Populacijski registri za rak su javnozdravstveni alati koji prikupljaju podatke o svim slučajevima raka dijagnosticiranih na određenom geografskom području kako bi se mogli izračunati osnovni epidemiološki indikatori opterećenja bolešću i prema njima kreirale, usmjeravale i podešavale zdravstvene politike. Zbog kompleksnosti i opsežnosti procesa prikupljanja i obrade podataka, kao i čestih problema u pristupu potrebnim podacima, u velikoj većini europskih država izvještaji populacijskih registara za rak se tipično objavljuju od 18 do 24 mjeseca nakon završetka kalendarske godine na koju se odnose.
Registar za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) je populacijski registar koji prati pojavnost raka na području Republike Hrvatske. Djeluje od 1959. godine, a prvi izvještaj napravljen je za 1968. godinu. Od 2015. godine dio je Nacionalnog javnozdravstvenog informacijskog sustava (NAJS) pri HZJZ.
Godišnji izvještaji Registra za rak redovito se objavljuju na web-stranicama HZJZ i dostupni su na poveznici. Radi se o dinamičkoj bazi podataka koja se konstantno nadopunjuje prema međunarodnim smjernicama te su objavljeni podaci podložni manjim promjenama. Stoga se podaci o broju slučajeva u nekoj godini objavljeni kod prikaza trendova bolesti mogu blago razlikovati od onih objavljenih u izvještaju za tu godinu, što je uobičajena praksa svih populacijskih registara za rak.
U 2022. godini zabilježeno je 26.105 novih dijagnoza raka (C00-C97 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti, bez ne-melanomskog raka kože (C44*)), 13.865 u muškaraca (53 %) i 12.240 u žena (47 %). Ukupna godišnja gruba stopa incidencije, prema procjenama stanovništva Hrvatske sredinom 2022. godine Državnog zavoda za statistiku, bila je 677,1/100.000; 745,2/100.000 u muškaraca i 613,5/100.000 u žena.
Broj novopostavljenih dijagnoza vratio je se na pretpandemijske vrijednosti, nakon smanjenja incidencije uzrokovanog okolnostima COVID-19 pandemije. Gotovo dvije petine (37 %) svih novih slučajeva raka dijagnosticirano je u osoba mlađih od 65 godina (Slika 1).
Najčešća sijela raka kod muškaraca u 2022. godini bila su rak prostate (2609 slučajeva; 19 % svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2392; 17 %), rak debelog i završnog crijeva (2251; 16 %), rak mokraćnog mjehura i drugog urotelnog sustava (891; 6 %) i rak bubrega (617; 5 %). Kod žena najčešća sijela bila su rak dojke (3088 novih slučajeva; 25 %), rak debelog i završnog crijeva (1612; 13 %), rak dušnika, bronha i pluća (1275; 10 %), rak tijela maternice (817; 7 %) i rak štitnjače (574; 5 %). Najčešća sijela raka u muškaraca i žena u 2022. prikazana su na slikama 2a i 2b.
Slika 2a. Najčešća sijela raka u muškaraca u 2022.
Slika 2b. Najčešća sijela raka u žena u 2022.
Najviša dobno-standardizirana stopa incidencije raka (dobno specifične stope prema procjenama stanovništva sredinom godine za 2022., standardizirane na dobnu strukturu Popisa 2011.) u muškaraca zabilježena je u Međimurskoj, Virovitičko-podravskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a najniža u Ličko-senjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Kod žena, stope incidencije raka bile su najviše u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najniže u Zadarskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Podaci su prikazani na slikama 3a i 3b.
Slika 3a. Incidencija raka po županijama u 2022. godini, dobno-standardizirana stopa (HR11) na 100.000 stanovnika, muškarci
Slika 3b. Incidencija raka po županijama u 2022. godini, dobno-standardizirana stopa (HR11) na 100.000 stanovnika, žene
Detaljniji podaci dostupni su u dokumentu na poveznici: Podaci Registra za rak za 2022. godinu