Okrugli stol za medije: Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima
05.03.2025.
U organizaciji Službe za ovisnosti povodom obilježavanja Hrvatskog dana bez duhanskog dima u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo 05. ožujka 2025. godine održao se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Okrugli stol za medije. Dan bez duhanskog dima obilježava se u cilju podizanja svijesti o štetnostima pušenja duhanskih i srodnih proizvoda te poticanja pušača na prestanak pušenja.
Skup je otvorio izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, prim.dr.med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je naglasio kako je štetna uporaba duhana ozbiljan zdravstveni problem koji se reflektira u akutnim i kroničnim bolestima, ali i u mnogim drugim razvojnim i društvenim pitanjima te je stoga odgovornost svih – od stručnjaka, roditelja i donositelja odluka – osigurati zdravo, sigurno i podržavajuće okruženje koje će omogućiti stvaranje i usvajanje zdravih životnih navika, s posebnim naglaskom na mlade. G. Željko Petković, pomoćnik ravnatelja, istaknuo je prioritetne ciljeve i mjere Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti do 2030. u odnosu na Smanjenje dostupnosti duhanskih i srodnih proizvoda te elektroničkih cigareta te progrme koji se provode u ovom području. U nastavku su predstavljeni rezultati istraživanja Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske, a vezano za pušenje duhana i e-cigareta koje je 2023. godine proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. U Hrvatskoj 37.9% odraslih i 38.1% mlađih odraslih trenutno puši, a najveća prevalencija pušenja duhana utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (42.5%). Prosječna dob prvog pušenja duhana među odraslima koji su barem jednom pušili duhan bila je 16 godina i 4 mjeseca. Prof. dr. sc. Marko Jakopović, dr. med., iz Klinika za plućne bolesti Jordanovac dao je osvrt vezano za bolesti povezane s pušenjem, a g. Boris Gracin, dr. med., iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” predstavio je program Škole nepušenja. Terapijske pristupe u liječenju ovisnosti o nikotinu predstavila je gđa. Irena Rojnić Palavra dr.med., iz Klinike za psihijatriju „Sveti Ivan“.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (9. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno sa 2. ožujka 2025. godine pristiglo 38386 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 3766 prijava (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, pri čemu se u 9. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj i Međimurskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 9. tjednu u sezoni 2024./2025.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona
Tijekom tekuće sezone zaključno s devetim tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 1717 oboljelih (u istom razdoblju lanjske sezone 1359), od kojih 112 na jedinicama intenzivnog liječenja (u istom razdoblju lanjske sezone 113). Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada prijavljen je 51 smrtni ishod zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 9. tjednu je oko 36 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu se detektiraju oba podtipa virusa gripe A (A/H1N1pdm09 i A/H3N2) te virus gripe B koji i dalje dominira među pozitivnim uzorcima.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Godišnja sjednica stručne zajednice EHDS2
Od 12. do 14. veljače 2025. okupili su se stručnjaci iz čitave Europske unije i Europskog gospodarskog prostora na godišnjem sastanku stručne zajednice za provođenje dijela Uredbe o europskom prostoru za zdravstvene podatke (eng. European Health Data Space) koji se odnosi na sekundardnu upotrebu zdravstvenih podataka. Zaposlenici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Sektora za medicinsku informatiku i biostatistiku aktivno su sudjelovali na sastanku zajedno s kolegama iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravstva koji su partneri na provedbi projekta Croatian Health Data Centre koji je u provedbi.
Stručna zajednica ima za cilj poduprijeti države članice i institucije koje rade na uspostavljanju tijela za pristup zdravstvenim podacima za uspješno provođenje projektnih aktivnosti i prilagodbu novodonesenom zakonodavnom okviru kojeg donosi Europski prostor za zdravstvene podatke. Razmjenom znanja i iskustava [TB1] među državama članicama postiže se sinkronizirano uključivanje ključnih dionika u procese ključne za donošenje odluka na razini pojedinih država, izbjegava se dupliciranje posla te potiče proaktivnost među partnerima.
Tamara Buble, mag. soc et mag. ethnol. et anthrop., voditeljica odjela za poslovnu analizu i procese iz HZJZ-a obnašala je tijekom druge polovice 2024. godine ulogu predsjedateljice upravljačkog odbora stručne zajednice. Predstavila je izvješće rada za prošlu godinu te predstavila plan i program rada za narednu godinu. Ulogu novog predsjedatelja opće skupštine zajednice za 2025. preuzeo je dosadašnji zamjenik Pero Ivanko, mag.soc., voditelj Odjela za podatkovnu znanost i analitiku na HZJZ..
Na sastanku su sudjelovali predstavnici uspješno provedenog projekta HealthData@EU Pilots, unutar kojeg je HZJZ sudjelovano na tri primjera primjene EHDS u praksi koje su vodili Sciensano, Europska agencija za lijekove te Europski centar za nadzor i sprječavanje zaraznih bolesti. U sklopu aktivnosti su predstavljena i dva projekta koja su u tijeku – QUANTUM i TEHDAS2. QUANTUM je projekt u potpunosti financiran sredstvima Europske unije iz fonda HORIZON, a kojem je cilj razvoj alata za procjenu kvalitete i iskoristivosti zdravstvenih podataka u sklopu EHDS, dok je TEHDAS2 projekt sufinanciran sredstvima Europske unije kojem je cilj harmonizacija implementacije Uredbe kroz pisanje smjernica i preporuka za provedbu iste. Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje na svim navedenim projektima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Svjetski dan debljine 2025. godine – u Hrvatskoj svako treće, a u Europi svako četvrto dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu
Dana 4. ožujka obilježavamo Svjetski dan debljine. Prekomjerna tjelesna masa i debljina jedan su od glavnih javnozdravstvenih izazova današnjice, posebno debljina u djece.
Prekomjerna tjelesna masa i debljina u djetinjstvu, osim svojih trenutnih negativnih učinaka na zdravlje djece, sa sobom nose i povećan rizik za debljinu i druge kronične nezarazne bolesti u odrasloj dobi. Važan je i ekonomski utjecaj debljine, kako zbog troškova skrbi povezanih s debljinom, tako i zbog gubitka ekonomske produktivnosti.
Dok se od 1990. godine debljina u odraslih više nego udvostručila na globalnoj razini, debljina u adolescenata se čak učetverostručila. 2022. godine 37 milijuna djece mlađe od 5 godina imalo je prekomjernu tjelesnu masu, a djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina s prekomjernom tjelesnom masom bilo je 390 milijuna, od čega je njih 160 milijuna imalo debljinu. Očekivanja su da će se globalno do 2035. godine debljina u djece i više nego udvostručiti u odnosu na podatke iz 2020. godine, prema projekcijama Svjetske federacije za debljinu.
Europska inicijativa praćenja debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) istraživanje je Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije kojim se, među ostalim, prati status uhranjenosti djece.
Posljednji, šesti krug toga istraživanja provodio se između 2022. i 2024. godine. Hrvatska je treći put sudjelovala u tome istraživanju koje je provedeno u školskoj godini 2021./2022. na reprezentativnom uzorku školske djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina.
Prema rezultatima zadnjeg kruga COSI istraživanja, a koji je ujedno i prvi koji obuhvaća razdoblje pandemije COVID-19, u Hrvatskoj svako treće (36%), a u Europi svako četvrto dijete (25%) ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Hrvatska se tako nalazi na četvrtome mjestu po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece te je uz pet mediteranskih zemalja (Cipar, Italija, Grčka, Malta i Španjolska) u samome europskom vrhu.
U usporedbi s rezultatima prijašnjih krugova, prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina u Hrvatskoj kontinuirano je vrlo visoka uz zabilježen blagi, iako ne statistički značajan, porast. Iako većina zemalja obuhvaćenih ovim krugom istraživanja bilježi stabilne udjele prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece navedene dobne skupine, pojedine europske zemlje bilježe statistički značajan porast, što upućuje na moguće negativne utjecaje pandemije na ovaj javnozdravstveni problem.
Problem debljine u djece značajan je javnozdravstveni izazov koji zahtijeva multidisciplinaran i multisektorski pristup kako na nacionalnoj, tako i na globalnoj razini. Upravo je to i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana debljine pod sloganom Changing systems – healthier lives, kojim se stavlja naglasak na sustave, a ne na pojedince, koje treba mijenjati.
U Hrvatskoj se trenutno provodi Nacionalni program „Živjeti zdravo“ usmjeren unapređenju zdravlja stanovnika Republike Hrvatske kroz promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti s ciljem prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine. Uz to, 2024. godine usvojen je Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. – 2027. kojemu je cilj smanjiti opterećenje debljinom poduzimanjem mjera usmjerenih na promicanje zdravih stilova života i prevenciju čimbenika rizika te osnaživanje aktivnosti usmjerenih na prepoznavanje, praćenje i liječenje debljine. Nacionalni program „Živjeti zdravo“ kao i Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. – 2027. stavljaju naglasak na potrebu za intersektorskom suradnjom kako bi se ostvario cilj prestanka rasta prevalencije debljine kako u djece, tako i u odraslih. Naglasak na suradnji između raznih dionika uključenih u prevenciju debljine stavljen je i u tekst usvojene Zagrebačke deklaracije, nastale povodom Samita supružnika europskih čelnika održanog u svibnju 2023. godine u Zagrebu. Deklaracijom se, između ostalog, prepoznaje potreba za osnivanjem Europskog centra Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju debljine u djece, što je veliki korak za Hrvatsku kao i za ostatak Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije u promicanju multisektorske suradnje po pitanju prevencije debljine u djece.
Preuzmite Infografiku: Infografika
Izvori:
World Obesity Federation, World Obesity Atlas 2023. https://data.worldobesity.org/publications/?cat=19
WHO. Obesity and overweight, 2024. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/obesity-and-overweight
WHO European Childhood Obesity Surveillance Initiative (COSI): A brief review of results from round 6 of COSI (2022–2024). Copenhagen: WHO Regional Office for Europe; 2024.
Ministarstvo zdravstva. Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. – 2027.; 2024.
Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske. Nacionalni program “Živjeti zdravo”. 2015. Dostupno na: https://zdravstvo.gov.hr/UserDocsImages/Programi%20i%20projekti%20-%20Ostali%20programi/NP%20%C5%BDivjeti%20zdravo.pdf
Zagreb declaration. Zagreb; 2023. Dostupno na: https://www.predsjednik.hr/wp-content/uploads/2023/05/9_Declaration-_EN.pdf
Musić Milanović S, Križan H, Lang Morović M, Meštrić S, Šlaus N, Pezo A. Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022.(CroCOSI). Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Zagreb; 2024. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2024/03/Publikacija-Eurpska-inicijativa-pracenja-debljije-u-djece-Hrvatska-2021.2022.-CroCOSI.pdf
Play True Day 2025.
Učinimo zajedno Play True Day 2025. uspješnim ujedinjujući naše napore i prepoznajući to da predanost čistom sportu počinje sa svakim od nas.
Nastavno na priopćenje Svjetske antidopinške agencije (WADA) od 26. studenoga, WADA želi podsjetiti globalnu antidopinšku zajednicu da će se Dan Play True 2025. obilježiti 11. travnja 2025. i poziva sve da sudjeluju u digitalnoj kampanji čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti čistog sporta.
Tema 2025., ‘Igraj istinski: Počinje s tobom’ naglašava osobnu odgovornost sportaša, trenera i svih dionika u zaštiti integriteta sporta. Od pokretanja 2014., Play True Day razvio se iz male inicijative u globalni pokret koji svake godine doseže milijune poklonika. U 2024. godini, za svoje 10. obljetničko izdanje, kampanja je postigla potencijalni doseg društvenih medija od preko 199 milijuna diljem svijeta te 259 200 angažmana na društvenim mrežama.
Predsjednik WADA-e Witold Bańka rekao je: “Play True Day je prilika da se cijela sportska zajednica ujedini i ponovno potvrdi našu predanost čistom sportu. Ovogodišnja tema ‘Play True: It Starts with You’ naglašava da zaštita integriteta sporta počinje tako da svatko od nas napravi pravi izbor.”
Uključivanje zajednice u borbu protiv dopinga
Za ovogodišnju kampanju Play True Day pozivaju se sportaši, nacionalne i regionalne organizacije za borbu protiv dopinga, sportski savezi, vlade, organizatori velikih događaja i drugi dionici u borbi protiv dopinga iz cijelog svijeta. Od svih njih se očekuje podrška ovogodišnjoj temi kampanje ‘Igraj istinito: počinje s tobom’.
Godine 2024. kampanja One Play True Team slavila je kolektiv i snagu cijele zajednice ujedinjene u borbi za čisti sport. Iako ovogodišnja kampanja pomiče fokus s kolektivnog ‘mi’ na individualno ‘vi’, ostajemo dijelom ujedinjenog tima pri čemu svatko od nas igra ključnu ulogu u globalnom pokretu suradnje za sport bez dopinga. Kroz kreativne i zanimljive aktivnosti, cilj je potaknuti akciju, pojačati osobnu odgovornost i potaknuti globalni pokret – jer čist sport ne nastaje samo tako. Počinje s tobom! (V.B)
COVID-19 u Hrvatskoj (4.3.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 9. kalendarskom tjednu (tjedan od 24. veljače do 2. ožujka 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 64 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 9. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Informiranje i savjetovanje o uslugama i resursima u području mentalnog zdravlja
Od 3. ožujka, Služba za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nudi mogućnost informiranja o uslugama u području mentalnog zdravlja putem telefona i elektroničke pošte.
Ako vam je potrebna pomoć ili informacije o uslugama stručnjaka za mentalno zdravlje, slobodno se obratite stručnom osoblju Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a. Djelatnici će pažljivo pristupiti vašem upitu, pružiti vam emocionalnu podršku te vas, ovisno o vašim potrebama, informirati o dostupnim opcijama za pomoć. Također, uputit će vas na relevantne resurse, organizacije i programe koji mogu biti od pomoći u suočavanju s mentalnim izazovima.
Telefonsko savjetovanje je dostupno svakog radnog dana od 10:00 do 14:00 sati na broju: 01 7815 652. Ako vam je lakše komunicirati putem e-maila, slobodno pošaljite upit u bilo kojem trenutku na adresu: mentalno.zdravlje@hzjz.hr. Na vaš upit bit će odgovoreno u najkraćem mogućem roku, a sve informacije bit će pružene u skladu s vašim potrebama i situacijom.
Tko bi trebao zvati?
Služba za mentalno zdravlje HZJZ-a pruža informacije i podršku svima koji trebaju pomoć u u vezi mentalnog zdravlja. Obratiti im se mogu:
- Osobe koje traže informacije o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja i stručnjacima.
- Pojedinci koji se suočavaju s emocionalnim poteškoćama, stresom, anksioznošću ili depresijom i trebaju podršku.
- Osobe koje ne znaju kome se obratiti i trebaju smjernice za daljnju pomoć.
- Članovi obitelji i prijatelji koji žele saznati kako pomoći nekome bliskom.
- Stručnjaci (npr. učitelji, poslodavci) koji žele informacije o resursima za mentalno zdravlje za druge.
Kako vam možemo pomoći?
Služba za mentalno zdravlje HZJZ-a pruža podršku i informacije svima kojima je potrebna pomoć u vezi mentalnog zdravlja. Ako se pitate koje su vam mogućnosti dostupne, evo primjera pitanja na koja možemo odgovoriti:
Dostupne usluge i stručnjaci
Koje su besplatne usluge mentalnog zdravlja dostupne u Hrvatskoj?
Kako mogu pronaći psihologa ili psihijatra u svom okruženju?
Postoje li telefonske linije za hitnu psihološku podršku?
Mentalno zdravlje i svakodnevni izazovi
Kako mogu prepoznati simptome depresije ili anksioznosti kod sebe ili bližnje osobe?
Gdje mogu potražiti pomoć ako se suočavam s jakim stresom ili emocionalnom krizom?
Kako mogu dobiti savjet ako imam problema sa snom, tjeskobom ili paničnim napadima?
Podrška i resursi
Koje organizacije ili udruge pružaju podršku za mentalno zdravlje?
Kako razgovarati s bliskom osobom koja pokazuje znakove mentalnih poteškoća?
Postoje li programi ili radionice za poboljšanje mentalnog zdravlja?
Na koje resurse se mogu osloniti ako mi je teško nositi se s gubitkom ili traumom?
Usluga je besplatna i pruža povjerljive informacije prilagođene vašim potrebama. Ako vam je potrebna podrška – ne oklijevajte, obratite se!
Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva
Hrvatski je sabor na sjednici 11. veljače 2022. g. donio odluku o proglašenju mjeseca ožujka „Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva“ u Republici Hrvatskoj.
Rak debelog i završnog crijeva (u daljnjem tekstu „rak debelog crijeva“) jedan je od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u svijetu s gotovo 2 milijuna novooboljelih i gotovo milijun smrtnih slučajeva godišnje. Uzroci raka debelog crijeva još su nepoznati, no mnoga istraživanja potvrđuju da je bolest najvjerojatnije posljedica međudjelovanja više činitelja. U manjem postotku jedan od uzroka su nasljedni genetički sindromi kao i neke bolesti crijeva.
Ovo sijelo raka je treće po pojavnosti u muškaraca i drugo u žena u 2022. godini. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u 2022. god. rak debelog crijeva je otkriven u 3 863 osobe (2 251 muškarac i 1 612 žena; MKB-10 šifre C18-C20). Ovo sijelo je drugo po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u 2023. godini. Prema podacima baze umrlih HZJZ odnosno DZS, u 2023. godini od raka debelog crijeva umrlo je 1 996 osoba (MKB šifre C18-C20). Analize trendova pokazuju da je incidencija kolorektalnog raka u Hrvatskoj u porastu od oko 1,1 % godišnje, dok je smrtnost u blagom padu, od oko 0,8 % godišnje. Na smanjenje incidencije i smrtnosti možemo utjecati pridržavanjem preporuka o prevenciji, kao što su:
· izbjegavanje alkohola i duhanskih proizvoda
· održavanje zdrave tjelesne težine
· zdrava prehrana (voće, povrće i cjelovite žitarice, uz smanjenje konzumacije crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda)
· redovita tjelesna aktivnost
· preventivni pregledi
Rak debelog crijeva u najvećem broju slučajeva nastaje relativno sporo iz izraslina u crijevima – polipa, od kojih se neki mogu pretvoriti u zloćudni tumor kada se stanice počnu nekontrolirano dijeliti. Zbog toga je ovo sijelo raka koje se može otkriti u prezloćudnoj kao i u ranoj fazi, čime možemo spasiti brojne živote, ali i doprinijeti očuvanju kvalitete života. Ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva. Stoga je važno redovno se odazivati na preventivne preglede.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
Odlukom Vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usmjeren je poboljšanju zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem i sprječavanjem bolesti omogućava bolja kvaliteta života.
Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave test na nevidljivu krv u stolici. Do sada se kao probirni pregled koristio kartični gvajakov test za otkrivanje golim okom nevidljive, tzv. skrivene krvi u stolici (skraćeno TOKS). Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju. U tijeku su pripreme za reorganizaciju programa zbog uvođenja nove vrste probirnog testa koji je prema istraživanjima osjetljiviji (fekalni imunokemijski test, skraćeno FIT).
Usvojen je novi, oportunistički program probira raka debelog crijeva za osobe s povećanim rizikom, te je tijeku planiranje priprema za provedbu. Osobe s povećanim rizikom će liječnici obiteljske medicine, prema vrsti individualnog rizika, upućivati izravno na probirnu kolonoskopiju.
Više o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva pročitajte na: https://program-rakdc.com.hr/
Izvori:
Incidencija raka u Hrvatskoj u 2022. godini
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.7. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.7. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.2. doktor medicine u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. doktor medicine u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Povodom Svjetskog dana debljine održava se dan otvorenih vrata Savjetovališta za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti
Povodom Svjetskog dana debljine 4. ožujka 2025. godine Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, čija je voditeljica prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, održava dan otvorenih vrata Savjetovališta za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti.
Povodom Svjetskog dana debljine te Hrvatskog dana osviještenosti od debljini koji se svake godine obilježavaju 4. ožujka, odnosno 16. ožujka, Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, održava dan otvorenih vrata Savjetovališta za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti. Događanje će se održati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na adresi Rockefellerova 12, Zagreb, od 10 do 18 sati.
Povodom svjetskog dana debljine predviđena je Izjava za medije voditeljice Službe za promicanje zdravlja, prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović u 11:00 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na adresi Rockefellerova 12, Zagreb.
Pozvane su sve zainteresirane punoljetne osobe koje žele osvijestiti važnost usvajanja zdravih životnih navika u svrhu prevencije debljine koja predstavlja jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih izazova u Republici Hrvatskoj. Hrvatska, zajedno s Maltom, bilježi najviši udio odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom u Europi.
Jedan od načina pristupanja tom izazovu je i savjetovanje sa stručnjacima u svrhu mijenjanja životnih navika i podizanje svijesti o debljini kao o kroničnoj bolesti. Isto je dostupno u našem savjetovalištu čiji rad želimo predstaviti ovim danom otvorenih vrata.
U savjetovalištu će biti dostupan tim stručnjaka u sastavu: liječnici, nutricionisti, kineziolog, psiholozi i sanitarni inženjeri. Posjetitelji će moći dobiti uvid u svoju tjelesnu kompoziciju te kratko savjetovanje o pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti i promjeni životnog stila. Također u sklopu ovog obilježavanja 11. ožujka 2025. godine održat će se i javnozdravstvena akcija pod nazivom „Što kaže Vaša vaga?“ na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Mjesto i vrijeme održavanja akcije će biti Kemijski odsjek, Horvatovac 102a, Zagreb, u 10 sati.
Cilj akcije je podignuti svijest o važnosti prevencije debljine u studentskoj populaciji s obzirom da svaka četvrta osoba u dobi od 18 do 24 godine u Republici Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. U okviru akcije održat će se panel predavanje na temu debljine i promicanja zdravih navika. Nakon panela uslijedit će Q&A te kviz.
Drugi dio akcije uključit će mjerenje tjelesne kompozicije te savjetovanje o prehrani i tjelesnoj aktivnosti u sklopu prevencije debljine. Savjetovanje će provoditi djelatnici Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo; liječnici, nutricionisti, psiholozi, sanitarni inženjeri.
Studentima će biti ponuđeno i savjetovanje o spolnom i reproduktivnom zdravlju, uz mogućnost besplatnog i anonimnog testiranja na najčešće spolno prenosive bolesti iz uzorka urina.
Posljednji u nizu ovih događaja bit će 16. ožujka 2025. godine kada se obilježava Hrvatski dan osviještenosti o debljini.
U suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom organizirat ćemo javnozdravstvenu akciju „Hodanjem do zdravlja“ u parku Vjekoslava Majera u Zapruđu, na hodačkoj stazi Živjeti zdravo, s početkom u 11 sati.
Svrha je ove akcije podizanje svijesti stanovnika grada Zagreba o važnosti tjelesne aktivnosti i postojanja inkluzivne staze uređene u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo.
U planu su, ovisno o vremenskim uvjetima, sljedeće aktivnosti: početno razgibavanje, zajedničko hodanje stazom, demonstracija vježbi na postojećim spravama na stazi te rekviziti za igru na otvorenom. Pozvani su svi građani grada Zagreba svih dobnih skupina.
Međunarodni dan rijetkih bolesti 2025.
Rijetke bolesti definiraju se kao one koje pogađaju manje od jednog pojedinca na 2.000 stanovnika. Prema informacijama Europskog udruženja za rijetke bolesti (Eurordis), postoji više od 6.000 takvih bolesti koje pogađaju između 30 i 40 milijuna ljudi u Europskoj uniji, od čega je otprilike 50 % djece.
Oko 80 % rijetkih bolesti ima genetsku pozadinu, dok su preostale posljedica infekcija, alergija ili čimbenika iz okoline. Utjecaj ovih bolesti na pacijente, njihove obitelji i njegovatelje je značajan, a često ostaju nedijagnosticirane zbog nedostatka informacija ili otežane dijagnostike.
Praktični problemi koji se javljaju kod rijetkih bolesti uključuju slabu informiranost, nezadovoljavajuću medicinsku skrb, lošu dostupnost terapija i manjak šifri za rijetke bolesti u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10) Svjetske zdravstvene organizacije. Za veliki broj rijetkih bolesti još uvijek nije pronađena učinkovita terapija, a dostupni lijekovi su često skupi i nedostupni većini pacijenata.
Zbog fragmentiranog znanja o rijetkim bolestima i malog broja oboljelih, nužna je međunarodna suradnja. Stoga je prikupljanje podataka o rijetkim bolestima važno i za Republiku Hrvatsku kao članicu EU-a, kako bi se osigurala adekvatna medicinska skrb za pacijente s tim bolestima.
Kako bi se unaprijedila skrb za oboljele od rijetkih bolesti, kontinuirano je potrebno i educirati javnost o njihovom postojanju. Međunarodni dan rijetkih bolesti obilježava se 28. veljače, kako u Hrvatskoj, tako i diljem svijeta.
Slučaj Sinner je uistinu specifičan
Nedavni skandal Sinnera, trenutno prvoplasiranog tenisača, šokirao je sportski svijet nakon što je Talijan postigao dogovor vezan uz dopinški prekršaj, što je rezultiralo tromjesečnom suspenzijom. U noći 14. veljače, njegov odvjetnik Jamie Singer razgovarao je s višim odvjetnikom WADA-e. Sljedećeg jutra objavljeno je da je Sinner prihvatio tromjesečnu zabranu. Muški broj jedan i WADA potvrdili su da su postigli “sporazum o rješavanju slučaja” oko njegova dva pozitivna dopinška testa od prošlog ožujka.
Incident je izazvao intenzivnu raspravu, postavljajući pitanja o pravednosti i integritetu. Vrijeme isključenja znači da će se Jannik Sinner vratiti točno na vrijeme za sljedeći Grand Slam – French Open, koji je na rasporedu 25. svibnja u Parizu. Sporni dogovor između njegova odvjetničkog tima i WADA-e izazvao je tvrdnje o povlaštenom tretmanu, pri čemu je nekoliko igrača izrazilo zabrinutost oko integriteta čistog sporta i jednakopravnosti sportaša.
Talijan je tvrdio da je klostebol, zabranjeni steroid, ušao u njegov sustav slučajnom kontaminacijom tijekom masaže koju je provodio njegov fizioterapeut. WADA je uložila žalbu na presudu da Sinner “nije kriv niti nemaran”, što je na CAS-u moglo dovesti do sankcije od jedne do dvije godine. Unatoč uvjerenju u svoju nevinost, Sinner je oklijevao prihvatiti tromjesečnu suspenziju. Njegov odvjetnik Singer je rekao: “Kada sam govorio ‘pa, gledaj, možda bismo se trebali nagoditi za tri mjeseca’, on je govorio ‘zašto bismo to učinili ako je prvi neovisni sud utvrdio da uopće nema razloga za sankciju, zašto bih sada prihvatio tri mjeseca?'” Singer je savjetovao: “Nikad se ne zna što će se dogoditi na ročištu, znamo da WADA forsira godinu dana. Dakle, mogućnost od tri mjeseca, po mom mišljenju, bila bi dobra mogućnost.” WADA je smatrala da je Sinner trebao biti kažnjen zbog principa stroge odgovornosti, ali jednako tako treba sagledati i eventualnu krivnju njegovog pratećeg osoblja. Glavni savjetnik WADA-e, Ross Wenzel, rekao je: “Ovo je slučaj koji je bio milijun milja daleko od dopinga”, dodajući da znanstveni dokazi pokazuju da se nije radilo o sportaševom namjernom dopingu.
Glavna točka kontroverze je zašto Sinnerovi bivši fizioterapeut i trener, koji su bili odgovorni za ulazak klostebola u njegov sustav, nisu bili suočeni s odgovornošću. Giacomo Naldi koristio je sprej Trofodermin koji se izdaje bez recepta, a koji mu je osigurao Umberto Ferrara – ali niti jedan nije prozvan za kršenje dopinškog pravila. 23-godišnjak se u međuvremenu razišao s njima, ali kako se takva pogreška mogla dogoditi – I to u vrhunskom i bogatom sportu? U međuvremenu, Ferrara, kao da ničega nije ni bilo, nastavlja suradnju s Matteom Berrettinijem. (V.B)
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (8. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno sa 23. veljače 2025. godine pristiglo 34620 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 4854 prijava (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, pri čemu se u 8. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 7. tjednu u sezoni 2024./2025.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona
Tijekom tekuće sezone zaključno sa osmim tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 1537 oboljelih, od kojih 103 na jedinicama intenzivnog liječenja. Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena četrdeset četiri smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u osmom tjednu je oko 40 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu i dalje dominira virus gripe B.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
PROGOVORI – SPEAK UP
Pomozite nam zaštititi sportaše i integritet sporta. Svaki put kad netko iznese informaciju o dopingu, približavamo se čistim i poštenim uvjetima za sve sudionike u sportu. Znamo da je iznošenje osjetljivih informacija “velika” odluka – odluka o kojoj morate dobro promisliti.
Pozdravljamo hrabrost potrebnu za izražavanje zabrinutosti oko dopinga. Informacije koje nam povjerite, shvaćamo vrlo ozbiljno. Ova web stranica je siguran način da prijavite aktivnost za koju mislite da je u suprotnosti s antidopinškim pravilima. Bez obzira na to odlučite li ostati anonimni ili nam dostavite svoje podatke za kontakt, sve što nam kažete je strogo povjerljivo. (V.B)
Hrvatski dan liječnika 2025.
Svakoga 26. veljače obilježava se Hrvatski dan liječnika koji se odnosi na doktore medicine i doktore dentalne medicine, ali zapravo se odnosi i na sve one u medicini i sve one koji trebaju liječnike da rade zajedno kako bi zdravstveni sustav bio što bolji za sve.
Nacionalni dan liječnika ima bogatu povijest, na taj je dan još 1874. godine osnovan Hrvatski liječnički zbor (HLZ), utemeljen radi unapređenja zaštite zdravlja naroda, stručnog i znanstvenog rada, njegovanja liječničke etike i zaštite staleških interesa. Ovo, godišnje obilježavanje služi kao trenutak za odavanje počasti predanosti, vještini i odlučnosti liječnika da budu posvećeni pružanju visokokvalitetne zdravstvene skrbi, zbog čega zaslužuju potporu svaki dan u godini. Pri tome se treba prisjetiti nevjerojatnog posla koji liječnici obavljaju svaki dan i izazova s kojima se suočavaju. Zdravstvena zaštita je puno više od pružanja preventivne skrbi, točne dijagnoze i liječenja bolesti, radi se i o tome da su to ljudi koji svjesno odlučuju da će svoje živote posvetiti pomaganju drugima. Osim svojih kliničkih uloga, liječnici značajno pridonose medicinskim istraživanjima, inovacijama i stalnom poboljšanju vještina u pružanju zdravstvene skrbi. Ne treba zaboraviti da liječnici provode više od desetljeća na izobrazbi, usavršavanju, kako bi bili najbolje osposobljeni i spremni za obavljanje važne, pa i vitalne uloge u svojim zajednicama. Zahvalnost i poštovanje za neumorni trud liječnika izražavaju ovom prilikom mnoge naše zdravstvene ustanove, kao i pacijenti.
Dobra je spoznaja da i dalje postoji interes mladih za područje medicine, iako se liječnička profesija suočava s mnogim ozbiljnim izazovima. Uz proslavu ovog dana, treba spomenuti neke od izazova s kojima se suočavaju kako bi se podigla svijest o njima i pokrenuo dijalog. Jedan od njih svakako je burnout, sindrom sagorijevanja, izgaranja liječnika na poslu, kao stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovano pretjeranim i dugotrajnim stresom. Liječnici očito nisu jedina profesija koja se bavi traumatičnim situacijama na poslu, no dugo radno vrijeme, veliko radno opterećenje i administrativna opterećenja u zdravstvenom sustavu mogu utjecati na dobrobit liječnika, dovodeći do sagorijevanja. U tom smislu pitanje zadovoljstva liječnika zahtijeva stalnu pozornost i podršku, između ostalog i kroz stvaranje što boljih radnih uvjeta, osiguravanje adekvatnih omjera zdravstvenih radnika, primjerene plaće koja drži korak s inflacijom, kao i radne fleksibilnosti koja više odgovara potrebama ljudi. Uz razumijevanje određenih izazova i poteškoća, njihovo rješavanje, poboljšavanje radnog okruženja te davanje jasne podrške napredovanju liječnika, smanjit će se i potreba razmišljanja liječnika o odlasku u druge sredine ili čak o napuštanju liječničke profesije.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, brojnost liječničke profesije krajem veljače 2025. godine predstavlja 16.408 doktora medicine sa zaposlenjem u sustavu zdravstva, od kojih su 10.462 ili 64% liječnice. U zdravstvu je isto tako zaposleno 4.112 doktora dentalne medicine, od kojih je 2.821 ili 69% žena.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje u zajedničkoj akciji JA HEROES (Joint Action on HEalth woRkfOrce to meet health challEngeS) na temu zdravstvene radne snage za suočavanje s izazovima u području zdravlja i zdravstva. U projektu sudjeluje 19 europskih zemalja i 51 partnerska organizacija koje rade zajedno na poboljšanju kapaciteta planiranja zdravstvene radne snage kako bi se osigurala dostupnost, održivost i otpornost zdravstvenog sustava. Projekt je planiranog trajanja od veljače 2023. do lipnja 2026. godine. Opći cilj projekta je poboljšati kapacitete zemalja za planiranje radne snage u zdravstvu za budućnost. Tijekom projekta će se provesti i dijalog o politikama na temu planiranja radne snage u zdravstvu sa svim relevantnim dionicima u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske. Glavni ciljevi dijaloga o ljudskim resursima u zdravstvu su: poboljšati razumijevanje problema, utvrditi potencijalna rješenja i postići konsenzus o najboljem načinu nastavka rješavanja izazova. Glavni ishod dijaloga je dogovor oko prijedloga unapređenja planiranja ljudskih resursa u zdravstvu.
Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja
„Ako ste neutralni u situacijama nepravde, odabrali ste stranu tlačitelja.“ – Desmond Tutu
Posljednja srijeda u veljači rezervirana je za Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Ove godine ga obilježavamo 26. veljače.
Definicije vršnjačkog nasilja razvijale su se kroz vrijeme, posebno s pojavom elektroničkog nasilja, no njegova su ključna obilježja ostala ista. Vršnjačko nasilje definira se kao bilo koje agresivno ponašanje koje uključuje sljedeće aspekte:
1) namjera da se načini šteta
2) opetovanost
3) jasna neravnopravnost moći između počinitelja nasilja i žrtve (Gaffney, Ttofi i Farrington, 2021).
Kako bi se podigla svijest o vršnjačkom nasilju te kako bi se potaknuo sustavniji rad na prevenciji nasilja, Hrvatski sabor je u veljači 2017. godine donio Odluku o proglašenju Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, koji je poznat i pod nazivom Dan ružičastih majica. Dan ružičastih majica počeo se obilježavati u Kanadi 2007. godine nakon što je dječak koji je nosio ružičastu majicu u znak podrške majci oboljeloj od maligne bolesti bio izložen vršnjačkom nasilju.
Iako se vršnjačko nasilje ponavlja, djeca i mladi ga često ne prijavljuju zbog straha od pojačavanja nasilja ili nesigurnosti u to je li određeno ponašanje nasilno.
Kada određeno ponašanje „prelazi granicu“? Kako prepoznati nasilje? Djeca mogu biti izložena brojnim vrstama nasilnog ponašanja, od tjelesnog preko verbalnog, socijalnog, seksualnog, do elektronskog, kao onoga koje je posljednje prepoznato (Reić Ercegovac, 2016). Iako nasilje može poprimiti različite oblike (od nanošenja ozljeda osobi preko izrugivanja, ponižavanja do izoliranja), zajedničke karakteristike nasilnog ponašanja su da prelazi osobne granice i da kod žrtve izaziva neugodne emocije (poput prestrašenosti, tuge, ljutnje itd).
Koje su posljedice vršnjačkog nasilja? Posljedice mogu biti dugotrajne, mogu otežavati svakodnevno funkcioniranje i prouzrokovati osobnu patnju. Postoje jasni dokazi iz longitudinalnih istraživanja da doživljeno vršnjačko nasilje može uzrokovati smetnje mentalnog zdravlja u odraslosti, poput depresivnosti, anksioznosti i suicidalnosti. Vršnjačko nasilje je prepoznato kao vodeći javnozdravstveni problem koji povećava rizik za lošije zdravlje, niže socijalne i obrazovne ishode u kasnijim razdobljima. Ove posljedice nisu ograničene na žrtve nasilja, nego na sve uključene u nasilje, kao što su počinitelji i žrtve-počinitelji: u odnosu na opću populaciju, veća je vjerojatnost da će se počinitelji nasilja osjećati tužno ili beznadno, imati suicidalne misli, nositi oružje, izostajati iz škole, opijati se, ali i sami biti žrtve nasilja (Gereš i sur., 2021; Armitage, 2021).
Kako prepoznati da je dijete uključeno u nasilje?
Bilo koje dijete u bilo kojem trenutku može postati žrtvom nasilja. Važno je pravovremeno reagirati kada posumnjamo da bi dijete moglo biti izloženo nasilju. Neki od indikatora mogu biti promjene u ponašanju i navikama – dijete je tjeskobno, sniženog raspoloženja, češće plače, izražava strah od odlaska u školu, izbjegava školu, odbija jesti ili pojačano jede, teško usniva i održava san. Može postati i agresivno i uznemireno, razviti psihosomatske simptome, poput glavobolja, trbobolja, vrtoglavica, bolova u mišićima. Mogu se pojaviti i suicidalne misli i namjere.
Što učiniti kada primijetimo da je prisutno vršnjačko nasilje?
Svaka osoba u djetetovu okruženju – roditelji, učitelji, vršnjaci – može pridonijeti stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja. Ako sumnjate da je dijete izloženo nasilju, obratite se stručnim službama i potražite pomoć.
U nastavku donosimo poveznice na kojima možete pronaći korisne informacije o postupanju u slučaju sumnje na nasilje.
Uz žrtve, važno je pružiti pomoć i osobi koja se ponaša nasilno, s jasnom porukom da činjenje nasilnih djela nije dozvoljeno i da se neće tolerirati. Oni koji čine nasilje trebaju biti rano prepoznati uz razumijevanje da vjerojatno imaju probleme u više područja svog života. Na institucijama je dugotrajni zadatak sustavnog rada na prevenciji vršnjačkog nasilja. Nasilje nije privatna stvar – odgovornost je svih nas da ga zaustavimo i spriječimo.
Vjerovanja i stavove koji podržavaju otvorenu upotrebu agresije, i normaliziraju nasilje, potrebno je mijenjati na svim razinama društva.
Literatura:
Armitage, R. (2021). Bullying in children: impact on child health. BMJ paediatrics open, 5(1).
Gereš, N., Orpinas, P., Rodin, U., Štimac-Grbić, D., & Mujkić, A. (2021). Bullying and Attitudes Toward Masculinity in Croatian Schools: Behavioral and Emotional Characteristics of Students Who Bully Others. Journal of interpersonal violence, 36(7-8), 3496–3513. https://doi.org/10.1177/0886260518777011
Gaffney, H., Ttofi, M. M., & Farrington, D. P. (2021). What works in anti-bullying programs? Analysis of effective intervention components. Journal of school psychology, 85, 37-56.
Reić Ercegovac, I. (2016). Doživljeno vršnjačko nasilje: relacije s dobi, spolom, razrednim ozračjem i školskim uspjehom. Školski vjesnik: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 65(2), 251-271.
COVID-19 u Hrvatskoj (25.2.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 8. kalendarskom tjednu (tjedan od 17. do 23. veljače 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 80 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 8. kalendarskom tjednu zabilježene su četiri prijave smrtnih ishoda od COVID-19 od kojih su dva nastupila u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.