U organizaciji HZJZ-a danas, 7.veljače, održana je Konferencija za medije povodom predstavljanja prioritetnih mjera Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. godine. Na Konferenciji su od strane Ministarstva zdravstva, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prezentirani trendovi problematike droga i ostalih ovisnosti, aktivnosti suzbijanja kriminaliteta droga kao i strateški odgovori o budućim prioritetnim ciljevima i mjerama u području provedbe politika prema ovisnostima. U svrhu operativne provedbe prioriteta i posebnih ciljeva definiranih Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030., Vlada Republike Hrvatske donijela je u siječnju 2024. prvi (od dva koja će pratiti provedbu Nacionalne strategije do 2030.) Akcijski plan djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026.
Istaknuto je kako trendovi govore u prilog tome da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećane prevalencije uporabe sredstava ovisnosti, osobito droga, a nove izazove donose i ponašajne ovisnosti (kockanje, klađenje, igranje video igara, prekomjerno korištenje interneta i društvenih mreža), stoga prevencija ovisnosti treba ostati najvažniji odgovor na smanjenje potražnje, ali i alat u prepoznavanju rizičnih čimbenika koji mogu ukazivati i na poremećaje mentalnog zdravlja. Zahvaljujući raznim projektima koji se provode u ovom području u Hrvatskoj je osigurana institucionalna i zakonodavna infrastruktura za odgovarajuće suočavanje s problematikom vezanom za suzbijanje ovisnosti i zlouporabom droga.
U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo a u suradnji sa nadležnim tijelima provode se programi i aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete programa prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta te resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti. U tom kontekstu poseban naglask je stavljen na pružanje podrške u provedbi znanstveno utemeljnih preventivnih programa, provedbu programa oporavka i rehabilitacije, jačanju kompetencija stručnjaka putem sustavnih edukacija o znanstveno utemeljenim prvencijskim i tretmanskim praksama te aktualnim međunarodnim i EU standardima, izradu smjernica, standarda i protokola za osiguranje kvalitetne provedbe intervencija. Pored navedenog, značajni napori usmjeravaju se i na pravovremeno uočavanje i praćenje pojave novih psihoaktivnih tvari i povezanih zdravstvenih rizika kroz nacionalni Sustav ranog upozoravanja.
Budući je kriminalitet droga jedna od najvećih prijetnji sigurnosti s obzirom na svoju globalnu komponentu, Ministarstvo unutarnjih poslova ima značajno i nezaobilazno mjesto u nacionalnoj borbi protiv ovisnosti o drogama i njenom suzbijanju. Prema preliminarnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2023. godine prijavljeno je ukupno 2.496 kaznenih djela iz iz članka 190. „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“, članka 191. „Omogućavanje trošenja droga“ i članka 191a. „Neovlaštena proizvodnja i promet tvari zabranjenih u sportu“ Kaznenog zakona, što predstavlja porast od 3,91% u odnosu na 2022. U 2023. godini evidentiran je 7.851 prekršaj iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (najveći dio za prekršaje tzv. neovlaštenog posjedovanja droge), što predstavlja porast od 15,8% u odnosu na godinu prije. Ukupno gledajući evidentirano je 12,69% više prekršajnih i kaznenih prijava (u zbroju) nego u 2022. godini (10.347 u odnosu na 9.182). U 2023. godini ostvareno je 10.460 zapljena svih vrsta droga te je nastavljen pozitivan trend zapljena biljnog kanabisa, kao i najpopularnijih stimulansa: kokaina, amfetamina i ecstasya.
