Priopćenje o povećanom broju slučajeva hepatitisa A u Europi
Epidemiološki podaci u Europi
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) je u lipnju ove godine na svojim mrežnim stranicama izdao epidemiološko izvješće (Rapid Risk Assessment) o zabilježenom porastu oboljelih od hepatitisa A (veći broj slučajeva od očekivanog) u razdoblju od siječnja do svibnja 2025. u četiri zemlje članice EU/EEA — Austriji, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj.
Od početka 2025. godine pa do kraja studenog 2025. godine u zemljama EU/EEA prijavljeno je nešto više od 6000 slučajeva hepatitisa A. Većina slučajeva prijavljena je iz 4 zemlje: Austrija (216), Češka (2310), Mađarska (1548) i Slovačka (2482).
Češka i Slovačka bilježe najveći broj slučajeva i smrtnih ishoda. U Mađarskoj i Slovačkoj zabilježen je porast slučajeva među djecom, dok Češka i Austrija uglavnom prijavljuju oboljele među odraslima.
Osobe u riziku od zaraze
Prema izvješću ECDC-a, porast infekcija virusom hepatitisa A u navedenim zemljama prvenstveno je bio u specifičnim skupinama odraslih koje pripadaju ranjivim skupinama za zarazu, a to su osobe koje su beskućnici, osobe koje koriste droge, uključujući one koje koriste droge injektiranjem te među osobama koje žive u lošim sanitarnim uvjetima odnosno s ograničenim pristupom za osnovnu higijenu. Također, slučajevi su zabilježeni i među pripadnicima romskih zajednica u Češkoj i Slovačkoj. ECDC procjenjuje visok rizik za širenje zaraze unutar navedenih ranjivih skupina, dok je nizak do umjeren rizik za opću populaciju. Unutar navedenih skupina, rizik od težeg oblika bolesti procjenjuje se kao umjeren za osobe mlađe od 40 godina, a visok za odrasle u dobi od 40 godina i više, budući da se težina bolesti povećava s dobi. Za osobe s postojećim bolestima jetre ili starije odrasle osobe, rizik može biti vrlo visok. Bolest je teža i može imati smrtni ishod kod starijih i osoba s kroničnim bolestima jetre. Osobe starije od 65 godina češće imaju zaštitu protutijelima uslijed preboljenja bolesti prije u životu.
Glavne zahvaćene skupine razlikuju se po državama: u Austriji i Češkoj značajan broj slučajeva zabilježen je među beskućnicima i osobama koje koriste droge, dok su Mađarska i Slovačka prijavile oboljele u romskim zajednicama te među osobama koje žive u lošim sanitarnim uvjetima.
Epidemiološki podaci u Hrvatskoj
Učestalost hepatitisa A u Hrvatskoj kontinuirano je padala od polovice sedamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući poboljšanim higijenskim uvjetima života, odnosno preventivnim mjerama osobne i komunalne higijene, tako da posljednjih 20-ak godina imamo nisku učestalost hepatitisa A. U posljednjih deset-ak godina bilježi se oko 5 do 15 oboljelih godišnje, od kojih je značajan udio među putnicima izvan Hrvatske. Uz sporadične slučajeve oboljenja, povremeno se javljaju i povećan broj oboljelih i manje epidemije hepatitisa A.
Prema podacima prijava zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je od početka 2025. godine zabilježeno 25 oboljelih od hepatitisa A, od čega je 72 % (18) muškaraca i 28 % (7) žena, svi odrasle dobi. Dio oboljelih zarazio se izvan Hrvatske.
S obzirom na trenutnu epidemiju hepatitisa A na području Europe, i na činjenicu da se u budućnosti može očekivati još oboljelih od hepatitisa A u Europi te unos bolesti i u našu populaciju, u nastavku teksta podsjećamo na osnovne informacije o hepatitisu A i načinima zaštite.
Hepatitis A (zarazna žutica) – osnovne informacije
Hepatitis A je akutna zarazna bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa A (HAV). Ne prelazi u kronični oblik, a nakon preboljenja razvija se trajni imunitet (zaštita protutijelima).
Prijenos: Virus hepatitisa A primarno se prenosi fekalno oralnim putem odnosno ako osoba stavi u usta namirnice ili predmete onečišćene stolicom zaražene osobe ili, bliskim kontaktima sa zaraženom osobom u kućanstvu ili kolektivima. To se može dogoditi na nekoliko načina, npr. ako zaražena osoba koja priprema hranu ne opere ruke nakon vršenja nužde i rukuje prljavim, onečišćenim rukama s hranom. Osoba se može zaraziti i ako pije vodu kontaminiranu virusom hepatitisa A ili pića rashlađena ledom koji je napravljem s vodom onečišćenom virusom. Onečišćena hrana i voda (uključujući led) čest su izvor infekcije putnika u zemlje nižih higijenskih uvjeta i standarda.
Rjeđe se prenosi spolnim putem ili krvlju, prilikom injektiranja droge korištenjem kontaminiranih igala i šprica i ostalog pribora.
Bolest ima dužu inkubaciju (od 15 do 50 dana. Prosjek 28 dana), a osobe mogu biti zarazne 1-2 tjedna prije pojave simptoma te još sedam dana od početka pojave prvih nespecifičnih simptoma bolesti.
Osobe koje su u povećanom riziku za zarazu uključuju: osobe koje koriste droge (posebno injektiranjem), muškarce koji imaju spolne odnose s osobama istog ili oba spola, beskućnike i primatelje zaraženih krvnih pripravaka.
Simptomi: Bolest može biti blaga ili bez simptoma, osobito kod djece. U odraslih bolest je obično teža, javlja se naglo, s povišenom temperaturom, umorom, bolovima u trbuhu te žuticom. Simptomi mogu trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.
Liječenje: Liječenje se provodi simptomatski, bolesnici se spontano oporavljaju.
Vrlo rijetko, u manje od 1% slučajeva se može javiti fulminantni oblik bolesti koji je izuzetno težak oblik bolesti kod kojeg dolazi do naglog i teškog zatajenja jetre.
Smrtnost je vrlo niska (0,1–0,3 %), a veća je u osoba starijih od 50 godina ili s kroničnim bolestima jetre.
Prevencija i mjere zaštite: Glavne preventivne mjere su osiguranje i provedba higijenskih sanitarnih mjera, edukacija o osobnim higijenskim mjerama zaštite, osobito higijeni ruku kao i mogućnostima cijepljenja.
Najvažnije mjere zaštite od hepatitisa A uključuju:
- održavanje osobne higijene redovito pranje ruku
- higijenski ispravnu pripremu hrane i vode, izbjegavanje potencijalno kontaminirane hrane ili vode
- cijepljenje za osobe u većem riziku za zarazu, uključujući osobe koje putuju u područja s većom učestalošću ili pojavnošću hepatitisa A ili kao prevencija u slučaju pojave epidemije bolesti.
Savjeti za zaštitu uključuju i odgovorno spolno ponašanje te izbjegavanje situacija koje povećavaju fekalno-oralni prijenos radi smanjenja rizika za prijenos spolnim putem, osobito izbjegavanje oralno-analnog spolnog odnosa odnosno korištenje odgovarajuće zaštite da se smanji fekalno-oralna izloženost.
Na putovanju u zemlje s većom učestalošću hepatitisa A savjetuje se izbjegavanje konzumiranja sirovog voća i povrća, konzumiranje hrane, vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora (primjerice ulična prodaja hrane i slično).
Za osobe koje su bile u kontaktu s oboljelim preporučuje se postekspozicijska zaštita, cijepljenjem i/ili primjenom imunoglobulina te pojačane mjere higijene.
Više o hepatitisu A možete pročitati na:
Zaštita zdravlja na putovanju – crijevne zaraze
AOP na ZAGREB GRAND PRIX-u
Od 8.-11. XII. 2025. održava se 7. međunarodni turnir ZAGREB GRAND PRIX za seniore, tradicionalno najkvalitetniji boksački turnir u Hrvatskoj na kojem sudjeluju boksači iz deset država: Hrvatska, Austrija, Danska, Engleska, Kosovo, Mađarska, Sj. Makedonija, Slovenija, Švicarska i Engleska.
Drugog dana natjecanja Služba za antidoping HZJZ-a organizirala je Athlete Outreach program (AOP) kako bi sportašima približila problem dopinga u sportu.
Sportaši, treneri, suci i predstavnici Hrvatskog boksačkog saveza pristupili su riješavanju on-line kviza o dopingu. Osim spomenutog kviza odradili smo više individualnih razgovora na spomenutu temu. Athlete Outreach program je individualan pristup sportašu. Na takav način se sportaši mnogo lakše otvaraju, pitaju – a mi iz prve ruke saznajemo što sportaše opterećuje, čega se boje i kakav je je njihov stav o korištenju pobiljšivača izvedbe. (V.B)
Predblagdansko vrijeme i briga za najranjivije
Važnost prepoznavanja i podrške osobama koje žive s demencijom
Dok se približavamo predblagdanskom razdoblju okupljanja, topline i zajedništva — važno je zastati i usmjeriti pogled prema onima koji ovih dana tiho nose svoje najteže terete. Među njima su osobe koje žive s demencijom i drugim neurološkim poremećajima, kao i njihove obitelji i skrbnici, koji često prolaze kroz izazove koje većina ne vidi.
Predblagdanski dani mogu biti posebno osjetljivi za osobe s demencijom: gužve, buka, svjetla, promjene rutina i emocionalna očekivanja mogu izazvati zbunjenost, tjeskobu i povlačenje u sebe. Zato je upravo sada pravi trenutak da osvijestimo kako svatko od nas može doprinijeti stvaranju toplijeg, mirnijeg i uključivijeg okruženja za one kojima je najpotrebnije.
S ciljem jačanja sustava podrške osobama s demencijom i njihovim obiteljima pokrenuta je inicijativa JADE Health — velik europski projekt u kojem sudjeluje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Projekt okuplja 17 zemalja Europske unije i provodi 44 pilot-projekta posvećena prevenciji, ranom otkrivanju i unapređenju skrbi za osobe s demencijom i drugim neurološkim poremećajima. Voditeljica JADE Healtha za Hrvatsku je prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med., voditeljica Službe za mentalno zdravlje u HZJZ-u.
Zašto je JADE Health važan?
Demencija nije samo medicinsko stanje — ona duboko mijenja živote obitelji, zajednica i zdravstvenih sustava. JADE Health usmjeren je na široko i dugoročno promišljanje:
• podizanje svijesti i borbu protiv stigme
• promicanje zdravog starenja i promicanje zdravog starenja i zdravih životnih stilova
• rano prepoznavanje simptoma
• razvijanje novih modela skrbi
• jačanje edukacije zdravstvenih djelatnika i skrbnika
• stvaranje sustava koji svima omogućuju dostojanstveno, ravnopravno i sigurno liječenje
Projekt obuhvaća cijeli put bolesti — od prvih znakova i prevencije, do liječenja i podrške obiteljima. U njegovoj provedbi sudjeluje više od 7.500 zdravstvenih djelatnika, pacijenata, stručnjaka, njegovatelja i članova obitelji. Takav opseg suradnje do sada nije viđen u Europi u području demencije.
Posebna briga za ranjive skupine tijekom blagdana
Blagdani su često emocionalno zahtjevni za starije osobe, a posebno za osobe s demencijom, koje mogu osjetiti:
• dezorijentiranost zbog promjena u rutini
• nelagodu zbog većeg broja ljudi u kući
• zbunjenost zbog blagdanskog sjaja i buke
• pojačanu tugu jer im sjećanja izmiču
Zato je važno da svi — obitelji, susjedi, zajednica — budu dodatno pažljivi i strpljivi. Male promjene čine veliku razliku: tiši razgovori, održavanje rutine, smanjenje stresa i stvaranje sigurnog prostora u kojem se osoba može povući kad poželi.
Što svatko od nas može učiniti?
• pričati smirenim tonom, bez žurbe
• ne forsirati prisjećanja — prihvatiti da je sadašnjost ponekad jedino što osoba može držati u rukama
• spriječiti senzorno preopterećenje (prejaka svjetla, glasna glazba, velike grupe ljudi)
• pružiti trenutke topline, dodira, osmijeha i jednostavne pažnje
• osvijestiti druge da demencija nije „gubitak osobe“, nego stanje koje traži strpljenje, razumijevanje i ljubav
EU suradnja koja mijenja budućnost skrbi
JADE Health je putokaz prema modernijoj, pravednijoj i humanijoj skrbi. Kroz zajednički europski rad prikupljaju se podaci, razvijaju novi modeli liječenja i pruža potpora zdravstvenim sustavima kako bi osobe s demencijom imale bolju i osobnije prilagođenu skrb — ne samo u bolnicama i domovima, nego i u vlastitim zajednicama.
Ovaj projekt jača i zdravstvenu pismenost, ključnu za prepoznavanje ranih znakova bolesti i pravovremeno traženje pomoći.
Predblagdanska poruka
U vremenu koje slavi ljubav, zajedništvo i dobročinstvo, prisjetimo se i onih koji žive u svijetu tiših borbi. Demencija nas podsjeća koliko je dragocjena svaka minuta s voljenima i koliko je važno odnositi se jedni prema drugima s više suosjećanja, razumijevanja i nježnosti.
Briga za najranjivije nije samo medicinski zadatak — to je ljudska vrijednost.
Neka ovo predblagdansko razdoblje bude poziv da budemo prisutniji, empatičniji i složniji — jer zdrava i humana zajednica počinje upravo na način na koji brinemo jedni za druge.
ROLL-UP_JADE_Health_EN (PDF, 17.8 MB)
Danilu Čoriću izrečena šestogodišnja suspenzija
PRIOPĆENJE HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Danilu Čoriću izrečena šestogodišnja suspenzija
Zagreb, 09. 12. 2025.
Sportaš Danilo Čorić testiran je 11. svibnja 2025., na nacionalnom prvenstvu u dizanju utega (Weightliftingu) u Osijeku.
U uzorku urina sportaša utvrđena je prisutnost zabranjenih tvari: dehidroklormetiltestosterona, drostanolona i oksandrolona koji se nalaze u kategoriji S1.1 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Anabolički androgeni steroidi (nespecificirane tvari) čime je prekršio odredbu 2.1 Pravila o antidopingu:“Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.
Privremena suspenzija je izrečena 12. lipnja 2025. godine.
Sjednica Stegovnog vijeća održana je 16. listopada 2025. godine.
Sportaš nije zatražio analizu uzorka B te nije ponudio terapijsko izuzeće.
Tijekom postupka su utvrđene otegotne okolnosti u smislu odredbe 10.4 Pravila.
Osnovna mjera za ovo kršenje iznosi četiri (4) godine nepodobnosti. Međutim, imajući u vidu otegotne okolnosti utvrđene tijekom postupka, Vijeće je primjenilo odredbu 10.4 Pravila te je razdoblje nepodobnosti produljila za dodatne dvije (2) godine što predstavlja stegovnu mjeru nepodobnosti u trajanju od šest (6) godina.
Razdoblje nepodobnosti teče od dana privremene suspenzije, 12. lipnja 2025. godine, a završava 12. lipnja 2031.
Protiv ove odluke sportaš nije uložio žalbu. (HZJZ)
Eleni Ljubek četiri godine suspenzije
PRIOPĆENJE HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Eleni Ljubek četiri godine suspenzije
Zagreb, 09. 12. 2025.
Sportašica Elena Ljubek je testirana 10. svibnja 2025., na nacionalnom kickboxing natjecanju (Kickboxing – Light Contact) u Zaboku.
U uzorku urina sportašice indentificirana je prisutnost zabranjene tvari ostarin koji se nalazi u kategoriji S1.2 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Druge anaboličke tvari (nespecificirane tvari) čime je prekršena odredba 2.1 Pravila o antidopingu: „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.
Privremena suspenzija je izrečena 12. lipnja 2025. godine.
Sportašica nije zatražila analizu uzorka B te nije ponudila terapijsko izuzeće.
Stegovno vijeće HZJZ-a održalo je sjednicu 16. listopada 2025.
Stegovno vijeće HZJZ-a sportašici je izreklo stegovnu mjeru nepodobnosti u trajanju od četiri (4) godine koje počinje teći od dana privremene suspenzije, 12. lipnja 2025. godine, a završava 12. lipnja 2029. godine.
Protiv ove odluke sportašica nije uložila žalbu žalbenom vijeću za antidoping HOO-a. (HZJZ)
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (49. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 7. prosincem 2025. godine pristiglo 7091 prijava oboljelih od gripe, od čega su 3383 prijave zaprimljene u posljednjem, 49. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 49. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 49. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
U usporedbi istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu zabilježeno je 31 % pozitivnih nalaza na gripu. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđen virus gripe A/H1N1pdm09 i A/H3.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Održano Savjetovanje o znanstveno-utemeljenoj prevenciji ovisnosti u okviru Europskog prevencijskog kurikuluma (EUPC) za donositelje odluka i kreatore politika
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 8. prosinca 2025. godine održano je Savjetovanje o znanstveno-utemeljenoj prevenciji ovisnosti, u okviru Europskog prevencijskog kurikuluma (EUPC) za ključne dionike, odnosno donositelje odluka i kreatore politika iz resornih ministarstava i jedinica područne (regionalne) samouprave koji sudjeluju u financiranju i provedbi programa prevencije ovisnosti na nacionalnoj i županijskoj razini, s preko 25 sudionika. Savjetovanje je dio europski priznatog edukacijskog kurikuluma EUPC, koji pruža znanje o znanstveno-utemeljenoj prevenciji, učinkovitim preventivnim intervencijama i razvoju održivog sustava prevencije ovisnosti na regionalnoj razini.
Savjetovanje je otvorio izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo istaknuvši aktualne trendove prevalencije uporabe sredstava ovisnosti i nove izazove koje donose i ponašajne ovisnosti (kockanje, klađenje, igranje video igara, prekomjerno korištenje interneta i društvenih mreža). Stoga mjere sadržane u Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećem Akcijskom planu za razdoblje do 2026., uključuju i jačanje kapaciteta za izradu i provedbu kvalitetnih preventivnih projekata. Naglasio je da najveća prevalencija uzimanja bilo koje ilegalne droge u životu utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (42,4 %). Devet od deset odraslih (89,7 %) barem je jednom u životu konzumiralo alkohol, dok je troje od svakih pet odraslih osoba (58 %) barem jednom u životu pušilo duhan. Republika Hrvatska je iznad europskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima – 16,2 % učenika u dobi 15-16 godina navodi da je barem jednom u životu probalo neku od psihoaktivnih droga. Napomenuo je, da s obzirom na navedene trendove, kvalitetna prevencija ovisnosti treba biti najvažniji odgovor na smanjenje potražnje.
Sudionike je uvodno pozdravila i doc. dr. sc. Marija Bubaš, prim. dr. med. spec., državna tajnica Ministarstva zdravstva, istaknuvši kako ovisnosti predstavljaju značajan javnozdravstveni izazov u Republici Hrvatskoj, ali i šire. Naglasila je da Ministarstvo zdravstva, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, ima odgovornost koordinirati, nadzirati i pratiti provedbu Nacionalne strategije, kao i osigurati da se preventivne aktivnosti temelje na znanstveno-utemeljenim i dokazano učinkovitim pristupima. Istaknula je da se ulažu značajni napori kako bi da nacionalne politike i mjere prevencije ostale usklađene s europskim strateškim dokumentima i preporukama, a što predstavlja ključan preduvjet za jačanje sustava na svim razinama.
Savjetovanje je organizirano kroz pet modula, koji su obuhvatili obrazloženje potrebe za znanstveno utemeljenom prevencijom, važnost prevencije ovisnosti, učinkovitost prevencije, donošenje odluka i oblikovanje politika u području prevencije ovisnosti, te izgradnju i održivost sustava prevencije, kroz koje su sudionike provele EUPC trenerice Josipa-Lovorka Andreić, voditeljica Odjela za kvalitetu i standarde na području ovisnosti, iz Službe za ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i prof. dr. sc. Martina Ferić, voditeljica Laboratorija za prevencijska istraživanja, s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovanje ključnih dionika na predmetnom Savjetovanju doprinijelo je jačanju međuresorne suradnje, prepoznavanju učinkovitih i neučinkovitih pristupa, usmjeravanju resursa prema intervencijama s dokazanim učinkom te donošenju informiranih i odgovornih odluka važnih za razvoj koherentnog sustava prevencije ovisnosti.
COVID-19 u Hrvatskoj (9.12.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 49. kalendarskom tjednu (tjedan od 1. do 7. prosinca 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 257 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 49. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Održana javnozdravstvena akcija u Domu hrvatskih veterana u Lipiku
5. studenog 2025. godine u Domu hrvatskih veterana u Lipiku održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje, koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Domom hrvatskih veterana u Lipiku.
U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima se iz krvi određivao šećer, kolesterol i HbA1c, mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak.
Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost hrvatskih branitelja na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.
Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nazočila je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
Mental Health Toolkit for Human Resources Managers in the Workforce (MH4HRM)
Mental Health Toolkit for Human Resources Managers in the Workforce (MH4HRM) je projekt financiran kroz Erasmus + program, započeo u prosincu 2023. godine. U projekt su uključeni partneri iz Španjolske, Portugala, Grčke, Italije i Hrvatske.
Projektom se nastoji osnažiti ljudske resurse te druge dionike u zaštiti zdravlja na radnom mjestu da učinkovito upravljaju problemima mentalnog zdravlja zaposlenika, na način da im se pruže adekvatna znanja, vještine i alati za razumijevanje problema mentalnog zdravlja te za promicanje dobrobiti zaposlenika na radnim mjestima.
Ciljevi projekta su:
- Razumjeti osnovne karakteristike najčešćih poteškoća i problema mentalnog zdravlja na radnom mjestu te njihov utjecaj na radne procese i radno okruženje.
- Pružiti informacije kako bi se unaprijedilo znanje i vještine za upravljanje problemima mentalnog zdravlja u tvrtkama diljem Europske Unije.
- Osposobiti stručnjake iz područja ljudskih resursa te druge dionike u zaštiti zdravlja kako prepoznati uobičajene mentalne poremećaje u početnoj fazi, kao i psihosocijalne rizike radnog mjesta putem online edukacije izrađene u ovu svrhu i za ovu skupinu.
- Osnažiti timove ljudskih resursa i drugih stručnjaka u području zaštite zdravlja na radnom mjestu da učinkovito upravljaju problemima mentalnog zdravlja svojih zaposlenika, pružajući im adekvatna znanja, vještine i alate za promicanje dobrobiti zaposlenika.
- Prikazati strategije za bolju integraciju osoba s problemima mentalnog zdravlja u radno okruženje te upravljanje problemima mentalnog zdravlja od faze prevencije do povratka na posao nakon dulje odsutnosti.
- Omogućiti digitalne alate za pristup informacijama o dobrobiti na radnom mjestu kako bi se stvorilo okruženje u kojem se o problemima mentalnog zdravlja može otvoreno razgovarati.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje kao partner u ovom projektu kao nositelj jedne od ključnih aktivnosti – izrade edukacijskog programa u trajanju od 60 sati za stručnjake iz područja ljudskih resursa i druge dionike u području zaštite zdravlja na radnom mjestu, koji sadržajem uključuje znanja i vještine („soft skills“) za upravljanje problemima mentalnog zdravlja na radnom mjestu, kao i slučajeve iz svakodnevnog rada te primjere dobre prakse.
Projekt veliku važnost usmjerava na korištenje digitalnih tehnologija koji pogoduju dosezanju velikog broja korisnika. Ključni rezultati projekta uključuju izrađenu web/mobilnu platformu i online edukacijski program, videozapise za mikroučenje te podcaste s temama o mentalnom zdravlju na radnom mjestu.
Trajanje projekta: 30 mjeseci (01.12.2023.-31.5.2026.)
Ukupna vrijednost projekta: 400 000 EUR
Voditeljica projekta za HZJZ: Helena Koren, mag. psih
EU Projekt EODS
Glavni cilj ovog projekta je poboljšanje prikupljanja podataka koji su u skladu s metodologijom profesionalnih bolesti pri EUROSTAT-u. Naime, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je krovna zdravstveno-statistička institucija koja je obvezna slati podatke o profesionalnim bolestima u EUROSTAT, točnije EODS (European Occupational Diseases Statistics- Europska statistika profesionalnih bolesti).
Projektom se želi postići poboljšanje prikupljanja postojećih podataka, osnaživanje postojećih statističkih kapaciteta i njihove kvalitete, prikupljanje podataka koje se još ne prikupljaju, ali su u skladu s metodologijom EUROSTAT-a, te razvoj već postojeće infrastrukture registra. Podaci koji se dosad nisu prikupljali će se prikupiti kroz suradnju s Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a osnaživanje statističkih kapaciteta će se provesti kroz digitalno proširivanje sadašnje baze podataka odnosno registra profesionalnih bolesti ili po potrebi formiranja nove poboljšane baze podataka. Na taj način će se s jedne strane prikupiti podaci potrebni za usklađivanje s metodologijom EUROSTAT-a, a s druge strane će se proširiti digitalni kapaciteti već postojeće baze podataka i time se poboljšati kvaliteta podataka koji se obrađuju i dostavljaju.
Podaci koji će se prikupljati prvenstveno se odnose na trajnu nesposobnost za rad koja je posljedica profesionalne bolesti, bilo da se radi o isključivom uzroku ili djelomičnom uzroku invalidske mirovine odnosno trajne nesposobnosti za rad.
Trajanje projekta: 26 mjeseci (01.03.2022.-30.4.2024.)
Ukupna vrijednost projekta: 16.198,27 €
Izvrsni rezultati prve godine nacionalnih preventivnih zdravstvenih pregleda
Danas su Ministarstvo zdravstva RH i Hrvatski zavod za javno zdravstvo predstavili rezultate prve godine nacionalnih preventivnih zdravstvenih pregleda. Nakon 12 mjeseci provedbe, rezultati pokazuju visoku učinkovitost, a odaziv građana dosegao je 75 posto.
U prvoj fazi provedbe pregleda ciljana skupina bile su osobe starije od 40 godina koje zadnje dvije godine nisu bile u kontaktu sa svojim izabranim liječnikom obiteljske medicine. Tako je od studenog 2024. godine do danas, na preventivni zdravstveni pregled upućen poziv za 28.287 osoba, pri čemu je pregledano 21.100 osoba te na taj način odaziv u odnosu na broj upućenih poziva iznosi 75 posto.
Najveći broj preventivnih pregleda proveden je u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, dok je najveći udio odaziva u odnosu na broj pozvanih zabilježen u Brodsko-posavskoj županiji – rekordnih 97,2 posto.
Medijima su se obratili ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za kvalitetu i Martina Bogut Barić, dipl. oec., univ. mag. admin. sanit., načelnica Samostalnog sektora za sustav kontrolinga i ljudske resurse u Ministarstvu zdravstva te su izrazili veliko zadovoljstvo odazivom i dosadašnjom provedbom na nacionalnoj razini.
Pregledima je utvrđeno kako čak 73 posto čak pregledanih osoba ima neki od faktora rizika za razvoj kroničnih bolesti (povišene masnoće, povišen šećer u krvi, pušenje, povišeni krvni tlak, tjelesna neaktivnost, povećana tjelesna masa). Na tiskovnoj konferenciji istaknut je velik doprinos liječnika obiteljske medicine i zdravstvenog osoblja u bolnicama, čiji je stručni rad i svakodnevni angažman bio ključan za uspjeh programa i postizanje visokog odaziva građana.
Tim povodom, ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., istaknula je:
„Ovaj je program u apsolutnom okviru ključnih strateških ciljeva zdravstvene administracije u Republici Hrvatskoj, a to je naš glavni zadatak, odnosno da dodamo zdrave godine životu naših građana. Preventiva je osnovni postulat i dugotrajna tradicija hrvatskog zdravstva. Moramo djelovati na one faktore koji su korektivni. Vratili smo se onome što je cilj medicine, više od dvije trećine načina na koje se postavlja dijagnoza predstavljaju anamneza i klinički pregled. Hvala svim liječnicima obiteljske medicine što su se potrudili kod uzimanja anamnestičkih podataka i kliničkim pregledima i na temelju toga postavljali dijagnoze i slali pacijente na dopunske preglede.“
Ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. iznio je podatke o zastupljenosti kroničnih nezaraznih bolesti te je dodatno istaknuo važnost prevencije.
„Htio bih naglasiti kako smo već duže vremena suočeni s pandemijom kroničnih nezaraznih bolesti na globalnoj razini. Oko 41 milijun ljudi u svijetu godišnje umre zbog kroničnih nezaraznih bolesti, a to je 74 posto ukupnog mortaliteta što je porazno. Slično je i u Hrvatskoj, a to je oko 70 posto ukupnog mortaliteta. Treba istaknuti da su kronične nezarazne bolesti i glavni uzročnik morbiditeta, hospitalizacija, troškova zdravstvene zaštite, apsentizma s radnog mjesta i na kraju invalidnosti. Ovakve aktivnosti Ministarstva zdravstva i cijelog zdravstvenog sustava daju pozitivne rezultate jer nam je mortalitet od raka već nekoliko godina u padu, stoga preventivni programi dokazano djeluju i donose nam dobre rezultate.“
doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. naglasio je važnost medija u podizanju zdravstvene pismenosti te se zahvalio predstavnicima medija na naporima koje ulažu.
„Zahvalio bih se predstavnicima medija na pozitivnom pristupu i praćenju područja preventive. Svjedočimo da nam takva pomoć itekako pomaže na terenu što se vidi i prema rezultatima koje smo danas prezentirali. Ono što je medijski popraćeno odmah se reflektira i na naše napore u poboljšanju zdravlja građana. Tako svjedočimo jednoj sinergiji koja ima konačni cilj, a to je postizanje zdravstvene pismenosti.“
Medijima se obratila i Martina Bogut Barić, dipl. oec., univ. mag. admin. sanit., koja je izrazila zadovoljstvo odazivom u svim županijama.
„Preventivne zdravstvene preglede pokrenuli smo iz više razloga, a to su prvenstveno očuvanje zdravlja i rano prepoznavanje bolesti s ciljem dolaska do boljih ishoda liječenja. Osim toga, pratimo i organizacijski dio, odnosno kako se odvija provedba te proaktivno djelujemo i brzo mijenjamo sve ono što se može poboljšati. Zadovoljni smo odazivom u svim županijama, što pokazuje kako građani vrlo dobro znaju što je preventiva i koliko je ona bitna.“
U suradnji HZJZ, Ureda SZO u RH i SZO održana edukacija „Kratke intervencije zbog uporabe alkohola u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“, (Zagreb, 1. prosinca 2025.)
Štetna konzumacija alkohola jedan je od vodećih čimbenika rizika za brojne bolesti i smrtnost u Republici Hrvatskoj. Podaci istraživanja o stanju u području ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske (2023.) pokazuju da je devet od deset odraslih barem jednom u životu konzumiralo alkohol (89.7%).
Najveća prevalencija konzumacije alkohola je utvrđena u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (73.5%), dok je udio onih koji su skloni svakodnevnom opijanju bio najviši u dobnoj skupini između 55 i 64 godine. Unatoč dostupnim podacima o štetnosti, problematična konzumacija alkohola često ostaje neprepoznata u ranijim fazama, osobito u sustavu primarne zdravstvene zaštite.
Kako bi se osnažile stručne kompetencije zdravstvenih djelatnika i ostalih stručnjaka koji se u svom radu susreću s osobama kod kojih je prisutna rizična konzumacija alkohola, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, 01. prosinca 2025. godine održala se edukacija „Kratke intervencije zbog uporabe alkohola u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“.
Edukaciju su otvorili izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dr. sc. Iva Pejnović Franelić, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj, a na istoj su sudjelovali zdravstveni djelatnici iz primarne zdravstvene zaštite, županijskih službi za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti, koji se u svom radu susreću s pacijentima s problematičnom konzumacijom alkohola te predstavnici udruga osoba s invaliditetom.
Tijekom edukacije, sudionici su upoznati sa svim elementima i temeljnim načelima kratkih intervencija te je dan pregled osnovnih mitova i zabluda o alkoholu. Dr. Frederico Rosario, specijalist obiteljske medicine s Odjela obiteljske medicine Tondela iz Portugala vodio je praktične vježbe u kojima su sudjelovali svi sudionici, a edukacija je zaključena razmjenom iskustava te su dane ključne poruke i obaveze za primjenu novih vještina.
WADA je imenovala promatrače za Milano Cortinu
Svjetska antidopinška agencija imenovala je članove svojih neovisnih nadzornih timova za Zimske olimpijske i paraolimpijske igre 2026., koje su zakazane od 6. do 22. veljače i 6. do 15. ožujka. Cilj je povećati povjerenje u učinkovitost i pouzdanost čistih sportskih izvedbi, izvedbi bez korištenja zabranjenih tvari.
Glavni direktor WADA-e Olivier Niggli rekao je: “Neovisni promatrački timovi WADA-e za Zimske olimpijske i paraolimpijske igre Milano Cortina 2026. sastoje se od iskusnih i upućenih stručnjaka za borbu protiv dopinga koji su dobro upoznati s osnovama snažnog antidopinškog programa. Ovi timovi igraju ključnu ulogu u osiguravanju ravnopravnih uvjeta za sve sportaše koji će sudjelovati na ovim Zimskim olimpijskim i paraolimpijskim igrama. Njihov rad tijekom i nakon Igara imat će značajan utjecaj u stvarnom vremenu i na budućim velikim sportskim događajima diljem svijeta.”
Antidopinškim programom na Zimskim olimpijskim igrama upravljat će Međunarodna agencija za testiranje u ime Međunarodnog olimpijskog odbora, dok će programom Zimskih paraolimpijskih igara upravljati Međunarodni paraolimpijski odbor. Oba programa provodit će se zajedno s Antidopinškim odjelom Organizacijskog odbora Milano Cortina, uz podršku NADO-a Italia. Sve prikupljene uzorke analizirat će WADA-in akreditirani laboratorij Antidoping FMSI u Rimu.
IO timovi pratit će sve aspekte antidopinškog programa Igara, uključujući planiranje i provedbu distribucije testova; zapošljavanje i obuku osoblja za prikupljanje uzoraka; postupke odabira, obavještavanja i prikupljanja uzoraka sportaša; transport i lanac čuvanja uzoraka; postupaka za terapijska izuzeća; upravljanja rezultatima i laboratorijskih operacija (samo Olimpijske igre).
IO tim za Zimske olimpijske igre čine: Thomas Capdevielle (Francuska), voditelj testiranja i usklađenosti Jedinice za integritet atletike (predsjednik); Ilaria Baudo (Italija), viša menadžerica za testiranje (WADA); Osquel Barroso (Italija/Kuba), viši zamjenik direktora za laboratorije (WADA); Iman Gomaa (Egipat), glavni izvršni direktor Egipatske antidopinške organizacije; Justin Lessard (Kanada/Švicarska), viši menadžer za integritet, World Aquatics; i Radka Zapletalova (Češka), medicinska i antidopinška menadžerica, Union Internationale de Pentathlon Moderne.
Za Zimske paraolimpijske igre, IO tim čine dr. Milica Vukasinović-Vesić (Srbija), ravnateljica Antidopinške agencije Srbije (predsjednica); George Tsamis (Grčka), voditelj inovacija i testiranja u WADA-i (zamjenik predsjednika i voditelj tima); Richard Perot (Francuska), potpredsjednik para badmintona Svjetske federacije badmintona i bivši predsjednik Komisije sportaša za para badminton; i dr. Sasha Sutherland (Barbados), izvršna direktorica Karipske regionalne antidopinške organizacije.
Dodatno, dva člana WADA-inog tima pomoći će IO timovima u prikupljanju povratnih informacija sportaša tijekom Igara. Elisabeth Vathje, bivša kanadska skeleton atletičarka, podržat će program tijekom prvog dijela Igara u Cortini, dok će Toby Cunliffe-Steel, bivši novozelandski veslač, biti prisutan tijekom drugog dijela u Milanu. Oboje su članovi WADA-inog Vijeća sportaša, a njihov doprinos konačnom IO izvješću, kao i njihova uloga u timu za angažman sportaša, bit će neprocjenjiv.
WADA blisko surađuje sa svojim partnerima kako bi osigurala to da sportaši budu informirani i pripremljeni za Milano Cortina 2026. U svibnju je WADA pokrenula edukativni tečaj na svojoj platformi za edukaciju i učenje o dopingu/antidopingu, pod nazivom ‘ADEL za Zimske olimpijske igre Milano Cortina 2026’, razvijen u suradnji s MOO-om i ITA-om za sportaše i trenere koji sudjeluju na Igrama. U srpnju je WADA pokrenula sličan tečaj za sportaše, njihovo prateće osoblje i trenere koji sudjeluju na Zimskim paraolimpijskim igrama razvijen u partnerstvu s IPC-om.
Ovi tečajevi odražavaju kontinuiranu predanost WADA-e obrazovanju i podršci sportašima i trenerima uoči Igara u skladu s Međunarodnim standardom edukacije. WADA također podržava antidopinški program prije Igara koji koordinira ITA i koji je započeo sredinom 2025., a službeno je pokrenut u listopadu 2025., te pomaže IPC-ovoj radnoj skupini za borbu protiv dopinga Milano Cortina 2026. Ova radna skupina ima za cilj pomoći antidopinškim organizacijama provedbu i koordinaciju učinkovitih programa testiranja za sportaše koji će vjerojatno sudjelovati na Zimskim paraolimpijskim igrama.
U tjednima koji prethode Igrama, WADA će podsjetiti antidopinške organizacije na važnost ciljanog testiranja sportaša, tražeći da se obrasci s dopinške kontrole brzo unose u ADAMS sustav te da se da prioritet analizi uzoraka onih sportaša koji će sudjelovati na ZOI-u. (V.B)
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (48. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 30. studenim 2025. godine pristiglo 3708 prijava oboljelih od gripe, od čega je 1271 prijava zaprimljena u posljednjem, 48. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz gotovo svih županija, pri čemu se u 48. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 48. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
U usporedbi s istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, u prvih dva mjeseca zaprimljeno je 3708 prijava u odnosu na 181 prijava lanjske sezone. Tijekom prvih devet tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 111 oboljelih, od kojih 4 na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 13 oboljelih, od kojih 2 u jedinici intenzivnog liječenja.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu zabilježeno je 16 % pozitivnih nalaza na gripu. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđen virus gripe A/H1N1pdm09 i A/H3.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Pokrenut nacionalni edukativni program za liječnike primarne zdravstvene zaštite s ciljem prevencije debljine u djece
Danas je započela provedba nacionalnog edukativnog programa „Uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite u prevenciji debljine u djece od 0 do 9 godina“, s ciljem osnaživanja liječnika primarne zdravstvene zaštite u području prevencije debljine u djece, kao jednog od najvažnijih javnozdravstvenih izazova današnjice. Provedbu nacionalne edukacije organizira Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Hrvatskom liječničkom komorom.
Istraživanje „Europska inicijativa praćenja debljine u djece“ iz 2022. godine ukazalo je da svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, a Hrvatska bilježi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece.
U publikaciji „Analiza stanja uhranjenosti i prehrane djece 0-9 godina u Republici Hrvatskoj“, koja je također nastala u sklopu suradnje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, objavljenoj 2024., liječnici primarne zdravstvene zaštite ukazali su na potrebe za dodatnom edukacijom u područjima promicanja adekvatne prehrane i tjelesne aktivnosti, savjetovanja i motivacijskih intervjua te liječenja debljine.
Liječnici primarne zdravstvene zaštite imaju ključnu ulogu u borbi s izazovima nezdravih životnih navika i porastom debljine od najranije životne dobi, u prepoznavanju rizičnih obrazaca, savjetovanju roditelja te podržavanju zdravih izbora od najranijih dana djetetova života.
Ovaj nacionalni edukativni program nastao je kao odgovor na potrebe liječnika primarne zdravstvene zaštite u području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece. Cilj mu je osnažiti kompetencije liječnika zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti da učinkovito djeluju u prvim godinama života djeteta te im pružiti smjernice i alate koji im mogu pomoći u savjetovanju obitelji.
Kroz dinamičan multidisciplinarni pristup, program i predavanja vodećih stručnjaka iz područja pedijatrije, epidemiologije, neonatologije, prehrane i javnog zdravstva, liječnici će steći znanje i praktične vještine o epidemiologiji debljine u djece, praćenju uhranjenosti, tjelesne aktivnosti i neaktivnosti djece, čimbenicima rizika, važnosti pravilne prehrane i dojenja u ranoj prevenciji debljine, javnozdravstvenim strategijama za prevenciju i postupanje s djecom s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
Dodatni doprinos su smjernice i prikazi slučajeva iz stvarne pedijatrijske prakse.
Edukativni program se provodi online u obliku webinara, kako bi se omogućilo sudjelovanje što većeg broja liječnika primarne zdravstvene zaštite, a pripremljen je i priručnik za polaznike edukacije.
Okolišni čimbenici – pozitivan test
Svjetska antidopinška agencija zatvorila je krajem stuudenog 2025. opsežnu istragu koja je potpuno oslobodila norvešku nogometašicu koja je bila pozitivna nakon što je slučajno progutala zabranjeni stimulans sadržan u granuliranoj gumi na terenu sa sintetičkom podlogom.
Slučaj je izbio u travnju nakon utakmice norveške ženske lige između Vålerenge i LSK Kvinner. Ništa u toj utakmici nije sugeriralo na to da će osam igračica, po četiri iz svake ekipe, kasnije biti povezano s pozitivnim testom na 1,3-dimetilbutilamin (DMBA), zabranjen Popisom zabranjenih sredstava. Rutinski testovi nakon utakmice otkrili su tragove tvari u svim uzorcima, a jedna od igračica Vålerenge premašila je dopušteni prag od 50 ng/ml, što je odmah pokrenulo protokol sankcioniranja.
“Pozitivna” igračica ostatala je anonimna tijekom cijelog procesa, ali je za The Guardian ispričala kako je emotivno taj slučaj na nju djelovao. “Bio je to strašan trenutak,” rekla je. “Bilo je to vrlo uznemirujuće iskustvo i nisam mogala shvatiti što se događa.” Sportašica je rekla da se osjeća vrlo sretnom zbog primljene podrška, ali je istaknula i težinu neizvjesnosti koja ju je pratila mjesecima čekajući rješenje.
Čim su otkriveni pozitivni rezultati, Norveška antidopinška agencija pokrenula je zajedničku istragu uz suradnju oba kluba kako bi razjasnila podrijetlo DMBA-e. Prema The Guardianu, sportski dodaci, hrana, piće ili bilo koji proizvod koji su igračice konzumirale bili su potpuno isključeni. Nije postojao zajednički obrazac koji bi objasnio prisutnost tvari, što je povećavalo zbrku i predstavljalo rizik za nogometašicu kod koje je prekoračen dopušteni limit. Prema načelu stroge odgovornosti sama prisutnost tvari u njezinom tijelu mogla je dovesti do dugotrajne suspenzije.
Istraga je dobila zaokret u srpnju kada je Norveška antidopinška agencija završila ekološke analize LSK-Hallena (igrališta na kojoj je odigrana utakmica). Uzeti su uzorci vode, prašine i smole, i tako je identificiran izvor: reciklirana guma korištena kao ispuna umjetne trave sadržavala je DMBA. Prema britanskim novinama tvar je dokumentirana znanstvenim studijama kao nusprodukt razgradnje određenih vrsta granulata u gumama. Prenesen na kožu i odjeću tijekom igre, ušao je u tijelo igračica.
Nogometašica je to jasno sažela u svojim izjavama za The Guardian rekavši: “Oduvijek sam znala da nisam učinila ništa loše.” Iako je doživjela olakšanje, izrazila je i zabrinutost zbog krhkosti sustava. “Proces i ishod djeluju donekle proizvoljno. Da se granulat nije mogao identificirati kao razlog pozitivnog testa, moja bi situacija bila puno teža. Kad si iznimno oprezan, slijediš sva pravila, a ipak završiš uvučen u ovakav slučaj, to pokazuje koliko si ranjiv kao sportaš.”
Nakon što je podrijetlo DMBA razjašnjeno, Norveška antidopinška agencija iznijela je slučaj svom neovisnom odboru koji je odlučio da igračica ne smije i ne može biti suspendirana. WADA je nakon pregleda spisa, konzultacija s vanjskim stručnjacima i prikupljanja dodatnih informacija, odlučila ne uložiti žalbu. WADA izjavljuje da za sada ima sve razloge vjerovati da je takva situacija s DMBA-om ograničena na određene umjetne travnate terene u Norveškoj.
Javna rasprava se intenzivirala tijekom rješavanja slučaja. Harriet Rudd, izvršna direktorica Vålerenge, izrazila je zabrinutost kluba zbog nedostatka regulacije materijala koji se koriste na tisućama sintetičkih terena diljem Europe. Rekla je za The Guardian da “okolišni čimbenici ubuduće zaista moraju biti visoko na radaru u borbi protiv dopinga” i upozorila da epizoda pokazuje da “antidopinški rad mora napredovati i da ovakva pitanja moraju postati mnogo veći dio onoga što treba uzeti u obzir.”
Ovaj slučaj također potiče razmišljanje o upotrebi umjetnih površina. Iako zdravstvene vlasti ne smatraju da ovakve situacije predstavljaju zdravstveni rizik, suočavaju se s kritikama zbog doprinosa onečišćenju mikroplastikom. Europska unija već je odobrila zabranu prodaje reciklirane gume i drugih polimernih ispuna od 2031. godine, mjeru koja će potpuno transformirati dizajn sintetičkih polja. U Norveškoj je nogometni savez preporučio premještanje natjecateljskih utakmica iz zatvorenih dvorana na otvoreno igralište kako bi se smanjili rizici. (V.B)
COVID-19 u Hrvatskoj (2.12.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 48. kalendarskom tjednu (tjedan od 24. do 30. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 263 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 48. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Razmišljajte o zdravlju!
Iako je doping prisutan još od davnina (zlo)uporaba dopinga eksponencijalno je porasla posljednjih godina dosežući sve razine sportskih aktivnosti, od mladih sportaša, profesionalnih sportaša pa sve do amaterskih sportaša što ukupno predstavlja dramatičan porast i gubitak poštene konkurencije. Doping nije samo ilegalan već može uzrokovati značajne neželjene nuspojave, osobito na kardiovaskularni (CV) sustav. Ti učinci spadaju među najštetnije, određujući ozbiljna stanja i bolesti CV-a te doprinoseći povećanju morbiditeta i smrtnosti od CV-a među korisnicima tvari i metoda za poboljšanje sportskih izvedbi. Važno je napomenuti da različiti čimbenici utječu na težinu nuspojava CV-a, poput vrste tvari, doze (obično veće od terapijske) i trajanja uzimanja, kao i epigenetskog učinka i međuindividualne varijabilnosti. (V.B)
Izvješće o ženama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – stanje 11./2025.
Ovogodišnje izvješće o ženama s invaliditetom sadrži prikaze općih sociodemografskih parametara te podatke o vrstama oštećenja, oštećenjima funkcionalnih sposobnosti i vrstama pomagala koje koriste žene s invaliditetom za Republiku Hrvatsku te za svaku županiju zasebno. Sve obrade iz ovog izvještaja provedene su s obzirom na stanje dana 17.11.2025. godine i u potpunosti su prilagođene novom načinu vještačenja te nema mogućnosti za analizu podataka koji su se nekad prikupljali po starom načinu utvrđivanja invaliditeta. Iz navedenog razloga se ne može primjerice provesti obrada prema završenom stupnju obrazovanja i životnim uvjetima (Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom to nema kao obavezno polje prilikom vještačenja). Obrada podataka o vrstama pomagala koje koriste žene s invaliditetom provedena je sukladno dostavljenim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Izvješće je dostupno putem sljedeće poveznice: Izvješće o ženama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – stanje 11./2025.