Svjetski dan osteoporoze

Svjetski dan osteoporoze obilježavamo svake godine 20. listopada. Ove se godine obilježava pod sloganom „Izgradimo čvršće kosti“ („Build better bones“).

Osteoporoza je progresivna metabolička bolest koja uzrokuje poremećaj strukture kosti i gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kad je već u uznapredovalom stadiju.

Bolest se razvija kroz nekoliko godina, a najčešće se dijagnosticira tek nakon prijeloma. Procjenjuje se da će jedna od 3 žene i jedan od 5 muškaraca starijih od 50 godina doživjeti prijelom kosti uslijed osteoporoze. Sa starenjem stanovništva očekuje se da će osteoporoza, već sada vrlo učestalo stanje, postati još značajniji javnozdravstveni problem.

Čimbenici rizika:

·              ženski spol

·              starenje

·              pozitivna obiteljska anamneza (obiteljska predispozicija)

·              nedostatak estrogena

·              manjak D vitamina

·              nedovoljan unos kalcija

·              vrlo niska tjelesna masa (BMI<19)

·              pušenje

·              prekomjerna konzumacija alkohola

·              nedostatna tjelesna aktivnost

·              centralni tip pretilosti

·              hiperparatireoidizam

·              dijabetes tip 1 i tip 2

·              reumatoidni artritis

·              malapsorpcija hranjivih tvari, primjerice kod celijakije ili Chronove bolesti

·              određeni lijekovi, kao što su primjerice dugotrajno liječenje kortikosteroidima

Osteoporoza češće zahvaća žene nego muškarce. Razlog tome je pad izlučivanja ženskog spolnog hormona estrogena u razdoblju postmenopauze. Naime, u reproduktivnom razdoblju estrogen štiti kosti od gubitka koštane mase.

Dijagnostika

Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim čimbenicima i osobama koje su doživjele frakturu (prijelom kosti) nakon manje traume, najčešće pada te muškarcima u dobi od 70 godina ili prije ovisno o rizicima.

Simptomi

·         bol u leđima (odmah nakon prijeloma kralješka bol je oštra i nagla, ali kroz vrijeme postaje tupa)

·         smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača)

·         stvaranje grbe (uzrokovano kolabiranim kralješkom)

·         prijelom kosti nakon manje traume

Statistički podaci

Zabilježene dijagnoze osteoporoze  (MKB 10: M80 i M81) u 2022. godini u PZZ (djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj

Izvor: CEZIH

Napomena: Ovdje se radi o dijagnozama koje su evidentirane prilikom kontakta sa zdravstvenom zaštitom, bilo kao glavne, bilo kao dodatne dijagnoze ili na receptima.

U Hrvatskoj je u 2022. godini u djelatnosti opće/obiteljske medicine zabilježeno skoro 117.000 (116.968) osoba s dijagnozom osteoporoze.

Posljedice

Kod osoba s osteoporozom do prijeloma kosti može doći već i kod najmanjih trauma, kao što su udarac u namještaj, saginjanje ili kihanje. Najčešće dolazi do kompresivnih prijeloma kralježaka, prijeloma vrata bedrene kosti i prijeloma distalne podlaktice. Prijelomi vrata bedrene kosti, odnosno kuka, vodeći su uzrok invalidnosti kod osoba starije životne dobi te najčešći uzrok smrti uzrokovan ozljedama u dobnoj skupini starijih od 65 godina. Prijelom kuka nastaje najčešće kao posljedica pada. Dovode do smanjenja mobilnosti, neovisnosti i produktivnosti.

Prijelom bedrene kosti (S72) najčešća je dijagnoza u mortalitetu i morbiditetu (hospitalizacije) unutar skupine ozljeda (S00-T98) u Hrvatskoj:

Prema zadnjim dostupnim podacima za Hrvatsku: 630 osoba je umrlo zbog prijeloma bedrene kosti (S72) (2022.), od toga 198 osoba muškog spola, (31 %),  i 432 osobe ženskog spola (69 %), od toga 622 (99 %) u skupini osoba 65+; najčešće kao posljedica pada, većinom kod starijih osoba („fraktura” kuka).

Slika 1. Stope smrtnosti zbog prijeloma bedrene kosti (S72) u Hrvatskoj u 2022. godini (stopa/100.000) stanovnika

Stope smrtnosti zbog prijeloma bedrene kosti povećavaju se s dobi te su u dobnoj skupini 85+ najviše, veće u osoba ženskog spola (425,6/100.000, u odnosu na muškarce 404,7/100.000).

Prijelom bedrene kosti – bolnički pobol

Od ukupnog broja hospitalizacija zbog prijeloma bedrene kosti u Hrvatskoj u 2022. godini, njih 85,0 % zabilježeno je u osoba starije životne dobi (65+).

Izvor podataka: HZJZ, Odjel za SKZ i bolničku zdravstvenu zaštitu, BSO obrazac 2022. (redovita prijava)

Prevencija

Koštana masa nastaje tijekom djetinjstva, puberteta i adolescencije. Tada je vrlo važno pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću utjecati na njenu kvalitetu. Za nastanak koštane mase osobito je važan kalcij, zajedno s vitaminom D koji omogućava njegovu apsorpciju.

Smanjenje koštane mase počinje već u srednjim tridesetima i tada više nije moguće preventivnim mjerama utjecati na stvaranje nove koštane mase, međutim možemo prevenirati i usporiti njen gubitak. Slično kao i u mlađoj životnoj dobi, na to možemo utjecati pravilnom prehranom, bogatom kalcijem i vitaminom D (mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, plava riba, orašasti plodovi i sjemenke) uz dovoljan unos proteina. Procjenjuje se da je kod čak 40 % Europljana prisutan manjak vitamina D (hipovitaminoza), dok se kod 13 % radi o značajnom manjku.

Neophodna je i tjelesna aktivnost s opterećenjem, kao što su hodanje, penjanje uz stepenice ili ples, a potrebno je uključiti i vježbe za ravnotežu i stabilnost, koje mogu pomoći prevenirati padove i posljedične prijelome. Tjelesnu aktivnost treba prilagoditi stanju pojedinca i provoditi uz konzultaciju s liječnikom, jer određene vježbe visokog intenziteta, nagli pokreti te saginjanje u struku mogu povećati rizik od prijeloma.

U cilju prevencije i usporenja osteoporoze kod žena se perimenopauzi i postmenopauzi može primijeniti hormonsko nadomjesno liječenje (estrogeni), a najbolji rezultati se postižu ako se primijeni  odmah po nastanku menopauze. Pri odluci o hormonskom nadomjesnom liječenju treba uzeti u obzir nuspojave istoga te rizike.

Liječenje

Liječenje osteoporoze započelo je još 40-tih godina prošlog stoljeća, kad je primjećeno da dodatak estrogena može pomoći kod koštanih promjena kod žena nakon menopauze. Danas postoji mnogo terapijskih opcija za osteoporozu, među kojima se koriste bifosfonati, spojevi koji onemogućavaju funkciju razgradnje kosti. Osim njih, koristi se hormonsko nadomjesno liječenje, elektivni modulatori estrogenskih receptora (SERM), testosteron kod muškaraca, kalcitonin, fluoridi i flavonoidi.

Treba naglasiti da se kod svih starijih osoba, a osobito onih kod kojih su zabilježeni simptomi osteoporoze i gubitak koštane mase naglašava važnost  promjene životnih navika uključujući tjelesnu aktivnost, prehranu bogatu kalcijem, prestanak pušenja, smanjenje potrošnje alkohola te uzimanje vitamina D.

Za kontrolu osteoporoze i smanjenje rizika od prijeloma važno je redovno uzimanje propisane terapije, te promjena životnih navika. Za vrijeme COVID-19 pandemije, zbog poteškoća u redovitoj zdravstvenoj skrbi, straha od odlaska liječniku, te smanjene tjelesne aktivnosti (posebno kod starijih osoba) treba naglasiti važnost suradnje s liječnikom u kontroli bolesti.

Zaključak

Osteoporoza, s njom povezani prijelomi i posljedično smanjenje produktivnosti i neovisnosti imaju značajan utjecaj na kvalitetu života pojedinca i predstavljaju velik financijski teret za zdravstvene i ekonomske sustave. Važno je preventivnim mjerama utjecati na osteoporozu kroz cijeli životni vijek, a u starijih osoba pokušati prevenirati daljnje smanjenje koštane mase i prijelome.

Više informacija o životu s osteoporozom možete pogledati na stranici prozor zdravlja.

Savjete kako poboljšati zdravlje kostiju i spriječiti osteoporozu pročitajte na poveznicima:

Kako spriječiti osteoporozu

Kako spriječiti osteoporozu1

Kako spriječiti osteoporozu2

 

Pripremile: prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med.

Petra Čukelj, mag. psych.