Umjetna trava “kriva” za pozitivan dopinški test

Norveška nogometna scena posljednjih je dana u središtu međunarodne pozornosti zbog slučaja koji bi mogao promijeniti način na koji se sportaši diljem svijeta štite od nenamjerne kontaminacije. Nogometašica kluba Vålerenga, čiji identitet nije javno objavljen radi zaštite privatnosti, pala je na dopinškom testu nakon ligaške utakmice kada je u njezinom uzorku pronađen zabranjeni stimulans 1,3-dimethylbutylamine (DMBA). Naizgled rutinska provjera pretvorila se u sedmomjesečnu istragu koja je na kraju prerasla u presedan bez presedana.

DMBA je tvar koja se povremeno pojavljivala u nekim rizičnim dodacima prehrani, ali se u profesionalnom sportu vrlo strogo kontrolira. Nalaz je stoga isprva izazvao opravdanu sumnju, iznenađenje i zabrinutost: kako je tvar završila u sportašičinom organizmu? U suradnji s antidopinškim stručnjacima, klub je odmah proveo internu reviziju dodataka, medicinske dokumentacije i prehrambenih navika igračice, no ništa nije upućivalo na namjernu ili nehotičnu konzumaciju.

Pravi obrat dogodio se tek nakon opsežnih laboratorijskih analiza i rekonstrukcije uvjeta utakmice. Istražitelji su otkrili da su tragovi DMBA pronađeni u gumenim granulama (tzv. “rubber crumb”), koje se koriste kao punilo na umjetnoj travi terena na kojem se utakmica odigrala. Granulati su tijekom intenzivne igre bili u neposrednom kontaktu sa sportašicom, lijepljenjem na kožu i opremu, a dio čestica završio je u organizmu kroz udisanje ili dodir s mukoznim membranama. Količina je bila minimalna, ali, što je ključno – dovoljno visoka da prijeđe prag definiran WADA-inim pravilima.

Ovaj zaključak otvorio je novo poglavlje u raspravi o “strict liability” principu, prema kojem je sportaš uvijek u potpunosti odgovoran za sve što se nađe u njegovom tijelu — neovisno o izvoru. Iako je igračica oslobođena krivnje, slučaj je pokazao koliko se profesionalni sport promijenio i koliko su izvori potencijalne kontaminacije sofisticiraniji i nepredvidljiviji nego ikad prije.

Stručnjaci iz antidopinških agencija sada upozoravaju da sintetički tereni, koji su posljednjih godina postali standard na mnogim stadionima, mogu predstavljati rizik koji dosad nije bio dovoljno istražen. Postavlja se pitanje treba li provoditi obvezna testiranja podloga, uvesti strože kontrole materijala ili redefinirati protokole testiranja u situacijama gdje postoji visoka vjerojatnost kontaminacije iz okoliša.

Norveška antidopinška agencija najavila je dodatni set mjera, uključujući analizu svih umjetnih terena u profesionalnim ligama, a rasprava se sada širi i na europske i globalne sportske institucije. Čak i pravni stručnjaci koji se bave sportskim pravom ističu da će ovaj slučaj vjerojatno postati referentna točka u budućim žalbama i revizijama antidopinških pravila.

Za samu igračicu, slučaj je završio pozitivno — bez sankcija i uz službeno priznanje da je bila žrtva nenamjerne kontaminacije. No za sportski svijet, ovo je tek početak. Slučaj Vålerenge otvara nova pitanja o tome koliko su današnji sportaši zapravo izloženi nevidljivim rizicima, koliko su antidopinška pravila prilagođena modernim uvjetima te može li sustav koji počiva na strogoj odgovornosti izdržati u vremenu kada sam okoliš može postati izvor/posljedica dopinškog pada? (J.K)

Svjetski dan AIDS-a 2025. – Prevladavanjem izazova unapređujemo odgovor na HIV/AIDS

Svjetski dan AIDS-a, koji se svake godine obilježava 1. prosinca, globalna je inicijativa posvećena podizanju svijesti o HIV-u i AIDS-u te pružanju podrške osobama koje žive s HIV-om i njihovim obiteljima. Svake godine organizacije Ujedinjenih naroda, vlade i civilno društvo udružuju snage kako bi provodili kampanje vezane uz specifične teme povezane s HIV-om.

Crvena vrpca (engl. red ribbon) međunarodni je simbol Svjetskog dana AIDS-a, koji izražava svijest, podršku osobama koje žive s HIV-om te važnost prevencije i liječenja. Njeno nošenje također je znak solidarnosti s oboljelima i podsjetnik na one koji su preminuli.

Ovogodišnji slogan i tema Svjetskog dana AIDS-a „Prevladavanjem izazova unapređujemo odgovor na HIV/AIDS“ (engl. “Overcoming disruption, transforming the AIDS response”) naglašavaju potrebu za kontinuiranom političkom voljom, međunarodnom suradnjom te pristupima utemeljenim na ljudskim pravima kako bi se HIV/AIDS okončao do 2030. godine.

Svjetski-dan-HIV-AIDS-a

Nakon desetljeća napretka, napori u sprječavanju i suzbijanju infekcije HIV-a i AIDS-a nalaze se na prekretnici. Usluge koje spašavaju živote prekidaju se ili su otežane, a brojne zajednice suočavaju se s povećanim rizicima i ranjivostima. Unatoč tim izazovima, zadržava se snažan optimizam zahvaljujući upornosti, trudu i inovativnosti zajednica koje svakodnevno doprinose cilju okončanja AIDS-a do 2030. godine.

Povodom Svjetskog dana AIDS-a Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ponovno su potvrdili svoju posvećenost i predanost podršci zemljama u ubrzavanju napretka prema postizanju cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda za okončanje novih slučajeva HIV/AIDS-a.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo pridružuje se i ove godine, sudjelovanjem u edukativno informativnim i preventivnim aktivnostima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo obilježava Svjetski dan AIDS-a objavljujući nove epidemiološke podatke o praćenju HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj, aktivnim sudjelovanjem s predavanjem o epidemiologiji HIV infekcije na Simpoziju povodom dana AIDS-a koji 28. studenoga organizira Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskoga liječničkog zbora u Klinici za infektivne bolesti.

Prema procjenama SZO-a, u svijetu je u 2024. godini 40.8 milijuna ljudi živjelo s HIV-om, a oko 630 000 ljudi je umrlo od posljedica infekcije HIV-om. Procjenjuje se da je u 2024. zabilježeno 1,3 milijuna novih infekcija.

 

Ključne poruke su:

  • Postavljanje prioriteta i integracija: pojednostaviti i objediniti pristup prevenciji, testiranju i liječenju HIV-a te ih ugraditi u primarnu zdravstvenu zaštitu.
  • Otklanjanje nejednakosti: zaštititi prava i osigurati pristup uslugama za sve, osobito za ranjive skupine i ključne populacije, kako bi se smanjio rizik od HIV-a.
  • Širenje inovacija: korištenje nove terapije i antiretrovirusnih lijekova za prevenciju i liječenje te osigurati da stignu do onih kojima su najpotrebniji.
  • Osnaživanje zajednica: uključiti osobe koje žive s HIV-om i pogođene zajednice u donošenje odluka i provedbu programa jer udruživanjem ovih zajednica sa zdravstvenim radnicima, donositeljima politika i partnerima, postižu se rezultati koji doprinose ostvarivanju zajedničkog cilja.

 

Epidemiološki podaci u Hrvatskoj

Prema preliminarnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, od prvih zabilježenih slučajeva 1985. godine do studenoga 2025. u Hrvatskoj je dijagnosticirano ukupno 2308 osobe s HIV-om, od kojih je 675 razvilo AIDS, a 284 osobe umrle su od posljedica bolesti.

U 2025. godini zabilježeno je 99 novih slučajeva infekcije HIV-om, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatska se i dalje ubraja među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije, sa stopom od oko 2,3 na 100 000 stanovnika, dok je prosjek za zemlje EU/EEA u 2023. iznosio 5,3 na 100.000.

Ipak, izazov ostaje kasno otkrivanje infekcije — čak 60 % novih dijagnoza postavlja se u kasnom stadiju, kada su već prisutne komplikacije, što naglašava važnost pravovremenog testiranja, liječenja, kao i redovitih edukacija.

 

Uspjeh liječenja i važnost prevencije

Hrvatska postiže dobre rezultate u liječenju HIV infekcije i uključivanju osoba oboljelih od infekcije HIV-om u zdravstvenu skrb. U 2024. godini, 98% osoba koje se liječe redovito je uzimalo antiretrovirusnu terapiju, što značajno smanjuje prijenos virusa te poboljšava kvalitetu života. Međutim, važno je dodatno raditi na prevenciji i ranoj dijagnostici kako bi se smanjio broj novih infekcija.

Prevencija je ključni alat u zaštiti zdravlja i prava pojedinaca i društva u cjelini. Pristup edukaciji, testiranju i mjerama za prevenciju, poput kondoma i PrEP-a (profilaksa prije izlaganja za one koje su u najvećem riziku za zarazu HIV-om), ima važnu ulogu u sprječavanju infekcije HIV-om.

 

Svjetski dan AIDS-a 2025. naglašava važnost zajedničkog djelovanja i ulaganja u unaprjeđenje odgovora na HIV — kroz stabilne zdravstvene usluge, politike koje osiguravaju uključivanje svih grupa i zaštitu ljudskih prava. Unatoč postojećim izazovima, napredak je ostvariv. Globalna zajednica, uključujući Hrvatsku, mora nastaviti djelovati prema cilju suzbijanja AIDS-a kroz provedbu mjera prevencije i liječenja, kao i jačanjem preventivnih aktivnosti usmjerenih na skupine s povećanim rizikom zaraze HIV-om. Posebno je važno poticati testiranje, uključujući testiranje u zajednici, koje predstavlja ključni korak u postizanju globalnog cilja okončanja novih infekcija.

Infekcija HIV-om i AIDS u Hrvatskoj u 2025. godini – epidemiološki podaci

Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Referentnog centra za epidemiologiju Ministarstva zdravstva RH, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do 15.11.2025. godine, u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 2308 osoba (2028 muškaraca, 280 žena) kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 675 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od AIDS-a umrlo 284 osoba (ukupno 410 od HIV-a/AIDS-a).

U 2025. godini zabilježeno je 99 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om (uključujući AIDS), što je za 41 više nego je bilo u isto vrijeme prošle godine (58).

Među osobama koje su dijagnosticirane i ušle u skrb tijekom prvih jedanaest mjeseci 2025. godine (99), 22 ih je oboljelo od AIDS-a, a devet je umrlo od AIDS-a. Prema spolu, bilo je 79 (80 %) muškaraca, a 20 žena (20 %). Među slučajevima sa zabilježenim putem prijenosa kod 56 osoba (57 %) je vjerojatni put prijenosa bio spolni odnos između muškaraca, u 32 osobe (32 %) spolni odnos između muškarca i žene, a kod jedne osobe (1 %) injektiranje droga. Kod jedne osobe (1 %) kao vjerojatan put prijenosa označen je prijenos s majke na dijete (radi se o odrasloj osobi koja otprije zna svoj HIV status, liječila se izvan Hrvatske i koja je ove godine ušla u hrvatski zdravstveni sustav skrbi i liječenja),  dok je kod 1 osobe (1 %) taj put označen kao primatelj zaražene transfuzije/krvnih preparata (oboljela osoba otprije zna za HIV status, za prijenos navodi primanje krvi u afričkoj zemlji, te je ove godine ušla u hrvatski sustav skrbi i liječenja). Nadalje, kod 8 (8 % ) osoba za put prijenosa je upisano nepoznato.

Posljednjih pet godina bilježi se značajan udio osoba koje su od ranije imali poznatu dijagnozu infekcije HIV-om (od ranije poznat HIV pozitivan status) i koje su ušle u skrb i liječenje u Hrvatskoj. Taj udio se u razdoblju od 2019. do 2024. kretao od 12% do 32%. Velika većina osoba koje su od ranije imale postavljenu dijagnozu infekcije HIV-om su osobe s porijeklom izvan Hrvatske (u 2025. godini 34,3% stranaca otprije HIV pozitivno). Prema izvještaju Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), slično stanje sa značajnim udjelom osoba s otprije poznatim HIV pozitivnim statusom i drugom zemljom porijekla nego zemlja koja izvještava podatke među novim dijagnizama infekcije HIV-om, se bilježi i u zemljama članicama EU/EEA.

Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 90 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od oko 2,3 na 100 000 Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om (5,3 na 100 000 je bio prosjek za zemlje EU/EEA u 2024. godini).

Prema podacima Klinke za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Referentnom centru za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva RH, u prvih jedanaest mjeseci 2025. godine je 1619 osoba s HIV-om bilo uključeno u skrb (od toga 106 onih koji su po prvi puta uključeni u sustav liječenja), od kojih je njih 1599 uzimalo antiretrovirusne lijekove, što čini 99 posto (tijekom 2024. g. je od 1549 osoba u skrbi, 1540 uzimalo terapiju).

Pokazatelji ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi je dobro i uspješno, no još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 60 %) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.

Više o epidemiologiji AIDS-a i infekcije HIV-om pročitajte na stranici Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj.

Održana javnozdravstvena akcija u Veteranskom centru – podružnica Daruvar

U Veteranskom centru Daruvar 4. studenog 2025. godine, održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje, koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Veteranskim centrom – podružnica Daruvar.

Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali ravnatelj Veteranskog centar dr. sc. Josip Lucić, umirovljeni general i pomoćnik ravnatelja Veteranskog centra – podružnica Daruvar Dren Stoček.
U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima se iz krvi određivao šećer, kolesterol i HbA1c, mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak.

Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost hrvatskih branitelja na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa. Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nazočila je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

 

Tužba protiv Poboljšanih igara odbačena

Kontroverzni, doping-prijateljski naklonjeni antimonopolski zahtjevi protiv Svjetske antidopinške agencije i dvaju olimpijskih plivačkih tijela odbačeni su ovaj tjedan na sudu u New Yorku, šest mjeseci prije planiranog početka u Las Vegasu.

Revolucionarni i često kritizirani projekt Aron D’Souza doživio je pravni udarac u ponedjeljak, kada je sudac iz Manhattana Jesse Furman odbacio njegov pravni zahtjev tražeći naknadu od 800 milijuna dolara (694 milijuna eura) od tri međunarodne sportske organizacije, koje je optužio za monopolističku moć nad svjetskim plivačkim natjecanjima.

Svjetska antidopinška agencija, koja je javno protivila Enhanced Games od samih početaka ove inicijative i vršila pritisak na Američku antidopinšku agenciju da preuzme veću ulogu provoditelja u vezi s kontroverznim turnirom, pozdravila je rezoluciju suca Furmana na društvenim mrežama. “WADA pozdravlja odluku saveznog suda u Sjedinjenim Državama da odbaci antimonopolsku tužbu protiv Agencije, World Aquatics i USA Swiminga koju su pokrenuli organizatori Enhanced Games. WADA je zadovoljna što je zdrav razum prevladao i ostaje usredotočena na svoju temeljnu misiju zaštite čistog sporta za dobrobit sportaša diljem svijeta,” objavio je globalni nadzornik na X-u.

Kao odgovor na očekivano pokretanje Poboljšanih igara, koje uključuje nekoliko plivačkih olimpijaca u rastućem popisu registriranih sportaša, World Aquatics je izvorno izradio novi pravilnik namijenjen ‘relevantnim osobama’ koje obnašaju više uloga kao “trener, menadžer, partner za trening, liječnik ili fizioterapeut”, kao i službeno upisane EG sportaše kako bi bili nepodobni za buduću akreditaciju World Aquatics na više razina.

Od svog osnutka Enhanced Games zabrinjavaju kritičare zbog zdravstvenih rizika dopinga koji uključuju oštećenje jetre i bubrega, pa čak i smrt. “Tijekom godina bilo je mnogo primjera sportaša koji su patili od ozbiljnih dugoročnih nuspojava zbog korištenja zabranjenih tvari i metoda. Neki su preminuli,” upozorila je WADA u priopćenju za medije ranije ove godine.

Suočeni s kritikama, organizatori su ostali pri svom stavu i branili upotrebu sredstava za poboljšanje sportskih izvedbi znanstvenim i ekonomskim argumentima, tvrdeći da događaj ima za cilj prihvatiti kapitalizam, ponovno koristiti postojeću infrastrukturu, pravedno plaćati sportaše, usredotočiti se na ključne sportove, rušiti svjetske rekorde i promicati poboljšanja. Prema njihovom pristupu, “jednostavno rečeno, poboljšanja performansi pojačavaju učinke treninga i pomažu sportašima da dosegnu pravi vrhunac svoje sportske sposobnosti.”

Iza ovog pothvata stoji ekstrovertirani D’Souza, australski poduzetnik sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji tvrdi da je ideja nastala 2022. nakon što je svjedočio “desetinama ljudi koji otvoreno koriste steroide u američkoj teretani.” S Donaldom Trumpom mlađim – sinom američkog predsjednika Donalda Trumpa – među svojim partnerima u tvrtki rizičnog kapitala 1789 Capital, tvrdi da bi Igre pružile ‘sigurno i transparentno’ okruženje za one koji žele istražiti granice ljudskih mogućnosti pod medicinskim nadzorom.

WADA to vidi sasvim drugačije. “Upravo to desetljećima pokušavamo iskorijeniti,” inzistirao je njegov predsjednik Witold Banka. “Ne možete prodavati doping kao oblik osobne slobode.”

Furman, imenovan od strane bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame 2012., ipak je Enhanced Gamesu dao mogućnost podnošenja izmijenjene tužbe u roku od 30 dana.

U svom pravnom obrazloženju sudac Furman odbacio je argument da su optuženici “ušli u zavjeru za monopolizaciju tržišta” za elitna međunarodna plivačka natjecanja i usluge elitnih međunarodnih plivača na tim natjecanjima, navodeći nedostatak dokaza.

Prva izvedba turnira prilagođenog dopingu zakazana je za 21. i 24. svibnja 2026. u Las Vegasu, a uključivat će plivanje na kratke staze, sprint i dizanje utega, s do 1 milijun dolara (867,628 €) novčanih nagrada za svaki novi svjetski rekord. Međunarodni olimpijski odbor javno je osudio koncept Poboljšanih igara, rekavši: “Ako želite uništiti bilo kakav koncept poštene igre i poštenog natjecanja u sportu, ovo bi bio dobar način za to.” (V.B)

Poziv na testiranje – 1.2. biolog u zdravstvu/molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 14. studenog 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. biolog u zdravstvu/molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

 

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (47. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom prvih osam tjedana (40. – 47. tjedan) sezone gripe 2025./2026., zaključno s 23. studenim 2025. godine pristiglo 2437 prijava oboljelih od gripe, od čega su 803 prijave zaprimljene u 47. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 47. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 47. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

U usporedbi s istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, u prvih mjesec i pol zaprimljeno je 2437 u odnosu na 158 prijava lanjske sezone. Tijekom prvih osam tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 77 oboljelih, od kojih 4 na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 13 oboljelih, od kojih 2 u jedinici intenzivnog liječenja.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tjedno se bilježi oko 6% pozitivnih nalaza na gripu u zadnja tri tjedna. U posljednjem, 47. tjednu zabilježeno je oko 12 % pozitivnih nalaza na gripu. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđen virus gripe A/H1N1pdm09.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

 

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Dana 25. studenog obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tog su dana 1960. godine ubijene tri sestre Mirabal, zbog svog otpora diktaturi u Dominikanskoj Republici, te su postale simbol borbe za pravednije društvo.

Svake godine tog datuma kreće kampanja „16 dana aktivizma za globalnu borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“, koja završava 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava.

Kroz povijest, pa i danas, rodno uvjetovano nasilje događa se u cijelom svijetu i u svim dijelovima društva. Pojavom interneta, razvojem tehnologije i rastom popularnosti društvenih mreža dio nasilja preselio se online.

Digitalno nasilje postaje jedan od vodećih oblika nasilja u Europskoj Uniji te se procjenjuje kako je oko 70 % djevojčica i žena doživjelo neki oblik digitalnog nasilja. U skladu s tim su i rezultati nacionalnog istraživanja Safe Click ++, rezultati kojeg pokazuju da je 75 % žena u Hrvatskoj doživjelo barem jedan oblik digitalnog nasilja.(1)

Iako digitalno nasilje može biti usmjereno i protiv dječaka i muškaraca, žene su, posebno djevojčice, djevojke, poznate ličnosti i pripadnice manjinskih skupina, pod povećanim rizikom, a rodna komponenta digitalnog nasilja često je neprepoznata. Upravo je zato tema ovogodišnjih 16 dana aktivizma „Zaustavimo digitalno nasilje nad svim ženama i djevojčicama.“. Cilj je pokrenuti sve dijelove društva u nastojanju sprečavanja digitalnog nasilja: vlade trebaju donijeti i provoditi zakone koje tu vrstu nasilja penaliziraju, tehnološke tvrtke trebaju osigurati sigurno digitalno okruženje i uklanjati štetan sadržaj, društvo treba donirati sredstva feminističkim udrugama kako bi radile na sprečavanju nasilja, a svatko od nas treba stati na stranu žrtava i pružiti im podršku.

Neki oblici digitalnog nasilja su:

  • Dijeljenje intimnih slika bez pristanka – često nazivano osvetničkom pornografijom
  • Kibernetičko nasilje, trolanje i online prijetnje
  • Online uznemiravanje i seksualno uznemiravanje
  • Deepfakeovi generirani umjetnom inteligencijom, poput seksualno eksplicitnih slika, deepfake pornografije i digitalno manipuliranih slika, videozapisa ili zvuka
  • Govor mržnje i dezinformacije na platformama društvenih medija
  • Doxxing – objavljivanje privatnih podataka
  • Online uhođenje ili nadzor/praćenje radi praćenja nečijih aktivnosti
  • Online grooming i seksualno iskorištavanje
  • Catfishing i lažno predstavljanje
  • Promicanje mizoginije – npr. manosfera ili incel forumi.

Digitalno nasilje ne prestaje na društvenim mrežama

Tjelesno nasilje lako prepoznajemo kao nasilje te ne preispitujemo njegovu štetnost. Važno je prepoznati da je cyber nasilje često jednako štetno, a može i prethoditi drugim oblicima nasilja poput psihičkog, tjelesnog, seksualnog i ekonomskog nasilja – dijeljenje privatnih informacija može dovesti do uhođenja, seksualnog zlostavljanja i silovanja, a osvetnička pornografija i deepfake generirani sadržaji mogu ugroziti ekonomsku sigurnost zbog narušavanja ugleda žrtve.

Zbog slabe regulacije odgovornosti tehnoloških kompanija, nedovoljne pravne prepoznatosti ovog oblika nasilja, anonimnosti počinitelja i činjenice da ovaj oblik nasilja prelazi granice država, često ga je teže prijaviti i zaustaviti. Problem predstavlja i razvoj umjetne inteligencije koji dovodi do novih oblika digitalnog nasilja i otežava njegovo zaustavljanje.

Republika Hrvatska je 2021. godine u Kazneni zakon uvela novo kazneno djelo – zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja. Tim su kaznenim djelom propisani uvjeti i kazne za dijeljenje snimke spolno eksplicitnog sadržaja trećoj osobi bez pristanka snimane osobe (tzv. osvetnička pornografija) te  izradu ili izmjenu postojeće snimke spolno eksplicitnog sadržaja radi stvaranja lažne snimke i njezino korištenje kao autentične (tzv. deepfake).

Digitalno okruženje sve je važniji faktor rizika za nasilje nad ženama i djevojčicama

Kao što je borba protiv rodno uvjetovanog nasilja učinila javne prostore i domove sigurnijima za žene, isto je potrebno napraviti i s virtualnim svijetom.

Digitalno nasilje često dovodi do povlačenja žena s interneta, s raznih foruma i društvenih mreža, čime im se onemogućuje sudjelovanje u zajednici i ograničavaju ili uskraćuju prilike za druženje, edukaciju, informiranje i zabavu. Izloženost manipulaciji, prijetnjama, ucjenama, seksualiziranom sadržaju, širenju intimnih materijala bez pristanka te psihološkom uznemiravanju u online prostoru može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje, sigurnost i dobrobit žrtava.

Kako bi se smanjili rizici, ključno je:

  • jačati digitalnu pismenost djece, mladih i odraslih, osobito djevojaka i žena
  • poticati odgovorno online ponašanje i prepoznavanje manipulativnih obrazaca
  • educirati roditelje i stručnjake koji rade s mladima o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija
  • osigurati dostupnu psihosocijalnu podršku žrtvama digitalnog nasilja
  • ojačati mehanizme prijave i sankcioniranja nasilja na digitalnim platformama

Digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja javnozdravstveni izazov, a učinkovito sprječavanje zahtijeva suradnju obrazovnih institucija, zdravstvenog sustava, socijalnih službi, pravosuđa i lokalne zajednice.

U sprječavanju nasilja nad ženama ključno je uključivanje muškaraca i dječaka

Modeli ponašanja koje mladi muškarci preuzimaju iz obitelji, vrtića, škole, medija i digitalnog okruženja utječu na njihove stavove o rodnim ulogama, moći i prihvatljivosti nasilja.

Važno je poticati:

  • razvoj empatije i nenasilne komunikacije
  • kritičko razmišljanje o medijskim i digitalnim sadržajima koji normaliziraju mizoginiju
  • jačanje emocionalne pismenosti i prihvaćanje ranjivosti
  • edukaciju o zdravim odnosima, granicama i odgovornosti
  • mlade muškarce na to da reagiraju kao saveznici (bystander intervention)

Muškarci imaju ključnu ulogu u stvaranju kulture u kojoj se nasilje ne tolerira, a žene i djevojčice osjećaju sigurno i podržano.

Ako ste vi ili netko vama blizak izloženi nasilju (uključujući digitalno nasilje), važno je potražiti pomoć što ranije

Pomoć i podrška dostupne su kroz županijske zavode za javno zdravstvo, SOS linije, savjetovališta i skloništa, kao i profesionalne službe koje pružaju psihološku i pravnu podršku žrtvama nasilja.

U Hrvatskoj su dostupni sljedeći oblici podrške:

 

1.ŽUPANIJSKI ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO 

Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pružaju:

  • psihološko savjetovanje
  • kriznu intervenciju
  • savjete u vezi digitalnog nasilja
  • podršku roditeljima, djeci i mladima

Popis svih zavoda možete pronaći na linku.

2. SOS TELEFONI 

• 116 006 – Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja

• informacije o SOS linijama, kontaktima i radnom vremenu možete pronaći na linku

3. SKLONIŠTA ZA ŽENE I DJECU ŽRTVE NASILJA 

Skloništa pružaju siguran smještaj, psihološku podršku, socijalne usluge i pravnu pomoć.

4. ZAVODI ZA SOCIJALNI RAD 

Možete zatražiti hitnu intervenciju, savjetovanje, zaštitu djece te upućivanje u dodatne službe.

5. POLICIJA I HITNE SLUŽBE 

• 192 – Policija

• 112 – Jedinstveni broj za hitne službe

U slučaju neposredne opasnosti uvijek nazovite policiju.

Pomoć je dostupna i važno je znati da nitko ne mora prolaziti kroz nasilje sam.

Služba za mentalno zdravlje HZJZ-a pruža podršku i informacije svima kojima je potrebna pomoć u vezi mentalnog zdravlja. Telefonsko savjetovanje je dostupno svakog radnog dana od 10:00 do 14:00 sati na broju: 01 7815 652 ili +385 91 468 3067 (u slučaju nedostupnosti fiksne linije).

Ako vam je lakše komunicirati putem e-maila, slobodno pošaljite upit u bilo kojem trenutku na adresu: mentalno.zdravlje@hzjz.hr. Na vaš upit bit će odgovoreno u najkraćem mogućem roku, a sve informacije bit će pružene u skladu s vašim potrebama i situacijom.

 

Izvori:

(1) https://www.sabor.hr/hr/press/priopcenja/na-okruglom-stolu-u-hrvatskome-saboru-istaknuto-digitalno-nasilje-dozivjelo-je-cak

COVID-19 u Hrvatskoj (25.11.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 47. kalendarskom tjednu (tjedan od 11. do 23. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 273 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 47. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Obilježen Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnoj otpornosti

Povodom obilježavanja Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj otpornosti, u četvrtak 20. studenoga održan je Simpozij u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Akademije medicinskih znanosti Hrvatske te Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”

Središnja tema panela bila je iznimno aktualna – Nacionalni akcijski plan za suzbijanje antimikrobne otpornosti. Stručnjaci iz područja medicine, veterine, ljekarništva i poljoprivrede raspravljali su o ključnim izazovima i prioritetima u borbi protiv antimikrobne otpornosti u Hrvatskoj, naglašavajući važnost pristupa Jednog zdravlja (One Health).

U panelu je istaknuta potreba za koordiniranim djelovanjem svih sektora, jačanjem nadzora, racionalnom primjenom antimikrobnih lijekova te kontinuiranim edukacijama zdravstvenih i drugih stručnjaka, kao i šire javnosti.

Osim Simpozija, dana 20. i 21. studenoga na Trgu Petra Preradovića održana je i javna kampanja podizanja svjesnosti o pravilnoj upotrebi antibiotika i drugih antimikrobnih lijekova, u suradnji sa studentima Medicinskog i Stomatološkog fakulteta te prof. Ivanom Šutej.

Tijekom kampanje građanima su se dijelili informativni i kreativni promotivni materijali, a stručnjaci i studenti razgovarali su s posjetiteljima o važnosti odgovorne primjene antimikrobnih lijekova te o rizicima antimikrobne otpornosti.

Poseban doprinos kampanji dala je likovna umjetnica Tisja Kljaković Braić, koja je u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i voditeljicom projekta EU JAMRAI-2 mr.sc. Selmom Bošnjak, dr.med. izradila izvrsnu ilustraciju. Ilustracija je jednostavnim, pristupačnim stilom prenijela jasnu i razumljivu poruku namijenjenu široj javnosti.

Fotogalerija:

 

Kampanja „Brini o nutrini“: fokus na muško mentalno zdravlje

U okviru obilježavanja Mjeseca muškog zdravlja provodi se kampanja o muškom mentalnom zdravlju pod nazivom „Brini o nutrini“, s ciljem poticanja otvorenog razgovora o emocionalnom zdravlju muškaraca, smanjenja stigme i jačanja svijesti o važnosti prepoznavanja i izražavanja osjećaja. Kampanju provodi Answear.hr, uz podršku Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Izložba fotografija „Muška strana priče”

Tim povodom su u Zagrebu 21. studenoga 2025. Answear.hr i MNK Futsal Dinamo predstavili izložbu fotografija koja ističe važnost brige o mentalnom zdravlju muškaraca. Pod nazivom „Muška strana priče”, izložba motivira muškarce da prepoznaju i prihvate svoje emocije te prihvate brigu o sebi kao snagu, odgovornost i znak zrelosti. Često složen emotivni svijet muškaraca prikazan je kroz deset emocija koje gotovo svakodnevno osjećaju: tuga, sreća, tjeskoba, ljutnja, strah, ponos, razočaranje, sumnja, sram i ljubav.

Emocije utjelovljuju članovi MNK Futsal Dinamo, sportskog kolektiva koji se svakodnevno susreće s pritiskom rezultata, očekivanja i potrebe za timskim zajedništvom. Kroz ovu suradnju naglašava se važnost podrške, povezanosti i otvorenosti u očuvanju mentalnog zdravlja. Autor fotografija je Mario Poje.

Fotografije s otvorenja izložbe pogledajte u galeriji na kraju teksta.

Struka naglašava potrebu prepoznavanja i izražavanja osjećaja

Važan stručni doprinos kampanji pružen je od strane Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Doc. dr. sc. Natko Gereš, psihijatar i voditelj Odjela za djelatnost savjetovališta za mentalno zdravlje pri Službi za mentalno zdravlje HZJZ-a, ističe kako se muškarci danas suočavaju s brojnim društvenim i osobnim izazovima, uz snažna očekivanja da budu emocionalno suzdržani i samodostatni.

Takvi obrasci ponašanja često dovode do potiskivanja emocija i izbjegavanja traženja pomoći, što može rezultirati dugoročnim negativnim posljedicama po mentalno i tjelesno zdravlje. Podaci ukazuju da muškarci u Hrvatskoj imaju kraće očekivano trajanje života u odnosu na žene, višu stopu samoubojstava te veću učestalost rizičnih ponašanja poput zlouporabe alkohola, impulzivnosti, nasilja i prometnih nesreća.

Stručnjaci upozoravaju na fenomen emocionalnog maskiranja, pri čemu ljutnja često prikriva tugu, a humor služi kao obrambeni mehanizam za skrivanje straha. Iako takve strategije mogu kratkoročno pomoći, dugoročno povećavaju rizik od mentalnog preopterećenja i razvoja psihičkih teškoća.

Poticanje razgovora i dostupnost podrške

Kampanja „Brini o nutrini“ usmjerena je na osnaživanje muškaraca da prepoznaju vlastite emocije, otvoreno govore o njima te, prema potrebi, potraže stručnu pomoć. U okviru kampanje razvijeni su i edukativni sadržaji koji pružaju smjernice za prepoznavanje emocionalnih poteškoća te informacije o dostupnim oblicima psihološke podrške, uključujući savjetovališta i krizne linije.

Poseban naglasak stavlja se na destigmatizaciju mentalnog zdravlja i poruku da traženje pomoći nije znak slabosti, već odgovoran korak prema očuvanju zdravlja i unapređenju kvalitete života.

Podrška kroz digitalne alate i informativne sadržaje kampanje

Predstavljena je i web stranica brinionutrini.answear.hr  čija je svrha motivacija na razgovor o potisnutim emocijama i traženje pomoći. Na stranici su dostupni konkretni alati: načini kako prepoznati i imenovati vlastite osjećaje, savjeti za muškarce kako bi se uspješno nosili s izazovima današnjice te kontakti organizacija koje pružaju profesionalnu psihološku podršku, uključujući besplatne krizne linije.

Također, tijekom studenog će 5 000 kupaca dobiti pošiljku s Answear.hr koja uključuje i edukativnu brošuru s PHQ-9 testom – alatom koji pomaže provjeriti vlastito mentalno stanje, prepoznati upozoravajuće znakove i procijeniti treba li potražiti stručnu pomoć.

Izložba je otvorena za javnost do nedjelje 23. studenog u Concept by Atlas na zagrebačkom Zrinjevcu 17, te kroz Go2Digital mrežu u Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici i Vinkovcima.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. srpnja 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik.

Više pogledajte ovdje.

Što se zna o uzročno-posljedičnoj povezanosti cjepiva s autizmom? Stručni je konsenzus da ne postoji povezanost cijepljenja s autizmom

Pozadina

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ažurirali su svoju stranicu o autizmu i cjepivima, navodeći da je „tvrdnja ‘cjepiva ne uzrokuju autizam’ znanstveno neutemeljena jer studije nisu isključile mogućnost da cjepiva u dojenčadi uzrokuju autizam“.

https://www.cdc.gov/vaccine-safety/about/autism.html 

Apsolutno se slažemo s potrebom dodatnih istraživanja o etiologiji autizma, međutim, stajalište medicinske struke po pitanju povezanosti cjepiva s autizmom nije se promijenilo i prikazano je u nastavku.

Stajalište medicinske struke, odnosno stručni konsenzus, temelji se na dostupnim dokazima koja pružaju znanstvena i stručna istraživanja. Ako dodatna, dobro dizajnirana istraživanja osiguraju dokaze koji upućuju na drukčiji zaključak, stajalište medicinske struke se može promijeniti.

Obrazloženje

Po svemu što do sada znamo, cjepiva ne uzrokuju autizam. Pogrešno uvjerenje da ga uzrokuju proizašlo je iz široko diskreditiranog istraživanja objavljenog 1998. godine. To je istraživanje sugeriralo povezanost između cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR) i autizma. Međutim, studija se temeljila na vrlo malom uzorku (12 djece), nije imala odgovarajuće znanstvene kontrole te je sadržavala krivotvorene podatke. Časopis The Lancet ju je povukao, a glavni autor je izgubio liječničku licencu.

https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0140673697110960?via%3Dihub

Od tada su mnoge opsežne studije, provedene na stotinama tisuća djece diljem svijeta, temeljito ispitale tu tvrdnju i nisu pronašle nikakvu povezanost između cjepiva i autizma (vidjeti izvore u nastavku).

Unatoč svim prikupljenim dokazima, povučena studija i javna kontroverza koju je izazvala i danas se koriste za širenje dezinformacija i pogrešnih tvrdnji o MMR cjepivu i cijepljenju općenito.

Dezinformacije nisu novi fenomen, ali se putem interneta i društvenih mreža šire mnogo brže i šire nego prije. To je osobito zabrinjavajuće kada je riječ o cjepivima, jer pad stope cijepljenja povećava izbijanja bolesti koje se mogu spriječiti, poput ospica, čime se ugrožavaju ranjive skupine stanovništva.
Cjepiva su jedan od najučinkovitijih alata u javnom zdravstvu — spašavaju milijune života i štite zajednice od ozbiljnih infekcija.

Zašto se lažni narativ održava

Unatoč snažnom znanstvenom konsenzusu, lažni narativ o tome da cjepiva uzrokuju autizam i dalje kruži zbog dezinformacija i pogrešnih informacija, straha, povećane polarizacije i nepovjerenja. Vrijeme pojave simptoma autizma, koje se često poklapa s rasporedom cijepljenja u djetinjstvu, koristi se za stvaranje lažnog dojma uzročnosti. No to što se dvije stvari dogode u isto vrijeme ne znači da je jedna uzrok druge. Rigorozne studije dosljedno pokazuju da ne postoji povezanost između cjepiva i autizma.

Razumijevanje uzroka autizma

Nedavni podaci pokazuju rast broja dijagnoza autizma kod djece, osobito u zemljama s visokim dohotkom. Stručnjaci navode da je taj porast posljedica veće osviještenosti, boljih dijagnostičkih postupaka i šire definicije dijagnostičkih kriterija, te da to ne znači nužno stvarni porast učestalosti autizma.
Poremećaj iz spektra autizma (ASD) složeno je neurorazvojno stanje. Desetljeća istraživanja uzroka autizma pokazuju da genetska predispozicija ima važnu ulogu u njegovu razvoju. Drugi čimbenici, kao što su starija dob roditelja i infekcije tijekom trudnoće, također su povezani s povećanim rizikom od autizma. Ne postoji jedan jedini uzrok autizma.

https://www.nature.com/articles/d41586-025-02636-1

Podupiruće činjenice

• Povučeni članak sadržavao je nekoliko značajnih znanstvenih ograničenja, koja su dobro opisana u komentaru čiji su autori Chen i DeStefano iz 1998. godine.

https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(05)78423-3/abstract

• Od tada je provedeno više epidemioloških studija kako bi se procijenila sugerirana povezanost između MMR cjepiva i autizma. Pregled tih studija dostupan je u Annual Review of Virology.

https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6768751/

• Prve studije bile su ekološke studije u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i Kanadi, od kojih nijedna nije pronašla korelaciju između autizma i obuhvata cijepljenja protiv ospica. Ekološke studije su vrsta istraživanja koje uspoređuju skupine ili populacije kako bi pronašle odnose između izloženosti i zdravstvenih ishoda.
• Naknadno su provedene i studije “slučaj-kontrola”, koje su uspoređivale povijest cijepljenja protiv ospica kod djece s autizmom i djece bez autizma, u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Američkim Državama, Poljskoj i Japanu. U tim studijama nije pronađen povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, bilo trovalentnim MMR cjepivom ili monovalentnim cjepivom protiv ospica.
• Provedene su i kohortne studije u različitim zemljama. Primjerice, danska studija koristila je zdravstvene registre više od 500 000 djece rođene u Danskoj između 1991. i 1998. godine te nije utvrdila nikakvu povezanost između cijepljenja MMR cjepivom i autizma. Kohortna studija je vrsta istraživanja koja tijekom vremena prati skupinu pojedinaca („kohortu“) sa zajedničkim obilježjima kako bi se utvrdilo kako su određene izloženosti povezane sa zdravstvenim ishodima.
• Milijuni ljudi diljem svijeta primili su MMR i cjepiva protiv ospica.
• Sva cjepiva odobrena za uporabu u Europskoj uniji prolaze kroz temeljit postupak procjene kako bi se dokazala njihova sigurnost.
• Sva se cjepiva nakon odobrenja kontinuirano prate zbog mogućih nuspojava. Niti jedan sustav za praćenje sigurnosti cjepiva u svijetu nije otkrio nikakav signal povezanosti cjepiva protiv ospica i autizma.

Znanstveni konsenzus o odnosu cijepljenja i autizma, sažeto je niže prikazan kroz službene izjave ključnih stručnih tijela.

Ukratko: velike metaanalize i deseci velikih populacijskih studija na stotinama tisuća djece nisu našle uvjerljiv dokaz da cjepiva uzrokuju autizam.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

WHO, službena izjava 24. 9. 2025.:
Navode da postoji „robustan, opsežan skup dokaza koji pokazuje da dječja cjepiva ne uzrokuju autizam“ i da su velike, visokokvalitetne studije iz mnogih zemalja došle do istog zaključka. Dodaju da su izvorne studije koje su sugerirale povezanost bile manjkave i diskreditirane.

Cjepiva (uključujući ona s tiomersalom ili aluminijem) ne uzrokuju autizam ni druge razvojne poremećaje.

https://www.who.int/news/item/24-09-2025-who-statement-on-autism-related-issues

Američka akademija za pedijatriju (AAP)

AAP “Fact-checked” izjava, 22. 9. 2025.:
Pedijatrijski stručnjaci navode da su „više studija iz cijelog svijeta našle da ne postoji vjerodostojna poveznica između autizma i cjepiva“ te da guranje suprotnog narativa predstavlja rizik za javno zdravlje.

AAP inače sustavno ponavlja da:

–          redoviti dječji kalendar cijepljenja spašava živote,

–          tvrdnje o vezi cjepiva i autizma su znanstveno pobijene,

–          odgađanje/razvlačenje cijepljenja nepotrebno povećava rizik od bolesti.

https://www.aap.org/en/news-room/fact-checked/fact-checked-vaccines-safe-and-effect-no-link-to-autism/?srsltid=AfmBOor7vBxb3jVTjH-hTjYzbaQ3YF300pSEr2g8betvHTStJ2bAo58k&

Američka akademija dječje i adolescentne psihijatrije – AACAP

American Academy of Child and Adolescent Psychiatry (AACAP), policy statement o autizmu i cjepivima:

Brojne studije u više zemalja pokazale su da nema kauzalne povezanosti između cjepiva ili njihovih konzervansa i poremećaja iz spektra autizma (ASD).

Također naglašavaju da cijepljenje ne mijenja vrijeme pojave simptoma ASD-a niti njihovu težinu, čak ni u obiteljima gdje već postoji dijete s ASD-om.

https://www.aacap.org/aacap/Policy_Statements/2022/statement_on_autism_and_vaccines.aspx

Nacionalne akademije znanosti (bivši Institute of Medicine, SAD)

Nezavisni odbori Institute of Medicine / National Academy of Medicine u više su navrata sustavno pregledavali literaturu o sigurnosti cjepiva:

Pregledi >200 studija (2004.) i >1.000 studija (2011.) zaključili su da dokazi ne pokazuju povezanost cjepiva s autizmom.

Zaključak je da dostupni epidemiološki dokazi odbacuju hipotezu uzročne veze između MMR cjepiva i autizma.

https://www.canvax.ca/sites/default/files/2018-06/IAC_EvidenceShowsVaccinesNotRelatedToAutism_2014.pdf

US CDC (prije političkih intervencija)

Iako je nedavno izmijenjena stranica CDC-a o “Autism and Vaccines” pod snažnim političkim pritiskom, druge CDC-ove stranice još uvijek odražavaju dosadašnji znanstveni stav.

U FAQ o ASD (ažurirano 5. 11. 2024.) CDC kaže:

–          mnoga istraživanja su ispitivala odnos cjepiva i ASD-a,

–          „do danas, studije i dalje pokazuju da cjepiva nisu povezana s ASD-om“.

https://www.cdc.gov/autism/faq/index.html

Dakle, znanstveni dio CDC-a je, do nedavne političke promjene teksta na jednoj stranici, zauzimao stav u skladu s gore navedenim konsenzusom.

Što znači “scientific consensus” u ovom slučaju?

Sve ove izjave dolaze iz:

–          velikih međunarodnih tijela (WHO, Nacionalne akademije),

–          nacionalnih stručnih društava (AAP, AACAP, AAFP itd.),

–          specijaliziranih organizacija za autizam i cjepiva.

One se temelje na:

–          velikim kohortnim i case–control studijama u više zemalja,

–          metaanalizama i sistematskim pregledima,

–          analizama sastojaka cjepiva (tiomersal, aluminij, itd.).

Zajednički nazivnik svih tih dokaza:

Do sada prikupljeni podaci ne pokazuju uzročno-posljedičnu vezu između cjepiva i autizma.

 

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (46. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom prvih sedam tjedana (40. – 46. tjedan) sezone gripe 2025./2026., zaključno sa 16. studenim 2025. godine pristiglo 1634 prijava oboljelih od gripe, od čega je 564 prijava zaprimljeno u 46. tjednu (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 46. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 46. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

U usporedbi istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, u prvih mjesec i pol zaprimljeno je 1634 u odnosu na 129 prijava lanjske sezone. Tijekom prvih sedam tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 59 oboljelih, od kojih dvoje na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 9 oboljelih, od kojih dvoje u jedinici intenzivnog liječenja.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tjedno se bilježi oko 6 % pozitivnih nalaza na gripu u zadnja tri tjedna. U pozitivnim uzrocima detektiran je virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđen virus gripe A/H1N1pdm09.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

 

ADEL – tečaj za sudionike Zimskih paraolimpijskih igara

Na WADA-inoj online edukacijskoj platformi ADEL (Anti-Doping Education and Learning) postavljen je hrvatski prijevod tečaja namijenjen sportašima i trenerima koji sudjeluju na Zimskim paraolimpijskim igrama u Milanu i Cortini 2026.

Završetkom ovog tečaja koji je nastao u suradnji Svjetske antidopinške agencije (WADA) i Međunarodnog paraolimpijskog odbora (IPC), sportaši i njihovo prateće osoblje steći će potrebna znanja koja će im pomoći da njihovo sudjelovanje na Igrama bude u skladu s antidopinškim pravilima. Tečaj donosi niz specifičnosti vezanih za Igre te obrađuje mnoge teme, poput: prava i odgovornosti sportaša tijekom postupka testiranja, dostavljanje podataka o lokaciji, rizici povezani s korištenjem dodatka prehrani, provjera lijekova, izdavanje terapijskih izuzeća i dr. Svrha ovog tečaja je da pomogne sportašima i trenerima da sudjeluju u čistim Igrama pomažući im da razumiju antidopinške zahtjeve na Igrama.

I ovaj tečaj omogućuje stjecanje certifikata, da bi se on dobio, potrebno je dovršiti sve module i postići rezultat veći od 80% u završnom kvizu.

Podsjećamo da se ovom tečaju kao i svim ostalim antidopinškim edukacijskim sadržajima na ADEL platformi može pristupiti putem sljedeće poveznice: https://adel.wada-ama.org/learn (F.A.L.)

Održana tematska edukacija iz područja suzbijanja zlouporabe droga (10. i 11. studenog 2025., Zagreb)

Dana 10. i 11. studenog 2025. godine, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ministarstvom unutarnjih poslova, Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i Pravosudnom akademijom, u Zagrebu je održana 18. Tematska edukacija iz područja suzbijanja zlouporabe droga.

Edukacija je okupila više od 100 sudionika – sudaca, državnih odvjetnika, policijskih, probacijskih i zatvorskih službenika te zdravstvenih djelatnika – s ciljem jačanja međuresornog i integriranog pristupa u provedbi mjera smanjenja dostupnosti droga, razvoju tretmanskih programa te osnaživanju preventivnih aktivnosti.

Edukaciju su otvorili ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak te ravnateljica Pravosudne akademije, Kristina Bekavac, naglasivši važnost kontinuirane stručne razmjene i međuresorne suradnje. Uvodno se obratila Vedrana Šimundža Nikolić, državna tajnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koja je istaknula kako kaznena politika mora osigurati uravnoteženi pristup smanjenju ponude i potražnje droga, posebice kroz rane intervencije i alternativne sankcije za počinitelje s problemom ovisnosti. U nastavku edukacije Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a, predstavio je trendove na području droga te programe koje u ovom području provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

U okviru edukacije predstavljene su aktualne teme kaznene politike u području droga, s naglaskom na oduzimanje imovinske koristi stečene kaznenim djelima vezanim uz droge i usklađenosti prekršajnih propisa. Posebno su istaknuti izazovi u primjeni kaznenopravnih odredbi, oduzimanju imovinske koristi i potreba jačanja financijskih istraga te multidisciplinarnih timova. Naglašena je važnost specijalizacije službenika, intenzivnije suradnje i ujednačavanja sudske prakse, uz jači fokus na oduzimanje imovinske koristi kao učinkovit alat protiv kriminalnih organizacija. Pored navedenog, s ciljem prevencije posljedica konzumacije psihoaktivnih tvari, veći naglasak je potrebno staviti na izricanje zaštitnih mjera psihosocijalnog tretmana posebice kada se radi o maloljetnicima u kaznenim i prekršajnim postupcima.

Zaključci edukacije ukazali su na nužnost jačanja međuresorne suradnje i usklađivanja zakonodavstva. Oduzimanje imovinske koristi prepoznato je kao prioritet u suzbijanju ekonomske moći kriminalnih skupina. Naglašena je i potreba za češćim korištenjem tretmanskih mjera, osobito kod mladih, te važnost ranog prepoznavanja rizika i brze reakcije sustava. U zatvorskom sustavu, novi oblici zlouporabe droga zahtijevaju dodatna ulaganja u kontrolne mehanizme i jačanje stručnih kapaciteta.

USADA izrekla 45-mjesečnu suspenziju

Američka antidopinška agencija (USADA) objavila je da je američki sprinter Marvin Bracy-Williams (31) prihvatio 45-mjesečnu suspenziju zbog više kršenja antidopinških pravila, uključujući pozitivan test na anabolički agens, pokušaj ometanja istrage te višestruke Whereabouts prekršaje.

Slučaj je pokrenut početkom 2024. nakon što je USADA zaprimila vjerodostojnu dojavu prijavljivača. Ciljanim testiranjem izvan natjecanja Bracy-Williams je bio pozitivan na testosteron, a USADA ga je privremeno suspendirala 5. veljače 2024.

Tijekom istrage koju su zajednički vodili USADA, Athletics Integrity Unit (AIU) i Američka agencija za suzbijanje droga (DEA), utvrđeno je da je sportaš u početku pokušao ometati postupak. Nakon toga Bracy-Williams priznaje prekršaje i pruža “značajnu pomoć”, što mu je donijelo smanjenje kazne. Dopinški prekršaj i pokušaj ometanja tretirani su kao jedno kršenje jer su bili međusobno povezani.

Sukladno Svjetskom antidopinškom kodeksu, kazna mu je smanjena za jednu godinu jer je prekršaj priznao u propisanom roku te je surađivao s istražiteljima. Zbog toga je prvotna kazna smanjena na 21 mjesec. Međutim, dok je istraga još trajala, Bracy-Williams je ostvario tri Whereabouts prekršaja (10. kolovoza 2023., 4. listopada 2023. i 4. lipnja 2024.), što je predstavljalo njegovo drugo dopinško kršenje. Za taj je dio izrečena dodatna kazna od 24 mjeseca.

Zbrojem dviju kazni određena je ukupna suspenzija od 45 mjeseci koja se računa od 5. veljače 2024. Svi Bracy-Williamsovi rezultati postignuti od 1. lipnja 2023. nadalje službeno su poništeni, uključujući medalje, bodove i novčane nagrade.

USADA je u svom priopćenju naglasila važnost rada s dojavljivačima te suradnje antidopinških institucija i agencija za provedbu zakona u borbi protiv organiziranih dopinških shema. Također je podsjetila sportaše, trenere i medicinsko osoblje na dostupne edukativne materijale i kanale za prijavu dopinških nepravilnosti. (J.K)

Objavljeni su rezultati šestog kruga prikupljanja podataka Europske inicijative za praćenje debljine u djece – COSI (2022-2024)

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je rezultate šestog kruga istraživanja Europske inicijative za praćenje debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative – COSI). Prikupljanje podataka provodilo se u razdoblju od 2022. do 2024. godine, sudjelovalo je 37 zemalja Europske regije SZO te je u konačnici izmjereno približno 470 000 djece u dobi između 6 i 9 godina, uz dodatne podatke o obiteljima i zdravstvenim ponašanjima prikupljenima za više od 150 000 djece. Šesti krug COSI istraživanja ujedno predstavlja i prvi cjeloviti krug prikupljanja podataka nakon razdoblja vrhunca pandemije COVID-19. Republika Hrvatska (RH) prvi se puta COSI istraživanju pridružila u četvrtom krugu. Istraživanje je u RH proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) uz potporu Ministarstva zdravstva (MZ), Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) te Ureda SZO-a u RH, a voditeljica istraživanja za RH je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović. Šesti krug istraživanja na području RH provodio se u školskoj godini 2021/2022., istraživanjem je obuhvaćena 261 škola, a konačni uzorak činilo je 2374 djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina. RH je i jedna od zemalja koja je u istraživanje uključila i upitnik za roditelje, koji je bio neobavezan, a njime su obuhvaćena i pitanja vezana uz utjecaj COVID-19 pandemije na obiteljske navike i zdravstvena ponašanja. Važno je naglasiti da se rezultati COSI izvješća SZO razlikuju od onih iz nacionalnog CroCOSI izvješća. Dok se CroCOSI izvješće usmjerava na ciljanu dobnu skupinu (djeca u dobi 8,0 – 8,9 godina), u COSI izvješću SZO u obzir se uzimaju i širi podaci koji uključuju i sve ostale ispitane dobne skupine (uz iznimku podataka o prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine koji se odnose samo na ciljanu dobnu skupinu djece, što su za RH djeca u dobi 8,0-8,9 godina).

U ovom kratkom pregledu rezultata iz COSI izvješća SZO bit će istaknuti najvažniji pokazatelji vezani uz učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine te zastupljenost određenih prehrambenih navika i ponašanja vezanih uz tjelesnu aktivnost djece školske dobi. Za određena ponašanja u kojima su u RH uočene neke zanimljivosti bit će prikazana i zastupljenost prema spolu i stupnju obrazovanja roditelja.

COSI izvješće SZO ističe da debljina u djece nastavlja predstavljati značajan javnozdravstveni izazov. Ukupno gledano, u 37 zemalja Europske regije SZO 25% djece u dobi od 7 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu (uključujući i debljinu), a 11% djece živi s debljinom. Učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece uvelike varira među zemljama, od 9% do 42% (Slika 1), a RH je na visokom četvrtom mjestu, sa 36,1% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, od čega 15,4% djece ima debljinu.

Slika 1. Učestalost prekomjerne tjelesne mase (uključujući i debljinu – prema definiciji SZO) u djece Europske regije SZO u dobi od 7 do 9 godina (%)

Na razini Europske regije SZO prisutna je razlika u udjelu debljine s obzirom na spol (Slika 2). Debljina je učestalija među dječacima (13%) nego djevojčicama (9%), a izrazite spolne razlike prisutne su i u Hrvatskoj gdje debljinu ima 18,7% dječaka i 12,0% djevojčica.

Slika 2. Učestalost debljine (prema definiciji SZO) među dječacima i djevojčicama u dobi od 7 do 9 godina (%) te razlika u učestalosti s obzirom na spol (izražena u postotnim bodovima)

Stupanj obrazovanja roditelja jedna je od varijabli koje se u COSI istraživanju koriste za procjenu socioekonomskog statusa obitelji. U 18 od 30 zemalja koje bilježe podatke o socioekonomskim varijablama, učestalost debljine bila je značajno viša među djecom čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja u usporedbi s djecom čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja (Slika 3). U RH je među djecom čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja učestalost debljine iznosila 17,9%, dok je među djecom čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja iznosila 10,7% (razlika od 7,2 postotna boda).

Slika 3. Učestalost debljine kod djece u dobi od 6 do 9 godina, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)

U kontekstu prehrambenih navika kao važnih odrednica prekomjerne tjelesne mase i debljine, SZO preporučuje svakodnevnu konzumaciju pet porcija svježeg voća i povrća radi optimalnog unosa vlakana i prevencije obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti, no većina zemalja izvješćuje o niskoj konzumaciji voća i povrća u djece (Slika 4 i Slika 5). Među 31 zemljom koja bilježi podatak o konzumaciji, svježe voće svakodnevno konzumira manje od polovice djece (46%), dok za RH učestalost iznosi 48,0% (Slika 4). U većini zemalja razlike između dječaka i djevojčica bile su neznatne, a kada su uočene, veća učestalost svakodnevne konzumacije svježeg voća zabilježena je u djevojčica. Najveće razlike u konzumaciji svježeg voća (≥5 postotnih bodova) zabilježene su u San Marinu, Bugarskoj, Latviji, Kazahstanu (Almaty), Slovačkoj, Crnoj Gori, Mađarskoj i Hrvatskoj (45,5% za dječake i 50,5% za djevojčice).

Slika 4. Svakodnevna konzumacija svježeg voća kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)

Iako je svakodnevna konzumacija voća kod djece još uvijek daleko od idealne, situacija s konzumacijom povrća još je nepovoljnija. Manje od trećine djece (32%) konzumiralo je povrće barem jednom dnevno. RH je na razini COSI prosjeka, s 32,7% djece koja svakodnevno konzumiraju povrće (Slika 5).

Slika 5. Svakodnevna konzumacija povrća kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)

Visoka konzumacija pića zaslađenih šećerom povezana je s većim rizikom od debljine. Na razini svih zemalja 29% djece učestalo je konzumiralo zaslađene sokove (više od tri puta tjedno), a učestala konzumacija značajno je varirala među zemljama, od 2% u Grčkoj do 48% u Mađarskoj. U 13 zemalja, među kojima se nalazi i RH, barem jedno od četvero djece u dobi od 6 do 9 godina učestalo je konzumiralo zaslađene sokove (Slika 6).

Slika 6. Učestala konzumacija sokova zaslađenih šećerom (više od 3 dana u tjednu) kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)

Ističemo i uočene razlike s obzirom na roditeljski stupanj obrazovanja i spol djeteta. Djeca roditelja s niskim do srednjim stupnjem obrazovanja u gotovo su svim zemljama češće učestalo konzumirala zaslađene sokove. Razlika unutar zemalja iznosila je od 3 do 19 postotnih bodova, a za RH je iznosila 11,8 postotnih bodova (učestala konzumacija zaslađenih pića od 30,4% među djecom čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja te 18,7% među djecom čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja) (Slika 7).

Slika 7. Učestala konzumacija sokova zaslađenih šećerom (više od 3 dana u tjednu) među djecom u dobi od 6 do 9 godina, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)

Učestala konzumacija zaslađenih sokova bila je nešto češća među dječacima nego među djevojčicama (30% prema 28%), dok je značajnija razlika od tri ili više postotnih bodova zabilježena u sedam zemalja, između ostalog i u RH (29,5% za dječake i 25,3% za djevojčice) (Slika 8).

Slika 8. Učestala konzumacija sokova zaslađenih šećerom (više od tri dana tjedno) među dječacima i djevojčicama u dobi od 6 do 9 godina (%) te razlika s obzirom na spol (izražena u postotnim bodovima)

Preporuke SZO savjetuju i ograničavanje unosa slatkih i slanih grickalica. U prosjeku, u 27 zemalja za koje su dostupni podaci, 16% djece u dobi od 6 do 9 godina konzumiralo je slane grickalice više od tri dana u tjednu. U Hrvatskoj je slane grickalice poput čipsa, kokica ili slanog kikirikija većinu dana u tjednu ili svakodnevno konzumiralo 19,7% djece – gotovo svako peto dijete (Slika 9).

Slika 9. Učestala konzumacija slanih grickalica (više od 3 dana u tjednu) kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)

Za 28 zemalja koje bilježe podatke o konzumaciji slatkiša, u prosjeku je 41% djece učestalo konzumiralo slatkiše (više od tri dana u tjednu), dok u RH slatkiše učestalo konzumira 42,4% djece (Slika 10).

Slika 10. Učestala konzumacija slatkih grickalica (više od 3 dana u tjednu) kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)

Zanimljivo je da je konzumacija slatkiša u RH bila značajno učestalija među djecom čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja (46,7%), nego među djecom čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja (40,7%) (Slika 11).

Slika 11. Učestala konzumacija slatkih grickalica (više od 3 dana u tjednu) među djecom u dobi od 6 do 9 godina, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)

Pogledamo li rezultate o tjelesnoj aktivnosti djece (za koju 31 zemlja bilježi podatke), možemo uočiti da u prosjeku 53% djece dolazi i vraća se iz škole pješice, biciklom, skateboardom ili romobilom, dok 40% djece putuje motornim vozilom (Slika 12). Preostalih 7% kombinira ove načine prijevoza. Usredotočimo li se na aktivne oblike putovanja (pješačenje, bicikliranje i sl.) pri odlasku i vraćanju iz škole, možemo vidjeti kako su oni u RH zastupljeni u 47,4% djece.

Slika 12. Način dolaska u školu i povratka iz škole kod djece u dobi od 6-9 godina (%)

U većini zemalja uočene su razlike s obzirom na razinu obrazovanja roditelja – djeca roditelja s nižim do srednjim stupnjem obrazovanja češće idu u školu i vraćaju se iz škole pješice, biciklom, skateboardom ili romobilom. Međutim, RH se uz još nekoliko zemalja izdvaja kao iznimka, gdje djeca roditelja s višim stupnjem obrazovanja (njih 52,0%) češće koriste aktivne oblike prijevoza do škole i natrag u odnosu na djecu roditelja nižeg do srednjeg stupnja obrazovanja (njih 45,7%) (Slika 13).

Slika 13. Udio djece u dobi od 6 do 9 godina koja u školu idu i vraćaju se pješice, biciklom ili na romobilu, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)

Pokazalo se i da su, u prosjeku, gotovo sva djeca provodila barem jedan sat dnevno u aktivnoj/intenzivnoj igri tijekom cijelog tjedna, ukupno 94% djece radnim danom i 97% vikendom. U RH je 92,1% djece provodilo barem jedan sat dnevno u aktivnoj/intenzivnoj igri tijekom tjedna, a 97,7% djece tijekom vikenda. Razlike s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja bile su rijetke, no u sedam zemalja, uključujući i RH, zabilježeno je da djeca roditelja s niskim do srednjim stupnjem obrazovanja značajno češće provode barem jedan sat dnevno u aktivnoj igri (Slika 14). Za RH, učestalost aktivne igre od barem jedan sat dnevno je za djecu čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja iznosila 94,3%, dok je za djecu čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja iznosila 91,2%.

Slika 14. Udio djece u dobi od 6 do 9 godina koja prosječno najmanje jedan sat dnevno provode u aktivnoj/intenzivnoj igri, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)

COSI izvještaj po prvi put donosi podatke i o učestalosti pothranjenosti, koja, baš kao i prekomjerna tjelesna masa i debljina, može utjecati na zdravlje i dobrobit djece. U većini zemalja učestalost pothranjenosti bila je relativno niska, uz iznimku nekih zemalja istočne Europe i srednje Azije.

Kako bi se ispitao utjecaj pandemije COVID-19 na prehrambene navike i razinu tjelesne aktivnosti djece, u šestom je krugu provedeno i posebno COSI-COVID istraživanje u 17 zemalja, čiji su rezultati objavljeni u zasebnom izvješću. Rezultati ukazuju na negativne učinke pandemije na dobrobit djece, uključujući značajan pad razine tjelesne aktivnosti radnim danima od gotovo 30% (37,3% u RH). Zabilježeno je i povećanje vremena provedenog pred ekranima kod otprilike trećine djece, pri čemu je u RH povećanje vremena provedenog pred ekranima zabilježeno u 41,7% djece tijekom tjedna i 39,2% vikendom.

Prekomjerna tjelesna masa kod djece predstavlja rizik za njihovo tjelesno i mentalno zdravlje te kvalitetu života, a ujedno povećava rizik od debljine i kroničnih nezaraznih bolesti u kasnijoj životnoj dobi. COSI izvješće šestog kruga istraživanja pokazuje da i dalje postoje velike razlike u učestalosti debljine među zemljama, kao i razlike s obzirom na spol djece i socioekonomske odrednice obitelji. Hrvatska se nalazi na visokom četvrtom mjestu prema učestalosti prekomjerne tjelesne mase u djece, a između ostalog se zabrinjavajućima pokazuju podaci o prehrambenim navikama – RH je među zemljama u kojima barem jedno od četvero djece u dobi od 6-9 godina učestalo konzumira zaslađene sokove (tri ili više puta tjedno), dok slane grickalice većinu dana u tjednu ili svakodnevno konzumira gotovo svako peto dijete. U 28 zemalja koje su sudjelovale i u ovom i u prethodnom krugu COSI istraživanja (2018.–2020.) učestalost debljine i prekomjerne tjelesne mase pokazuje određenu stabilnost. Ipak, tamo gdje su zabilježene promjene, češće su zabilježena povećanja nego smanjenja. Uzimajući sve u obzir, debljina u djece ostaje značajan javnozdravstveni izazov i zahtijeva hitne mjere, uz nastavak kontinuiranog prikupljanja podataka o učestalosti prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece. Važno je istaknuti da ne postoji jedinstvena mjera kojom će se zaustaviti porast prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, već je potrebna kontinuirana, sveobuhvatna i multi-sektorska suradnja usmjerena stvaranju zdravijih okruženja koja promiču pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost kod djece i svih ostalih dobih skupina. Provedba kontinuiranih programa promicanja zdravlja poput Nacionalnog programa Živjeti zdravo te realizacija ciljeva Akcijskog plana za prevenciju debljine i Zagrebačke deklaracije, uvelike će doprinijeti stvaranju okruženja u kojima je zdraviji izbor i jednostavniji, logičniji izbor.

Detaljnije informacije o rezultatima istraživanja i metodologiji možete pronaći u sljedećim publikacijama:

Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI) https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2024/03/Publikacija-Eurpska-inicijativa-pracenja-debljije-u-djece-Hrvatska-2021.2022.-CroCOSI.pdf

CroCOSI Infografika 2021./2022. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2024/03/CroCOSI-Fact-sheet-2021.-2022.pdf

WHO European Childhood Obesity Surveillance Initiative (COSI). Report on the sixth round of data collection, 2022–2024 https://www.who.int/europe/publications/i/item/WHO-EURO-2025-11788-51560-78769

Brief review of results from round 6 of COSI (WHO European Childhood Obesity Surveillance Initiative) 2022–2024 https://www.who.int/europe/publications/brief-review-of-results-from-round-6-of-cosi-2022-2024

Report on the impact of the COVID-19 pandemic on the daily routine and behaviours of school-aged children: results from 17 Member States in the WHO European Region https://www.who.int/europe/publications/i/item/WHO-EURO-2024-9702-49474-74016

Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti

Svjetski dan KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti) obilježava se 19. studenoga s ciljem podizanja svijesti, razmjene znanja i poticanja rasprave o načinima smanjenja tereta ove bolesti u svijetu. Prvi Svjetski dan KOPB-a održan je 2002. godine.

Organizator obilježavanja je Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (GOLD) u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima i udrugama pacijenata s KOPB-om diljem svijeta.

Ovogodišnja tema „Teško dišete? Kratkoća daha može biti znak KOPB-a.“ (engl. “Short of Breath, Think COPD.”), upozorava na to da je KOPB  među vodećim uzrocima smrti u svijetu, ali je i dalje često neprepoznata i pogrešno dijagnosticirana bolest, zbog čega mnogi oboljeli ne dobivaju odgovarajuće liječenje.

U Hrvatskoj su u 2024. godini kronične bolesti donjega dišnog sustava bile 8. vodeći uzrok smrti, s preko 1 700 umrlih osoba.

KOPB najčešće nastaje zbog dugotrajnog aktivnog ili pasivnog pušenja, a prvi se simptomi obično javljaju kod pušača starijih od 40 godina. Bolest može biti uzrokovana i izlaganjem štetnim plinovima, prašini, kemikalijama ili zagađenom zraku, uz moguću genetsku sklonost i preosjetljivost dišnih puteva.

Simptomi se obično javljaju tek kad je plućna funkcija već smanjena. Oni mogu biti:

otežano disanje kod kretanja i vježbanja niskog intenziteta

kašalj koji se najčešće javlja ujutro

osjećaj stezanja u prsima

Kako bolest napreduje mogu se javiti:

  • otežano disanje kod pričanja i u mirovanju
  • mršavljenje
  • plavi prsti ili usne (rezultat manjka kisika u tijelu)
  • ubrzani puls
  • anksioznost
  • osteoporoza
  • natečeni zglobovi i stopala

Tijek bolesti obilježen je razdobljima pogoršanja koja narušavaju funkciju pluća i kvalitetu života. Iako počinje u plućima, s vremenom može zahvatiti i druge organe.

Osobe s KOPB-om imaju i veći rizik za druge zdravstvene probleme, među kojima su:

  • infekcija pluća, poput gripe ili upale pluća
  • rak pluća
  • srčane bolesti
  • slabost mišića i krhke kosti
  • depresija i anksioznost

KOPB se dijagnosticira spirometrijom – jednostavnim i bezbolnim testom funkcije pluća. Bolest se ne može potpuno izliječiti, ali se različitim terapijama mogu ublažiti simptomi, smanjiti pogoršanja i poboljšati kvaliteta života.

Najbolja prevencija je nepušenje i izbjegavanje duhanskog dima.

Važno je i smanjiti izloženost onečišćenju zraka i štetnim tvarima te biti tjelesno aktivan.

Izvori:

World COPD Day 2025 – Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease – GOLD

https://prozorzdravlja.hzjz.hr/zivot-s/plucnim-bolestima/

Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2024. godini | Hrvatski zavod za javno zdravstvo

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/chronic-obstructive-pulmonary-disease-(copd)

Svjetski tjedan podizanja svijesti o antimikrobnoj rezistenciji

Svjetski tjedan podizanja svijesti o antimikrobnoj rezistenciji (AMR) (eng. WAAW) globalna je kampanja usmjerena na jačanje svijesti i razumijevanja antimikrobne rezistencije te poticanje djelovanja kako bi se spriječila pojava i širenje rezistentnih uzročnika. Kao jedna od službenih zdravstvenih kampanja SZO-a, obilježava se svake godine od 18. do 24. studenoga. U Republici Hrvatskoj ovaj se događaj organizira od 2008. godine, s ciljem podizanja svijesti o prijetnji koju AMR predstavlja za javno zdravlje.

Antimikrobna rezistencija jedan je od najvećih globalnih javnozdravstvenih i razvojnih izazova današnjice. Procjene pokazuju da je bakterijska AMR izravno uzrokovala 1,27 milijuna smrti u svijetu 2019. godine, a pridonijela ukupno 4,95 milijuna smrtnih slučajeva.1

AMR nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti prestanu reagirati na antimikrobne lijekove. Tada antibiotici i drugi antimikrobni lijekovi postaju neučinkoviti, a infekcije teške ili čak nemoguće za liječenje. To povećava rizik od širenja bolesti, težih kliničkih ishoda, invaliditeta i smrtnosti.

Antimikrobna otpornost prirodan je proces koji se razvija tijekom vremena zbog genetskih promjena u patogenima. No njezino pojavljivanje i širenje značajno ubrzavaju ljudske aktivnosti, ponajprije nepravilna i prekomjerna uporaba antimikrobnih lijekova kod ljudi, životinja i biljaka. Upravo je takva nepravilna upotreba glavni pokretač razvoja rezistentnih patogena.

U Europi je zdravstveno opterećenje infekcijama uzrokovanima višestruko otpornim bakterijama usporedivo s onim koje uzrokuju gripa, tuberkuloza i HIV/AIDS zajedno.

Svijet se dodatno suočava s krizom razvoja i dostupnosti antibiotika. Unatoč rastu rezistencije, istraživački i razvojni ciklus je preslab, a dostupnost novih i postojećih cjepiva, dijagnostike i lijekova nedostatna. Osim velikog zdravstvenog tereta, AMR ima i snažne ekonomske posljedice. Svjetska banka procjenjuje da bi AMR do 2050. godine mogao uzrokovati dodatnih 1 bilijun USD troškova zdravstvene skrbi te između 1 i 3,4 bilijuna USD godišnjih gubitaka BDP-a do 2030. godine.2

Prioriteti u borbi protiv AMR-a u području ljudskog zdravlja uključuju prevenciju svih infekcija (kako bi se smanjila potreba za antimikrobnim lijekovima), univerzalan pristup kvalitetnoj dijagnostici i primjerenom liječenju te ulaganja u strateške informacije i inovacije — uključujući nadzor AMR-a i potrošnje antimikrobnih lijekova, kao i razvoj novih cjepiva, dijagnostike i lijekova.

Tema WAAW-a 2025. godine je: „Djeluj sada: zaštitimo našu sadašnjost, osigurajmo našu budućnost.”

Ona naglašava hitnu potrebu za snažnim, koordiniranim i dugoročnim djelovanjem kako bismo očuvali djelotvornost antimikrobnih lijekova za generacije koje dolaze.

1.      www.who.int

2.      www.worldbank.org

 

Newer posts