 i H361
• Dodatna kategorija za učinak na dojenje ili preko dojenja, H362
Prema specifičnoj toksičnosti za ciljane organe nakon jednokratnog izlaganja:
• 1. kategorija opasnosti, GHS08 i H370
• 2. kategorija opasnosti, GHS08 i H371
• 3. Kategorija opasnosti, GHS07 i H335 ili H336
Prema specifičnoj toksičnosti za ciljane organe nakon ponavljanog izlaganja:
• 1. kategorija opasnosti, GHS08 i H372
• 2. kategorija opasnosti, GHS08 i H373
Prema aspiracijskoj toksičnosti:
• 1. kategorija opasnosti, GHS08 i H304
Prema opasnosti za vodeni okoliš:
• 1. kategorija akutne toksičnosti, GHS09 i H400
• 1. kategorija kronične toksičnosti, GHS09 i H410
• 2. kategorija kronične toksičnosti, GHS09 i H411
• 3. kategorija kronične toksičnosti, H412
Prema opasnosti za ozonski sloj:
• GHS07 i H420
Naravno da kemikalije mogu imati i brojna druga opasna svojstva poput eksplozivnosti, zapaljivosti, radioaktivnosti ili oksidativnosti, ali tada rad s njima podliježe drugim propisima koji su navedeni na kraju teksta kao linkovi. Oksidativnost je istina svojstvo uz koje se vežu štetni učinci za ljudsko zdravlje i okoliš, ali ju prvenstveno svrstavamo u fizikalno-kemijske opasnosti. Međutim, treba vrlo snažno naglasiti da znatan dio naprijed spomenutih kemikalija ima istovremeno svojstva opasnosti za ljudsko zdravlje ili okoliš, pa se na to ne smije zaboraviti. Tako su npr. većina eksploziva tvari opasne za ljudsko zdravlje i/ili okoliš. Nitroglicerin je npr. vrlo otrovna kemikalija, a tipični oksidans poput vodikova peroksida je u nižim koncentracijama štetna tvar. Treba provjeriti samostalno ili nama postaviti pitanje preko ove stranice radi savjeta, ako postoji i trunka nesigurnosti.
Osnovno je pitanje gdje doći do podataka. Najvažniji izvor podataka je tablica 3. Priloga VI. Uredbe CLP. S naše stranice tablicu možete skinuti i u pdf. i u word formatu, a nalazi se u izborniku “Propisi”. Korištenjem jednostavne funkcije “FIND” može se upisivanjem ključnih brojeva (npr. CAS, indeks ili EINECS) odnosno službenog imena tvari naći da li se radi o službeno razvrstanoj opasnoj kemikaliji ili ne. Naravno da tablica obuhvaća manje od 5 % tvari na tržištu EZ, pa će biti važan i sigurnosno-tehnički list (STL) proizvođača određene kemikalije. Ako se proizvodu dodjeljuje bilo koji piktogram opasnosti iz gornjeg teksta ili bilo koja oznaka upozorenja (H) onda je on opasan i rad s njim podliježe odredbama Zakona o kemikalijama. Na našoj stranici može se vidjeti kako se ispunjava STL, a time se također uči i kako se on ispravno čita. Registar STL-ova kemikalija koje se stavljaju na tržište RH je dostupan na našoj stranici. Uopće nije složeno, a djelatnici Službe za toksikologiju su uvijek spremni dati savjete.
Bez obzira koji posao se obavlja s opasnim kemikalijama moraju se zadovoljiti neki osnovni i posebni uvjeti.
Minimalno je potrebno imati slijedeće:
a. Prostorije za rad i spremnike kemikalija koji zadovoljavaju propisane uvjete
Saznaj više
b. Propisana sredstva za osobnu zaštitu djelatnika te za prvu pomoć i dekontaminaciju
Saznaj više
c. Odgovarajuću dokumentacija procjene rizika za djelatnike i građane te uvjete za sprječavanje nesreća, njihovo obuzdavanje i uklanjanje posljedica
Saznaj više
d. Kompletnu dokumentaciju opasnih kemikalija provjerenu od strane Službe za toksikologiju HZJZ i uvedenu u državni Registar opasnih kemikalija
Saznaj više
e. Djelatnike s propisanom osnovnom edukacijom, završenim odgovarajućim tečajem pri Službi za toksikologiju HZJZ te dokazom da održavaju redovite vježbe za nesreće s kemikalijama
Saznaj više
f. Dokaz o ispunjavanju očevidnika opasnih kemikalija te o slanju godišnjih izvješća u Službu za toksikologiju HZJZ
Saznaj više
g. Rješenje odgovarajućeg tijela državne vlasti za rad s opasnim kemikalijama
Saznaj više
a. Prostorije za rad i spremnike kemikalija koji zadovoljavaju propisane uvjete – vrh
Ovi uvjeti nisu jednaki za sve djelatnosti s kemikalijama, vrste opasnosti koje kemikalije posjeduju i količine kemikalija s kojima radite. Zbog toga će biti dani opći uvjeti za pojedinačne slučajeve, koliko ih je moguće razdvojiti. Najvažnije je da prostori budu tako uređeni da se onemoguće interakcije kemikalija s kojima se radi, spriječe nesreće i smanji ugrožavanje zdravlja ljudi ili okoliša, postave sredstva i uređaji za obuzdavanje nesreća i uklanjanje njihovih posljedica, itd. Detalji su dani u odgovarajućem Pravilniku o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija. Što naprijed rečeno znači u praksi?
I. OPĆI UVJETI
1.1. Objekti i prostorije za smještaj, čuvanje i izdavanje opasnih kemikalija koje se razvrstavaju u jednu od slijedećih kategorija opasnosti: akutna toksičnost 1., 2., 3. i 4. kategorije; nagrizajuće za kožu 1. kategorije, potkategorija 1.A, 1.B i 1.C; teške ozljede oka 1. kategorije; preosjetljivost dišnih putova 1. kategorije i podkategorija 1.A i 1.B; preosjetljivost u dodiru s kožom 1. kategorije i podkategorija 1.A i 1.B; mutagenost 1.A, 1.B i 2. kategorije; karcinogenost 1.A, 1.B i 2. kategorije; reproduktivna toksičnost 1.A, 1.B i 2. kategorije; specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratno izlaganje 1. i 2. kategorije; specifična toksičnost za ciljane organe – ponavljano izlaganje 1. i 2. kategorije i aspiracijska toksičnost 1. kategorije trebaju u pogledu lokacije, načina izgradnje, kvalitete zidova i podova, osvijetljenosti, prozračivanja, temperature i vlažnosti odgovarati sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima. Stupanj zaštite ovisi o količinama tih kemikalija, njihovim opasnim svojstvima te o njihovom agregatnom stanju. Pogledati o tome više prema djelatnostima.
1.2. U slučaju kemikalija razvrstanih kao akutno toksične kategorije 3. i 4., nagrizajuće za kožu potkategorije 1.B i 1.C i koje izazivaju preosjetljivost dišnih putova 1. kategorije i podkategorija 1.A i 1.B, karcinogene 2. kategorije, mutagene 2. kategorije, reproduktivno toksične 2. kategorije, specifično toksične za ciljane organe – jednokratno izlaganje 2. kategorije, specifično toksične za ciljane organe – ponavljano izlaganje 2. kategorije i koje izazivaju aspiracijsku toksičnost 1. kategorije, uvjeti su u pravilu blaži nego u slučaju ostalih kategorija opasnosti koje su navedene u točki 1.1., a kojih ovdje nema. Međutim, oni ovise također o vrsti djelatnosti, opasnostima i količinama kemikalija s kojima radite. Pogledati o tome više prema djelatnostima.
1.3. Objekti i prostorije moraju biti izgrađeni od čvrstog materijala, koji ne reagira s kemikalijama koje skladištite, prodajete ili koristite. To znači da se npr. ne smije raditi s oksidativnim kemikalijama u prostorijama izgrađenim od zapaljivih materijala poput drveta ili da npr. police za držanje takvih kemikalija ne smiju biti izrađene od zapaljivog materijala.
1.4 U pravilu podovi i zidovi moraju biti barem obloženi inertnim materijalima poput keramike ili premazani sredstvima koja će spriječiti reakciju podloge (npr. od betona ili čak asfalta) s kemikalijama poput kiselina, lužina, oksidansa ili organskih otapala.
1.5 Kod rada sa zapaljivim kemikalijama mora se imati izvedbu električnih instalacija u sigurnosnoj izvedbi (SI). U takvim slučajevima moraju postojati sredstva za brzo i učinkovito gašenje požara, pa ma o kojoj se djelatnosti radilo i ma o kojim količinama kemikalija se radilo.
1.6 Prostorije moraju biti izgrađene tako da uslijed izlijevanja ili rasipanja kemikalija one neće dospjeti u okoliš ili kanalizaciju. To znači da moraju postojati prihvatni bazeni (tankvane) ili se mora postavljanjem pragova na vratima zadržati kemikaliju u prostoru gdje se s njom radi ili ju se skladišti. Problem s malim količinama kemikalija može se riješiti tako da ih se drži u kadicama od inertnog materijala (npr. laboratorijske kemikalije ili perkloretilen u kemijskim čistionama).
1.7 Ne smije se držati jedno pokraj drugoga ili jedno iznad drugoga inkopatibilne kemikalije (npr. lužine i kiseline, oksidanse i zapaljive kemikalije itd.). Takve kemikalije moraju biti prostorno odvojene ili čak moraju postojati fizičke prepreke da se uslijed istovremenog izlijevanja ili rasipanja ne bi omogućilo kemijsku reakciju među kemikalijama. Neke kemikalije moraju se držati u posebnim prostorima poput npr. vrlo otrovnih, eksplozivnih, vrlo oksidativnih poput peroksida, ukapljenih opasnih plinova itd.
II. POSEBNI UVJETI
2.1 Kad se radi o jako opasnim kemikalijama, posebno onima koje djeluju u obliku plina (npr. klor ili amonijak) potrebno je postaviti protuprovalni alarm. Ulazna vrata trebala bi se automatski zatvarati. Danas se sve češće traži ugradnja video nadzora uz stalni prijenos slike do osoba nadležnih za sigurnosnu zaštitu.
2.2 Kod posebno opasnih kemikalija koje djeluju u obliku plina potrebno je postaviti detektore za opasnu kemikaliju vezanu na alarmne uređaje, a ovisno o vrsti kemikalije i njezinim količinama traži se postavljanje uređaja za neutralizaciju (neutralizatori) ili obaranje para opasne kemikalije (npr. vodenom zavjesom) kod njezina akcidentalnog oslobađanja. Naravno da obveza postavljanja ovakvih uređaja dolazi u obzir tek kod količina kemikalija koje predstavljaju problem za ljude ili okoliš izvan objekta.
2.3 Kod kemikalija posebno opasnih za ljudsko zdravlje koje mogu djelovati u obliku plina mora biti izrađena procjena rizika za zdravlje ljudi i okoliš za slučaj nesreće. Skladišta u kojima se drže takve kemikalije moraju imati odobrenja izdana od Ministarstva zdravlja. Takva odobrenja se izdaju na temelju mišljenja o udovoljavanju uvjeta koja daje Služba za toksikologiju HZJZ na temelju pregleda dokumentacije i izvida objekta, a što je definirano Pravilnikom o skladištenju opasnih kemikalija koje djeluju u obliku plina (NN 91/13).
2.4. I za druge opasne kemikalije bez obzira na agregatno stanje mora se izraditi interventni plan za slučaj nesreće prema propisima iz područja zaštite okoliša, pri čemu je najvažniji dokument Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja (NN 66/2021).
2.5 Kod posla s kemikalijama koje imaju posebna opasna svojstva poput npr. eksplozivnosti obvezno treba zadovoljiti posebne uvjete utvrđene drugim propisima iz nadležnosti drugih ministarstava, npr. MUP-a i dr.
To je približno ono općenito gledajući najvažnije, ali se ipak uvjeti razlikuju obzirom na to koju djelatnost se obavlja i s kojim opasnim kemikalijama se radi. Detalje o posebnim uvjetima može se naći u tekstu koji slijedi.
- Proizvodnja
- Uvoz/Unos
- Izvoz
- Veleprodaja
- Maloprodaja
- Korištenje
- PROIZVODNJA
Proizvodnja obuhvaća sve moguće poslove s kemikalijama u kojima ih se priprema za stavljanje u promet. To dakle obuhvaća poslove poput kemijske sinteze, miješanja različitih kemikalija u novi proizvod, pretakanje/prepakiravanje iz većeg spremnika u manje, itd. Naravno da prostorije za rad nisu jednake kod svih poslova i ovise o brojnim činiteljima poput opasnosti kemikalija i količina s kojima se radi, svojstvima i količinama nusprodukata u obavljanju posla te svojstvima i količinama konačnih produkata rada. Opći i posebni uvjeti naprijed rečeni moraju uvijek biti zadovoljeni, ali uvijek postoje određene specifičnosti, koje valja uzeti u obzir pri planiranju i izgradnji objekata ili prostorija. U svakoj proizvodnji treba imati posebne prostore za smještaj sirovina, obavljanje radnog postupka, skladištenje gotovih proizvoda, za odmor radnika i dekontaminaciju, za držanje vraćene onečišćene ambalaže i drugo (npr. ispitni laboratorij). Ne moraju to nužno biti odvojene prostorije nego prostori, kao npr. u nekakvoj proizvodnji čamaca iz poliesterskih smola, gdje su sirovine „tek“ štetne kemikalije, a krajnji je proizvod potpuno inertan, pa se može sve poslove obavljati u jednoj velikoj prostoriji s odvojenim prostorima. Sve ovisi o tome s kakvim kemikalijama se radi, u kojim količinama ih se koristi i koliko su one opasne i međusobno inkompatibilne. Praktički je nemoguće dati ista pravila za sve proizvođače i postupa se prema logici zdravog razuma ili prema naprijed rečenim posebnim uvjetima. Koristi li se npr. kalijev cijanid u malom galvanizacijskom procesu naravno da treba imati posebno odvojeno skladište, ali ono može biti u obliku zaključanog metalnog ormara u okviru zajedničke prostorije za galvanizaciju. Međutim, kad se netko bavi kemijskom sintezom uz korištenje opasnih kemikalija u količinama od 1.000 t godišnje proizvodeći nekakav više ili manje opasni proizvod logično je da ima dobro nadzirano skladište sirovina, poseban prostor za proizvodnju, skladište gotovog proizvoda i druge zakonom predviđene prostore.
U svim slučajevima proizvodnje mora postojati odvojeni prostor ili prostorije za odmor radnika, dekontaminaciju i pružanje prve pomoći te druge prostore ili prostorije, ali raspored će ovisiti o vrstama opasnosti i količinama kemikalija. Poseban problem je laboratorij za kontrolu gotovog proizvoda. Ne smije se davati na tržište neprovjereni proizvod i mora postojati nekakav laboratorijski nadzor. On može biti vlastiti ili pak treba napraviti ugovor s drugom tvrtkom, koja ima laboratorijske metode za kontrolu gotovog proizvoda. Laboratorijski prostor ne mora čak biti odvojen od proizvodnje (npr. kod proizvodnje akumulatorske kiseline iz koncentrirane sumporne dovoljan vam je jedan stolić na kojem aerometrom ispitujete gustoću proizvoda), ali sve će ovisiti o naprijed opisanim detaljima.
- UVOZ/UNOS
Sukladno definiciji danoj u Zakonu o kemikalijama – pročišćeni tekst (NN 18/13, 115/18, 37/20), uvoz je svako unošenje kemikalije na carinsko područje Europske unije. Unos je svako unošenje kemikalije na područje Republike Hrvatske iz druge države članice Europske unije.
Onaj tko se bavi uvozom/unosom radi stavljanja proizvoda u promet na hrvatskom tržištu mora imati skladišni prostor uređen prema općim ili posebnim uvjetima ovisno o vrsti kemikalija i njihovim količinama. Zapravo se isto odnosi na skladište uvoznika koji koristi kemikalije u proizvodnji. Jedina iznimka su čisti posrednici, koji za nekog drugog obavljaju uvoz i nikad ne vide kemikaliju. Oni ne moraju imati skladište, jer se roba preko granice odvozi izravno naručitelju, kojemu se ne isplati baviti se uvozom (npr. mali bazen za kupanje kojemu je potreban klor za dezinfekciju vode). Posebno je pitanje koliko veliko mora biti skladište uvoznika/unosnika. To ovisi o tome kolike količine kemikalija drži u skladištu i kakve su njihove opasnosti. Skladište mora biti dovoljno veliko da primi na siguran način maksimalne količine kemikalija iz jednog prosječnog uvoza. Ako je to npr. 50 kg aditiva za motorna ulja onda se skladištenje može obaviti u metalnom ormaru s ključem, ali za uvoz 500 tona sumporne kiseline mora imati dovoljne kapacitete u npr. samostojećim vanjskim spremnicima. U takvom slučaju samostojeći spremnik mora zadovoljavati posebne uvjete. On npr. mora imati nadstrešnicu za odvodnju oborinskih voda ili se mora osigurati odvodnja takvih voda iz tankvane izgrađene oko spremnika. U svakom slučaju svako skladište mora zadovoljiti opće i posebne uvjete navedene u tekstu naprijed.
- IZVOZ
Obično je vezan uz proizvodnju iako nisu isključne druge mogućnosti poput preprodaje. U svakom slučaju, moraju biti zadovoljeni svi opći i posebni uvjeti skladištenja navedeni naprijed za prostore u kojima se drže kemikalije u proizvodnji ili kod izvoza.
Na uvoz i izvoz kemikalija primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka, odredbe Uredbe (EZ) br. 689/2008 , te posebni propisi kojima su određene robe koje se uvoze i izvoze na temelju dozvola.
Kemikalije mogu uvoziti i izvoziti pravne i fizičke osobe koje ispunjavaju uvjete propisane člankom 11. Zakona o kemikalijama – pročišćeni tekst (NN 18/13, 115/18, 37/20).
- VELEPRODAJA
Veleprodaja je nezamisliva bez skladišta u kojem se drže kemikalije prije stavljanja u promet. Skladište mora biti izgrađeno prema naprijed navedenim općim i posebnim uvjetima za rad s kemikalijama te onome što je rečeno kod uvoza/unosa. Nije svejedno bavi li se netko preprodajom ukapljenog sumporovog dioksida za prehrambenu industriju, bojama i lakovima ili laboratorijskim kemikalijama. Tako će npr. kod laboratorijskih kemikalija možda biti dovoljni metalni ormari pod ključem s nekakvim ventilatorom za odvodnju para lako zapaljivih kemikalija, a u slučaju veleprodaje klora mora se izraditi skladište prema najstrožim posebnim i općim uvjetima za opasne plinovite kemikalije. Tada će biti nužno ograditi prostor oko objekta, postaviti protuprovalne alarme, detektore opasne kemikalije u zraku vezane uz neutralizator i alarmni sustav, itd. Možda će biti potrebno postaviti video nadzor nad ulazom u objekt ili u samom objektu, a sve će ovisiti ne samo o vrstama opasnosti nego i količinama opasne kemikalije u skladištu. Kao što se vidi, uvjeti će ovisiti o više činitelja i nije ih moguće unaprijed predvidjeti bez detaljne analize.
- MALOPRODAJA
Kod nas nije dopuštena maloprodaja kemikalija razvrstanih sukladno Pravilniku o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija (»Narodne novine«, br. 23/08, 64/09, 113/10 i 63/12) kao karcinogenih skupina 1. i 2., mutagenih skupina 1. i 2. i reprotoksičnih skupina 1. i 2., odnosno razvrstanih sukladno Uredbi (EZ) br. 1272/2008 kao karcinogenih 1.A i 1.B kategorija, mutagenih 1.A i 1.B. kategorija i reprotoksičnih 1.A i 1.B kategorija, te svih ostalih kemikalija navedenih u Prilogu XVII. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 .
Treba dobro proučiti Prilog XVII. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i sve njegove nadopune dane na ovoj stranici u rubrici „Propisi – REACH“ prije nego što se stavi neki proizvod u maloprodaju ili treba pitati djelatnike Službe za toksikologiju za savjet, jer onaj koji stavlja proizvode u maloprodaju odgovoran je za njih u cijelosti. Pretpostavlja se da ipak mora imati neko skladište, ali to nije uvjet ukoliko se dobiva robu iz nekakvog središnjeg skladišta tvrtke i odatle šalje u dućane. U svakom slučaju mora se urediti prodajni prostor i barem mjesto za sanitarne potrebe svojih radnika (vidjeti posebne odredbe Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (99/13, 157/13, 122/14, 147/21)). Mjesto za obavljanje sanitarnih potreba ujedno može biti mjesto za obavljanje dekontaminacije.
Što je s prodajnim prostorom? Prema hrvatskim propisima opasne kemikalije moraju biti fizički odvojene od namirnica. U prodajnoj prostoriji površine do 50 m2 opasne kemikalije moraju biti smještene u ormarima ili na policama. Ormari ili police moraju biti izrađeni od materijala koji kemijski ne reagira u dodiru s opasnim kemikalijama. U prodajnoj prostoriji većoj od 50 m2 opasne kemikalije moraju biti smještene u za to posebno odvojenom prostoru na udaljenosti najmanje 3 metra od prostora za prodavanje hrane, pića i stočne hrane. Također, ormari ili police odnosno prostor u kojem se drže opasne kemikalije moraju biti vidno označeni i obilježeni propisanim znakovima opasnosti, tj. piktogramima opasnosti i oznakama upozorenja, dok se opasne kemikalije koje mogu međusobno reagirati moraju biti posložene u ormaru ili na policama tako da se onemogući njihova međusobna kemijska reakcija (vidjeti posebne odredbe Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (99/13, 157/13, 122/14, 147/21). Ljudi se snalaze na različite načine. Tako je s benzinskim postajama dogovoreno da mogu za svoje opasne kemikalije (npr. antifriz ili štetna motorna ulja) izgraditi na otvorenom posebne metalne ormare pod ključem i s posebnim tankvanama (tacama) ispod jediničnih pakiranja za slučaj prolijevanja proizvoda. Na taj način su odvojili opasne kemikalije od hrane i pića, koji se danas prodaju na takvim mjestima. Rješenje će ovisiti od slučaja do slučaja, ali je ključno da se poštuju osnovi uvjeti dani ranije.
Zabranjeno je stavljanje u prodaju na malo kemikalija razvrstanih sukladno Uredbi (EZ) br. 1272/2008 kao kancerogenih 1.A i 1.B kategorija, mutagenih 1.A i 1.B kategorija i reprotoksičnih 1.A i 1.B kategorija te svih ostalih kemikalija navedenih u prilogu XVII. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.
Pravnoj i fizičkoj osobi koja prodaje na malo opasne kemikalije zabranjuje se prodaja kemikalija, razvrstanih sukladno Uredbi (EZ) br. 1272/2008, kao akutno toksičnih kemikalija 1., 2. i 3. kategorije, osobama mlađim od 18 godina.
Pravna ili fizička osoba koja prodaje na malo kemikalije, razvrstane sukladno Uredbi (EZ) br. 1272/2008, kao akutno toksične 1. i 2. kategorije i specifično toksične za ciljne organe – jednokratno izlaganje kategorije 1., mora zabilježiti osobne podatke kupca i zapisati razlog kupnje.
- KORIŠTENJE
Kod korištenja opasnih kemikalija u pravnim ili fizičkim osobama mora se poštivati opće i posebne uvjete dane naprijed, ali se uzimaju u obzir specifičnosti posla, količine kemikalija i njihova opasna svojstva te okruženje u kojem se korištenje obavlja. Taj segment bavljenja s kemikalijama je i najteže pratiti, ali građani postaju nadzorni činitelj zbog mogućeg onečišćenja zraka u njihovu okružju ili onečišćenja okoliša. Bez obzira s kakvim kemikalijama netko radi i u kojim ih količinama koristi, moraju se poštivati opći i posebni uvjeti dani naprijed za radne prostore. Dakle, moraju se osigurati posebni prostori za skladištenje sirovina, obavljanje radnog procesa i druge prostore (npr. odmor radnika, dekontaminaciju itd.). Ne treba se čuditi ako od tvrtke bude zahtijevana ugradnja uređaja za pročišćavanje zraka iz radnih prostora, posebno za objekt sagrađen u naseljenom području. To je naprosto civilizacijski doseg, kojeg se mora poštivati unatoč tome što se netko bavi tek proizvodnjom polistirenskih čaša ili izradom dezodoransa za automobile. Treba računati na činjenicu da nova vremena donose nove propise, koji vode računa ne samo o zaštiti zdravlja pučanstva i okoliša nego i o kvaliteti života sugrađana. Neugodan miris stirena će uskoro možda biti dovoljan razlog za izmještanje proizvodnog pogona iz naseljenog područja ili za odluku o obveznoj ugradnji pročistača zraka, jer građani imaju pravo na čist zrak i prirodni okoliš u području gdje stanuju. Nije uvijek moguće izgraditi svoju radionicu izvan naseljenog područja, npr. kemijske čistionice nemaju nikakvog smisla u divljini, ali ne smiju narušavati kvalitetu života građanima iz susjedstva, npr. neugodnim mirisom svojih sirovina za rad. Tehnologija je napredovala i uvijek je pitanje koliko je novca na raspolaganju za ugradnju dobro poznatih uređaja za zaštitu zdravlja vlastitih radnika ili građana iz susjedstva. Tehnološki se sve može riješiti i tako se usred gusto naseljenog područja može raditi s izrazito smrdljivim kemikalijama, a da nitko od građana ne osjeti baš nikakve posljedice.
b. Propisana sredstva za osobnu zaštitu vaših djelatnika te za prvu pomoć i dekontaminaciju – vrh
Nikako se ne smije zaboraviti na ovaj segment rada s opasnim kemikalijama. Čak ako sanitarni inspektor ne opazi pogreške, one se mogu kasnije osvetiti ako netko od radnika strada zbog nedostatnih sredstava zaštite ili loše pružene prve pomoći odnosno dekontaminacije. Ako je nekom stalo isključivo do zarade i štedi na ovom području, onda mora uzeti u obzir da nadoknade šteta zbog nebrige za vlastite radnike mogu ponekad biti tako visoke da unište poduzeće. Dobar primjer su nadoknade radnicima koji su stradali zbog izlaganja azbestu. Uvijek je jeftinije spriječiti nego liječiti. Tamo gdje je to potrebno, vlasnik mora svim svojim radnicima osigurati radnu obuću, odjeću i druga osobna zaštitna sredstva (npr. zaštitnu kacigu, naočale ili štitnik za oči, filtarsku polumasku za zaštitu od čestica, zaštitnu masku s odgovarajućim filtrom, samostalni uređaj za disanje, kombinezone, odgovarajuće zaštitne rukavice, pregaču i dr.) izabrana prema hrvatskim normama i prikladnima za opasnu kemikaliju, proces u kojem se koristi i količine u procesu. Podatke o sredstvima osobne zaštite može naći u STL-u, ako je on uveden u registar kemikalija pri Službi za toksikologiju HZJZ. Svakako se mora poštivati te odredbe. Treba zapamtiti da nema univerzalnih sredstava osobne zaštite i da svaka kemikalija zahtjeva svoja posebna sredstva zaštite. Savjetujemo da se te tekstove pozorno prouči i primijeni u praksi. Uostalom, može se uvijek postaviti pitanje našoj ustanovi ako o bilo čemu dvojite.
Sad nešto o prvoj pomoći i dekontaminaciji. Treba biti sposoban pružiti prvu pomoć stradalom djelatniku i propisi određuju da se to ponekad uvježba u sklopu obvezne obuke radnika. Mora biti osiguran poseban prostor za dekontaminaciju radnika. U propisima piše da mjesto za dekontaminaciju mora biti u blizini mjesta na kojem se rukuje opasnim kemikalijama, a to ljudi različito shvaćaju. Vidjeli smo slučajeve gdje mjesto za dekontaminaciju ljudi uređuju tamo gdje rade s opasnim kemikalijama. To je stvarno blizu, ali kod nesreće cijelo radno mjesto može biti onečišćeno i opasno. Nema svrhe izgraditi mjesto za dekontaminaciju npr. u prostoru gdje se drži boce s klorom, jer u slučaju ispuštanja klora cijelo će to područje biti opasno za život, pa će dekontaminacija na tom mjestu biti ne samo besmislena nego izrazito opasna po život. Mjesto za dekontaminaciju se izgrađuje na najbližem mjestu koje je sigurno u slučaju nesreće. Mjesto za dekontaminaciju se mora urediti što bolje i na način da postupak bude lako obavljati. U prvom redu, voda za dekontaminaciju treba biti mlaka i prikladna da se postupak može obavljati kroz barem 15 ili više minuta (u nekim slučajevima poput npr. kod natrijevog hidroksida sat vremena, katkada i duže). S hladnom vodom će čovjek nakon pola minute odustati od daljnje dekontaminacije, kao što ni vruća voda neće biti prikladna. Dakle treba omogućiti dostupnost mlake vode. Za ispiranje tijela najprikladniji je tuš, ali to može isto tako biti crijevo nataknuto na nekakvu slavinu. Važno je samo da voda teče. S dekontaminacijom očiju je već teže, jer onaj kome je prsnula u oko neka korozivna kemikalija stišće očne kapke. Najbolje rješenje za dekontaminaciju su naravno fontane, ali i drugi načini dolaze u obzir. Mnogi naprosto nataknu na slavinu savitljivu gumenu cijev s kojom je ispiranje oka relativno jednostavno. Čistim prstima treba razmaknuti kapke i usmjeriti lagani mlaz vode iz gumene cijevi u oko. Uređaji za dekontaminaciju moraju biti krajnje jednostavni, jer prilikom nesreće se razvija panika među svim sudionicima događaja i onda se postupa pogrešno. Naše upute na ovoj stranici su svima na raspolaganju.
Ormarić prve pomoći je često predmet rasprave. Što kod rada s kemikalijama treba imati u ormariću? Moglo bi se reći da ne treba imati skoro ništa. U određenim situacijama kad je to sasvim sigurno dopušteno prema dokumentaciji opasne kemikalije, može se držati npr. aktivni ugljen, ali uputa o njegovoj primjeni mora biti sasvim jasna. U rijetkim slučajevima su potrebna posebna sredstva, kao npr. u slučaju otrovanja etilen-glikolom ili metanolom. Tada se preporučuje dati što prije stradalome običan alkohol u obliku nekog 40 % alkoholnog pića poput rakije ili konjaka. Za početak ne više od 1 dL dok se ne odveze stradaloga u bolnicu, a dalje neka se u zdravstvenoj ustanovi brinu za njega. To se u pravilu odnosi na gutanje rečenih kemikalija, iako su otrovanja moguća i kod udisanja ili čak zbog apsorpcije preko kože, pogotovo kod metanola. Ništa drugo! Ne smije se držati u ormariću prve pomoći nikakve kiseline, lužine, kreme ili lijekove poput anestetika za ublažavanje bolova nakon prskanja opasne kemikalije u oko.
c. Odgovarajuća dokumentacija procjene rizika za djelatnike i građane te uvjeti za sprječavanje nesreća, njihovo obuzdavanje i uklanjanje posljedica – vrh
Procjena rizika za radnike regulirana je propisima o zaštiti na radu i ovdje o tome neće biti puno riječi. Područje je vrlo široko i nisu kemikalije jedini uzrok mogućih stradanja. Tek upućujemo na propise iz zaštite na radu i zaštite okoliša. O interventnim planovima je već bilo riječi i treba pogledati detalje u posebnom prilogu kad se i kako mora izraditi takve dokumente te kako smanjiti rizike.
d. Kompletna dokumentacija opasnih kemikalija provjerena od strane Službe za toksikologiju HZJZ i uvedena u državni Registar opasnih kemikalija – vrh
Ništa bez ispravne dokumentacije kemikalija! To je u prvom redu Sigurnosno-tehnički list (STL). Za koje ga kemikalije treba izraditi propisano je Prilogom II. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije (Uredba REACH). Ukoliko sukladno Uredbi REACH treba izraditi STL, istoga je potrebno predati na upis u Registar opasnih kemikalija. Služba za toksikologiju vodi Registar dokumentacije opasnih kemikalija. Upute o načinu izrade STL-a treba pogledati na našoj web stranici, a mi smo dužni pomoći da dokument bude ispravan i na korist svima.
Drugi važan dokument svakog proizvoda u prometu je deklaracija (naljepnica). Njezin izgled, veličina i obvezni podaci također su propisani propisima europske unije (Uredba CLP). Preporučamo pogledati u našem registru kako treba/može izgledati deklaracija (naljepnica). Prema hrvatskim propisima treba imati na radnom mjestu brojne upute o radu, pružanju prve pomoći i dekontaminaciji, postupcima u slučaju nesreće, itd. Neki to zovu SOP (standardni operativni postupci).
e. Djelatnici s propisanom osnovnom edukacijom, završenim odgovarajućim tečajem pri Službi za toksikologiju HZJZ te dokazom da održavaju redovite vježbe za nesreće s kemikalijama – vrh
Nema više rada s kemikalijama bez stalne edukacije radnika i odgovornih osoba te povremenih vježbi za slučaj nesreće. Svatko se mora stalno usavršavati i učiti. Više je razina edukacije, od one osnovne pri Službi za toksikologiju do posebnih tečajeva i vježbi u tvrtkama, a dužnost je tvrtki poštivati propise.
O edukaciji se može naći posebne podatke na ovoj stranici pod naslovom „Edukacija“ i o tome gotovo da ne treba ovdje raspravljati. Svijet ide naprijed i stalno se događaju promjene, a znanja nam se o opasnim kemikalijama šire. Negdje krajem prošlog stoljeća je predviđena obvezna edukacija odgovornih osoba i radnika svakih 5 godina, ali danas se čini da je to predug razmak, posebno za Hrvatsku zbog dramatičnih promjena propisa u zadnjih nekoliko godina. Promjene se očekuju i dalje, pa bi za odgovorne osobe vjerojatno edukacija trebala biti obavljana češće (barem svake dvije godine).
Smatra se da je stalno uvježbavanje radnika u tvrtkama jedan od najvažnijih uvjeta za siguran rad. Nažalost, još uvijek rijetko srećemo tvrtke u kojima se posebna edukacija i uvježbavanje stvarno periodički odvijaju. Kod inspekcijskog nadzora se čak nalaze zapisnici o dodatnoj edukaciji i uvježbavanju, ali iza toga obično ne stoji ništa. Vjerojatno će se u budućnosti stvoriti neki mehanizmi nadzora (npr. obvezna prisutnost sanitarnih inspektora ili drugih stručnjaka takvim događajima).
f. Dokaz o ispunjavanju očevidnika opasnih kemikalija te da se šalju godišnja izvješća u Službu za toksikologiju HZJZ – vrh
Ispunjavanje očevidnika o poslovima s kemikalijama je izrazito važno s državnog stanovišta, ali također je od interesa za EZ. Razloga za praćenje puta kemikalija od njihove proizvodnje do korištenja ili zbrinjavanja izrazito je mnogo. Sa stanovišta zdravstva to je važno zbog procjena rizika od opasnih kemikalija i zbog lakše organizacije pružanja pomoći ozlijeđenima. Izrazito je važno znati u svakom trenutku kakve se kemikalije nalaze na području države, gdje se nalaze i kakvu opasnost predstavljaju za građane. Zaštita okoliša također vapi za takvim podacima, je može raditi na sprječavanju nesreća s kemikalijama i ispravno organizirati njihovo obuzdavanje u slučaju da se pojave. Mi smo započeli s praćenjem opasnih kemikalija na njihovom putu od proizvodnje ili uvoza/unosa do krajnje uporabe ili zbrinjavanja, no ulaskom u EU to se promijenilo. Trenutno prikupljamo tek podatke o proizvodnji i uvozu, odnosno unosu, ali svih opasnih kemikalija ili onih koje u sebi sadrže opasne tvari i to bez obzira na vrstu opasnosti. Obveza svih privrednika je voditi očevidnike i dostavljati jednom godišnje zbirne podatke o njima za proteklu godinu. Više o tome može se pogledati na ovoj stranici u rubrici „Savjeti privrednicima – očevidnici“.