Obavijest o rezultatima javnog natječaja

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. kolovoza 2023. za prijam na pripravnički staž, za radno mjesto ZDRAVSTVENI DJELATNIK III. VRSTE, SANITARNI TEHNIČAR, PRIPRAVNIK

Više pogledajte ovdje

Za dojenje zajedno: „Rodilište prijatelj djece“

Nacionalni tjedan dojenja, 1. – 7. listopada 2023.

Za dojenje zajedno: „Rodilište prijatelj djece“

Danas je posljednji dan ovogodišnjeg Nacionalnog tjedna dojenja koji se, već tradicionalno, u tjednu od 1. do 7. listopada svake godine obilježava u Republici Hrvatskoj. Tijekom cijelog tjedna podsjećali smo na cilj ovogodišnjeg obilježavanja – poslati poruku o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja, sve pod geslom „Za dojenje zajedno“. U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i mnogi drugi udružili su snage i organizirali brojna događanja ovoga tjedna.

Mi smo, prema najavi, svakoga dana ovoga tjedna obilježili i objavom edukativnoga teksta koji za cilj ima potaknuti promišljanje o važnosti i kompleksnosti pružanja podrške dojenju. Tako smo za danas, za posljednji dan Nacionalnog tjedna dojenja ostavili prostor za vrlo pozitivnu priču o dojenju u našoj zemlji. Program „Rodilišta prijatelj djece“ jedna su od vrlo uspješnih inicijativa u promicanju dojenja na koju smo iznimno ponosni. Današnji tekst pripremila je izv.prof.dr.sc. Anita Pavičić Bošnjak, dr.med.

Program „Rodilište prijatelj djece“ i „Rodilište prijatelj djece za malu i bolesnu novorođenčad i nedonoščad“

Program “Rodilište prijatelj djece” u Republici Hrvatskoj provodio se  u razdoblju od 1995. do 1999. godine te od 2007. do danas kad je rad programa „Rodilište prijatelj djece“ osnažen početkom suradnje Ministarstva zdravstva i Ureda UNICEFa za Republiku Hrvatsku. S posebnim ponosom možemo reći da su sva javna rodilišta u Republici Hrvatskoj, njih 31, u ovom razdoblju stekla su naziv „Rodilište prijatelj djece“ do 2016. što Hrvatsku svrsatva među zemlje s najvećim brojem rodilišta koja nose ovaj naziv.

Dodatnu snagu provedbi ovog programa donijelo je osnivanje Nacionalnog ocjenjivačkog tima Ministarstva zdravstva 2018. godine,  kao i revizija programa koja se dogodila iste godine. Sukladno reviziji Programa „Rodilište prijatelj djece“ iz 2018. godine, zaštita, promicanje i potpora dojenju u ustanovama koje pružaju usluge za rodilje i novorođenčad 10 koraka do uspješnog dojenja uključuju:

Ključni upravljački postupci:

  1. a. U potpunosti se pridržavati Međunarodnog pravilnika o načinu reklamiranja i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko i odgovarajućih rezolucija Svjetske zdravstvene skupštine.
  2. Imati pisana pravila o prehrani dojenčadi o kojima se osoblje i roditelje redovito informira.
  3. Uspostaviti sustave kontinuiranog praćenja i upravljanja podacima.
  4. Osigurati da osoblje ima znanja, kompetencije i vještine, koje su dostatne za potporu dojenju.

Ključne kliničke prakse:

  1. Razgovarati s trudnicama i njihovim obiteljima o važnosti dojenja i tehnikama dojenja.
  2. Omogućiti neposredan i neprekinut kontakt koža na kožu i pomoći majkama da počnu dojiti što ranije nakon poroda.
  3. Poticati majke da započnu i nastave dojiti i savladaju uobičajene poteškoće.
  4. Ne davati dojenoj novorođenčadi nikakvu drugu hranu ili tekućine, osim ako to nije medicinski uvjetovano.
  5. Omogućiti zajednički boravak majki i dojenčadi („rooming-in”) 24 sata dnevno.
  6. Pomoći majkama prepoznati znakove da dijete treba hranu i odgovore na njih.
  7. Savjetovati majke oko korištenja bočica za hranjenje, duda i duda varalica i povezanih rizika.
  8. Koordinirati otpust iz rodilišta tako da roditelji i djeca imaju pravovremeni pristup kontinuiranoj potpori i skrbi.

Također, prema reviziji iz 2018. godine skrb o maloj, bolesnoj i prijevremeno rođenoj djeci koja se liječe u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja ili na neonatalnim odjelima uključena je u program „Rodilište prijatelj djece“. Pozitivna je činjenica i što se, kod nas program promicanja dojenja na odjelima za neonatologiju (u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja) provodi još od 2013.godine pri čemu sudjeluju svih 13 jedinice za intenzivno liječenje novorođenčadi iz Hrvatske.

Cilj nam je osigurati održivost programa „Rodilište prijatelj djece“ u Republici Hrvatskoj. Suočeni brojnim neočekivanim događajima u posljednje četiri godine, pandemijom COVID-19 i potresom u Zagrebu i Petrinji uspjeli smo razviti inovativni pristup ocjeni rodilišta kroz koji su neka rodilišta bila ocijenjena hibridnim putem te održali webinare za koordinatore programa „Rodilište prijatelj djece“ u rodilištima i jedinicama za intenzivnu njegu novorođenčadi. U posljednje četiri godine ponovno je ocijenjeno 61% javnih rodilišta u Republici Hrvatskoj. Sljedeći koraci uključuju usvajanje Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja 2023.- 2026. što će nam omogućiti dalju provedbu aktivnosti. Sigurni smo da ćemo na taj način, nakon započetog uspješnog puta moći nastaviti doprinositi pružanja podrške majkama kao i zdravlju i dobrobiti djece od prvih trenutaka života.

Nacionalni dan borbe protiv raka dojke – Dan ružičaste vrpce

Odlukom Hrvatskog sabora, svake godine 7. listopada obilježava se Nacionalni dan borbe protiv raka dojke – Dan ružičaste vrpce.

Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.

Većina slučajeva dijagnosticira se kod starijih žena, čak preko 80 % novooboljelih je starije od 50  godina, no od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, pa je važno da se već od najranije mladosti započne s redovitim pregledima grudi.

Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali znatno rjeđe nego žene. Jedan posto svih zabilježenih slučajeva raka dojke zabilježen je kod muškog spola.

Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak, u Hrvatskoj je u 2020. zabilježeno 2869 slučajeva raka dojke (stopa 137,9/100.000), a u 2022. godini od raka dojke umrlo je 647 žena (stopa 32,4/100.000).

5 – 10 % svih karcinoma dojke nasljedni su, a najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke jesu:

• dob

• prva menstruacija prije 12. godine života

• menopauza nakon 50. godine života

• nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života

• pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika

• prethodna bolest dojke

Rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu. To je dijelom rezultat provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke.

Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Žene na kućnu adresu dobiju poziv za besplatni mamografski pregled.

Prema službenim podacima odaziv u nacionalni program se kreće oko 60 %. Međutim, dio žena obavlja mamografski pregled i izvan programa, zbog čega se ne odazivaju na poziv (sistematski pregledi i pregledi u privatnom sektoru).

Tijekom 17 godina provedbe u okviru programa učinjeno je oko 2.000.000 mamografskih pregleda i otkriveno je više od 10.000 novih karcinoma dojki.

Na Slici 1. prikazana je razlika u stadijima prilikom otkrivanja raka kod žena kojima je rak dojke dijagnosticiran unutar te onih kojima je dijagnosticiran izvan programa.

Slika 1. Stadij prilikom otkrivanja raka dojke, prema statusu odaziva u program

Kod žena ciljne skupine koje su se odazvale u Nacionalni program, većina slučajeva raka dojke, njih 51-60 %, dijagnosticirana je u lokaliziranom stadiju, kod 22-28 % žena bolest je bila regionalno proširena u trenutku dijagnoze, kod 1-2 % prilikom dijagnoze postojale su udaljene metastaze, dok kod 14-19 % stadij prilikom dijagnoze nije prijavljen. U usporedbi s ženama ciljne skupine koje se nisu odazvale u Nacionalni program, a otkriven im je rak dojke, kod samo 38-51 % njih rak je dijagnosticiran u lokaliziranom stadiju, dok je kod 27-39 % otkriven kada je već bio regionalno proširen, a kod 4-9 % postojale su i udaljene metastaze.

Može se zaključiti da su ciljevi programa ostvareni jer se uvođenjem mamografskog probira povećao udio slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjio udio onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama.

21. 3. 2023. započeo je osmi ciklus provedbe nacionalnog programa koji obuhvaća godišta od 1954. do 1973.

 

Obilježavanje Nacionalnog dana hodanja 2023. godine

Obilježavanje Nacionalnog dana hodanja 2023. godine

Obilježavanje Svjetskog dana hodanja je pokrenula vodeća međunarodna organizacija za rekreaciju (Sport za sve) – TAFISA (engl. The Association For International Sport for All) 1991. godine te je prijedlog da se svaki prvi vikend u listopadu taj dan obilježi diljem svijeta.

Na tragu navedenog, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo i suradnika na razini lokalne zajednice te brojnih volontera, inicirao i prvi put uspješno obilježio Nacionalni dan hodanja 5. listopada 2019. godine provedbom javnozdravstvene akcije „Hodanjem do zdravlja“ u 18 županija u Republici Hrvatskoj uz pozitivnu atmosferu i na zadovoljstvo svih sudionika. I ove godine pozivamo sve građane da se uključe u organizirane aktivnosti u svojoj županiji povodom obilježavanja Nacionalnog dana hodanja 7. listopada 2023. Više informacija potražite na mrežnim stranicama županijskih zavoda za javno zdravstvo.

Cilj je organiziranim aktivnostima promicanja zdravlja informirati i senzibilizirati građane Republike Hrvatske svih dobnih skupina o pozitivnim učincima redovite tjelesne aktivnosti na zdravlje. Ovom akcijom želimo potaknuti sve građane, prije svega one koji posljednjih godina nisu našli vremena za tjelesnu aktivnost, da u slobodno vrijeme, na otvorenom, unutar sigurnog okruženja uključe aktivnost hodanja što više u svoj život i na taj način učine velik korak prema unapređenju vlastitog zdravlja na pristupačan i zabavan način.

Pridružite nam se i učinite korak za vaše zdravlje u pravom smjeru!

U Tribini grada Zagreba održan stručni sastanak „Za dojenje zajedno“

Nacionalni tjedan dojenja, 1. – 7. listopada 2023.

U Tribini grada Zagreba održan stručni sastanak „Za dojenje zajedno“

Svjesni važnosti dojenja za zdrav rast i razvoj djeteta kao i za zdravlje majke, ove godine, u sklopu Nacionalnog tjedna dojenja, želja nam je poslati poruku o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja. U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja” i udruga Roditelji u akciji – Roda, udružili su snage i u zajednički, 5.10.2023. godine, organizirali stručni sastanak pod nazivom “Za dojenje zajedno”. Na ovom stručnom satanku okupili su se brojni stručni djelatnici u području dojenja, ranog razvoja i javnog zdravstva kako bi osnažili postojeću suradnju, proširili znanja o dojenju i darovanom humanom mlijeku, dodatno se umrežili i poslali poruku o važnosti zajedničkog djelovanja u promicanju, podršci i zaštiti dojenja.

Tijekom ovog stručnog sastanka održana su dva tematska okrugla stola, promicanje i zaštita dojenja u zdravstvenom sustavu i promicanje i zaštita dojenja u zajednici. Tijekom ovog sastanka stručna izlaganja održali su izv.prof.dr.sc. Anita Pavičić Bošnjak, dr.med., Željka Draušnik, dr.med.spec., univ. mag. med., izv. prof. dr. sc. Milan Stanojević, prim. dr. med., prim. mr. sc., Marija Čatipović, dr. med, izv. prof dr. sc. Branka Golubić Ćepulić, dr.med., Maja Lang Morović, prof. rehabilitator, Ivana Đerek Dubravčić, dr. med., Dinka Barić, mag. med. techn. te Ivana Zanze, voditeljica programa Dojenje u udruzi Roditelji u akciji.

Nakon stručnih izlaganja i moderiranih rasprava, u suradnji s ključnim dionicima ova dva okruženja, nastojali smo identificirati ključne poruke okupljenim zdravstvenim djelatnicima, suradnicima, pripadnicima civilnog društva, roditeljima, skrbnicima i svim ostalim zainteresiranim osobama. Donešeni su sljedeći zaključci:

Promicanje dojenja u sustavu zdravstva:

1.         Redovito prikupljanje standardiziranih podataka o dojenju – U svrhu procjene uspješnosti provođenja dojenja te budućih javnozdravstvenih intervencija u promicanju dojenja, potrebno je prikupljati podatke o dojenju i analizirati trendove prehrane dojenčadi tijekom određenog vremenskog razdoblja. Shodno tome, na prijavama poroda je potrebno bilježiti provođenje dojenja u prvom satu života odnosno kada se započelo s dojenjem u rodilištu te prikupljati i bilježiti u e-karton djeteta anamnestičke podatke o trajanju isključivog dojenja, hranjenja darovanim humanim mlijekom i dojenja uz dohranu tijekom sistematskih i drugih preventivnih pregleda.

2.         Osiguravanje implementacije usklađenih politika – Neophodno je osigurati kontinuiranu provedbu Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja, dosljedno primjenjivati međunarodne smjernice o dojenju Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a te osigurati kontinuiran rad banke humanog mlijeka kako bismo osigurali optimalni rast i razvoj dojenčadi i dostupnost podrške u dojenju kroz sustav zdravstvene zaštite te unaprijedili javnozdravstveni standard u Republici Hrvatskoj.

Promicanje dojenja u zajednici:

1.         Važnost osiguravanja kvalitetnih, točnih informacija i praktične pomoći u podršci u dojenju – Za osiguranje dojenja sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a potrebno je unaprjeđenje podrške u dojenju kroz pružanje kvalitetnih informacija i praktične pomoći uz podršku partnera. Jedan od mogućih putova je unaprjeđenje povezanosti ginekoloških ambulanti i patronaže kako bi se mogle realizirati kućne posjete trudnicama prije samog poroda gdje bi se one imale priliku upoznati sa svojom patronažnom sestrom te dobiti potrebne informacije vezano uz porod, dojenje i pripremu za novorođenče.

2.         Kontinuirana edukacija stručnjaka – Za najbolje moguće rezultate u podršci dojenju potrebno je kontinuirano educirati stručnjake i partnere o dojenju i poticati njihovu aktivnu ulogu u pomoći majkama za uspješno dojenje. Rad Savjetovališta za dojenje u Zagrebu je primjer dobre prakse koji je potrebno održavati i kontinuirano unaprjeđivati.

 

Obilježavanje Svjetskog dana srca u Zagrebu i Opatiji

U subotu, 30.9.2023. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu obilježen je Svjetski dana srca 2023. Pod motom „Koristi srce i upoznaj srce“ okupile su se i u zajedničkom trudu sudjelovale iduće organizacije: Zaklada Hrvatska kuća srca, Hrvatsko Kardiološko društvo, Hrvatska udruga kardioloških medicinskih sestara, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Studentska ekipa prve pomoći StEPP, Studentska sekcija za kardiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udruga za prevenciju prekomjerne težine.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva za građane su bila organizirana besplatna mjerenja krvnog tlaka, glukoze u krvi, ukupnog kolesterola i indeksa tjelesne mase, a svi zainteresirani imali su priliku i naučiti postupak kardio-pulmonalnog oživljavanja ili se informirati o navikama zdrave prehrane.

Veliki odaziv građana svjedoči o interesu građana za vlastito zdravlje i o potrebi za daljnjim informiranjem i učenjem o zdravim životnim navikama koje doprinose sprečavanju bolesti srca.

Fotografije javnozdravstvene akcije u Zagrebu možete pogledati u galeriji.

Osim u Zagrebu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo Svjetski dan srca ove je godine obilježio i u Opatiji gdje smo od 29. do 30. rujna 2023. godine sudjelovali na Danima srca u Opatiji, a na poziv organizatora Thalassotherapije Opatija.

Na Svjetski dan srca, u subotu 29. rujna, u Thalassotherapiji Opatija održan je minisimpozij S4H (Science 4 Health), prevencijske, sportske i rehabilitacijske medicine s naglaskom na kardiometabolizam, debljinu i tjelesnu aktivnost. Hrvatski zdravstveni stručnjaci naglasili su važnost javnozdravstvenih akcija i istaknuli vrijednosti prevencije u zdravlju srca.

Prim. Verica Kralj sudjelovala je s predavanjem „Kardiovaskularne bolesti i čimbenici rizika u RH“.

Tim povodom obilježena je i suradnja krovne sportske udruge u Republici Hrvatskoj – Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Thalassoterapije Opatija. Održana je i promocija sveučilišnog udžbenika pod naslovom RITAM (Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika, Individualizirani pristup, Tjelesna aktivnost, Ateroskleroza, Modifikacija čimbenika rizika, Motivacija).

Dan poslije, 30. rujna 2023., organizirana je javnozdravstvena akcija u kojoj je, uz ostale dionike, sudjelovao i HZJZ podjelom edukacijskih materijala i savjeta građanima, a održana je i utrka kroz Opatiju „Trčimo za srce“ sa željom osvješćivanja građana o važnosti očuvanja zdravlja srca i prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Fotografije s Dana srca u Opatiji možete pogledati u galeriji.

Za dojenje zajedno: Promicanje dojenja kroz Nacionalni program Živjeti zdravo

Nacionalni tjedan dojenja, 1. – 7. listopada 2023.

Za dojenje zajedno: Promicanje dojenja kroz Nacionalni program Živjeti zdravo

Petoga dana Nacionalnog tjedna dojenja u Republici Hrvatskoj i dalje radimo na slanju poruke o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja, sve pod geslom „Za dojenje zajedno“. Podsjetimo, u tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i mnogi drugi udružili su snage i zajednički rade na organizaciji brojnih događanja.

Kao i proteklih dana, i danas donosimo novi edukativni tekst koji za cilj ima potaknuti promišljanje o važnosti i kompleksnosti pružanja podrške dojenju. Promicanje dojenja kao važna tema u kreiranju stavova mladih majki o dojenju zaista je od velike važnosti za čitav proces pružanja podrške dojenju. Osim promicanja dobrobiti dojenja za majku, dijete i okoliš, za dojenje je potrebno okruženje u kojem majke mogu bez prostornih ograničenja, u miru, dojiti svoje dijete kad ono to poželi.

Promicanje dojenja kroz Nacionalni program Živjeti zdravo

Nacionalni program promicanja zdravlja (NP) Živjeti zdravo koji provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo s Mrežom zavoda za javno zdravstvo za cilj ima očuvanje i unaprjeđenje tjelesnog, mentalnog i spolnog zdravlja svih stanovnika Republike Hrvatske. Kroz svojih pet komponenti, u sklopu NP Živjeti zdravo provode se brojne aktivnosti promicanja zdravlja u različitim okruženjima. Uz edukaciju, osvještavanje i senzibilizaciju građana o zdravim stilovima života, NP Živjeti zdravo ima za cilj učiniti zdrave izbore dostupnijima i lakšima.

U sklopu projektnih aktivnosti NP Živjeti zdravo sufinanciranih sredstvima Europskog socijalnog fonda  nabavljeni su jednoobrazni setovi opreme za uređenje po jedne hodačke staze i po jednog parka u svakoj županiji Republike Hrvatske. Svjesni važnosti promicanja zdravlja i djelovanja od najranije dobi, a s ciljem promicanja zaštite i pružanja podrške dojenju kao najzdravijem izboru za dijete i za majku te kako bi potakli stvaranja okruženja koja promiču zdravlje, svaka hodačka staza i park Živjeti zdravo obogaćeni su stolićem i klupom za prematanje i dojenje.

Ova inicijativa NP Živjeti zdravo fokusira se na promicanje dojenja kao optimalnog izbora prehrane za dijete i majku. Brojna istraživanja o utjecaju poticanja dojenja na zdravlje majki i djece utvrdila su da dojenje ima pozitivan utjecaj na imunološki sustav djeteta, zaštitu od razvoja kroničnih nezaraznih bolesti uključujući debljinu, intelektualni i emocionalni razvoj. Osim toga, dojenje pozitivno utječe i na emocionalno zdravlje majki te pruža zaštitu od nastanka nekih kroničnih bolesti majke, uključujući debljinu. Dojenje ima i pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša kroz smanjenje ekološkog otiska, održivi razvoj, edukaciju i informiranje stanovništva, promociju lokalne zajednice i zajedništva i slično.

Uključivanjem klupa za dojenje kao sastavnog dijela prilikom nabave setova opreme za uređenje hodaćih staza i parkova dojenje je dobilo posebno mjesto u promicanju zdravih stilova života ljudi svih dobnih skupina. Dojenje se opremanjem javnih prostora klupom za dojenje promiče kao najzdraviji izbor koji je sada postao jednostavniji i lakši.

Osim nabavke klupa za dojenje u parkovima i na hodaćim stazama u svim županijama Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu Nacionalnog programa od 2021. svake godine obilježava Nacionalni tjedan dojenja te kontinuirano čini pozitivne korake u promicanju dojenja kao najzdravije prehrane od trenutka rođenja koje ima dugoročno pozitivne zdravstvene učinke kako za dijete tako i za majku i za zajednicu.

 

Preporuke vezane uz moguće zagađenje zraka u Osijeku i okolici

Prema do sada raspoloživim informacijama, Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je preporuke vezane uz zagađenje zraka u Osijeku.

Preporuke su dostupne na sljedećoj poveznici: Preporuke (NZJZ i HZJZ)

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u neprekidnom je kontaktu s NZJZ Osječko-baranjske županije, te još dva županijska zavoda za javno zdravstvo koji raspolažu adekvatnim mjernim instrumentima za utvrđivanje kvalitete zraka prema važećoj zakonskoj legislativi. Prvi rezultati mjerenja očekuju se večeras. Praćenje kvalitete zraka odvijat će se na većem broju lokacija tijekom narednih dana.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. kolovoza 2023. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto  NEZDRAVSTVENI DJELATNIK I. VRSTE, ZDRAVSTVENI SURADNIK, MAGISTAR KEMIJE/INŽENJER KEMIJSKE TEHNOLGIJE

Više pogledajte ovdje

Za dojenje zajedno: Međunarodni pravilnik o marketingu i prodaji nadomjestaka za majčino mlijeko (Kod) u zaštiti dojenja

Nacionalni tjedan dojenja, 1. – 7. listopada 2023.

Za dojenje zajedno: Međunarodni pravilnik o marketingu i prodaji nadomjestaka za majčino mlijeko (Kod) u zaštiti dojenja

Četvrti je dan Nacionalnog tjedna dojenja u Republici Hrvatskoj. U ovom tjednu, od 1. do 7. listopada želja nam je poslati poruku o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja, sve pod geslom „Za dojenje zajedno“. U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i mnogi drugi udružili su snage i zajednički rade na organizaciji brojnih događanja.

Jedna od zajedničkih aktivnosti ovog tjedna je svakodnevno objavljivanje po jednog edukativnog teksta koji za cilj ima potaknuti promišljanje o važnosti i kompleksnosti pružanja podrške dojenju. Danas je važno promisliti o tome koliko su značajni vanjski utjecaji u promicanju dojenja i kako ta, naoko individualna odluka može biti poljuljana vanjskim utjecajima kao što su manjak podrške, ali i okruženje u kojem živimo. Okruženje u kojem se oglašavaju nadomjesni proizvodi za majčino mlijeko mogu otežati izbor dojenja z amajke. Tekst o ovoj važnoj temi i mogućnosti zaštite od neprimjerenog oglašavanja nadomjesnih proizvoda za majčino mlijeko pripremio je prof. dr. sc. Milan Stanojević.

Međunarodni pravilnik o marketingu i prodaji nadomjestaka za majčino mlijeko (Kod) u zaštiti dojenja

Međunarodni pravilnik o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko (Kod) usvojila je Svjetska zdravstvena skupština (SZS) 1981. godine kako bi se utvrdili minimalni zahtjevi za propisivanje marketinga nadomjestaka za majčino mlijeko, bočica za hranjenje i duda. Cilj Koda je zaustaviti agresivno i neprikladno oglašavanje ovih proizvoda. Neke su vlade postigle znakovit napredak i u velikoj mjeri implementirale Kod u nacionalno zakonodavstvo. Ipak, mnogo više zemalja nije uvelo Kod u nacionalno zakonodavstvo ili su u njima usvojene samo blage mjere zaštite i promicanja dojenja koje se uglavnom ne provode. Implementacija propisa nije dobra čak niti u zemljama u kojima postoji odgovarajuće zakonodavstvo.

Industrija dječje hrane odgovorna je za dva ključna čimbenika koji utječu na ograničenje provedbe Koda:

  • uplitanje industrije u procese donošenja političkih odluka i zakonodavstva u obliku prikrivenog ili otvorenog lobiranja
  • sukobe interesa koje industrija dječje hrane stvara kroz te procese u sustavima zdravstvene zaštite.

Globalno je malo poduzeto da se spriječi uplitanje industrije u područje prehrane dojenčadi i male djece, kako bi se spriječio sukob interesa koje proizvodi industrija dječje hrane. Uplitanje industrije i stvaranje sukoba interesa događali su se unatoč rezolucijama Svjetske zdravstvene skupštine koje su nastojale zaštiti prehranu dojenčadi i male djece u onim područjima i pitanjima koja nisu bila obuhvaćene izvornom Kodu donesenim 1981. godine. (Sastavljeno prema: United Nations Children’s Fund (UNICEF), Protecting Infant and Young Child Nutrition from Industry Interference and Conflicts of Interest, 2023.)

U Republici Hrvatskoj postoji Zakona za provedbu Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti (NN 69/2017 i 114/2018) kojim se pokrivaju neke odredbe Koda-a, međutim do danas nisu doneseni podzakonski akti za provedbu navedenog zakona (pravilnici) koji su trebali biti prihvaćeni još prije dvije godine. O kršenju Koda svjedoči i Izvješće za Hrvatsku Odbora Ujedinjenih naroda za prva djeteta od 9.6.2022. godine u kojem se naglašava da je potrebno ojačati potporu, uključujući i financijsku potporu, za promicanje najboljih praksi dojenja, te pratiti provedbu Međunarodnog kodeksa marketinga nadomjestaka za majčino mlijeko.

Postoje rijetki primjeri u kojima su državna tijela reagirala na nepridržavanje Koda poput pisma koje je Ministar zdravstva Republike Hrvatske 2019. godine uputio stručnim društvima hrvatskih zdravstvenih djelatnika, domovima zdravlja i bolnicama o potrebi pridržavanja Koda i nije prihvatio pokroviteljstvo na skupovima zdravstvenih djelatnika na kojima se ne poštuje Kod. Međutim to ipak nije bilo dostatno za promjenu dotadašnje prakse nepoštivanja Koda u zdravstvenome sustavu i izvan njega. Tako se je nastavilo s reklamiranjem mliječnih pripravaka namijenjenih prehrani dojenčadi i male djece na javnoj i na privatnim televizijama, nije se započelo s praćenjem djelovanja proizvođača i distributera dojenačke hrane na društvenim mrežama, kao ni sa sustavnim praćenjem kršenje Koda i postojećeg zakonodavstva RH o zabrani marketinškog djelovanja proizvođača i distributera tvorničkih mliječnih pripravaka i drugih proizvoda obuhvaćenih Kodom.

O nepovoljnom utjecaju neprikladnog marketinga proizvoda koji su u dosegu Koda na trajanje dojenja, isključivo dojenje, što posredno ili neposredno utječe na zdravlje postoje brojna istraživanja. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) smatra da na svijetu zbog neprikladnog marketinga zamjena za majčino mlijeko na svijetu godišnje umire oko 800.000 djece.  Stoga prema mišljenju SZO-a zaštita zdravlja djece i njihovih majki od kontinuiranog pogrešnog marketinga dojenačkih formula i drugih proizvoda u dosegu Koda treba promatrati kao javno zdravstveni prioritet i obvezu u smislu zaštite ljudskih prava majki i djece.

Za dojenje zajedno: Patronažna sestra u podršci dojenju – dojenje u javnosti

Nacionalni tjedan dojenja, 1. – 7. listopada 2023.

Za dojenje zajedno: Patronažna sestra u podršci dojenju – dojenje u javnosti

Danas je treći dan Nacionalnog tjedna dojenja koji se svake godine u Republici Hrvatskoj obilježava u prvom tjednu listopada, odnosno od 1. do 7. listopada. Ove godine želimo poslati poruku o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja, sve pod geslom „Za dojenje zajedno“. U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i mnogi drugi udružiti su snage i zajednički će organizirati brojna događanja ovoga tjedna.

I danas vam, kao i ostalih dana ovoga tjedna, donosimo edukativnogi tekst koji za cilj ima potaknuti promišljanje o važnosti i kompleksnosti pružanja podrške dojenju. Tako ćemo danas, na treći dan Nacionalnog tjedna dojenja usmjeriti pozornost na važnost uključivaja patronažnih sestara, koje svakodenvno ulaze u domove majki i djece te nude brojne oblike podrške, pa tako i podršku majci u izlasku iz kuće i dojenju u javnosti. Današnji tekst pripremila je Dinka Barić, mag.med.techn., IBCLC

Patronažna sestra u podršci dojenju – dojenje u javnosti

Dojenje je prirodni proces koji predstavlja prvi korak u primarnoj prevenciji, unapređenju i promociji zdravlja. Uspješna uspostava dojenja osigurava adekvatan rast i razvoj djeteta i utječe na brži oporavak nakon poroda i zdravlje majki. Dojenje donosi kratkoročne ali i dugoročne dobrobiti kako za dijete tako i za majku.

Kako bi dojenje bilo zadovoljstvo i majke i djeteta vrlo često je potrebna adekvatna stručna pomoć i podrška. Majke dojilje susreću se se brojnim izazovima tijekom dojenja kao i nedostatkom adekvatne podrške i potpore.

Društvena zajednica dužna je osigurati mogućnosti u pružanju takve podrške i pomoći majkama jer se na tome temelji zdravlje cjelokupne zajednice i dugoročno ovo ulaganje i adekvatna organizacije donose brojne benefite koji donose dobrobiti za samu obitelj ali i cjelo društvo. Jedan od mogućih smjerova djelovanja je promicanje dojenja u javnosti.

Dojenje u javnosti često je izazovno za mnoge majke. Ali zašto to ne bismo gledali na način da ukoliko se dijete hrani na bočicu to u javnosti neće biti čudno pa zašto onda dijete koje doji ne bi onda imalo ista prava? Znam da je bilo i negativnih komentara koje su majke znale dobivale od određenih pojedinaca kao i ružne poglede kad su dojile u javnosti. I to je stvarno tužno. Reakcije ljudi kada vide neku životinju kako sisa gotovo su uvijek pozitivnije. Ne bi li dojenje djeteta u javnosti trebalo dobiti istu reakciju?

Svaka dojilja vjerojatno će imati različitu ‘razinu udobnosti’ kada je u pitanju način na koji doji kada je vani sa svojim djetetom. Neke majke imaju više samopouzdanja ali još uvijek kod nekih je potrebno razviti taj osjećaj. Neki koriste navlake, a drugi ne. Neki će se pokriti u nekim situacijama, kao što je prisustvovanje sastancima ili obiteljskim okupljanjima, ali ne u parku ili na bazenu. Neki će za izlazak u šetnju ipak izdojiti mlijeko i staviti ga u bočicu.

Nove mame koje se još uvijek navikavaju na dojenje novorođenčeta mogle bi se osjećati ugodnije da doje na nekom zaštićenom i/ili privatnom mjestu, jer im je potrebna prilagodba na novu sredinu kada nisu kod kuće. Zato im možemo savjetovati da se smjeste na nekom mirnom mjestu s manje mogućih  ometanja i eventualnih pogleda.

Evo nekoliko savjeta koji mogu pomoći majkama da pronađu vlastitu ‘zonu ugode’ kada doje svoju bebu u javnosti:

  1. Uvijek imajte pozitivan stav. Ne zaboravite da imate pravo nahraniti svoju bebu kada je gladna i nemate razloga za ispriku. To je pravo vašeg djeteta da doji kad god i gdje god želi.
  2. Pronađite za sebe udobno mjesto, bilo na klupi u parku, u garderobi ili u separeu restorana. Trebat će vam prostor ne samo da nahranite svoje dijete, već i da odložite svoju torbu sa stvarima.
  3. Stvorite vlastitu ‘zonu privatnosti. Možete se prilagoditi situaciji i okruženju u kojem se nalazite. Ukoliko ste u mogućnosti okrenite se od ljudi koji su u vašoj blizini; ako vam netko priđe, pogleda vas vi se nasmiješite. Ako ste s nekim, samo nastavite normalan razgovor. Velike su šanse da ljudi neće ni primijetiti da dojite.
  4. Nosite odjeću koju možete lako prilagoditi i dojiti bez puno otkrivanja. Mnoga odjeća za dojenje dizajnirana je tako da ne izgleda nimalo drugačije od vaše uobičajene odjeće i može se nositi nakon aktivnog dojenja. Također možete koristiti neka pokrivala koja su posebno dizajnirana za dojenje u javnosti ili pak sami isto takvo možete pripremiti od nekih svojih marama.
  5. Obratite pozornost na djetetove znakove gladi. Plač djeteta uvijek privlači pažnju pa ukoliko vješto izbjegnete ovaj kasni znak gladi nećete biti toliko uočljivi.
  6. Kad idete u kupovinu, pokušajte izbjeći dojenje u trgovini tako da ga podojite i prije negoli uđete u trgovinu. U shoping zoni uvijek potražite udobna mjesta za dojenje i njegu djeteta koja zaisigurno svaki veći centar ima. Na plaži ili bazenu tijekom dojenja možete se zaštiti od pogleda ručnikom i/ili pokrivalom.

Dojenje u javnosti ne mora i nije nešto što biste trebale izbjegavati. Zato ako dojite, nemojte ostati kod kuće! Izađite, zabavite se i dojite u javnosti. Što češće majke doje u javnosti, to će i ono biti prihvaćenije.

 

 

Dan dojki & Bra day, 30. rujna 2023.

U subotu 30. rujna 2023. na Cvjetnom trgu u Zagrebu obilježen je Dan dojki & Bra Day (Breast Reconstruction Awareness Day), događaj u organizaciji Hrvatske lige protiv raka i uz potporu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, posvećen ponajprije edukaciji žena o tome kako sačuvati zdrave dojke i kako najbolje izliječiti oboljele dojke, kao i podizanju svijesti o suvremenim mogućnostima rekonstrukcije kada je dojka uklonjena zbog raka, s ciljem očuvanja psihofizičkog integriteta žene i pozitivnog učinka na izlječenje.

U Hrvatskoj su na raspolaganju sve tehnike kojima se radi rekonstrukcija dojke vlastitim tkivom, kao i kombinirane tehnike uporabe vlastitog tkiva i implantata ili samo implantata, a svakako treba naglasiti da rekonstrukcija dojke ne utječe na povrat bolesti niti je prepreka u dijagnostici eventualnog lokalnog povrata.

Sudjelovanjem u ovoj akciji, Hrvatski zavod za javno zdravstvo podsjeća i na važnost odaziva na preventivni pregled u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.

Prema posljednjim objavljenim podacima  u Hrvatskoj u 2020. godini zabilježeno je 2869 slučajeva raka dojke (stopa 137,9/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2022. godini 647 žena (stopa 32,4/100.000).

Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u RH, kao i u većini zemalja u svijetu. Zbog starenja stanovništva možemo očekivati da će taj broj biti sve veći. Većina slučajeva dijagnosticira se kod starijih žena, čak preko 80 % novoooboljelih je starije od 50 godina, stoga su nacionalnim programom obuhvaćene žene starije od 50 godina. Od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, ali rjeđe, pa je važno da se već od najranije mladosti započne s redovitim pregledima grudi.

Iako možemo očekivati sve veći broj slučajeva raka dojke, smrtnost od istoga je u Hrvatskoj u padu. Rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu.

To je dijelom rezultat provedbe Nacionalnog programa  ranog otkrivanje raka dojke, započetog 2006. godine, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke. U sklopu programa sve žene u dobi od 50 do 69 godine primaju poziv za mamografski pregled svake dvije godine, s ciljem što ranijeg otkrivanja bolesti te uspješnijeg liječenja. U tijeku je 8. ciklus pozivanja žena na mamografski pregled.

Tijekom 17 godina provedbe u okviru programa učinjeno je oko 2.000.000 mamografskih pregleda i otkriveno je oko 10 000 novih karcinoma dojki, od kojih je 60 % bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izlječenje žena oboljelih od raka dojke.

Prema službenim podacima odaziv u nacionalni program se kreće oko 60 %. Međutim, dio žena obavlja mamografski pregled i izvan programa, zbog čega se ne odazivaju na poziv (sistematski pregledi i pregledi u privatnom sektoru).

Prema podacima Europske zdravstvene ankete (EHIS istraživanja 2019.), mamografiju je u RH u posljednje 2-3 godine obavilo 77,3 % žena u dobi 50-69 godina. Najveći odaziv na poziv na mamografiju bilježi se u Međimurskoj, Požeško-slavonskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a najniži u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji.

Brojni građani svojim dolaskom podržali su ovu hvalevrijednu edukativnu akciju, poslušali korisne savjete stručnjaka i poticajne priče brojnih žena. Humanitarnom kupnjom sadnica vrijeska – ukrasne biljke koja opstaje u raznim vremenskim uvjetima – upravo simbolična i za ovu akciju, mnogobrojni posjetitelji podržali su Hrvatsku ligu protiv raka te, najvažnije, pružili podršku svim oboljelima.

 

Obavijest o rezultatima javnog natječaja

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. kolovoza 2023. za prijam na rad na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto  ZDRAVSTVENI DJELATNIK II. VRSTE, MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKI TEHNČAR/SANITARNI INŽENJER

Više pogledati ovdje

Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar, pripravnik

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 30. kolovoza 2023. javni natječaj za prijam na pripravnički staž za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar.

Više pogledajte ovdje

Listopad – mjesec borbe protiv raka dojke

Rak dojke zloćudna je bolest koja nastaje kada normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom dospjeti u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.

Većina slučajeva dijagnosticira se kod starijih žena – čak preko 80 % novooboljelih pacijentica starije su od 50 godina. Ipak, od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, iako rjeđe, stoga je važno već od najranije mladosti započeti s redovitim pregledima grudi.

Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak, u Hrvatskoj je u 2020. zabilježeno 2869 slučajeva raka dojke (stopa 137,9/100.000), a u 2022. godini od raka dojke umrlo je 647 žena (stopa 32,4/100.000).

5 – 10 % svih karcinoma dojke nasljedni su, a najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke jesu:

• dob

• prva menstruacija prije 12. godine života

• menopauza nakon 50. godine života

• nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života

• pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika

• prethodna bolest dojke

Mnoge epidemiološke studije pokazuju da postoji više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke.

Iako možemo očekivati sve veći broj slučajeva raka dojke, smrtnost od istoga u Hrvatskoj je u padu. Rak dojke također više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu. Bilježimo pad mortaliteta za 25 % posljednjih 7 godina u RH.

Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke, kada se diljem Republike Hrvatske organiziraju brojne javnozdravstvene manifestacije kojima se želi ukazati na važnost ranog otkrivanja raka dojke te odlaske na redovite dijagnostičke preglede.

Redovitim pregledom, koji uključuje samopregled, mamografiju i ultrazvučni pregled dojki, rak dojke može se otkriti u ranom stadiju, kada su izgledi za izlječenje mnogo veći.

Više od 90 % oboljelih od raka dojke ima šansu za izlječenje ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske, 2006. godine pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke koji obuhvaća sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. 21. ožujka 2023. započeo je 8. ciklus programa koji obuhvaća godišta od 1954. do 1973.

Cilj je Programa smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života žena oboljelih od raka dojke.

Tijekom 17 godina provedbe programa učinjeno je oko 2.000.000 mamografskih pregleda i otkriveno oko 10 000 novih karcinoma dojki, od kojih je 60 % bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izlječenje žena oboljelih od raka dojke.

Kod žena koje su se odazivale nacionalnom programu pokazalo se da je rak dojke otkriven u ranijem stadiju u većem postotku nego kod žena koje se nisu odazvale pozivu u program.

Ako imate između 50 i 69 godina, a u posljednje dvije godine niste dobili poziv na mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, možete se obratiti na dolje navedene brojeve telefona županijskih zavoda za javno zdravstvo i dogovoriti besplatan mamografski pregled.

 

 

Za dojenje zajedno: uloga pedijatra u promociji, započinjanju i održavanju dojenja

Nacionalni tjedan dojenja, 1. – 7. listopada 2023.

Za dojenje zajedno: uloga pedijatra u promociji, započinjanju i održavanju dojenja

Danas je drugi dan Nacionalnog tjedna dojenja koji se, već tradicionalno, u tjednu od 1. do 7. listopada svake godine obilježava u Republici Hrvatskoj. Cilj ovogodišnjeg obilježavanja je poslati poruku o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja, sve pod geslom „Za dojenje zajedno“. U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i mnogi drugi udružiti su snage i zajednički će organizirati brojna događanja ovoga tjedna.

Kao što smo i najavili, svaki dan ovoga tjedna obilježit ćemo i objavom edukativnoga teksta koji za cilj ima potaknuti promišljanje o važnosti i kompleksnosti pružanja podrške dojenju. Tako ćemo danas, drugoga dana Nacionalnog tjedna dojenja usmjeriti pozornost na važnost liječnika, pedijatra, koji roditeljima predstavlja osobu od velikog povjerenja. Današnji tekst pripremila je prim.mr.sc. Marija Čatipović, dr.med.

Uloga pedijatra u promociji, započinjanju i održavanju dojenja

Pedijatar primarne zdravstvene zaštite je suočen s izazovima promjena morbiditeta i potrebe novih zdravstvenih pristupa i aktivnosti u uvjetima brzih društveno-ekonomskih promjena. Od njega se očekuje, uz standardni rad pedijatra u ambulanti, angažirana društvena uloga te realizacija koncepta zdravstvene zaštite usmjerene na  individualne potrebe djeteta u konkretnim životnim okolnostima. Jedan od prioritetnih zadataka pedijatra primarne zdravstvene zaštite je promocija dojenja u zajednici. Praktično iskustvo potvrđuje da je preduvjet uspješne promocije dojenja u zajednici strukturirano i sustavno praćenje podataka o dojenju, kontinuirana edukacija edukatora, rad grupa za potporu dojenju i održavanje trudničkih tečajeva, destigmatizacija dojenja na javnom mjestu, kroz manifestacije „Ljepota majčinstva“ i „Ljepota roditeljstva“. Sastavni dio je i uvođenje edukacije o dojenju u Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole, veleučilišta i sveučilišta, javni i medijski nastupi s ciljem promocije dojenja. U realizaciji navedenih ciljeva neophodna je kontinuirana suradnja s lokalnim i državnim institucijama, zdravstvenim ustanovama („Ljekarne-prijatelj dojenja), udrugama i volonterima, vrtićima („Vrtići-prijatelji dojenja“), dječjim knjižnicama („Knjižnice-prijatelj dojenja“), medijima, obiteljskim centrima itd. Savjetovalište za djecu – prijatelj dojenja dobar je organizacijski oblik provođenja opisanih aktivnosti. Rad savjetovališta je organiziran kroz deset koraka:

1) Imati pisana pravila o dojenju dostupna svom zdravstvenom i nezdravstvenom osoblju koje skrbi o majkama i djeci

2) Osoblje koje skrbi o majkama i djeci podučiti u znanju i vještinama potrebnim za poticanje dojenja.

3) Sudjelovati u potpori i edukaciji trudnica o dojenju kroz  trudničke tečajeve koje organiziramo i provodimo u suradnji s ginekolozima, patronažnim sestrama, stomatolozima, fizijatrima, psiholozima i pravnicima.

4) Podučiti majke kako se doji i održava laktacija.

5) Zalagati se za isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci. Nakon uvođenja prehrane drugim namirnicama, podupirati nastavak dojenja do dvije godine života, odnosno tako dugo dok majka i dijete to žele.

6) Imati prostor savjetovališta koji je ugodan majci i djetetu.

7) Podupirati osnivanje grupa za potporu dojenju i upućivati majke na njih. Voditeljice grupa za potporu dojenju su patronažne sestre, po modelu „jedna patronažna sestra-jedna grupa“.

8) Osigurati suradnju i komunikaciju među zdravstvenim djelatnicima koji skrbe o majkama i djeci u prenatalnoj skrbi, rodilištima, bolničkim odjelima i ustanovama primarne zdravstvene zaštite.

9) Poticati aktivnosti potpore i promicanja dojenja u lokalnoj zajednici.

10) Pridržavati se svih odredba Međunarodnog pravilnika o načinu marketinga i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko.

Kroz sve aktivnosti pedijatrijskih ordinacija i cijele primarne zdravstvene zaštite u suradnji s lokalnom zajednicom nastojimo da dojenje bude prihvaćeno ne samo kao optimalna hrana za dijete već temeljni ljudski odnos zasnovan na ljubavi, zaštiti, pažnji i nježnosti. Taj odnos, započet još u prenatalnom periodu, temelj je svih kasnijih odnosa, pa i odnosa prema nama samima. Smatramo da je dojenje puno širi pojam od onog što se u prvom trenu čini, to je temelj zdravog života svakog pojedinog čovjeka i  zajednice u cjelini. Naglašavamo  ulogu obitelji, te u svim svojim aktivnostima ističemo važnost majke i oca za zdrav razvoj djeteta.

Nacionalni tjedan dojenja, 1. – 7. listopada 2023.

Za dojenje zajedno: podaci o prehrani dojenčadi i male djece iz hrvatskih rodilišta

Već tradicionalno, u tjednu od 1. do 7. listopada svake godine u Republici Hrvatskoj se obilježava Nacionalni tjedan dojenja. Kao i svake godine cilj ovog obilježavanja je raditi na podizanju svijesti o važnosti i dobrobiti dojenja za dijete, majku i cjelokupnu zajednicu. Svjesni važnosti dojenja za zdrav rast i razvoj djeteta kao i za zdravlje majke, ove godine nam je želja poslati poruku o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja, sve pod geslom „Za dojenje zajedno“. U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i mnogi drugi udružiti su snage i zajednički će organizirati brojna događanja ovoga tjedna.

Uz svakodnevne edukativne web sadržaje, u četvrtak, 5. listopada organizirat ćemo stručni sastanak pod nazivom “Za dojenje zajedno“ na kojem će se provesti dva tematska okrugla stola, zdravstveni sustav i zajednica u podršci dojenju. Tijekom planiranih izlaganja i diskusija ćemo, u suradnji s ključnim dionicima ova dva okruženja, nastojati identificirati i poslati ključne poruke okupljenim zdravstvenim djelatnicima, suradnicima, pripadnicima civilnog društva, roditeljima, skrbnicima i svim ostalim zainteresiranim osobama.

Svaki dan ovoga tjedna obilježit ćemo i objavom edukativnoga teksta koji za cilj ima potaknuti promišljanje o važnosti i kompleksnosti pružanja podrške dojenju. Tako ćemo danas, prvi dan Nacionalnog tjedna dojenja započeti prikazom podataka kao najvrjednijeg temelja djelovanja u javnome zdravstvu. Današnji tekst pripremile su prof.dr.sc. Urelija Rodin, Željka Draušnik, dr. med., Irena Barišić, dr. med. i Ivan Cerovečki, dr. med.

Podaci o prehrani dojenčadi i male djece iz hrvatskih rodilišta

Dojenje se u Hrvatskoj već niz godina promiče kroz veći broj javnozdravstvenih programa i kampanja. Tako je i unutar Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020. dojenje izdvojeno kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta, a nekoliko Nacionalnih programa za zaštitu i promicanja dojenja sadrže konkretne aktivnosti za povećanje stopa dojenja u Republici Hrvatskoj.

Prema preporukama za dojenje Svjetske zdravstvene organizacije, u svrhu učinkovite uspostave dojenja, ali i prevencije novorođenačkog morbiditeta i mortaliteta, dojenje je potrebno započeti što je ranije moguće, najbolje unutar prvog sata nakon poroda, osigurati rani „koža na kožu“ kontakt majke i novorođenčeta te smjestiti novorođenče s majkom. Isključivo dojenje preporučuje se u prvih 6 mjeseci djetetova života, nakon čega slijedi nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do 2. godine djetetova života i nakon toga, dok god to majka i dijete žele.

Sukladno ovim preporukama, Svjetska zdravstvena organizacija i Dječji fond Ujedinjenih naroda postavili su dva temeljna pokazatelja prehrane dojenčadi i male djece u rodilištima: dojenje unutar jednog sata od rođenja i udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima.

Situaciju ovih pokazatelja u Republici Hrvatskoj najbolje opisuju podaci iz baze podataka prijava poroda iz zdravstvenih ustanova koja sadrži izvješća o svim porodima u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Prema podacima za djecu rođenu u godinama 2017.-2021., iako je udio novorođenčadi dojene u rodilištu značajno varirao, u posljednjih pet godina zabilježen je ukupni pad isključivo dojene djece; udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima u 2017. godini bio je 78% dok je u 2017. godini pao na 67%. U skladu s tim, udio novorođenčadi koja su i dojena i hranjena adaptiranim mlijekom porastao je s 21% u 2017. godini na 30% u 2021. Drugi pokazatelj, dojenje unutar jednog sata po rođenju pokazuje nam pozitivan trend, odnosno da se među dojenom novorođenčadi, udio one dojene unutar jednog sata od poroda povećao se sa 70% u 2017. na 85% u 2021. godini.

Ovi podaci ukazuju nam da unatoč brojnim naporima u promicanju i pružanju podrške dojenju, učestalost isključivog dojenja u hrvatskim rodilištima nije zadovoljavajuća. Pad udjela isključivo dojene novorođenčadi zabrinjavajuć je i hitno poziva na povećanje ulaganja i truda u promicanje pozitivnih aspekata dojenja za zdravlje, edukaciju te pružanje adekvatnije podrške majkama i zdravstvenim djelatnicima.

Posljednji sastanak konzorcija i dionika projekta JADECARE

Dana 24. rujna 2023. u Budimpešti u Mađarskoj održan je posljednji sastanak konzorcija i dionika projekta JADECARE – Zajednička akcija za provedbu digitalno omogućene integrirane skrbi usmjerene na pojedinca. Na kraju održanog sastanka, voditelji projekta su još jednom prikazali tijek i krajnje rezultate projekta, a predstavnici institucija iz zemalja članica uključenih u projekt prikazali su implementaciju primjera dobre prakse u svoje zdravstvene sustave, s posebnim naglaskom na održivost rezultata projekta.

Sve zemlje članice su izradile postere s prikazom aktivnosti izvršenih u sklopu projekta, a isti su bili izloženi u dvorani u kojoj se sastanak održavao. Na dio sastanka su pozvani dionici koji su prikazali primjere digitalizacije unutar njihovih zdravstvenih sustava, njihovu održivost i praktičnost primjene.

Na kraju sastanka održana je i panel rasprava gdje su svi panelisti imali priliku iskazati zadovoljstvo projektom i rezultatima koji će poslužiti kao temelji za mnoge druge združene akcije (Joint Action projekte) uz nadu da su implementirani primjeri dobre prakse održivi.

O fentanilu i povezanim rizicima

Što je fentanil?

Fentanil te mali broj derivata fentanila (alfentanil, sufentanil, remifentanil i karfentanil) koriste se kao analgetici te anestetici u humanoj i veterinarskoj medicini. Uz njihovu legitimnu upotrebu kao lijekova te za istraživanja, fentanil i njegovi derivati ​​također imaju dugu povijest nedopuštene upotrebe kao zamjena za heroin i druge opioide.

Koji su rizici?

Fentanil i derivati fentanila povezani su s najmanje 137 smrtnih slučajeva u EU u 2021. godini (Njemačka 88, Litva 18, Austrija 9, Danska 6, Finska 6, Estonija 4, Slovenija 2, Portugal 2, Mađarska 1, Litva 1).

Zdravstveni rizici

Slično drugim vrstama opioidnih analgetika kao što je morfin, fentanil i njegovi derivati ​​proizvode većinu svojih učinaka aktivacijom μ-opioidnih receptora u središnjem živčanom sustavu. Akutni učinci uključuju: euforiju, opuštanje, analgeziju (smanjena sposobnost osjećanja boli), sedaciju (dovođenje u stanje smirenosti ili sna), bradikardiju (usporenje rada srca), hipotermiju (opasno niska tjelesna temperatura) i respiratornu depresiju/gušenje (prestanak disanja). Upravo resporatorna depresija predstavlja najveću opasnost za konzumente, budući zbog visoke potentnosti ovih tvari, male količine mogu uzrokovati po život opasno trovanje dišnog sustava. Ako se ne liječi, može dovesti do respiratornog zastoja (prestanka disanja) i smrti. U značajnom broju slučajeva, pravovremena primjena naloksona može učinkovito zaustaviti trovanje. Nalokson je odobren lijek u Europi. Fentanil i njegovi derivati ​​također su odgovorni za zlouporabu i potencijalnu ovisnost. Osim toga, nedopušteni fentanil se najčešće izrađuje kao bijeli prah, koji može nalikovati drugim drogama kao što su kokain, a također se može prešati u tablete te pomiješati s drugim drogama, tako da izgleda kao opioid na recept. Dok se patvorenje nedopuštenih droga s fentanilom relativno rijetko javlja u Europi, u usporedbi s SAD-om i Kanadom visok rizik od po život opasnog trovanja, budući u većini slučajeva konzumenti nisu svjesni patvorenja. Navedena praksa dodatno otežava otkrivanje krijumčarenja i uporabe fentanila.

Novi derivati fentanila  

Od 2012. godine ukupno 38 novih derivata fentanila (koji nisu bili kontrolirani na međunarodnoj razini u vrijeme prvog izvješća) otkriveno je na europskom tržištu i prijavljeno Sustavu ranog upozoravanja EU-a o novim psihoaktivnim tvarima, kojim upravlja EMCDDA u bliskom partnerstvu s Europol-om. Od navedenog su 24 (63%) otkrivena u dvogodišnjem razdoblju između 2016. i 2018. godine. Slično drugim novim opioidima, novi derivati ​​fentanila koriste se kao “legalne” zamjene za uspostavljene kontrolirane opioide od strane visokorizičnih konzumenata droga, uključujući pojedince koji injektiraju opioide.

Visoki rizici za zdravlje pojedinca i javno zdravlje povezani s derivatima fentanila motivirali su brojne reakcije na europskoj i međunarodnoj razini, uključujući međunarodnu kontrolu nekih od tih derivata te generičku zabranu derivata fentanila u Kini – koji je identificiran kao jedan od globalnih izvora fentanila i njegovih derivata. Nakon ovih odgovora, broj novih derivata fentanila otkrivenih na europskom tržištu značajno se smanjio. Međutim, od 2019. godine novi sintetski opioidi, posebice opioidi benzimidazol (nitazen), pojavili su se na tržištu droga u Europi. Zabrinjavajuće je da su mnogi nitazeni barem jednako jaki kao fentanil. Grupa nitazena uključuje izotonitazen koji se prvi put pojavio na europskom tržištu droga u ožujku 2019. godine. EMCDDA je 2020. godine procijenio rizik od izotonitazena, nakon čega je kontroliran diljem Europe.

Tijekom 2022. godine primjetne su naznake povećanja dostupnosti i upotrebe drugih benzimidazolskih opioida – posebno metonitazena i protonitazena u nekim dijelovima Europe, kao i pojava smjesa koje sadrže nove sintetske opioide: benzodiazepini i ksilazin (sredstvo za smirenje životinja) uz sintetske opioide. Predmetne smjese, poznate kao “benzo-dope” i “tranq-dope” povezane su s povećanjem broja smrtnih slučajeva uslijed predoziranja u Kanadi i SAD-u. Nadalje, europske države izvan EU-a također su izradile izvješća vezano uz nedavno povećanje dostupnosti sintetskih opioida, što bi moglo ukazivati ​​na opći trend od utjecaja na države članice EU-a.

Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – 2023.

Prema procjenama Ujedinjenih naroda (UN) problem invalidnosti je mnogo rašireniji nego što se inače misli: od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri osoba s invaliditetom. Raspolaganje odgovarajućim podacima o dizabilitetu – invaliditetu preduvjet je za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom. Uostalom, unapređenje razine zdravlja pučanstva ima za cilj i dodavanje života godinama, odnosno povećanje broja godina života bez bolesti i invaliditeta.

Republika Hrvatska je prepoznajući taj problem donijela Zakon o Registru osoba s invaliditetom (NN 64/01, NN 63/22), koji propisuje način prikupljanja, obrade i zaštite tajnosti podataka o osobama s invaliditetom. Registar se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a počeo je s radom 2002. godine. Prema navedenom Zakonu osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Ovogodišnje izvješće o osobama s invaliditetom sadrži prikaze općih sociodemografskih parametara te podatke o vrstama oštećenja, oštećenjima funkcionalnih sposobnosti i vrstama pomagala koje koriste osobe s invaliditetom za Republiku Hrvatsku te za svaku županiju zasebno. Sve obrade iz ovog izvještaja provedene su s obzirom na stanje dana 04.09.2023. godine i u potpunosti su prilagođene novom načinu vještačenja, te nema mogućnosti za analizu podataka koji su se nekad prikupljali po starom načinu utvrđivanja invaliditeta. Iz navedenog razloga se ne može primjerice provesti obrada prema završenom stupnju obrazovanja i životnim uvjetima (Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom to nema kao obavezno polje prilikom vještačenja). Obrada podataka o vrstama pomagala koje koriste osobe s invaliditetom provedena je sukladno dostavljenim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Izvješće možete preuzeti putem sljedeće poveznice: Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – 2023. g. (PDF, 2,62 MB).

Newer posts