Međunarodni dan žena, koji se već više od stoljeća obilježava 8. ožujka, simbol je borbe za jednakost i ravnopravnost žena.
I dok su napori u borbi za prava i jednakost žena već urodili plodom, potpuna ravnopravnost još uvijek nije na vidiku. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, a koje prenosi službena stranica Međunarodnog dana žena, uz trenutnu stopu napretka prema jednakosti, potpuna ravnopravnost moći će se postići tek 2158. godine, što je otprilike pet generacija od danas. Upravo je stoga tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena usmjerena na ubrzanje akcije za ravnopravnost spolova (engl. Accelerate Action for gender equality). Odabirom ove teme naglašava se nužnost rješavanja sustavnih prepreka i predrasuda s kojima se žene suočavaju u svim sferama svojih života.
Zdravlje žena i nejednakost
Pristup zdravstvenoj skrbi žena jedna je sfera u kojoj je prisutna nejednakost, naročito u slabije razvijenim zemljama. Nejednakost se u ovom kontekstu primarno odnosi na smanjena prava i pristup zdravstvenim uslugama.
Rodne predrasude u zdravstvenoj skrbi mogu rezultirati odgođenom ili pogrešnom dijagnozom, a u najtežim slučajevima i smrtnim ishodom. Negativna iskustva s medicinskim osobljem mogu dovesti do izbjegavanja ili odgađanja traženja pomoći, što također nosi ozbiljne posljedice. Povijesno gledano, sudionici medicinskih istraživanja bili su gotovo isključivo muškarci, što je dovelo do nedovoljnog razumijevanja specifičnih aspekata ženskog zdravlja. Iako su vidljivi značajni pomaci, i dalje postoji prostor za napredak.
Jedan od ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), rezolucije UN-a čije su potpisnice 193 države svijeta, je i rodna ravnopravnost. Ovaj cilj podrazumijeva eliminaciju svih oblika rodno utemeljene diskriminacije i nasilja do 2030. godine te omogućavanje jednakih prava svim ženama i djevojčicama. Neki od specifičnih ciljeva kojima se to postiže, a vezani za zdravlje žena i djevojčica, su:
– Eliminirati sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama
– Eliminirati prisilne brakove i žensko obrezivanje
– Osigurati univerzalni pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi i reproduktivna prava
Mentalno zdravlje žena
Razlike u mentalnom zdravlju žena i muškaraca se mogu pripisati i biološkim i društvenim čimbenicima, kao i njihovoj interakciji. Kada govorimo o spolu, govorimo o biološkoj kategoriji koja je određena genetikom, anatomijom i fiziologijom, dok rod obuhvaća psihosocijalne čimbenike koji razlikuju žene i muškarce. Biološke razlike u mentalnom zdravlju često su povezane s djelovanjem spolnih hormona i disfunkcijama osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), osobito kod poremećaja koji su povezani sa stresom. S druge strane, rodne razlike u mentalnom zdravlju mogu se objasniti čimbenicima poput rodno uvjetovanog nasilja, rodnih uloga, društvenih očekivanja, ekonomskih teškoća, sniženog samopoštovanja, koji mogu povećavati rizik za mentalne teškoće. Razumijevanje specifičnih potreba žena u području mentalnog zdravlja ključno je za osiguravanje bolje podrške i kvalitete života.
Pojedini mentalni poremećaji zastupljeniji su kod žena, nego kod muškaraca. To su primarno internalizirane smetnje (depresivni i anksiozni poremećaji te poremećaji hranjenja) (Otten i sur., 2021).
Spolne razlike vidljive su u prevalenciji pojedinih mentalnih poremećaja. Prema podacima iz publikacije „Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj“ (HZJZ, 2024), spolno-specifična stopa prevalencije poremećaja raspoloženja (F30-F39) i anksioznih poremećaja (F40-F41) dvostruko je veća kod žena u RH u odnosu na mušku populaciju. Također, razlike s obzirom na spol zabilježene su i u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja. Žene su u 2023. godini najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja (14,7 %*) i shizofrenije (11,6 %).
U kontekstu zdravlja žena, a posebno njihovog mentalnog zdravlja, nužno je navesti i neke specifičnosti koje utječu na (mentalno) zdravlje žena. To je izražen utjecaj hormona tijekom i nakon trudnoće, u predmenstrualnom dijelu ciklusa te tijekom menopauze. Tako neke žene za vrijeme ili nakon trudnoće mogu razviti perinatalnu depresiju, dok menopauza može uzrokovati različite simptome poput promjena raspoloženja, anksioznosti i osjećaja potištenosti.
Rodna ravnopravnost i dalje je glavni cilj
Zasigurno smo više puta mogli čuti kako su žene „emocionalnije, slabe, sklone dramatiziranju“. Takvi negativni i neutemeljeni rodni stereotipi mogu dovesti do toga da se iskustva žena ne shvaćaju dovoljno ozbiljno te da se simptomi mentalnih teškoća pripisuju stabilnim, trajnim, unutarnjim karakteristikama umjesto stvarnim zdravstvenim problemima.
Kako bismo osigurali da zdravstveni sustav i društvo pristupaju ženama bez predrasuda, važno je osvijestiti stereotipe te educirati javnost i stručnjake o rodno specifičnim aspektima mentalnog zdravlja, kao i osnažiti žene da prepoznaju simptome te zatraže pomoć bez straha od osuđivanja. Razbijanjem stereotipa i unaprjeđenjem sustava podrške možemo stvarati uvjete u kojima će žene imati pristup nepristranoj dijagnostici i tretmanu mentalnih teškoća (Otten i sur., 2021).
Značajni čimbenici koji mogu doprinijeti otpornosti u kontekstu mentalnog zdravlja žena su spremnost na traženje pomoći i dijeljenje osjećaja (riječ je o strategijama suočavanja koje češće koriste žene, a za je dokazano da su povezane s nižim razinama psihopatologije i višim razinama psihološke dobrobiti) te tendencija ka stvaranju snažnijih društvenih veza.
Tijekom prošlog stoljeća žene su ostvarile značajan napredak u borbi za svoja prava, ali su temeljna prava žena u mnogim dijelovima svijeta i dalje ugrožena. Čak i u razvijenim društvima poput Hrvatske, nužno je neprestano preispitivati duboko ukorijenjene predrasude te sustavno djelovati na suzbijanju diskriminacije i prilagođavanju novim izazovima u ostvarivanju rodne ravnopravnosti.
*Postoci se odnose na udio pojedine dijagnoze u hospitalizacijama zbog mentalnih poremećaja kod žena.
Izvori:
Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, HZJZ
Hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja u Hrvatskoj 2023. godine, HZJZ
Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, HZJZ
National Institute of Mental Health
Otten, D., Tibubos, A. N., Schomerus, G., Brähler, E., Binder, H., Kruse, J., … & Beutel, M. E. (2021). Similarities and differences of mental health in women and men: a systematic review of findings in three large German cohorts. Frontiers in Public Health, 9, 553071.