Ozljede u Republici Hrvatskoj u 2023. godini
Ozljede predstavljaju važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i svijetu zbog visokog udjela u ukupnoj smrtnosti i pobolu.
U publikaciji “Ozljede u Republici Hrvatskoj” prikazan je mortalitet i morbiditet od ozljeda u Hrvatskoj po spolu, dobi i geografskoj distribuciji. Osim toga, publikacija sadrži i kratki dio u kojem su prikazani osnovni pokazatelji veličine problema u svijetu u svrhu usporedbe i boljeg razumijevanja važnosti ozljeda.
Publikaciju možete preuzeti ovdje.
COVID-19 u Hrvatskoj (18.3.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 11. kalendarskom tjednu (tjedan od 10. do 16. ožujka 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljena je 51 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 11. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Javnozdravstvena akcija povodom pete godišnjice potresa i obnove zgrade HZJZ-a
Povodom pete godišnjice potresa i završetka obnove zgrade Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u suradnji s Ministarstvom zdravstva RH organizira se javnozdravstvena akcija namijenjena građanima
Javnozdravstvena akcija održat će se u subotu, 22. ožujka od 10 do 16 sati u amfiteatru HZJZ-a, Rockefellerova 2 (ulaz prikazan na karti ispod). Građani se ne moraju naručivati.
Građani će moći izmjeriti:
- razinu šećera u krvi,
- kolesterola,
- HbA1c,
- pedobrahijalnog indeksa (prevencija periferne arterijske bolesti) i
- krvnog tlaka.
Također će dobiti savjete stručnjaka o unaprjeđenju zdravlja, a dostupni će biti i edukativno-promotivni letci. Akcija ima za cilj podići svijest o važnosti brige za vlastito zdravlje, s naglaskom na prevenciju i rano otkrivanje vodećih kroničnih nezaraznih bolesti (osobito kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa).
Pozivamo sve građane da nam se pridruže i učine prvi korak prema zdravijem životu!
Popis lijekova za veljaču 2025
Popisu lijekova registriranih u RH* do 28.02.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
- putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
- putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini održava se javnozdravstvena akcija „Hodanjem do zdravlja”
Zagreb, 16. ožujka 2025. godine – Povodom obilježavanja „Hrvatskog dana osviještenosti o debljini“, koji se svake godine obilježavaju 16. ožujka, Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u sklopu Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom organiziraju javnozdravstvenu akciju „Hodanjem do zdravlja” u parku Vjekoslava Majera u Zapruđu, na hodačkoj stazi Živjeti zdravo, s početkom u 11 sati.
Svrha je ove akcije je podizanje svijesti stanovnika grada Zagreba o važnosti tjelesne aktivnosti i postojanja inkluzivne staze uređene u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo. U planu su, ovisno o vremenskim uvjetima, sljedeće aktivnosti: početno razgibavanje, zajedničko hodanje stazom, demonstracija vježbi na postojećim spravama na stazi te rekviziti za igru na otvorenom.
Pozvani su svi građani Zagreba svih dobnih skupina.
Hodanje je jednostavna, a iznimno korisna tjelesna aktivnost koja poboljšava tjelesno i mentalno zdravlje, a zajedno možemo podići svijest o važnosti kretanja i zdravih životnih navika. Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokrenuo je javnozdravstvenu akciju „Hodanjem do zdravlja” prvenstveno kao poziv svima koji posljednjih godina nisu našli vremena za tjelesnu aktivnost, da u slobodno vrijeme uključe što više hodanja u svoj život i na taj način učine velik korak prema unapređenju vlastitog zdravlja.
Hodanje mogu prakticirati ljudi svih dobnih skupina, uključujući i one koji se nikada nisu bavili nekom tjelesnom aktivnošću. Prednost u odnosu na druge tjelesne aktivnosti je da je jednostavna i najpristupačnija aktivnost te nema uobičajene barijere koje se mogu susresti kod drugih aktivnosti, poput posebnih sposobnosti ili vještina. Protektivan utjecaj hodanja prepoznat je u prevenciji bolesti koje su posljedica modernog „sjedilačkog“ načina života i nema prepreka, a ne bi trebalo biti ni izlika, da se uključi više hodanja u svakodnevni čovjekov život.
Hrvatski sabor je 2017. godine donio odluku o obilježavanju „Hrvatskog dana osviještenosti o debljini“ svake godine 16. ožujka, a u kojem se posebna pozornost posvećuje prevenciji, dijagnozi i liječenju debljine, bolesti koja je postala jedan od najvećih javnozdravstveni problem današnjice.
Cilj „Hrvatskog dana osviještenosti o debljini“ je istaknuti uzroke i posljedice debljine kao i važnost prevencije debljine, unapređenja zdravlja, poticanja pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti kako bi se dovelo do smanjenja niza bolesti koje su usko povezane s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Prema Svjetskom atlasu debljine 2022. (World Obesity Atlas 2022) predviđa se da će u Hrvatskoj do 2030. s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac. Ova saznanja naglašavaju da će Hrvatska propustiti ispuniti cilj Svjetske zdravstvene organizacije da do 2025. godine zaustavi porast debljine i zadrži razinu iz 2010. godine.
„Hodanje je čovjekov najbolji lijek!“– Hipokrat
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (10. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno sa 9. ožujka 2025. godine pristiglo 40690 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 2304 prijava (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, pri čemu se u 10. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj i Primorsko-goranskoj (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 10. tjednu u sezoni 2024./2025.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona
Tijekom tekuće sezone zaključno s desetim tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 1843 oboljelih (u istom razdoblju lanjske sezone 1385), od kojih 118 na jedinicama intenzivnog liječenja (u istom razdoblju lanjske sezone 114). Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada prijavljeno je 56 smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 10. tjednu je oko 29 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu se detektiraju oba podtipa virusa gripe A (A/H1N1pdm09 i A/H3N2) te virus gripe B koji i dalje dominira među pozitivnim uzorcima.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Svjetski dan bubrega
Drugog četvrtka u ožujku obilježava se Svjetski dan bubrega, inicijativa organizacija The International Federation of Kidney Foundations – World Kidney Alliance (IFKF – WKA). Ovogodišnja je tema kampanje: ”Jesu li tvoji bubrezi OK? Otkrij bolest rano – zaštiti zdravlje svojih bubrega”, naglašavajući potencijalno životno-promjenjiv utjecaj ranog otkrivanja i intervencije u prevenciji i liječenju bolesti bubrega.
Procjenjuje se da kronična bolest bubrega (KBB) pogađa otprilike 850 milijuna ljudi širom svijeta. Ako se ne otkrije i ne liječi na vrijeme, KBB može napredovati do zatajenja bubrega, što dovodi do ozbiljnih komplikacija i prijevremene smrti. Do 2040. godine, KBB bi trebala postati 5. vodeći uzrok smrti, što naglašava hitnu potrebu za globalnim strategijama u borbi protiv bolesti bubrega.
Prema broju umrlih u 2023. godini u Hrvatskoj, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na osmom su mjestu s 1 665 umrlih osoba, od toga je 891 osoba umrlo zbog bubrežnog zatajenja.
Kronična bubrežna bolest česta je bolest koja se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma. Nakupljanje otpadnih produkata i viška tekućine može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti cjelokupno zdravlje.
Vodeći uzroci bubrežne bolesti jesu šećerna bolest (dijabetes) i povišen arterijski tlak (hipertenzija). Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja, stoga je bitno da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika, kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.
Simptomi kronične bubrežne bolesti razvijaju se polako i postupno pa ih u početnim stadijima često nema ili budu neprepoznati. U takvoj ranoj fazi, nepravilna bubrežna funkcija može se otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće je riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, koja može pokazivati povišene vrijednosti kreatinina u krvi te povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom. Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca. Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnine, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža.
Rano otkrivanje i sprječavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja:
- budite tjelesno aktivni
- redovito kontrolirajte svoj krvni tlak
- redovito kontrolirajte svoj šećer u krvi
- zdravo se hranite, smanjite unos soli i kontrolirajte svoju tjelesnu težinu
- održavajte zdrav unos tekućine
- nemojte pušiti i nemojte boraviti u pušačkim prostorima
- imajte na umu štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjetujte se sa svojim liječnikom oko lijekova
Ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika za razvoj kronične bubrežne bolesti (npr. šećerna bolest, povišen krvni tlak), redovito kontrolirajte funkciju svojih bubrega prema uputi liječnika.
Izvori:
https://www.worldkidneyday.org/
https://www.ifkf.org/about-ifkf/
Raspored održavanja javnozdravstvenih stručnih sastanaka u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo 2025.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s Hrvatskim društvom za javno zdravstvo, nastavlja s organizacijom i provedbom javnozdravstvenih stručnih sastanaka i u 2025. godini po dolje navedenom rasporedu. Sudjelovanje na sastancima boduje se sukladno odlukama Hrvatske liječničke komore, Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Hrvatske komore zdravstvenih radnika.
Napomena: moguće promjene rasporeda bit će oglašene pravovremeno.
| Broj | Predavači | Tema | Datum |
| 01 | doc. dr. sc. Ljiljana Žmak, prim. dr. med. | Bioterorizam, biološko ratovanje i biozločin | 21.03.2025. |
| 02 | doc. dr. sc. Natko Gereš, dr. med. | Demencija i Zakon o zaštiti osoba s duševnim poremećajima | 04.04.2025. |
| 03 | mr. Željko Petković, univ. spec. crim. | Osiguranje kvalitete programa prevencije i tretmana ovisnosti – aktualni trendovi i odgovori | 25.04.2025. |
| 04 |
prim. Goranka Petrović, dr. med. |
Utjecaj migracija (strani radnici) na tuberkulozu u Hrvatskoj | 09.05.2025. |
| 05 | Irena Barišić, dr. med. | Joint Action PERCH | 16.05.2025. |
| 06 | Luka Delak, dr. med. | Prilike za smanjenje ugljičnog otiska zdravstvenih sustava i njihov održivi razvoj | 23.05.2025. |
| 07 | Ivana Brkić Biloš, dr. med. | Ozljede kod djece | 06.06.2025. |
| 08 | Snježana Karlo, mag. oec. | Uloga testiranja u antidopinškom programu | 12.09.2025. |
| 09 | doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. / Martina Ivanić, dipl. med. tech. | Preventivni zdravstveni pregledi | 26.09.2025. |
| 10 | Maja Lang Morović, prof. rehabilitator | Akcijski plan za debljinu | 10.10.2025. |
| 11 | Marina Mihalinac Bolanča, dr. med. | Dugotrajno sjedenje na radnom mjestu – podcijenjeni rizik | 24.10.2025. |
| 12 | Davor Gretić, mag. med. biochem. | Mišljenja o plinovima | 07.11.2025. |
| 13 | Matea Vunderl Dokoza, mag. ing. tech. text. | Prilog VIII. Uredbe CLP | 21.11.2025. |
| 14 | doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. | Izrada planova evakuacija za osobe s invaliditetom | 05.12.2025. |
| 15 | Bojana Mahmutović, dr. med. | Strateško predviđanje (Strategic foresight) kao alat za procjenu i predviđanje prijetnji u javnom zdravstvu | 12.12.2025. |
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/6-23-6 od dana 12. lipnja 2023., KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/8-23-08 od dana 6. srpnja 2023., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-20 od dana 30. rujna 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-08 od dana 17. veljače 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.
Predstavljeni rezultati Istraživanja uporabe stimulativnih droga u Republici Hrvatskoj (Zagreb, 04. ožujka 2025.)
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo 4. ožujka 2025. predstavljeni su rezultati kvalitativnog Istraživanja uporabe stimulativnih droga u Republici Hrvatskoj, provedenog u suradnji sa stručnjacima s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj istraživanja bio je steći uvid u obrasce uporabe stimulativnih droga, karakteristike konzumenata te izazove vezane uz dostupnost zdravstvenih i savjetodavnih usluga.
Istraživanje je obuhvatilo 24 ispitanika koji su u prethodnih 12 mjeseci konzumirali MDMA, ecstasy, amfetamin, metamfetamin, kokain ili nove psihoaktivne tvari stimulativnog tipa. Rezultati su pokazali da se stimulativne droge najčešće konzumiraju u društvenim situacijama, poput izlazaka i festivala, ali i u poslovnim okruženjima. Kao najčešći razlozi za uporabu navode se povećanje fokusa i energije, nošenje sa stresom te utjecaj društvenog okruženja.
Osim obrazaca uporabe, istraživanje se bavilo i percepcijom rizika te dostupnošću zdravstvenih usluga. Sudionici su istaknuli važnost dostupnosti pouzdanih informacija o rizicima i posljedicama uporabe stimulativnih droga, kao i ulogu zdravstvenih i savjetodavnih usluga u podršci konzumentima. Također, posebno su istaknuti izazovi vezani uz stigmu i povjerenje u sustav, što može utjecati na odluku konzumenata o traženju stručne pomoći.
Predstavljanje istraživanja okupilo je stručnjake iz različitih područja koji će rezultate koristiti za unaprjeđenje javnozdravstvenih strategija i preventivnih programa.
Više informacija o istraživanju i detaljnije rezultate možete pronaći u Sažetku izvješća o znanstveno-istraživačkom projektu. (PDF, 343.1 KB)
Hrvatsko izaslanstvo na 68. zasjedanju UN Komisije za opojne droge
U Beču se od 10 do 14. ožujka 2025. održava 68. zasjedanje UN Komisije za opojne droge (CND) na kojem kao članovi izaslanstva Hrvatske sudjeluju predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarsta unutarnjih poslova, Carinske uprave Ministarstva financija i Stalne Misije Republike Hrvatske pri OESS-u, UN-u i međunarodnim organizacijama u Beču.
Zasjedanje je okupilo preko 2000 sudionika iz cijelog svijeta, a tijekom otvaranja istaknuto je kako CND ima ključnu ulogu u međunarodnom okviru za kontrolu droga utjelovljenom UN konvencijama.Pružajući potporu vladama u zaštititi zajednice od štetnih učinaka droga, CND ostaje predan holističkom pristupu u rješavanju problema droga i osiguranju platforme za suradnju između vlada, civilnog društva, znanstvene zajednice i privatnog sektora. Potražnja za drogama na svjetskoj razini i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga još uvijek nisu riješene na odgovarajući način, slijedom čega predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju. Stoga CND poziva na jači angažman u osiguranju učinkovitih odgovora na svjetski problem droga. Globalna ponuda i potražnja droga značajno raste, pri čemu su uzgoj i proizvodnja kokaina dosegli neviđene visine. Primjetan je porast uzgoja opijuma u glavnim državama podrijetla. Bilježi se velik porast broja smrtnih slučajeva uzrokovanih predoziranjem opioidima, dok se razvoj sintetičkih droga kreće alarmantnom brzinom.
Tijekom prvog dana zasjedanja u okviru opće rasprave u kojoj države predstavljaju svoje nacionalne razvoje i izazove, voditelj hrvatskog izaslanstva pomoćnik ravnatelja Željko Petković ispred Hrvatske imao je izjavu u kojoj je istaknuto kako Hrvatska ostaje u potpunosti predana provedbi međunarodnih konvencija o kontroli droga i podržava nastavak dijaloga u okviru međunarodnih ali i EU formata o izazovima aktualnih politika o drogama, zagovarajući uravnotežen i na dokazima utemeljen pristup politici kroz prevenciju, smanjenje štete, liječenje i provođenje zakona.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. medicinska sestra/tehničar prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mentalno zdravlje
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. medicinska sestra/tehničar prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mentalno zdravlje.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s neplaćenog dopusta za radno mjesto 2.1. doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
COVID-19 u Hrvatskoj (11.3.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 10. kalendarskom tjednu (tjedan od 3. do 9. ožujka 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 69 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 10. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Psihološki čimbenici
Sport je zahtjevan i fizički i psihički. Sportaši nas zadivljuju svojim fizičkim postignućima, no često su psihološki aspekti i spremnost ti koji čine razliku između pobjede i poraza. Anksioznost, nedostatak samopouzdanja, nemogućnost usredotočivanja i smanjena motivacija mogu biti štetni za izvedbu i uspjeh sportaša. Različiti tipovi osobnosti također mogu utjecati na uspjeh i učinak sportaša. Doping ili korištenje zabranjenih tvari u sportu, bilo namjerno ili ne, stvarna je briga u današnjem sportskom svijetu. Za rješavanje ovog vrlo složenog problema potrebno je pronaći različite pristupe. Osim uloge koju psihologija igra u utjecanju na uspjeh sportaša u njegovom/njezinom sportu, ona također može utjecati na način na koji sportaš pristupa treningu i natjecanju i stoga može utjecati i na to hoće li se sportaš dopingirati ili ne.
Moguće je identificirati sportaše koji su izloženi riziku od dopinga iz njihovog psihološkog profila (npr. psihološko blagostanje, svjesnost, usmjerenost ka cilju), a to znači da bi se mogle primijeniti odgovarajuće psihološke intervencije kako bi se smanjila vjerojatnost da će se sportaši dopingirati. (V.B)
Međunarodni dan žena
Međunarodni dan žena, koji se već više od stoljeća obilježava 8. ožujka, simbol je borbe za jednakost i ravnopravnost žena.
I dok su napori u borbi za prava i jednakost žena već urodili plodom, potpuna ravnopravnost još uvijek nije na vidiku. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, a koje prenosi službena stranica Međunarodnog dana žena, uz trenutnu stopu napretka prema jednakosti, potpuna ravnopravnost moći će se postići tek 2158. godine, što je otprilike pet generacija od danas. Upravo je stoga tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena usmjerena na ubrzanje akcije za ravnopravnost spolova (engl. Accelerate Action for gender equality). Odabirom ove teme naglašava se nužnost rješavanja sustavnih prepreka i predrasuda s kojima se žene suočavaju u svim sferama svojih života.
Zdravlje žena i nejednakost
Pristup zdravstvenoj skrbi žena jedna je sfera u kojoj je prisutna nejednakost, naročito u slabije razvijenim zemljama. Nejednakost se u ovom kontekstu primarno odnosi na smanjena prava i pristup zdravstvenim uslugama.
Rodne predrasude u zdravstvenoj skrbi mogu rezultirati odgođenom ili pogrešnom dijagnozom, a u najtežim slučajevima i smrtnim ishodom. Negativna iskustva s medicinskim osobljem mogu dovesti do izbjegavanja ili odgađanja traženja pomoći, što također nosi ozbiljne posljedice. Povijesno gledano, sudionici medicinskih istraživanja bili su gotovo isključivo muškarci, što je dovelo do nedovoljnog razumijevanja specifičnih aspekata ženskog zdravlja. Iako su vidljivi značajni pomaci, i dalje postoji prostor za napredak.
Jedan od ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), rezolucije UN-a čije su potpisnice 193 države svijeta, je i rodna ravnopravnost. Ovaj cilj podrazumijeva eliminaciju svih oblika rodno utemeljene diskriminacije i nasilja do 2030. godine te omogućavanje jednakih prava svim ženama i djevojčicama. Neki od specifičnih ciljeva kojima se to postiže, a vezani za zdravlje žena i djevojčica, su:
– Eliminirati sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama
– Eliminirati prisilne brakove i žensko obrezivanje
– Osigurati univerzalni pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi i reproduktivna prava
Mentalno zdravlje žena
Razlike u mentalnom zdravlju žena i muškaraca se mogu pripisati i biološkim i društvenim čimbenicima, kao i njihovoj interakciji. Kada govorimo o spolu, govorimo o biološkoj kategoriji koja je određena genetikom, anatomijom i fiziologijom, dok rod obuhvaća psihosocijalne čimbenike koji razlikuju žene i muškarce. Biološke razlike u mentalnom zdravlju često su povezane s djelovanjem spolnih hormona i disfunkcijama osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), osobito kod poremećaja koji su povezani sa stresom. S druge strane, rodne razlike u mentalnom zdravlju mogu se objasniti čimbenicima poput rodno uvjetovanog nasilja, rodnih uloga, društvenih očekivanja, ekonomskih teškoća, sniženog samopoštovanja, koji mogu povećavati rizik za mentalne teškoće. Razumijevanje specifičnih potreba žena u području mentalnog zdravlja ključno je za osiguravanje bolje podrške i kvalitete života.
Pojedini mentalni poremećaji zastupljeniji su kod žena, nego kod muškaraca. To su primarno internalizirane smetnje (depresivni i anksiozni poremećaji te poremećaji hranjenja) (Otten i sur., 2021).
Spolne razlike vidljive su u prevalenciji pojedinih mentalnih poremećaja. Prema podacima iz publikacije „Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj“ (HZJZ, 2024), spolno-specifična stopa prevalencije poremećaja raspoloženja (F30-F39) i anksioznih poremećaja (F40-F41) dvostruko je veća kod žena u RH u odnosu na mušku populaciju. Također, razlike s obzirom na spol zabilježene su i u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja. Žene su u 2023. godini najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja (14,7 %*) i shizofrenije (11,6 %).
U kontekstu zdravlja žena, a posebno njihovog mentalnog zdravlja, nužno je navesti i neke specifičnosti koje utječu na (mentalno) zdravlje žena. To je izražen utjecaj hormona tijekom i nakon trudnoće, u predmenstrualnom dijelu ciklusa te tijekom menopauze. Tako neke žene za vrijeme ili nakon trudnoće mogu razviti perinatalnu depresiju, dok menopauza može uzrokovati različite simptome poput promjena raspoloženja, anksioznosti i osjećaja potištenosti.
Rodna ravnopravnost i dalje je glavni cilj
Zasigurno smo više puta mogli čuti kako su žene „emocionalnije, slabe, sklone dramatiziranju“. Takvi negativni i neutemeljeni rodni stereotipi mogu dovesti do toga da se iskustva žena ne shvaćaju dovoljno ozbiljno te da se simptomi mentalnih teškoća pripisuju stabilnim, trajnim, unutarnjim karakteristikama umjesto stvarnim zdravstvenim problemima.
Kako bismo osigurali da zdravstveni sustav i društvo pristupaju ženama bez predrasuda, važno je osvijestiti stereotipe te educirati javnost i stručnjake o rodno specifičnim aspektima mentalnog zdravlja, kao i osnažiti žene da prepoznaju simptome te zatraže pomoć bez straha od osuđivanja. Razbijanjem stereotipa i unaprjeđenjem sustava podrške možemo stvarati uvjete u kojima će žene imati pristup nepristranoj dijagnostici i tretmanu mentalnih teškoća (Otten i sur., 2021).
Značajni čimbenici koji mogu doprinijeti otpornosti u kontekstu mentalnog zdravlja žena su spremnost na traženje pomoći i dijeljenje osjećaja (riječ je o strategijama suočavanja koje češće koriste žene, a za je dokazano da su povezane s nižim razinama psihopatologije i višim razinama psihološke dobrobiti) te tendencija ka stvaranju snažnijih društvenih veza.
Tijekom prošlog stoljeća žene su ostvarile značajan napredak u borbi za svoja prava, ali su temeljna prava žena u mnogim dijelovima svijeta i dalje ugrožena. Čak i u razvijenim društvima poput Hrvatske, nužno je neprestano preispitivati duboko ukorijenjene predrasude te sustavno djelovati na suzbijanju diskriminacije i prilagođavanju novim izazovima u ostvarivanju rodne ravnopravnosti.
*Postoci se odnose na udio pojedine dijagnoze u hospitalizacijama zbog mentalnih poremećaja kod žena.
Izvori:
Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, HZJZ
Hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja u Hrvatskoj 2023. godine, HZJZ
Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, HZJZ
National Institute of Mental Health
Otten, D., Tibubos, A. N., Schomerus, G., Brähler, E., Binder, H., Kruse, J., … & Beutel, M. E. (2021). Similarities and differences of mental health in women and men: a systematic review of findings in three large German cohorts. Frontiers in Public Health, 9, 553071.
Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama
Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 14. i 15. 04. 2025. godine.
Ranjivosti sportaša i doping
Iako društvo ima tendenciju prihvaćanja poboljšanja izvedbi u raznim aspektima života, osobito unutar domena rada i fizičkih atributa koji se obično povezuju s ljepotom, etički prigovori koji se iznose u ova dva područja ne mogu se usporediti s učestalošću i intenzitetom koji se pojavljuju u području poboljšanja u sportu – doping.
Budući da sport funkcionira kao neka vrsta paradigme za društvo, postoji anticipacija povišenih normi pravednosti i jednakih mogućnosti za sudionike unutar njega. Doping je složen problem i prijeti integritetu sporta.
Zabrane dopinga proizlaze iz zajedničke predanosti poticanju trajne ljudske izvrsnosti, priznajući da bi uspjeh u sportu trebao biti u skladu sa širim ciljem promicanja cjeloživotnog blagostanja. Nijedan pojedinačni čimbenik ne može objasniti doping, već niz međusobno povezanih čimbenika. Postoje ozbiljne posljedice ako se sportaš proglasi krivim za doping. Samo štetne posljedice i testiranje neće riješiti doping u sportu.
Kako bi se prevladao ovaj sve veći problem, potrebno je provoditi istraživanja i implementirati različite strategije usmjerene na smanjenje vjerojatnosti dopingiranja sportaša. Razumijevanje čimbenika koji utječu na ranjivost sportaša na doping može potencijalno pružiti važne informacije za provedbu intervencija za smanjenje dopinga. Ovo razumijevanje također može pomoći u zaštiti sportaša jer sportski kontekst povećava ranjivost sportaša. (V.B)
WADA razvija nove smjernice za terapijsko izuzeće
Odobreno terapijsko izuzeće (TUE) sportašima omogućava uzimanje zabranjene tvari ili korištenje zabranjene metode u svrhu liječenja određenog zdravstvenog stanja. Jedino uz TUE će sportaš slobodno i bez straha sudjelovati na sportskim natjecanjima. Da bi se sportašu mogao pokrenuti postupak odobravanja terapijskog izuzeća, mora imati jasnu medicinsku dijagnozu i zadovoljiti kriterije prema Međunarodnom standardu za TUE (ISTUE). TUE proces kritični je dio antidopinškog sustava koji omogućuje inkluzivnost i pravednost u natjecateljskom sportu. Kako bi se osigurao usklađeni pristup u odobravanju TUE-a u globalnom medicinskom kontekstu, WADA-in medicinski tim radi s međunarodnim stručnjacima na razvoju TUE smjernica za liječnike (TPGs). Ovi dokumenti liječnicima i Povjerenstvima za TUE pružat će medicinske informacije za potporu procesu donošenja odluka o zahtjevima za TUE i razvijaju se prema potrebi—bilo zbog čestih upita za određeno stanje ili u posebnim scenarijima u kojima liječnici zahtijevaju smjernice kako bi se osigurala pravednost i jasnoća.
Prošle je godine medicinski tim WADA-e radio sa skupinom renomiranih međunarodnih endokrinologa i liječnika sportske medicine na razvoju TPG-a vezano uz nizak rast (nedostatak hormona rasta) zbog upotrebe ljudskog hormona rasta (hGH) kod sportaša kojima je dijagnosticiran nizak rast. Skupina endokrinologa potvrdila je da bi se liječenje hGH-om smatralo terapijskim ako je visina sportaša ispod 2,25 standardne devijacije na krivulji rasta. U takvom slučaju sportaš bi mogao zatražiti TUE. Novi TPG sugerira da se liječenje može nastaviti sve dok sportaš ne dosegne 5. percentil visine odrasle osobe prema odgovarajućim grafikonima rasta. Izvan ove točke, endokrinolozi su zaključili da liječenje hGH-om nije medicinski opravdano te da se TUE ne bi trebao odobriti. (V.B)