Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Svjetski tjedan dojenja 2024. – Smanjenje razlika: Podrška dojenju za sve

Svake godine, od 1. do 7. kolovoza, Svjetski tjedan dojenja podsjeća nas na važnost dojenja za zdravlje majki i djece diljem svijeta. Tema ovogodišnjeg Svjetskog tjedna dojenja je “Smanjenje razlika: Podrška dojenju za sve”. Fokus ovogodišnje kampanje sa zajedničkom kraticom #WBW2024 bit će na preživljavanju, zdravlju i dobrobiti, s posebnim naglaskom na unapređenje podrške dojenju kako bismo smanjili nejednakosti koje postoje u našem društvu, posebno u vrijeme hitnih situacija i kriza.

Upravo dojenje može djelovati kao moćan alat u izjednačavanju brojnih društvenih nejednakosti. Kroz pružanje podrške dojenju, možemo smanjiti nejednakosti i osigurati da sve majke, posebno pripadnice ranjivih skupina, imaju pristup potrebnim resursima i mogućnostima za dojenje. Ovo je ključno kako bi se osiguralo da niti jedna majka ni dijete nisu zapostavljeni, a pogotovo oni kojima je potrebna dodatna podrška. Za postizanje ovih ciljeva, još je jednom važno uključiti različite dionike, članove “toplog lanca podrške dojenju“, odnosno civilne organizacije, vlade i kreatore politika, zdravstvene sustave, radna mjesta, zajednice i roditelje.

U svrhu obilježavanja Svjetskog tjedna dojenja diljem svijeta se provode brojne aktivnosti osvještavanja važnosti dojenja. Tako će Globalna kolektivna inicijativa za dojenje, u utorak, 6. kolovoza s početkom u 8:00 sati, održati webinar pod nazivom: „Snaga u brojevima – kako praćenje dojenja potiče odgovornost i promjenu“. Ovaj webinar o važnosti praćenja kako bi se stvorilo okruženje koje omogućava dojenje ima za cilj osvijestiti činjenicu da se iza svake statistike o dojenju nalazi majka. Priključite se webinaru i poslušajte iskustva majki, predavanja stručnjaka o korištenju praćenja kao alata za stvaranje odgovornosti te dobijte nove ideje iz različitih zemalja u kojima je praćenje iskorišteno kao pokretač promjena. Više o webinaru pročitajte ovdje.

Slika preuzeta s Freepika

Promicanje dojenja u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se posebna pažnja posvećuje promicanju dojenja kroz razne inicijative i programe koji potiču zdravlje majki i djece. Nacionalni program “Živjeti zdravo” uključuje niz aktivnosti usmjerenih na stvaranje podržavajućeg okruženja za dojenje. Među njima su opremanje parkova i hodačkih staza klupama za dojenje, što dodatno potiče majke da svoju djecu doje u ugodnim i prilagođenim okruženjima.

Hrvatska također ima dugogodišnju tradiciju provođenja Nacionalnih programa za zaštitu i promicanje dojenja. Ove godine, usvojen je novi Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje 2024. – 2027. godine. Ovaj program nastoji osigurati kontinuiranu podršku majkama kroz edukaciju, provedbu revidiranog programa „Rodilište prijatelj djece“ i programa „Rodilište prijatelj djece za odjele neonatologije“, rad Banke humanog mlijeka, savjetovanje, infrastrukturne prilagodbe te praćenje, čime se unapređuje kvaliteta života i zdravlje najmlađih članova društva.

Promicanje dojenja naglašeno je i u Akcijskom planu za prevenciju debljine za razdoblje 2024. – 2027., koji prepoznaje važnost dojenja kao ključnog faktora u prevenciji debljine i promicanju zdravih prehrambenih navika od najranije dobi.

Uz to, u okviru inicijative Europske komisije “EU Jamstvo za svako dijete” posebno se potiče dojenje kao temeljni aspekt pravilne prehrane i razvoja djece. Cilj ove inicijative je osigurati da najranjivija djeca u Europskoj uniji imaju pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, uslugama skrbi za djecu, adekvatnim uvjetima stanovanja i kvalitetnoj prehrani, čime se doprinosi ostvarivanju dječjih prava u Europi.

Podsjećamo i da se u Hrvatskoj svake godine, u prvom tjednu listopada, obilježava Nacionalni tjedan dojenja. Ovaj tjedan pruža priliku za podizanje svijesti o važnosti dojenja, razmjenu informacija i podršku majkama koje doje. Pozivamo sve da se pridruže ovom važnom obilježavanju i podrže napore za promicanje dojenja i zdravlja majki i djece.

Kineze se najviše testira

U incidentu o kojem se najviše izvještavalo (pozitivni testovi kineskih plivača na trimetazidin), 11 plivača – ovogodišnjih olimpijskih sudionika, bili su među 23 koji su bili pozitivni na spomenutu zabranjenu tvar i to samo šest mjeseci prije Olimpijskih igara u Tokiju 2021. Dopušteno im je natjecanje u Parizu te su u tri discipline osvojili zlatne medalje. Jedna od “tih” plivačica, Zhang Yufei, osvojila je dvije bronce, jednu u ženskoj utrci na 100 leptir i drugu u štafeti 4×100 slobodno. Kineski plivači u Parizu odbacili su optužbe za doping i rekli da ih se testira više nego sportaše iz drugih zemalja. (V.B)

Foto: privatna arhiva

Španjolska sabotaža borbe protiv dopinga?

Desetljećima je Španjolska kritizirana zbog svojih polovičnih napora u borbi protiv dopinga. Olimpijske igre u Parizu otkrile su razmjere neuspjeha.

Ako je bilo zemalja koje su imale koristi od ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu u francuskom stilu, Španjolska je svakako bila jedna od njih. Dok su se timovi čamcem vozili rijekom Seinom, bili su neobično daleko od dosega televizijskih kamera. Malo tko je u gužvi mogao vidjeti tko je sve u čamcu.

Da se događaj održao u uobičajenom okruženju, s ulaskom na stadion, Španjolska bi riskirala da joj novinari postave pitanja: Hoće li španjolski šef misije na proteklih devet Olimpijskih igara – Cayetano Cornet, bivši nacionalni reprezentativac trkač koji obara rekorde – hodati bez srama među španjolskom delegacijom u olimpijsku arenu? Njegova uloga u Parizu bila je osjetljivo pitanje otkako je Odjel za doping ARD nedavno emitirao tajne snimke razgovora između novinara i najozloglašenijeg španjolskog liječnika za doping – dr. Eufemiana Fuentesa, čovjeka koji je pomogao bivšoj njemačkoj zvijezdi Tour de Francea Janu Ullrichu da se podvrgne zabranjenoj transfuziji krvi, rekao je u kameru da je on Cornetu pružio sve što je moglo pomoći u jamčenju sportske slave – “hGH, testosteron, anabolički steroidi”. Cornet je ipak odlučio otputovati u Pariz, očito neimpresioniran otkrićima, ali teško da je itko mogao biti siguran da je to bio on na palubi na ceremoniji otvaranja. Odluka Španjolske da otputuje s Cornetom u Pariz, u ulozi višeg vodstva, prikladno karakterizira odnos zemlje s antidopingom u posljednjim desetljećima.

Primjer za to je uloga dr. Fuentesa u španjolskom sportu, koji je u dokumentarcu “Tajna dopinga: Prljave igre” tvrdio da je medicinski pripremao španjolske sportaše, u ime države, za Olimpijske igre u Barceloni 1992. godine. Ipak, svi postupci protiv njega uvijek su završavali bez osuđujuće presude. Identitet njegovih najpoznatijih klijenata i dalje ostaje tajna.(V.B)

COVID-19 u Hrvatskoj (6.8.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 31. kalendarskom tjednu (tjedan od 29. srpnja do 4. kolovoza 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 896 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 31. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

COVID-19 u Hrvatskoj (30.7.2024.)

U 30. kalendarskom tjednu (tjedan od 22. do 28. srpnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 752 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 30. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

POZIV NA TESTIRANJE – radno mjesto Nezdravstveni djelatnik I. vrste

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 10. srpnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto Nezdravstveni djelatnik I. vrste (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više o pozivu pogledajte ovdje.

Je li tehnologija na Olimpijskim igrama oblik dopinga ili stvarnost modernog sporta?

Tehnološki doping odnosi se na korištenje opreme – od kupaćih kostima do super obuće – koja pruža nepravednu sportsku prednost, a granice dopuštenog su donekle proizvoljne

Današnje Olimpijske igre su tehnološko čudo. Usporene kamere reproduciraju milisekundu dugu razliku između prvog i drugog mjesta. Nosivi senzori otkrivaju čiste udarce u meču mačevanja ili rundi taekwondoa. Olimpijski sportaši koriste praćenje kretanja, mikrostruje i monitore mliječne kiseline kako bi poboljšali formu, ubrzali oporavak i spriječili ozljede. Tehnologija i sport već su neraskidivo povezani, ali kontroverze nastaju kada se ta tehnologija koristi za poboljšanje sportske izvedbe. Ponekad se to naziva “tehnološkim dopingom”, a takav fenomen odnosi se na korištenje odjeće ili opreme za stjecanje nepravedne konkurentske prednosti. Ovogodišnje Olimpijske igre u Parizu, primjerice, bit će poligon za “super šiljke”, verziju popularnih super tenisica za duge staze prilagođene za sprint. Čistunci sportskog duha kažu da ove tenisice predstavljaju oblik tehnološkog dopinga.

Za razliku od dopinga, koji nadzire Svjetska antidopinška agencija, o legalnoj odjeći i opremi za određeni sport odlučuje vlastito upravljačko tijelo. Američka antidopinška agencija rekla je za Scientific American da su konvencionalni i tehnološki doping neovisna pitanja i da je “na upravljačkim sportskim tijelima da postave tehničke zahtjeve za upotrebu opreme u svom sportu i provedu te zahtjeve.” Međutim,ne postoji standardizirana “rubrika” u svim sportovima koja bi diskvalificirala artikl na temelju njegova stupnja poboljšanja, cijene ili ekskluzivnosti. Posljedično, odluke o zabrani artikla iz natjecanja često se donose retroaktivno. Na primjer, na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine, 94 posto svih zlatnih medalja u plivanju osvojili su sportaši koji su nosili Speedo LZR Racer kupaći kostim. Sve u vezi s ovim odijelom koje pokriva cijelo tijelo – od izbora tkanine do postavljanja šavova – pomno je osmišljeno kako bi se smanjila sila otpora, koja se stvara kada voda dođe u dodir s tijelom. U fizici, snaga koju osoba treba da svlada silu otpora povezana je s kubom njezine brzine, što znači da bi plivač morao potrošiti 33 posto više energije samo da postane 10 posto brži. Iako se smatralo da tkanina odijela inspirirana kožom morskog psa igra veliku ulogu u smanjenju otpora, kasnija su istraživanja pokazala da to nije slučaj. Umjesto toga, vjerojatno je da odijelo koje pokriva cijelo tijelo smanjuje otpor i čini potrošnju energije učinkovitijom minimiziranjem vibracija mišića i zaglađivanjem teksture kože.

LZR Racer nosili su ljudi koji su postavili 23 nova svjetska rekorda u plivanju na Olimpijskim igrama 2008., broj koji se popeo na 93 do kolovoza 2009. Mnogi su to označili kao oblik tehnološkog dopinga, a World Aquatics (ranije poznat kao International Amaterski plivački savez, ili FINA), upravno tijelo za sportove na vodi, konačno je zabranio kupaće kostime za cijelo tijelo na natjecanjima. Sada se muški kupaći kostimi mogu protezati samo od struka do koljena. Speedo nije nije želio ništa komentirati. Trkački ekvivalent kupaćem kostimu LZR Racer ušao je u središte pozornosti 2019. godine, kada je Nike napravio tenesicu po narudžbi za kenijskog trkača dugih staza, Eliuda Kipchogea, koji mu je pomogao da postigne rekord, iako neslužbeni, kraći od dva sata u trčanju maratona. Poput LZR Racer, komercijalne verzije ove super tenisice – Nike Alphafly i Vaporfly – dovele su do niza novih svjetskih rekorda u trčanju na duge staze. Prema Kim Hébert-Losier, istraživačici biomehanike na Sveučilištu Waikato na Novom Zelandu, tehnološki napredne supertenisice karakteriziraju tri glavne značajke: lagana pjena u međupotplatu koja vraća energiju, zakrivljena, kruta ploča koja se proteže preko potplata i zakrivljeni ukupni oblik koji prirodno kotrlja trkača prema naprijed ako ima dovoljno zamaha. (V.B)

Foto: privatna arhiva

Niska prevalencija zahtjeva za TUE kod olimpijaca i paraolimpijaca

Nedavna studija koju je provela Svjetska antidopinška agencija (WADA) pružila je dokaze da traženja terapijskih izuzeća (TUE) nisu široko rasprostranjena u elitnom sportu. TUE je posebno izuzeće koje odobravaju organizacije za borbu protiv dopinga (ADO) sportašima sa zdravstvenim stanjem koje im dopušta korištenje zabranjenih lijekova ili metoda, ako ispunjavaju kriterije navedene u Međunarodnom standardu za Terapijska izuzeća (ISTUE). Studija, koja je nedavno objavljena u British Journal of Sports Medicine, zaključila je da je broj sportaša koji su se natjecali s važećim TUE-om na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama između 2016. i 2022. bio manji od 1% (OI), odnosno manji od 3% (POI). Medicinski direktor WADA-e, dr. Alan Vernec, rekao je: „Uoči Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Parizu 2024., pozdravljamo rezultate još jedne studije koja pokazuje nisku prevalenciju TUE-a u elitnom sportu. Studije poput ovih važne su za sportsku zajednicu i mogu pomoći u budućim političkim i obrazovnim inicijativama u sportu i borbi protiv dopinga.”

Za ovu presječnu studiju promatranja, istraživači su proučavali podatke iz osam različitih kategorija sportaša, uključujući sportaše s TUE-om koji su se natjecali na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru (2016.), Pyeongchangu (2018.), Tokiju (2020.) i Pekingu ( 2022). Od 28 583 sportaša koji su se natjecali u četiri izdanja Olimpijskih igara, ukupna prevalencija sportaša s TUE-om bila je 0,90% među svim natjecateljima. Na četiri paraolimpijske igre ukupna TUE prevalencija među 9852 sportaša bila je 2,76%. Studija je također otkrila da su najčešće promatrane tvari povezane s TUE-om na Ljetnim olimpijskim igrama glukokortikoidi (0,50% u Rio de Janeiru) i stimulansi (0,39% u Tokiju). Na Ljetnim paraolimpijskim igrama najviše su bili zastupljeni diuretici (0,79% u Rio de Janeiru) i stimulansi (0,75% u Tokiju). Zimske igre imale su donekle slične trendove, iako su brojevi TUE-a bili vrlo niski. Dr. Vernec je dodao: „TUE program je neophodan dio sporta, omogućavajući sportašima s legitimnim zdravstvenim stanjem da dobiju odgovarajući tretman. Široko je prihvaćen i globalno ga koriste sportaši, liječnici i sportska tijela, a postoje čvrsti okviri za izbjegavanje zlouporabe sustava. Rezultati ove studije daju objektivne podatke koji otklanjaju neke od zabrinutosti i zabluda vezanih uz TUE da su skloni zlouporabi ili da služe kao sredstvo za ‘legitimizirani’ doping.”

Dok procjena opće prevalencije TUE-a predstavlja ogroman izazov, naime zbog varijabilnosti i broja sportaša koji se natječu, ovi rezultati iz najviše sportske razine su u skladu s prethodnim nalazima, ponovno potvrđujući da je TUE sustav temeljni alat za podršku sportašima i zaštitu čistiog sporta. (V.B)

Foto: privatna arhiva

Svjetski dan hepatitisa 2024.

Svake godine se 28. srpnja na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) obilježava Svjetski dan hepatitisa. Cilj je podizanja svijestiopće i stručne javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Tom prigodom brojne zdravtsvene ustanove i organizacije civilnog društva provode različite aktivnosti informiranja i edukacije o virusnim hepatitisima te važnosti prevencije, testiranja, liječenja i podrške oboljelima i njihovim obiteljima. Ove godine nacionalna akampanja ima slogan „Virusni hepatitisi B i C mogu uzrokovati rak jetre – Djeluj. Testiraj se“, te naglašava važnost cijepljenja protiv hepatitisa B kao metode sprječavanja nastanka infekcije, testiranja u slučaju povećanog rizika za zarazu u cilju što ranijeg otkrivanja bolesti te pravovremenog liječenja, jer su ishodi tada bolji, a za hepatitis C je moguće i izliječenje.

Hepatitis B je virusna infekcija koja oštećuje jetru i može uzrokovati akutnu i kroničnu bolest, a kronična neliječena bolest može uzrokovati cirozu i rak jetre. Virus se prenosi spolnim kontaktom sa zaraženim partnerom, bliskim kućnim kontaktom sa zaraženom osobom, kontaktom sa zaraženom krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama, injektiranjem droga prilikom korištenja nesterilnog pribora za injektiranje te sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće i porođaja.

Hepatitis C je infekcija uzrokovana virusom hepatitisa C koja također oštećuje jetru, a kronična neliječena bolest može uzrokovati cirozu i rak jetre. Virus se prenosi krvlju, najčešće prilikom korištenja već tuđeg pribora za injektiranje droga, a može i tijekom spolnog odnosa.

Hepatitis B se u današnje vrijeme uspješno može liječiti, a za prevenciju je dostupno cijepljenje.

Zahvaljujući današnjim lijekovima, hepatitis C se u gotovo u svim slučajevima može izliječiti.

Liječenjem hepatitisa B i C se sprječava razvoj komplikacija bolesti i prijenos na druge.

Testiranje na hepatitis B i C osoba koje imaju veći rizik za zarazu ili su bile izložene infekciji i povezivanje sa zdravstvenom skrbi radi liječenja je ključno je za ranu dijagnozu i bolje ishode liječenja, jer ljudi mogu dugo vremena nakon infekcije biti bez simptoma.

Epidemiologija virusnih hepatitisa u svijetu

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je u 2022. godini u svijetu bilo oko 254 milijuna s kroničnim hepatitisom B, oko 1,2 milijuna novih dijagnoza te bolesti, a oko 1,1 milijun ljudi je umrlo od posljedica hepatitisa B, uglavnom od ciroze i raka jetre. Procjenjuje se da je globalno u 2022. godini oko 50 milijuna ljudi imalo kronični hepatitis C, oko milijun novih dijagnoza, a oko 242 000 ljudi je umrlo od posljedica hepatitisa C, uglavnom od ciroze i raka jetre.

U području ispunjenja globalnih ciljeva eliminacije hepatitisa B i hepatitisa C u svijetu, SZO je u svojem posljednjem izviješću naglasila da je potrebno ubrzati i pojačati aktivnosti prevencije i liječenja kako bi se postigli globalni ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih Naroda i strategija SZO-a za eliminaciju virusnih hepatitisa do 2030. godine.

I u Hrvatskoj je prevencija virusnih hepatitisa s posebnim naglaskom na hepatitis B i hepatitis C jedan su od javnozdravstenih izazova i prioriteta.

Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj

Hepatitis B i C

U Hrvatskoj je učestalost (prevalencija) hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (manje od 1 %), no ona je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od oko 30 % do 65 % prema podacima različitih istraživanja prevalencije protutijela na hepatitis C kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj. Prema procjenama matematičkog modeliranja iz epidemioloških podataka u Hrvatskoj je 2019. bilo oko 24 300 osoba koje imaju kronični hepatitis C.

Na temelju prijava zaraznih bolesti u registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje oko 40 oboljelih od hepatitisa B i 90 oboljelih od hepatitisa C, a prema spolu među prijavama obje bolesti nešto je više muškaraca. Prema dobi, većina oboljelih od hepatitisa B su osobe s 40 godina i starije, a od hepatitisa C osobe 30 godina i starije. Broj zaprimljenih prijava hepatitisa B i C u sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti pokazuje trend pada, no valja naglasiti da taj broj ne pokazuje broj stvarno oboljelih od tih bolesti, s obzirom su hepatitis B i C bolesti koje najčešće dugo vremena nakon infekcije ne pokazuju vidljive ili izražene simptome, pa dio inficiranih osoba nije dijagnosticiran. Po spolu, nešto više je oboljelih muškaraca.

Prema putu prijenosa, među prijavama oboljelih od hepatitisa B za koje je ispunjen taj podatak, najčešće su bili navedeni prijenos medicinskim postupcima u zdravstvenim ustanovama, kućni kontakt s oboljelim od kriničnog hepatitisa B i spolni put prijenosa. Među prijavama oboljelih od hepatitisa C kao najčešći put prijenosa bili su navedeni prijenos putem injektiranja droga, spolni kontakt i kućni kontakt s oboljelim od kroničnog hepatitisa C.

Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je u stalnom padu nakon uvođenja sustavnog cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program obaveznog cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B cijepe sva dojenčad, kada s navršenih dva mjeseca dobivaju prvu od tri doze cjepiva.

Hepatitis A i E

Hepatitis A i hepatitis E se javljaju kao sporadični slučajevi ili povremeno manje epidemije. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Javlja se kao pojedinačan slučaj bolesti ili u sklopu manje epidemije. Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježeno je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 47 odnosno 96 oboljelih od hepatitisa A i 2022. godine kada je bilo 207 oboljelih. U današnje vrijeme osim putem zagađene hrane i vode ili prljavih ruku, dio oboljelih se zarazi i spolnim kontaktom, posebice kod prakticiranja analnih seksualnih odnosa, pa i kod hepatisa A treba misliti na rizik spolnog puta prijenosa. U slučaju spolnog puta prijenosa većina oboljelih su muškarci, a rizik predstavljaju analni i oralno analne seksualni odnos. Hepatitis E se bilježi sporadično, s oko 5 prijava oboljelih godišnje, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.

I za kraj, ponovimo mjere za zaštitu od virusnih hepatitisa:

Hepatitis A: postoji cjepivo za hepatitis A koje se preporučuje u slučaju putovanja u zemlje u kojima je povećan rizik infekcije hepatitisom A i u slučaju epidemije biskim kontaktima oboljelih i osobama u povećanom riziku za zarazu. Rizik od izlaganja virusu možete smanjiti prakticiranjem pravilnih higijenskih navika (važna je higijena ruku zbog izlučivanja virusa stolicom), osiguravanjem zdravstveno ispravnih uvjeta te izbjegavanjem konzumiranja sirovog voća i povrća, kao i vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora, te hrane pripremljene u nehigijenskim uvjetima.

Hepatitis B: postoji cjepivo koje može spriječiti bolest i u Hrvatskoj se kroz nacionalni program obaveznih cijepljenja provodi rutinsko cijepljenje dojenčadi. Kako biste smanjili vjerojatnost izlaganja, preporučljivo je koristiti kondome i izbjegavati međusobno dijeljenje igala ili predmeta kao što su četkice za zube, grickalice za nokte ili žileti. Također treba izbjegavati tetoviranje ili stavljanje piercinga u neovlaštenim/neprofesionalnim salonima. Novorođenčad majki zaraženih virusom hepatitisa B trebaju se cijepiti protiv hepatitisa B unutar 12 sati nakon rođenja i primiti specifični imunoglobulin da se spriječi infekcija i razvoj kroničnog hepatitisa B.

Hepatitis C: smanjenje rizika od izlaganja se provodi izbjegavanjem uporabe tuđih, već korištenih igala i ostalog pribora za injektiranje droga i ostalih predmeta za osobnu upotrebu kao što su četkice za zube, grickalice za nokte ili žileti. Također, treba izbjegavati tetoviranje ili stavljanje piercinga u neovlaštenim salonima. Zaštitu od spolnog puta prijenosa pruža upotreba kondoma.

Hepatitis E: prakticiranje mjera osobne higijene (važna je higijena ruku zbog izlučivanja virusa stolicom). Preporučuje se izbjegavanje konzumiranja vode iz potencijalno nesigurnih izvora (preporučuje se prokuhavanje vode za piće). Također, treba izbjegavati konzumaciju sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa, posebno svinjskog, divljači i školjkaša.

Preporuke za testiranje na hepatitis B i C osoba koje su u većem riziku za zarazu:

Osobe s povišenim jetrenim enzimima (AST/ALT)
Osobe koje koriste droge injektiranjem
Osobe koje imaju rizično spolno ponašanje (učestalo mijenjanje partnera, nekorištenje kondoma…)
Osobe čiji partneri boluju od virusnih hepatitisa
Osobe koje su imale operativni zahvat prije 1993. godine (kada je uvedeno obavezno testiranje davatelja krvi, stanica, tkiva i organa)
Osobe koje su dobivale pripravke krvi ili tkiva ili organe prije 1993. godine
Članovi obitelji/kućanstva koji u zajedničkom kućanstvu žive s osobom koja boluje od virusnog hepatitisa
Osobe sa tetovažama i piercingom
Bolesnici na hemodijalizi
Osobe koje imaju infekciju HIV-om
Zatvorenici ili osobe koje su bile u zatvoru
Osobe koje su doselile u Hrvatsku iz zemalja srednje ili visoke prevalencije kroničnog hepatitisa B, što uključuje zemlje Afrike, Azije, Kariba, Srednje i Južne Amerike, Istočne i Južne Europe, Bliskog istoka i Pacifičkog područja

O potrebi testiranja na virusne hepatitise informirajte se kod liječnika.

Više o virusnim hepatitisima možete pročitati na: Virusni hepatitisi i Sve o hepatitisu

Hripavac u Hrvatskoj (26.7.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 26.7.2024. godine, zaprimili smo 6598 prijava oboljelih od hripavca. U prethodnom tjednu nije bilo novih prijava oboljenja od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob	Oboljeli
0	238
1-4	379
5-9	648
10-14	2726
15-19	1568
20-40	448
41-59	464
60+	127
Ukupno	6598

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – voditelj odsjeka (voditelj ustrojstvene jedinice 3)

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. srpnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto voditelj odsjeka (voditelj ustrojstvene jedinice 3).

Više pogledajte ovdje.

Upravljanje rizicima suplementacije

Britanci upozoravaju svoje olimpijce!

Ne postoje nikakva jamstva da bilo koji dodatak prehrani ne sadrži zabranjene tvari zbog čega sportaši moraju biti potpuno svjesni mogućeg rizika ako odluče koristiti dodatak prehrani. Važno načelo Kodeksa je stroga odgovornost koja kaže da su sportaši isključivo odgovorni za sve zabranjene tvari otkrivene u njihovom organizmu, bez obzira na to kako su u organizam dospjele i je li postojala namjera varanja.

Stoga prije uzimanja “dodataka” sportaši moraju procijeniti potrebu, rizik i posljedice za svoju karijeru. Svi sportaši moraju temeljito istražiti sastav proizvoda prije nego li ga počnu uzimati. Ovo je zahtjev WADA-ina koda.

Nepoznavanje nije isprika. Ako ste pozitivni, na vama je da dokažete kako je zabranjena tvar ušla u vaš organizam. Kodeks donosi odredbe za kontaminirane proizvode (dodatke), stoga provjerite možete li dokazati da ste poduzeli sve korake za upravljanje rizicima povezanim s upotrebom suplemenata.

Mnogi sportaši padaju na dopinškim testovima zbog korištenih dodataka prehrani. Ne postoji jamstvo da bilo koji dodatak prehrani ne sadrži zabranjene tvari zbog sljedećih problema koji se mogu pojaviti: • Proizvodi se mogu kontaminirati zabranjenim tvarima tijekom procesa proizvodnje • Označavanje sastojaka na proizvodima može biti netočno.

Budite oprezni s “lažnim dodacima prehrani”, osobito kada kupujete putem interneta. WADA, UKAD ili bilo koja druga organizacija za borbu protiv dopinga ne može podržati ili odobriti proizvode za suplementaciju, a svaki proizvod za koji se tvrdi da je ‘siguran za uzimanje sportaša’ treba koristiti s velikim oprezom. Ako tvrtka tvrdi da je njihov proizvod odobrila i/ili certificirala WADA ili UKAD, ta je izjava netočna.

Potražite savjet od kvalificiranog medicinskog stručnjaka kako biste utvrdili trebate li koristiti dodatak prehrani. Procijenite rizike: ako ste odabrali koristiti neki proizvod, koristite samo proizvode testirane u serijama kako biste smanjili rizik od kontaminacije. Budite sasvim sigurni u to da ste provjerili stvarne brojeve serija prije same uporabe.

Gdje se obratiti za dodatne savjete? Iz UKAD-a odgovaraju: “Kako biste pronašli odgovarajućeg obučenog i kvalificiranog sportskog nutricionista, posjetite web stranicu Registra sportske prehrane i prehrane (SENr). • Posjetite web stranicu Informed Sport kako biste provjerili jesu li suplementi testirani u serijama .

Budući da su za cijeli svijet pravila ista, u tom slučaju nije naodmet da i hrvatski sportaši posjete spomenutu web stranicu. (V.B)

Foto: UKAD

Svjetski dan prevencije utapanja 2024.

Svjetski dan prevencije utapanja obilježava se svake godine 25. srpnja.

Ovogodišnji je slogan: Sekunde mogu spasiti život (engl. Seconds can save a life).

Obilježavanjem Svjetskog dana prevencije utapanja naglašava se kako je utapanje nedovoljno prepoznato javnozdravstveno pitanje koje pogađa sve zemlje i regije.

Utapanje je često naglo i tiho, te ljudi obično ne shvaćaju da se događa sve dok ne bude prekasno.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine gotovo četvrt milijuna ljudi izgubi život zbog utapanja, a gotovo 82.000 njih su djeca u dobi od 1 do 14 godina.

28. travnja 2021. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je povijesnu Rezoluciju o globalnom sprječavanju utapanja, kojom se prepoznaje globalni opseg i utjecaj prevencije utapanja te poziva na koordinirano multidisciplinarno djelovanje kako bi se spriječilo utapanje, jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta od ozljeda diljem svijeta.

Ključni je element Rezolucije uspostava novog Svjetskog dana prevencije utapanja, koji je priznat od Ujedinjenih naroda, te se poziva sve sudionike, uključujući vlade, nevladine organizacije i njihove partnere, da doprinesu i sudjeluju u aktivnostima ovog globalno priznatog dana.

U svibnju 2023. godine 76. skupština Svjetske zdravstvene organizacije usvojila je prvu Rezoluciju o sprječavanju utapanja, prema kojoj će vlade i partneri u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) ubrzati djelovanje vezano za sprječavanje utapanja do 2029. godine.

Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se u 2021. godini nalazila na 8. mjestu po dobno standardiziranoj stopi smrtnosti od slučajnog utapanja.

U 2022. godini od utapanja su umrle 73 osobe, od kojih 53 muškarca i 21 žena.

Postoje isplativa i dokazano učinkovita rješenja za prevenciju utapanja koje zemlje i organizacije mogu koristiti, a ona uključuju:

• osposobljavanje osoba za sigurno spašavanje i oživljavanje

• postavljanje i provođenje propisa o sigurnoj plovidbi, brodarstvu i trajektima

• poboljšanje upravljanja rizicima od poplava

• postavljanje barijera koje kontroliraju pristup vodi

• osiguravanje sigurnih mjesta za malu djecu daleko od vode, pod nadzorom odrasle osobe

• podučavanje djece osnovnim vještinama plivanja, sigurnosti u vodi i sigurnog spašavanja

Izvori: World Drowning Prevention Day 2024 (who.int)

World Drowning Prevention Day, A guide to taking part: https://cdn.who.int/media/docs/default-source/documents/social-determinants-of-health/2024_wdpd_toolkit_web.pdf?sfvrsn=ee6bb03a_4&download=true

NE!DOPINGU BROJ 94

Dragi čitatelji, izašao je novi broj magazina “NE!DOPINGU”. Uz mnoštvo zanimljiv tema, nadamo se da ćete uživati i ponešto korisno naučiti.

Što sportaši trebaju znati o egzosomima

Lijekovi ili tretmani dobiveni iz samog tijela ili iz drugih živih organizama nazivaju se biološkim lijekovima. Primjena bioloških lijekova u regenerativnoj medicini postaje sve popularnija. Dok je Svjetska antidopinška agencija (WADA) zabranila korištenje stanica, bilo normalnih ili genetski modificiranih, za poboljšanje performansa, mnogi sportaši imaju pitanja o statusu raznih bioloških tretmana koji ne sadrže stanice. Na primjer, često je upitna upotreba izvanstaničnih vezikula, kao što su egzosomi matičnih stanica. Kao takvi, u nastavku su odgovori na neka često postavljana pitanja o terapijama koje uključuju izvanstanične vezikule.

Što su biološki lijekovi? Postoje mnoge klinike koje nude sve vrste terapija na bazi stanica ili krvi za liječenje medicinskih stanja, uključujući ozljede mišića, tetiva i ligamenata. Najčešći tip terapije koji se reklamira je uzimanje krvi od pacijenta iz koje potom izoliraju komponentu krvi za ponovno ubrizgavanje u tjelesni sustav, često na mjestu ozljede. Primjeri uključuju plazmu bogatu trombocitima (PRP), koja koncentrira plazmu i trombocite, terapije matičnim stanicama koje izoliraju matične stanice iz krvi ili terapiju egzosomima, koja izolira egzosome matičnih stanica (vrsta izvanstaničnih vezikula) i ponovno ih ubrizgava natrag u pacijenta. Osim ovih, postoje i druge vrste postupaka.

Što su izvanstanične vezikule? Izvanstanične vezikule otpuštaju se iz svih stanica u tijelu i smatra se da su važan dio stanične komunikacije i održavanja. Postoje mnoge vrste izvanstaničnih vezikula ovisno o njihovoj veličini i vrsti stanice iz koje potječu. Primjeri uključuju egzosome, mikrovezikule i apoptotička tijela. Jedna vrsta izvanstaničnih vezikula koje se koriste u terapiji je egzosom matičnih stanica, ali izvanstanične vezikule su sastavni dio stanične biologije i otpuštaju ih sve vrste stanica, a ne samo matične stanice. Nedavno su izvanstanične vezikule, kao što su egzosomi matičnih stanica, istražene i reklamirane kao oblik personalizirane medicine. Jedan od uobičajenih postupaka je da se krv uzme iz pacijentovog tijela, zatim se izvanstanične vezikule na neki način izoliraju uklanjanjem svih stanica (tj. uklanjaju se crvene i bijele krvne stanice i sve druge cirkulirajuće stanice), a zatim se vezikule ponovno ubrizgavaju natrag u pacijenta. Kao i kod svih bioloških lijekova, antidopinški status povezan je sa stvarnim sadržajem proizvoda i jesu li u pripremi proizvoda dodane zabranjene tvari.

Je li WADA zabranila izvanstanične vezikule (kao što su egzosomi)? U većini slučajeva egzosomi nisu zabranjeni. Međutim, postoje okolnosti u kojima bi uporaba takvih terapija mogla predstavljati kršenje antidopinških pravila. Na primjer, zabranjeno je: 1. Ako pripravak egzosoma sadrži crvena krvna zrnca (čak i slučajno, kada primjerice preostane nekoliko crvenih krvnih zrnaca nakon što se većina njih filtrira) i tada se daje intravenski. 2. Ako se postupkom prikupljaju egzosomi, a zatim dodaju faktori rasta, hormoni ili bilo koja zabranjena tvar u pripravak, koji se ponovno ubrizgava natrag u pacijenta. Ako postupak ima potencijal za poboljšanje učinkovitosti, također bi se mogao zabraniti. Sportaši koji se odluče na terapiju egzosomima trebali bi pitati svog liječnika hoće li se u pripravak egzosoma dodati neki faktori rasta ili hormoni. Ako je tako, sportaš bi trebao znati za svaku tvar koja će biti dodana kako bi provjerio antidopinški status prije primjene tretmana. Ako je tvar zabranjena, sportaši mogu podnijeti zahtjev za terapijskim izuzećem (TUE).

Postoje li zdravstveni rizici povezani s izvanstaničnim vezikulama? FDA je izdala upozorenje nakon ozbiljnih nuspojava pacijenata koji su primali egzosome [vrsta izvanstaničnih vezikula] na klinici u Nebraski. Sigurnosno upozorenje FDA-e pojašnjava sljedeće: “Egzosomi koji se koriste za liječenje bolesti i stanja kod ljudi regulirani su kao lijekovi i biološki proizvodi prema Zakonu o javnom zdravstvu i Federalnom zakonu o prehrambenim lijekovima i kozmetici te podliježu zahtjevima za reviziju i odobrenje prije stavljanja na tržište. Klinike mogu tvrditi da ti proizvodi ne potpadaju pod regulatorne odredbe za lijekove i biološke proizvode – to je jednostavno neistina. Trenutačno ne postoje egzosomski proizvodi odobreni od strane FDA.” FDA dalje pojašnjava da bi svatko tko razmatra regenerativnu medicinu, uključujući matične stanice, proizvode egzosoma ili bilo što izvedeno iz masnog tkiva (stromalne vaskularne frakcije), pupkovine, Whartonove mliječi ili amnionske tekućine, trebao biti svjestan da ništa od toga nije odobreno za liječenje tendonitisa, teniskog lakta ili bolova u leđima, kuku ili koljenu. Egzosomi i drugi proizvodi regenerativne medicine reklamiraju se i za mnoga druga stanja, ali nisu odobreni za takvu upotrebu. (V.B)

Izvor: USADA

OI pod snažnim dopinškim nadzorom

Borba protiv dopinga na Olimpijskim igrama nije ograničena na dane natjecanja u Parizu; započela je mnogo mjeseci ranije. Više od tisuću ljudi testirat će oko 4000 sportaša tijekom natjecanja u opsežnoj operaciji koju će provesti Međunarodna agencija za testiranje (ITA), a nadgledat će Svjetska antidopinška agencija (WADA). Osnovana 2018. i djelomično financirana od strane Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO), ITA planira, organizira i upravlja rezultatima antidopinških testova tijekom Igara. Sudjelovala je u Tokiju 2021. i Zimskim olimpijskim igrama 2022. u Pekingu u Kini, a za isto je zadužena već od 18. srpnja kada se je otvorilo Olimpijsko selo. Od sredine travnja, ITA je već sudjelovala u nekim testiranjima te je bila u kontaktu s međunarodnim savezima i nacionalnim antidopinškim agencijama kako bi odredila one sportaše koji će biti testirani.

“Ako postoje sportaši koji se dopingiraju, oni će to učiniti prije Olimpijskih igara, tako da je faza prije Olimpijskih igara vrlo važna”, rekao je glasnogovornik ITA-e za AFP. Kvalifikacije za Igre završavaju kasno pa ITA prije Igara mora pripaziti na sve one koji mogu osigurati mjesto – gotovo 40.000 sportaša.

Na Igrama u Tokiju uzeto je 6200 uzoraka od oko 4000 natjecatelja, od kojih je šest bilo pozitivno. Još šest sportaša palo je na dopinškom testiranju u Pekingu, iako je naslovnice zaokupio slučaj tinejdžerske ruske klizačice Kamile Valieve, čiji je pozitivan test na trimetazidin nekoliko tjedana ranije objavljen tijekom Igara. Izgubila je timsku medalju i bila je suspendirana na četiri godine. Testiranje se temelji na brojnim kriterijima: kontinuiranom praćenju, natjecanjima, biološkim putovnicama (koje prate biološke markere sportaša tijekom određenog vremenskog razdoblja) i zviždačima. Određene discipline, poput dizanja utega, ciljanije su. Sportaš će biti više pod lupom ako dođe do neočekivanog i značajnog porasta njegove ili njezine izvedbe. Zemlja u kojoj je korupcija raširena bit će pod posebnim povećalom. Oni koji dođu do postolja ili obare rekord nužno se testiraju.

Ukupno, ITA očekuje da će testirati oko 4.000 od 10.000 prisutnih sportaša. Antidopinška tijela smatraju da je besmisleno testirati sve, govoreći da je bolje ciljano testirati. Kineski plivači, koji su bili u središtu otkrića njemačkog televizijskog kanala ARD i The New York Timesa, koji su bili pozitivni prije Olimpijskih igara u Tokiju, a da nisu bili kažnjeni, testirani su i pomno nadzirani – kako tvrde antidopinški izvori. Više od 300 službenika za dopinšku kontrolu, od kojih su trećina Francuzi, bit će raspoređeno za prikupljanje uzoraka urina i krvi. Koordinirat će ih Francuska antidopinška agencija. Sportaše koji pristupaju testiranju pratit će 800 dobrovoljnih “pratitelja”. Pariški organizatori odgovorni su za “prikupljanje uzoraka” i za logistiku, rekao je za AFP David Herbert, antidopinški menadžer organizacijskog odbora. Ukupno je postavljeno oko 50 antidopinških stanica na olimpijskim borilištima i u selu. Organizatori su također odgovorni za transport uzoraka u laboratorij u Orsayu, južno od Pariza. To će biti učinjeno vozilom na posebno rezerviranim olimpijskim rutama i zrakoplovom s Tahitija, gdje se održava natjecanje u surfanju.

Sportaši koji ne borave u Olimpijskom selu, poput košarkaša Sjedinjenih Država, moraju dati svoju lokaciju kako bi se mogla obaviti dopinška kontrola. Laboratorij u Orsayu analizirat će uzorke. WADA će promatrati proces testiranja i dati povratne informacije ITA-i. Sportski arbitražni sud otvorit će dva privremena ureda u Parizu za rješavanje sporova, uključujući i one koji se tiču dopinga. Uoči Olimpijskih igara WADA se našla pod lupom u slučaju kineskih plivača nakon što je prihvatila objašnjenje kineskih vlasti da su pozitivni dopinški testovi rezultat uzrokovan kontaminacijom hrane. (V.B)

Poziv na testiranje i razgovor – voditelj odsjeka (voditelj ustrojstvene jedinice 3) u Službi za gospodarstvene poslove

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 10. srpnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto voditelj odsjeka (voditelj ustrojstvene jedinice 3) u Službi za gospodarstvene poslove.

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (23.7.2024.)

U 29. kalendarskom tjednu (tjedan od 15. do 21. srpnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 563 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 29. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Hripavac u Hrvatskoj (19.7.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 19.7.2024. godine, zaprimili smo 6598 prijava oboljelih od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob	Oboljeli
0	238
1-4	379
5-9	648
10-14	2726
15-19	1568
20-40	448
41-59	464
60+	127
Ukupno	6598

Sitno brojimo do otvaranja OI-a

Ljetne olimpijske igre 2024., službeno poznate kao Igre XXXIII Olimpijade (Les Jeux olympiques d’été de 2024), nadolazeći su međunarodni višesportski događaj koji će se održati od 26. srpnja do 11. kolovoza 2024. u Parizu, Francuska. Nakon što je prethodno bio domaćin Ljetnih olimpijskih igara 1900. i 1924., Pariz će nakon Londona (1908., 1948. i 2012.) postati drugi grad koji je tri puta ugostio Olimpijske igre. 2024. obilježit će se i stota obljetnica Ljetnih olimpijskih igara (1924.) koje su održane u istom gradu i bile su posljednje Olimpijske igre u Parizu.

Većina olimpijskih događaja održat će se u gradu Parizu i njegovoj metropolitanskoj regiji, uključujući susjedne gradove Saint-Denis, Le Bourget, Nanterre, Versailles i Vaires-sur-Marne. Košarkaške preliminarne utakmice i rukometno finale održat će se u Lilleu, koji je udaljen 225 km od grada domaćina; jedrenje i neke nogometne utakmice održat će se u mediteranskom gradu Marseilleu, koji je udaljen 777 km od grada domaćina; u međuvremenu, očekuje se da će se događaji surfanja održati u selu Teahupo’o u prekomorskom teritoriju Francuske Polinezije, koje je udaljeno 15.716 km od Pariza, grada domaćina. Nogomet će se također održavati u još pet gradova, a to su Bordeaux, Décines-Charpieu (Lyon), Nantes, Nica i Saint-Étienne, od kojih su neki domovi klubova Ligue 1.

Olimpijska baklja upaljena je 16. travnja 2024. u Olimpiji u Grčkoj prije nego što je stigla u Atenu 26. travnja. Plovila je preko Sredozemlja na trojarbolnoj barci Belem do Marseillea 9. svibnja, a zatim je započeo svoje putovanje preko metropolitanske i prekomorske Francuske duž malog prilaza u Monaku. Francuska dionica završit će tijekom ceremonije otvaranja kada će se koristiti za paljenje olimpijskog kotla. Pariški kotao 2024. bit će postavljen na stadionu Jardins du Trocadéro.

Svečano otvaranje ceremonije otvaranja zakazano je za 19:30 sati, 26. srpnja 2024. Ceremonija je okvirno zakazana da se po prvi put održi izvan tradicionalnog stadiona. Još uvijek je u planu parada nacija brodovima duž rijeke Seine od Pont d’Austerlitza do Pont d’Iene, a službeni protokol će se održati na Place du Trocadéro na privremenom “mini-stadionu”. Ruta parade od 6 kilometara sadržavala bi kulturne prezentacije i pogled na znamenitosti Pariza. Organizatori su promovirali ceremoniju kao “najspektakularniju i najpristupačniju ceremoniju otvaranja u povijesti Olimpijskih igara.

Sportski program Ljetnih olimpijskih igara 2024. sadržavat će 329 događaja u 32 sporta, uključujući 28 temeljnih olimpijskih sportova te četiri izborna sporta koje je predložio Organizacijski odbor Pariza: razbijanje će imati svoj olimpijski debi kao izborni sport, dok skateboarding, sportsko penjanje i surfanje vratit će se od 2020. Četiri discipline su izbačene iz dizanja utega. U kanuu, dvije sprinterske discipline zamijenjene su s dvije slalomske discipline, čime je ukupni zbroj zadržan na 16. U sportskom penjanju, prijašnja “kombinirana” disciplina podijeljena je na zasebno brzinsko penjanje i boulder i vodeće discipline za svaki spol.

Sljedi nam 19 dana natjecanja, 329 događaja, ukupno 762 susreta.

Hrvatskim olimpijcima želimo izvrsne rezultate postignute u potpunosti s vrijednostima duha sporta. (V.B)

Foto: Getty

Newer posts