Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Odluke Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, KLASA: 007-03/24-15/3, URBROJ: 117-15-24-5 od dana 24. travnja 2024., KLASA: 007-03/24-15/4, URBROJ: 117-15-24-7 od dana 24. lipnja 2024., KLASA: 007-03/24-15/6, URBROJ: 117-15-24-5 od dana 19. rujna 2024., KLASA: 007-03/24-15/7, URBROJ: 117-15-24-8 od dana 30. listopada 2024., suglasnosti Ministarstva zdravstva: Klasa: 100-01/24-03/139, Urboj: 534-03-3-1/8-24-11 od dana 26. lipnja 2024., Klasa: 100-01/24-03/139, Urbroj: 534-03-3-1/6-24-17 od dana 5. rujna 2024., Klasa: 100-01/24-03/139, Urbroj: 534-03-3-1/6-24-21 od dana 30. rujna 2024., Klasa: 100-01/24-03/139, Urbroj: 534-03-3-1/6-24-20 od dana 30. rujna 2024., Klasa: 100-01/24-03/139, Urbroj: 534-03-3-1/5-24-28 od dana 6. studenog 2024., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.
Poništenje dijela natječaja od dana 20. rujna 2024.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 20. rujna 2024.
Više pogledajte ovdje.
Obilježili smo 20 godina rada Savjetovališta za promicanje spolnog zdravlja!
Sportsko osvješćivanje Rusije
Ruska antidopinška agencija (RUSADA) nastavlja jačati dopinške kontrole u skladu sa standardima Svjetske antidopinške agencije (WADA) te je samo u listopadu zabilježila 27 kršenja pravila o “dostupnosti za testiranje” (Podaci o lokaciji) i prikupila više od 830 bioloških uzoraka za dopinšku kontrolu. Podaci o lokaciji – pravilo utvrđeno WADA-om i ruskim antidopinškim propisima, zahtjeva od sportaša da dostave detaljne informacije o svome boravištu putem ADAMS-a (Anti-Doping Administration & Management System) kako bi se osigurala njihova dostupnost za dopinško testiranje. Od početka godine dopinški kontrolori RUSADA-e otkrili su 248 slučajeva neusklađenosti: 32 u siječnju, 15 u veljači, 9 u ožujku, 24 u travnju, 19 u svibnju, 22 u lipnju, 31 u srpnju, 42 u kolovozu, 27 u rujnu i 27 u listopadu. “U listopadu je prijavljeno ukupno 27 slučajeva kršenja pravila dostupnosti za testiranje”, rekao je glasnogovornik RUSADA-e. Sportaši su suočeni s mogućnošću dobivanja suspenzije ako prikupe tri kršenja ovog pravila.
Ove brojke odražavaju napore RUSADA-e da poboljša usklađenost s protokolima testiranja.
Paralelno s ovim kontrolama, službenici za dopinšku kontrolu RUSADA-e prikupili su ukupno 833 uzorka od sportaša diljem Rusije – i to samo u mjesecu listopadu, čime ukupan broj uzoraka od početka godine pa sve do studenog 2024. iznosi 9 886.
Mjesečne količine testiranja su varirale, dosegnuvši najviših 1 122 uzorka u kolovozu i zadržavši stabilan tempo u listopadu. RUSADA ima za cilj dostići ili premašiti 11 091 uzoraka prikupljenih 2022. godine, pokazujući na taj način svoju predanost zaštiti integriteta sporta. Kako bi ojačala program testiranja, RUSADA je u ožujku 2022. potpisala sporazum o suradnji s WADA-inim laboratorijem u Turskoj. Ovo je partnerstvo bilo osobito važno s obzirom na ograničene zračne veze Rusije s Europom, što je omogućilo pravovremenu analizu uzoraka krvi i održavanje programa bioloških putovnica sportaša unutar Rusije. RUSADA-ino rigorozno prikupljanje uzoraka i provedba pravila dostupnosti naglašava napore Rusije da se uskladi s međunarodnim antidopinškim standardima nakon niza dopinških skandala koji su ozbiljno narušili njezin ugled u sportskom svijetu tijekom proteklog desetljeća. Antidopinške kontrole usklađene s WADA-om temeljni su aspekt održavanja pravednosti u nacionalnim i međunarodnim sportskim natjecanjima i pomoći će Rusiji da povrati svoj povijesno stečeni sportski prestiž. (V.B)
Foto: privatna arhiva
COVID-19 u Hrvatskoj (12.11.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 45. kalendarskom tjednu (tjedan od 4. do 10. studenog 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 458 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 45. kalendarskom tjednu zabilježene su 2 prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Predstavljen model organizacije preventivnih zdravstvenih pregleda
Od 11. studenog ove godine, liječnici obiteljske medicine, domovi zdravlja te HZJZ i županijski zavodi za javno zdravstvo počeli su s provedbom preventivnih zdravstvenih pregleda diljem Hrvatske. Tim povodom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Ministarstvo zdravstva RH je predstavilo model organizacije preventivnih zdravstvenih pregleda, odnosno cijeli proces provedbe preventivnih zdravstvenih pregleda.
Pravo na besplatni preventivni zdravstveni pregled ostvarit će svi građani na temelju obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno bez dodatnog financijskog sudjelovanja, a moći će ga obaviti kod svog izabranog liječnika.
„Program preventivnih zdravstvenih pregleda jedna je od ključnih poluga reforme hrvatskog zdravstvenog sustava jer mijenja zdravstvenu sliku nacije. Preventivni zdravstveni pregledi koji će se provoditi u cijeloj zemlji trebali bi pridonijeti značajnom poboljšanju zdravstvenog stanja naših građana, produljenju životnog vijeka građana, poboljšanju kvalitete života i većom razinom zdravstvene pismenosti”, – izjavio je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš dodavši kako je ovaj program preventivnih zdravstvenih pregleda utemeljen na rezultatima provedenog Pilot – projekta kao i stručnim te znanstveno dokazanim spoznajama o pravodobnoj kontroli zdravstvenog stanja svakog od nas.
Javnosti se obratio i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec. te je dodao:
„Zaštita zdravlja u našoj zemlji zahtijeva poduzimanje odlučnih koraka prema prevenciji i drugačijem odnosu prema sustavnoj brzi za zdravlje, kako pojedinca, tako i cijele društvene zajednice. Sve je to sadržano u reformi zdravstva. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti pobola, smrti, invaliditeta i apsentizma u cijelom svijetu, pa tako i kod nas. Naši zdravstveni pokazatelji ukazuju da imamo nešto više pokazatelje od prosjeka EU što se tiče kardiovaskularnih bolesti, iako smo zadnjih godina smanjili preranu smrtnost i incidenciju kardiovaskularnih bolesti, naročito u dobi manjoj od 65 godina. Drugi najveći ubojica među kroničnim nezaraznim bolestima je rak, a pokazatelji i tu ukazuju da i tu imamo nešto viši prosjek smrtnosti od EU. No uspjeli smo smanjiti mortalitet od raka dojke za 24 posto, a u padu je mortalitet raka debelog crijeva. To su uspjesi naših nacionalnih preventivnih programa. Međutim, smrtnost od tih bolesti je posljedica naših nezdravih navika, pušenja, tjelesne neaktivnosti, nepravilne prehrane, debljina itd. Moramo utjecati na naš odnos prema zdravlju. Drugi uzrok je kasno otkrivanje bolesti i neprovođenje pregleda preko kojih bi se ove bolesti i rizici od ovih bolesti mogli otkriti u ranijoj fazi, a tada je uspješnost liječenja daleko veća.”
Pomoćnik ravnatelja za kvalitetu doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. sudjelovao je na panel raspravi pri čemu je istaknuo kako „detaljna obiteljska anamneza i fizikalni pregled su temelj svega. Kod obiteljske anamneze pacijenta posebna se pažnja usmjerava na rizike razvoja kardiovaskularnih i malignih bolesti, a što se tiče fizikalnog pregleda jasno je da se kroz obične pretrage može iščitati mnogo toga o pacijentu, pri čemu bih naglasio da će se pri pregledima posebna pažnja posvetiti i mentalnom zdravlju pojedinca. HZJZ će svima koji provode program ustupiti odgovarajući upitnik preko kojeg će zdravstveni profesionalci brzo moći procijeniti rizike vezane uz mentalno zdravlje osobe pri pregledu.”
Na predstavljanju modela organizacije preventivnih zdravstvenih pregleda rečeno je kako će u prvoj fazi na preglede biti pozivani građani stariji od 40 godina koji se barem dvije godine nisu javljali liječnicima obiteljske medicine. Nakon prve faze, pozive će dobiti i ostali građani sukladno modelu.
Fotogalerija:
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju članka 183. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 36/24), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 33/23) te Plana specijalizacija i užih specijalizacija za 2022. i Plana specijalizacija i užih specijalizacija za 2023. odobrenih od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavio je dana 20. rujna 2024. natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja.
Više o rezultatima pogledajte niže.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Redovno obavljanje usluga i djelatnosti u HZJZ-u: Informacije za građane
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) obavještava građane da sve naše službe redovno obavljaju svoje djelatnosti.
Građanima su dostupne sve naše usluge, a naše stručne službe i dalje su posvećene očuvanju zdravlja zajednice te su vam na raspolaganju za sve potrebne informacije i podršku.
Za dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na broj telefona 01/48 63 222.
25 godina WADA-e
Ovih dana svijet čistog sporta slavi 25. godina postojanja Svjetske antidopinške agencije (WADA). Od njena osnivanja 1999. (10. studenog) nepokolebljiva je u globalnoj misiji zaštite temeljnog prava sportaša da sudjeluju u sportu bez dopinga. Najvažniji za uspjeh ove organizacije je odnos i suradnja s dionicima diljem svijeta, što uključuje sportaše, sportski pokret, vlade, antidopinške organizacije i druge koji čine antidopinšku zajednicu. Riječ je o pravom timskom radu.
Usdpješnom radu WADA-e doprinose i nacionalne antidopinške organizacije – provoditelji antidopinških politika i edukatori svojih sportaša. Zato ćemo, zajedno s WADA-om, poželjeti još više puta po 25 godina udružene borbe za čist sport, za osnaživanje sportaša i promicanje jednakih uvjeta za sve. Trudit ćemo se da vratimo pravi duh sporta. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Hripavac u Hrvatskoj (8.11.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 8.11.2024. godine, zaprimili smo 6644 prijava oboljelih od hripavca. U prošlom tjednu nije bilo novooboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 251 |
| 1-4 | 386 |
| 5-9 | 658 |
| 10-14 | 2732 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 454 |
| 41-59 | 466 |
| 60+ | 128 |
| Ukupno | 6644 |
Smiju li se djeca cijepiti živim cjepivima ako u kućanstvu imaju trudnicu ili imunokompromitiranu osobu?
Iako živa cjepiva u pravilu nisu preporučena za primjenu kod trudnica i imunokompromitiranih osoba, nema razloga da se zdrava djeca koja dijele kućanstvo sa trudnicom ili imunokompromitiranom osobom ne cijepe živim cjepivima koja su trenutno u upotrebi u Republici Hrvatskoj. Naprotiv, treba osigurati da su svi kućni kontakti imunokompromitiranih osoba cijepljeni svim cjepivima u skladu s kalendarom cijepljenja.
Iako postoji teoretski rizik da se nakon cijepljenja živim cjepivom uzročnik može prenijeti na osobe u okolini, s posebnim naglaskom na trudnice i imunokompromitirane osobe, ovaj rizik je obično iznimno nizak i većina cjepiva se i dalje preporučuje, jer prednosti cijepljenja premašuju teoretski rizik prijenosa. Stoga svi trebaju biti cijepljeni sukladno dobi i kalendaru cijepljenja, bez obzira na to imaju li u bliskom kontaktu trudnice ili imunokompromitirane osobe. Također treba imati na umu i da će primanje cjepiva spriječiti bolesti protiv koji se cijepi, tako da neće biti potencijalnog prijenosa na osobu u slučaju zaraze. Ponekad se neka stanja ili okolnosti pogrešno interpretiraju kao kontraindikacija ili mjera opreza za cijepljenje, iako ona to zapravo nisu. Ove pogrešne percepcije rezultiraju propuštenim prilikama za primjenu preporučenih cjepiva. Savjetodavni odbor za cijepljenje CDC-a (ACIP) u svom dokumentu Opće smjernice za dobru praksu cijepljenja (1) navodi kako je upravo činjenica da djeca žive s trudnicom ili imunokompromitiranom osobom jedna od krivo tumačenih situacija koja dovodi do propuštanja cijepljenja živim cjepivima.
Primjena cjepiva protiv ospica, rubele i zaušnjaka (MMR) generalno se smatra sigurnom za primjenu kod djece koja u kućanstvima imaju trudnicu ili imunokompromitiranu osobu jer nije bilo zabilježenog sekundarnog prijenosa cijepnog soja virusa.
Cjepivo protiv vodenih kozica je također u pravilu sigurno, no oprez je potreban u slučaju postvakcinalnog osipa nakon cijepljenja protiv vodenih kozica kada se preporučuje izbjegavanje bliskog kontakta s osjetljivim imunokompromitiranim osobama za vrijeme trajanja osipa. No čak i u slučaju prijenosa cijepnog soja virusa može se očekivati znatno blaži oblik bolesti nego što bi to bilo kod izloženosti divljem soju varicella virusa.
Kako je nakon cijepljenja rotavirusnim cjepivom zabilježeno izlučivanje cijepnog soja virusa stolicom, preporučuje se svim osobama koje skrbe o djetetu redovito pranje ruku nakon promjene pelena cijepljenog djeteta što smanjuje rizik prijenosa cijepnog soja virusa. Rizik prijenosa je ipak manji nego u slučaju zaraze divljim sojem virusa tako da omjer koristi i rizika govori u prilog cijepljenju.
U literaturi se ne navodi da postoji prepreka za cijepljenje BCG cjepivom djece koja dijele kućanstvo s trudnicama ili imunokompromitiranim osobama.
Iako nema objavljenih specifičnih preporuka za cijepljenje protiv žute groznice, može se zaključiti da se sličan princip može primijeniti i za ovo cjepivo. Cijepljenje trudnica cjepivom protiv žute groznice nije u potpunosti kontraindicirano nego je mjera opreza. Ako je putovanje u zahvaćeno područje neodgodivo, a rizik zaraze procijenjen većim od rizika primjene cjepiva u tom slučaju se trudnice mogu cijepiti. Isto se u tom slučaju može primijeniti i na njihove kućne kontakte (2).
Cjepiva koja nisu registrirana u Hrvatskoj:
Oralno cjepivo protiv poliomijelitisa (OPV) ne preporučuje se osobama koje u kućanstvu imaju imunokompromitiranu osobu, i u tom slučaju preporučuje se cijepljenje inaktiviranim polio cjepivom (IPV) (3,4).
Kontraindicirana je primjena cjepiva protiv velikih boginja osobama koje u kućanstvu imaju trudnice ili imunokompromitirane osobe. Treba imati na umu da je cjepivo koje se koristi za cijepljenje protiv Mpox u Hrvatskoj (Jynneos) nereplicirajuće i na njega se ovo ne primjenjuje (1, 4).
Ovdje je pregled literaturnih podataka objavljenih na temu eventualnog prijenosa cijepnog soja na osjetljive osobe u okolini za cjepiva koja su u registrirana za primjenu u Republici Hrvatskoj.
Cjepivo protiv ospica, parotitisa i rubele (MMR)
| Izvor | Zaključak |
| Greenwood KP, Hafiz R, Ware RS, Lambert SB. A systematic review of human-to-human transmission of measles vaccine virus. Vaccine. 2016;34(23):2531-6 | Sustavni pregled literature pokazuje kako nije bilo zabilježenih slučajeva prijenosa virusnog soja sa cijepljene osobe na osobe u okolini. |
| Chang SY, Bisht A, Faysman K, Schiller GJ, Uslan DZ, Multani A. Vaccine-associated measles in a hematopoietic cell transplant recipient: Case report and comprehensive review of the literature. Open Forum Infect Dis. 2021;8(8) | Ovaj rad prikazuje slučaj postvakcinalnih ospica kod osobe nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica. Unatoč boravku osobe u Klinici za hematologiju i onkologiju, gdje su također boravile i druge osjetljive osobe s različitim malignitetima, nije zabilježeno sekundarnih slučajeva. |
| Australian Immunisation Handbook, Vaccine preventable diseases, Measles | Kućni kontakti imunokompromitiranih osoba mogu primiti cjepiva koja sadrže virus ospica. |
Cjepivo protiv vodenih kozica
| Izvor | Zaključak |
| Marin M, Leung J, Gershon AA. Transmission of Vaccine-Strain Varicella-Zoster Virus: A Systematic Review. Pediatrics. 2019;144(3):e20191305. | Zdrave, cijepljene osobe imaju minimalni rizik od prijenosa cijepnog virusa kontaktima, i to samo ako se pojavi postvakcinalni osip. Ovi rezultati podržavaju postojeće preporuke za rutinsko cijepljenje protiv vodenih kozica i smjernice da osobe s postvakcinalnim osipom izbjegavaju kontakt s osjetljivim osobama koje su u visokom riziku od teških komplikacija uzrokovanih varicella virusom. |
| Australian Immunisation Handbook, Vaccine preventable diseases, Varicella (chickenpox) | Neimuna trudnica koja je kućni kontakt ne predstavlja kontraindikaciju za cijepljenje zdravog djeteta ili odrasle osobe u istom kućanstvu cjepivom koje sadrži virus varicella. Korist od smanjenja izloženosti neimunih trudnica cijepljenjem zdravih kontakata nadmašuje sve teoretske rizike od prijenosa cijepnog virusa na te žene. |
Cjepivo protiv rota virusa
| Izvor | Zaključak |
| Li Y, Sun X, Fu Y, You X, Hartwig S. Literature review to identify evidence of secondary transmission of pentavalent human-bovine reassortant rotavirus vaccine (RV5) strains to unvaccinated subjects. Vaccine. 2024;42(7):1461-8. | Ovaj pregled literature identificirao je sedam studija koje su procjenjivale mogućnost sekundarnog prijenosa rota virusa (R5) na necijepljene osobe. Nije zabilježen prijenos rotavirusa s cijepljenog na necijepljeno dojenče u bolnicama, u zajednici niti u jaslicama u uvjetima bliskog kontakta, gdje bi dojenčad bila u najvećem riziku. |
| Anderson EJ. Rotavirus vaccines: viral shedding and risk of transmission. Lancet Infect Dis. 2008;8(10):642-9. | S obzirom na poznatu mogućnost izlučivanja cijepnog soja stolicom, imunokompromitiranim kontaktima trebalo bi savjetovati da izbjegavaju kontakt sa stolicom cijepljenog djeteta ako je to moguće, posebno nakon prve doze cjepiva, barem 14 dana. Budući da je rizik od prijenosa cjepiva i kasnijih bolesti uzrokovanih cjepivom s trenutnim cjepivima mnogo manji od rizika od bolesti uzrokovane divljim tipom rotavirusa kod imunokompromitiranih kontakata, cijepljenje bi trebalo poticati. |
| Australian Immunisation Handbook, Vaccine preventable diseases, Rotavirus | Dojenčadi koja žive u kućanstvu s osobama koje su imunokompromitirane preporučuje se da prime cjepivo protiv rotavirusa. Pranje ruku i pažljivo odlaganje pelena smanjuje rizik od prijenosa virusa cjepiva na druge članove kućanstva. |
Reference:
1. Advisory comittee on Immunization Practices (ACIP), General Best Practice, Guidelines for Immunization, listopad 2024. Dostupno na: https://www.cdc.gov/vaccines/hcp/acip-recs/general-recs/downloads/general-recs.pdf
2. Centers for Disease Prevention and Control (CDC), Guidelines for Vaccinating Pregnant Persons, listopad 2024. Dostupno na: Guidelines for Vaccinating Pregnant Persons | Pregnancy & Vaccines | CDC
3. Coşkun A, Özelçi P, Kara A. Questions on immunization and vaccination and short answers. J Pediatr Inf 2023;17(2):e140-e141. Dostupno na: 2023-17-2-en-140-141.pdf
4. UK Health Security Agency, Immunisation against infectious disease, The Green book, Chapter 6: Contraindications and special considerations, August 2017. Dostupno na: https://assets.publishing.service.gov.uk/media/5a82ce28e5274a2e8ab5970f/Greenbook_chapter_6.pdf
Počinju preventivni zdravstveni pregledi u cijeloj Hrvatskoj
Od idućeg ponedjeljka, 11. studenog ove godine, liječnici obiteljske medicine, domovi zdravlja te Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo počinju s provedbom preventivnih zdravstvenih pregleda diljem Hrvatske. Tim povodom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 11. studenog od 11:00 sati Ministarstvo zdravstva će predstaviti model organizacije preventivnih zdravstvenih pregleda.
„Program preventivnih zdravstvenih pregleda jedna je od ključnih poluga reforme hrvatskog zdravstvenog sustava jer mijenja zdravstvenu sliku nacije. Preventivni zdravstveni pregledi koji će se provoditi u cijeloj zemlji trebali bi pridonijeti značajnom poboljšanju zdravstvenog stanja naših građana, produljenju životnog vijeka građana, poboljšanju kvalitete života i većom razinom zdravstvene pismenosti”, – izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš dodavši kako je ovaj program preventivnih zdravstvenih pregleda utemeljen na rezultatima provedenog Pilot – projekta kao i stručnim te znanstveno dokazanim spoznajama o pravodobnoj kontroli zdravstvenog stanja svakog od nas.
Na samom događaju bit će prezentiran cijeli proces provedbe preventivnih zdravstvenih pregleda.
Pravo na besplatni preventivni zdravstveni pregled ostvarit će svi građani na temelju obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno bez dodatnog financijskog sudjelovanja, a moći će ga obaviti kod svog izabranog liječnika.
Spomenimo kako je provedeni Pilot – projekt preventivnih pregleda koji su provedeni u pet hrvatskih županija pokazao kako više od dvije trećine odazvanih građana imaju zdravstvene probleme – od povišenog krvnog tlaka, povećanih razina kolesterola, šećera u krvi, prekomjerne tjelesne težine sve do štetnog utjecaja pušenja i alkohola na zdravstveno stanje.
Rano otkrivanje bolesti otvara mogućnost uspješnijem liječenju, produljenju životnog vijeka i podizanju kvalitete života. Uz to, povećava se svijest o važnosti preventive i snazi vlastitog utjecaja na zdravlje. Iskustva pokazuju da je najmanje jedna trećina osoba spremna mijenjati svoje životne navike i ponašanja koja štete njihovu zdravlju. Preventivno djelovanje značajno bi, procjenjuje se čak za 40 posto, smanjilo broj oboljelih. S druge strane, preventivnim pregledima i odgovornijem odnosu prema vlastitom zdravlju znatno bi se smanjio sadašnji pritisak na zdravstveni sustav i oslobađali bi se svi potencijali za još učinkovitije pružanje zdravstvene skrbi pacijentima.
I ne manje važno, svaki uloženi euro u preventivne preglede 14 puta se vraća u zdravstveni proračun. A, to je za Hrvatsku također važan faktor u postizanju održivosti zdravstvenog sustava.
“Situacija u kojoj se sada nalazimo nalaže poduzimanje odlučnih koraka prema prevenciji i drugačijem odnosu prema sustavnoj brizi za zdravlje kako pojedinaca tako i cijele društvene zajednice. Ako gledamo izolirano, to je možda najvažnije pitanje javne zdravstvene politike. Ali, stavljajući ga u širi kontekst, onda je to pitanje i ekonomske budućnosti zemlje i demografske održivosti Hrvatske. Jednom riječju, to je temelj na kojem se mora i treba graditi zdravija i kvalitetnija budućnost naših građana i cijele države”, – zaključio je ministar zdravstva Vili Beroš.
Rezultati novog istraživanja o razini tjelesne aktivnosti u zemljama članicama Europske unije
Rezultati novog istraživanja o razini tjelesne aktivnosti u zemljama članicama Europske unije
Svake tri godine Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) objavljuje rezultate istraživanja o razini tjelesne aktivnosti stanovništva u zemljama članicama Europske unije. Republika Hrvatska je i ove godine uključena u ovo istraživanje. Rezultati su prikazani u obliku informativnih letaka (European Union Physical activity country factsheet) u kojima su recentni epidemiološki podaci o tjelesnoj aktivnosti djece, adolescenata i odraslih te podaci o politikama i aktivnostima u području zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti u pojedinim zemljama.
Najnoviji izvještaj pod nazivom „Zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost u Europskoj uniji, 2024.“ (Health-enhancing Physical Activity in the European Union, 2024) i informacije o razinama tjelesne aktivnosti u zemljama Europske unije (European Union Physical Activity country factsheets) sada su dostupni na mrežnim stranicama.
Informativni letak o Hrvatskoj moguće je preuzeti na stranicama Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije. U letku su prikazani podaci o prevalenciji zadovoljavajuće razine tjelesne aktivnosti kod djece, adolescenata, odraslih i starijih. Razina tjelesne aktivnosti je procijenjena je u skladu s preporukama SZO-e o preporučenoj razini tjelesne aktivnosti prema kojoj bi djeca mlađa od 5 godina trebala svakodnevno biti uključena najmanje 180 minuta u različite tjelesne aktivnosti. Djeca i mladi od 5 do 17 godina bi trebali sudjelovati u tjelesnim aktivnostima umjerenog do visokog intenziteta najmanje 60 minuta dnevno, a osobe starije od 18 godina bi trebale prikupiti najmanje 150-300 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75-150 minuta aktivnosti visokog intenziteta tjedno.
Podaci za osmogodišnjake su dobiveni iz istraživanja Europska inicijativa praćenja debljine u djece 2021./2022., Hrvatska (CroCOSI), podaci za adolescente su dobiveni iz Istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (HBSC) provedenog u školskoj godini 2017./2018., a oni za odrasle i starije su dobiveni iz Europske zdravstvene ankete (EHIS) provedene 2019. godine.
Kao primjeri dobre prakse u području zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti uvrštene su aktivnosti iz Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ („Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece“, „Hodanjem do zdravlja“, „Volonteri u parku“). Također, istaknuta je i uloga savjetovališta za pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost koja djeluju u sklopu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i u 13 županijskih zavoda za javno zdravstvo.
COVID-19 u Hrvatskoj (5.11.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 44. kalendarskom tjednu (tjedan od 28. listopada do 3. studenog 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 473 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 44. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Nepravilnosti u biološkoj putovnici
26-godišnjeg japanskog hodača Koki Ikedu, jednog od najboljih svjetskih natjecatelja u brzom hodanju, ovog je tjedna privremeno suspendirala Jedinica za atletski integritet (AIU) koja je otkrila neobične podatke u njegovoj biološkoj putovnici. Prema zahtjevima Svjetskog atletskog protokola, ova preventivna mjera primjenjuje se u slučajevima kada se pronađu neobični podaci u biološkoj putovnici – čak i kada nije došlo do izravnog kršenja u antidopinškom testu koji identificira određenu zabranjenu tvar.
Associated Press je izvijestio da je Ikeda dobio privremenu zabranu zbog “sumnje na krvni doping”, citirajući AIU. Antidopinško tijelo izjavilo je da se problem odnosi na “upotrebu zabranjene tvari/metode”.
Hodač i Japanski atletski savez primili su ovu vijest prije domaćinstva Svjetskog prvenstva u brzom hodanju u Tokiju u rujnu 2025. Ikeda je u subotu izjavio da je “potpuno zbunjen” i izjasnio se da je nevin.
Stegovni postupak je u tijeku.
Ikeda je bio osvajač srebrne olimpijske medalje na Igrama u Tokiju 2020. te srebrni na Svjetskom prvenstvu 2022. u Oregonu. Ove je sezone (travanj) osvojio drugo mjesto u mješovitim štafetama na Svjetskom ekipnom prvenstvu u Antalyji, kao i zlato na Japanskom državnom prvenstvu što mu je donijelo izravne kvalifikacije za Pariz 2024., gdje je završio na sedmom mjestu. Godinu je zaključio brončanom medaljom na 10.000 metara ovog listopada u Yamaguchiju. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Simpozij: Europski dan svjesnosti o antibioticima
Povodom Europskog dana i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima Zagreb, dana 21. studenog 2024. organizira se Simpozij u hotelu Academia, Tkalčićeva 88, Zagreb.
Sudjelovanje na Simpoziju je besplatno, ali je nužno prijaviti se najkasnije do 12. studenoga 2024. godine. Prijave se vrše se putem e-maila jblaha@bfm.hr
Hrvatska liječnička komora skup će bodovati sukladno Pravilniku o stručnom usavršavanju.
Organizatori:
- Akademija medicinskih znanosti Hrvatske
- Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo
- Hrvatski liječnički zbor
- Sekcija za rezistenciju bakterija na antibiotike,
Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju - Hrvatsko društvo za infektivne bolesti
- Hrvatsko društvo za kliničku farmakologiju i
terapiju - Hrvatsko društvo obiteljskih doktora
- Hrvatsko farmaceutsko društvo
Cijeli program možete pogledati OVDJE
Movember – mjesec borbe protiv raka prostate
Movember je ime pokreta kojim se svake godine kroz mjesec studeni podiže svijest o zdravstvenim problemima muškaraca.
Nastao je u Australiji 2003. godine, spajanjem riječi “moustache” (engl. brkovi) i “november” (engl. studeni) jer su brkovi određeni kao simbol čitavog pokreta. Događaj je formaliziran 2004. godine, s ciljem prikupljanja sredstava za istraživanje raka prostate dok je zaklada Movember osnovana 2006. godine, kao dobrotvorna organizacija koja svake godine potiče i educira muškarce kako brinuti o svojem zdravlju putem preventivnih pregleda.
Rak prostate
Rak prostate je najčešći novodijagnosticirani rak u muškaraca u Europi, s procijenjenih 415.333 novih slučajeva u 2022. godini. Jedan je od tri najčešća zloćudna uzroka smrti u 2022. godini u Europi s gotovo 100.000 smrti (samo rak pluća i rak debelog crijeva odnose više života među zloćudnim bolestima u muškaraca u Europi).
Kao najvažniji čimbenici rizika za rak prostate smatraju se starija životna dob (najčešći je kod muškaraca iznad 50 godina), nasljeđe i etničko porijeklo. Također, prehrana, debljina, upale prostate i spolno prenosive infekcije mogu predstavljati čimbenike rizika za razvoj bolesti. Simptomi raka prostate mogu biti otežano mokrenje, slab ili isprekidan mlaz mokraće, pečenje kod mokrenja ili krv u mokraći, no simptomi sami po sebi ne potvrđuju prisutnost raka prostate. Većina ovih simptoma može se pojaviti i kod muškaraca s nemalignim povećanjem prostate. Simptomi metastatske bolesti uključuju umor, slabost i mršavljenje. Većina bolesti se otkrije digitorektalnim pregledom i određivanjem PSA (tumorski biljeg za prostatu), što se obično provodi svake godine muškarcima starijim od 50 god.
Rak prostate u Republici Hrvatskoj nalazi se na devetom mjestu svih uzroka smrti muškaraca u 2023. godini, sa 758 umrlih muškaraca. Od raka prostate 2021. godine u Hrvatskoj su oboljela 2434 muškarca.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate
Rano otkrivanje raka prostate moguće je redovitim pregledima koji se preporučuju svim muškarcima koji su stariji od 40 godina. Budući da se bolest često prepoznaje kada je kasno i kada više ishodi liječenja nisu toliko povoljni, Ministarstvo zdravstva odlučilo je pokrenuti Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate, nastao kao rezultat rada Povjerenstva za izradu nacrta Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate.
Nacionalnom programu prethodi Poseban program za probir i rano otkrivanje raka prostate u Hrvatskoj čija je provedba počela 1. veljače 2024. Program se implementira na temelju preporuke Vijeća Europske unije iz prosinca 2022. o probiru raka kako bi se smanjila smrtnost povezana s rakom prostate. Posebni program implementirat će se i provesti sa svrhom ocjenjivanja izvedivosti i djelotvornosti provedbe organiziranog programa probira na nacionalnoj razini imajući na umu učinkovitost, financijsku isplativost i preporuke stručnih institucija. Posebni program bit će usmjeren na muškarce životne dobi od 55 do 69 godina koji nikada nisu bolovali od raka prostate i koji nisu radili pretragu PSA (prostata-specifični antigen) u zadnjih 12 mjeseci. Ovaj program provodit će se na teritoriju Grada Zagreba, a u provedbi sudjeluju domovi zdravlja Grada Zagreba, KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice.
Cilj Programa je preokrenuti negativni trend raka prostate kao jednog od tri najčešća zloćudna uzroka smrti kod muškaraca u Republici Hrvatskoj, jer se bolest nažalost često dijagnosticira u uznapredovaloj fazi koja onemogućuje povoljne ishode liječenja.
Cijeli tekst Posebnog programa za probir i rano otkrivanje raka prostate pročitajte ovdje.
Izvori:
https://ecis.jrc.ec.europa.eu/
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2024/09/Izvjesce_umrli_2023_1.pdf
https://www.hzjz.hr/aktualnosti/incidencija-raka-u-hrvatskoj-u-2021-godini/
Hripavac u Hrvatskoj (31.10.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 31.10.2024. godine, zaprimili smo 6644 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 251 |
| 1-4 | 386 |
| 5-9 | 658 |
| 10-14 | 2732 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 454 |
| 41-59 | 466 |
| 60+ | 128 |
| Ukupno | 6644 |
Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2022. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa
S obzirom na trend naglog porasta izdvajanja za zdravstvo u razvijenim zemljama tijekom posljednjih desetljeća, pojavila se potreba za praćenjem pokazatelja potrošnje u zdravstvu koji bi pružili uvid u strukturu te potrošnje i omogućili usporedbu između različitih zemalja. Kao odgovor na tu potrebu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) razvila je Sustav zdravstvenih računa (System of Health Accounts) – metodologiju prikazivanja financijskih zdravstvenih pokazatelja koja obuhvaća niz vrlo detaljnih i preciznih klasifikacija dionika i funkcija u zdravstvu, čijim se kombiniranjem u tablicama i unosom pripadajućih izdataka dobiva pregled strukture zdravstvene potrošnje.
Tom metodologijom je započeto prikupljanje podataka za Hrvatsku – istraživanje, u sklopu kojega su prikupljeni financijski podaci za 2011. godinu, po prvi je put provedeno 2012. godine. Podaci za 2012. godinu prikupljeni su tijekom 2013. godine – u obama navedenima ciklusima korištena je metodologija Sustava zdravstvenih računa 1.0 (System of Health Accounts, Version 1.0). Prikupljanje podataka za 2013. godinu provedeno je tijekom 2014. godine i to po prvi put prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa 2011 (System of Health Accounts, Version 2011), a prema toj metodologiji prikupljani su i svi podaci za sljedeće godine, uključujući i podatke za 2022. godinu, koji su prikupljeni tijekom 2023. godine. Kao izdaci za 2022. godinu uračunati su izdaci za aktivnosti koje su izvršene tijekom te godine, bez obzira na vrijeme kada je ta aktivnost zaista i plaćena.
Izvješće možete pogledati i preuzeti putem sljedeće poveznice: Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2022. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa.
COVID-19 u Hrvatskoj (29.10.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 43. kalendarskom tjednu (tjedan od 21. do 27. listopada 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 825 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 43. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.