Tijekom razdoblja od siječnja do kolovoza 2017. godine u 19 zemalja EU/EEA (Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveška, Portugal, Slovenija, Španjolska, Švedska, Engleska i Wales) je prijavljeno ukupno 11 212 laboratorijski potvrđenih slučajeva hepatitisa A, što temeljem podataka prijava zaraznih bolesti pristiglih u Europski centar za prevenciju i suzbijanje bolesti (ECDC) predstavlja četverostruki porast u odnosu na prosječan godišnji broj prijava (2 594) za razdoblje od 2012. do 2015. godine (2016. godina je isključena jer je aktualna epidemija tada već krenula). Oboljelo je u prosjeku 4,3 puta više muškaraca od žena, dok se udio oboljelih muškaraca posljednjih mjeseci smanjuje.
Od početka lipnja 2016. godine kad je započela epidemija do kraja rujna 2017. godine u 20 država EU/EEA je prijavljeno 2 873 oboljelih od hepatitisa A za koje je laboratorijski potvrđeno da su epidemijski povezani (ista sekvenca genoma jednog od tri podtipa). Među oboljelima za koje je poznat podatak o spolu (njih gotovo 90 posto ili 2 582) je 9,3 puta više muškaraca nego žena. Među oboljelima za koje postoji podatak o spolnoj orijentaciji, 76 % (738/970) čine muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM), što ukazuje da je MSM populacija u većem riziku za zarazu hepatitisom A.
U svrhu dobivanja podataka za što učinkovitiju intervenciju prevencije, ECDC je zatražio od zemalja EU/EEA da prijave događaje koji mogu govoriti u prilog širenju epidemije i na druge skupine u populaciji. U Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj je prijavljeno šest grupiranja bolesti koje se prenose hranom s po 15-tak oboljelih podudarnih sa sojem virusa izoliranih u epidemiji hepatitisa A ove godine. Kao rezultat širenja ove epidemije zabilježen je povećan broj oboljelih žena, djece i starijih osoba, uz usporedno i nadalje prisutno bilježenje zaraze u muškaraca. Slovačka je tijekom 2017. godine do sada prijavila 13 epidemija hepatitisa A među pripadnicima manjinskih skupina kao što je romska populacija, bez dokaza da se radi o jednom od tri epidemijska soja virusa zbog nedostatka podataka o sekvenciranju uzročnika. Češka i Grčka su jedine zemlje u kojima je zabilježen povećan broj oboljelih od hepatitisa A s podjednakim brojem oboljelih muškaraca i žena. U Grčkoj i Italiji su zabilježena grupiranja oboljelih kod kojih je moguća povezanost s konzumacijom morskih plodova, no nedostaju podaci o sekvenciranju uzročnika da bi se mogli povezati sa sojevima uzročnika aktualne epidemije.
U Hrvatskoj je od početka 2017. godine zabilježeno 25 oboljelih od hepatitisa A, od čega je 60 % (15) muškaraca i 40 % (10) žena.
Svi navedeni podaci ukazuju na epidemiju koja još uvijek traje i na činjenicu da se u budućnosti može očekivati još oboljelih od hepatitisa A u Europi i u Hrvatskoj.
S obzirom na trenutno aktualnu epidemiju hepatitisa A na području Europe, i relativno veći broj oboljelih u odnosu na pethodne godine, podsjećamo na osnovne informacije od hepatitisa A.
HEPATITIS A ILI ZARAZNA ŽUTICA
Hepatitis A ili zarazna žutica je akutna zarazna bolest jetre koju uzrokuje hepatotropni virus hepatitisa A (HAV) koji pripada rodu Hepatovirusa, unutar obitelji Picornaviridae. Poznato je šest genotipa HAV, od I to VI.
Put prijenosa
Hepatitis A je vrlo zarazna bolest, s prosječnom inkubacijom od 28 dana u rasponu od 15 do 50 dana. Osoba je zarazna u drugoj polovici vremena inkubacije, dok još nije razvila simptome pa sve do kraja prvog tjedna žutice.
HAV se može prenijeti kontaminiranom vodom, hranom, prljavim rukama ili feko-oralnim putem među bliskim kontaktima (kućnim, spolnim ili kontaktima u kolektivima kao što su vrtići i škole). Skupine pod većim rizikom za zarazu su primatelji zaraženih krvnih pripravaka, osobe koje koriste droge injektiranjem, muškarci koji imaju spolne odnose s osobama istog ili oba spola i beskućnici.
Klinička slika
Bolest je često asimptomatska ili blaga, osobito u djece mlađe od pet godina. U odraslih je početak bolesti obično nagao s povišenom temperaturom, slabošću i bolovima u trbuhu, a žutica je dominantan simptom. Simptomi bolesti mogu trajati od 1-2 tjedna pa sve do nekoliko mjeseci. U 15 posto slučajeva se javljaju povrati hepatitisa unutar godine dana. Nakon infekcije ostaje doživotni imunitet; nije poznata pojava kronične infekcije. Smrtnost bolesti je niska: od 0,1 do 0,3 %, ali može biti viša (1.8 %) kod osoba u dobi iznad 50 godina ili u slučaju popratnih kroničnih bolesti jetre.
Liječenje
Liječenje je simptomatsko, a bolesnici se spontano oporavljaju.
Preventivne mjere i mjere zaštite
Glavne preventivne mjere su osiguranje i provedba higijenskih sanitarnih mjera, edukacija o osobnim higijenskim mjerama zaštite, osobito higijeni ruku kao i mogućnostima cijepljenja. Savjetuje se odgovorno spolno ponašanje radi sprečavanja odnosno smanjenja rizika spolno prenosivih infekcija, uključujući hepatitis B, hepatitis C i HIV, osobito izbjegavanje oralno-analnog spolnog odnosa odnosno korištenje odgovarajuće zaštite da se smanji fekalno-oralna izloženost.
Za izložene kontakte preporučuje se postekspozicijska zaštita cijepljenjem i primjenom imunoglobulina.