Hripavac u Hrvatskoj (8.3.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 8.3.2024. godine, zaprimili smo 6144 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 180 |
| 1-4 | 302 |
| 5-9 | 583 |
| 10-14 | 2620 |
| 15-19 | 1530 |
| 20-40 | 390 |
| 41-59 | 426 |
| 60+ | 113 |
| Ukupno | 6144 |
Nezadovoljna norveška zvijezda
Norveška zlatna suša na Svjetskom dvoranskom prvenstvu, održanom prošlog vikenda u Glasgowu, pogodila je 29-godišnjeg Jakoba Ingebrigtsena, zvijezdu srednjih pruga, koji nije nastupio zbog ozljede. U nedavnom intervjuu za Times, Ingebrigtsen je kritizirao prisutnost dopinga u atletici, rekavši da je sada gore nego prije deset godina. “Teško je to dokazati, ali naprosto tako osjećam. Manje je pozitivnih testova, što me stvarno zabrinjava; to je znak da ljudi postaju pametniji i pronalaze bolje načine da izbjegnu otkrivanje uzimanja zabranjenih tvari, ili možda testovi ne otkrivaju dovoljno.”
Olimpijski pobjednik na 1.500 metara nastavio je rekavši da se premalo ljudi hvata testiranjem na natjecanju, a jedini način na koji se “varalice” otkrivaju je na osnovu podataka o lokaciji.
Ono što je drugačije nego prije 10 godina je broj testiranih sportaša – više se testira, manje se otkriva. Predsjednik Svjetske atletike (WA) Sebastian Coe predstavio je Jedinicu za integritet atletike (AIU) 2017. godine, ključno upravljačko tijelo posvećeno očuvanju integriteta atletike. Svake godine WA potroši procijenjenih 8.000.000 dolara na održavanje sustava za borbu protiv dopinga. (V.B)
Foto: Kevin Morris
Voditeljica istraživanja za Republiku Hrvatsku prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović predstavila je najnovije rezultate istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)
Zagreb, 11. ožujka 2024. – Javno predstavljanje rezultata istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)“ – voditeljica istraživanja prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović
Cjelovitu publikaciju možete preuzeti na poveznici: Publikacija- Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)
Infografiku možete preuzeti na poveznici: CroCOSI Fact sheet 2021.-2022.
Voditeljica COSI istraživanja za Republiku Hrvatsku prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović predstavila je najnovije rezultate.
- ožujka 2024. u prostorijama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo javno su predstavljeni novi rezultati istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)“ Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čija je voditeljica za Republiku Hrvatsku prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović.
Rezultati pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Uz vrlo visoku prevalenciju prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, zabilježene su i izražene spolne razlike, odnosno prekomjerna tjelesna masa i debljina češće su zabilježene u dječaka, u njih 38,5%, u odnosu na 33,7% djevojčica. Trendovi kretanja prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece ukazuju da učestalost ovog velikog javnozdravstvenog problema i dalje raste.
„Ovi rezultati, u usporedbi s rezultatima prva dva kruga CroCOSI istraživanja 2015./2016. i 2018./2019. u kojima je zabilježena prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece iste dobi od 34,9% te 35,0% pokazuju nam da, baš kao ni druge europske zemlje, nismo na dobrom putu da ostvarimo cilj zaustavljanja porasta debljine u djece. Činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Ta djeca imaju povećan rizik da u odrasloj dobi također imaju isti problem, što posljedično znači veći rizik oboljenja od drugih kroničnih nezaraznih bolesti čime raste i očekivani teret za zdravstveni sustav“- naglašava prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović.
Uspoređujući rezultate po regijama, najmanji udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 28,6%, dok je najveći udio bio u Panonskoj regiji, 38,9%, pri čemu valja napomenuti da u toj regiji čak 20,0% djece, odnosno svako peto dijete ima debljinu. Učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine razlikuje se i s obzirom na socioekonomski status na način da je među obiteljima nižeg socioekonomskog statusa zabilježena viša učestalost ovog problema. Istraživanje je također pokazalo kako prekomjernu tjelesnu masu i debljinu u djece roditelji ne prepoznaju u mjeri u kojoj je ona stvarno prisutna kod djece.
Uz podatke o uhranjenosti djece, CroCOSI istraživanjem prikupljeno je mnoštvo informacija o stilovima života djece, njihovim prehrambenim navikama te navikama tjelesne aktivnosti i sjedilačkih ponašanja. Rezultati tako pokazuju da 81,1% osmogodišnjaka svakodnevno doručkuje, ali da tek 3,1% djece konzumira preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno. Zaslađene sokove kao najčešće izvore skrivenih kalorija u djece, četiri i više puta tjedno pije svako četvrto dijete, njih 26,4%. Iako je pandemija COVID-19 dovela do promjena u dnevnoj rutini djece, roditelji navode da se konzumacija različite hrane i pića u djece tijekom pandemije nije drastično promijenila te je samo oko 10% roditelja izvijestilo o povećanoj konzumaciji voća i povrća, te slatkih i slanih grickalica.
Aktivna igra, u kojoj djeca sudjeluju u tjelesnoj aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta, za djecu i mlade preporučena je svakodnevno u trajanju od najmanje jednog sata. Prema rezultatima ovog istraživanja, u aktivnoj igri umjerenog do visokog intenziteta, jedan sat ili dulje prosječno provede velika većina djece, njih 93,5%. Međutim, COVID-19 pandemija imala je velik utjecaj na tjelesnu aktivnost djece pa se tako za vrijeme pandemije kod otprilike svakog trećeg osmogodišnjaka smanjilo vrijeme provedeno u aktivnoj igri. Suprotno tome, 37,3% djece u svoje slobodno vrijeme provodi dva ili više sata pred ekranima, a u vrijeme pandemije COVID-19 uočen je porast slobodnog vremena provedenog pred ekranima u svakog trećeg djeteta.
Voditeljica istraživanja prof. dr.sc. Sanja Musić Milanović istaknula je kako se prekomjerna tjelesna masa i debljina mogu prevenirati te da je neophodno ulagati napore u očuvanje zdravlja od najranije dobi: „Važno je krenuti s odlučnim djelovanjem zajedničkim snagama, na svim razinama. Prevencija debljine nije odgovornost ni pojedinca ni nekog pojedinačnog sektora, nego joj treba pristupiti kroz sustavnu provedbu sveobuhvatnih, multisektorskih intervencija. Time ćemo ne samo odgajati zdrave generacije i rasteretiti zdravstveni sustav, već i spriječiti skraćivanje očekivanog trajanja života uslijed problema debljine, što će doprinijeti opstanku i razvoju društva u cjelini.“
Edukacija na SP-u hokeja na ledu
U Zagrebu se od 11. do 17. ožujka 2024. godine održava Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu za žene u diviziji 3A. Uz domaćina Hrvatsku, u diviziji se natječu reprezentacije Bugarske, Litve, Rumunjske, Srbije i Ukrajine.
Prvenstvo se održava na novom ledu u zagrebačkim Utrinama.
U Admiral Ice Domeu Služba za antidoping je 10. ožujka 2024., održala predavanje o dopingu/antidopingu i svemu onom što je bitno za natjecanje turnirskog karaktera. Predavanju je prisustvovala cijela reprezentacija uz stručni stožer, njih 25.
Predavanje je pažljivo slušano, a ono što im želimo je odličan rezultat bez ijedne ozljede. (V.B)
Foto: V.B
U Kopenhagenu održan sastanak u sklopu JA ImpleMENTAL
Predstavnici 21 zemlje podijelili su iskustva i primjere dobre prakse
Gotovo 200 sudionika iz 21 zemlje i 39 organizacija sudjelovalo je na dvodnevnom sastanku JA ImpleMENTAL State Member State Policy Committee Meeting (MSPC) i hibridnom seminaru s EU MSPC članicama, koji se održao u Kopenhagenu i online.
Nakon uvodnih govora Ledie Lazeri, regionalne savjetnice za mentalno zdravlje, WHO Europe, i Vasileie Konte, JA ImpleMENTAL koordinatorice, NPHO Grčka, u opuštenoj, ali radnoj atmosferi predstavljeni su brojni primjeri dobre prakse, vizije, argumenti i primjeri implementacije. Također, održana je radionica na temu postavljanja kampanje za zapošljavanje osoba sa iskustvom (engl. experts by experience) u kreiranju politika, pružanju usluga, obuci i istraživanjima.
Predstavljene su dobre prakse za održavanje kapaciteta mreža mentalnog zdravlja. Jenny Telander predstavila je švedski primjer međusektorske suradnje za održivu politiku mentalnog zdravlja i prevencije samoubojstava, a Anja Kare Vedelsby predstavila je danski primjer integracije proživljenog iskustva u održivu politiku mentalnog zdravlja i pružanje usluga.
Nakon što je Elena Shevkun, tehnička službenica programa za mentalno zdravlje, WHO Europe, predstavila primjer koalicije za mentalno zdravlje, izlaganje je započeo Antonis Kousoulis, direktor Globalne zdravstvene akcijske mreže, koji je govorio o važnosti svijesti, zagovaranja i komunikacija za mentalno zdravlje.
Melita Murko, tehnička referentica programa za mentalno zdravlje, WHO Europe, i Jason Maurer, komunikacijski focal point programa za mentalno zdravlje, WHO Europe, otvorili su zanimljivu temu – kako pozvati kreatore politike na odgovornost, a na tu temu održana je i radionica pod nazivom: „Isticanje važnost proživljenog iskustva kao karike koja nedostaje za odgovorno kreiranje politike“.
Sastanak je zaključen riječima Vasileije Konte koja je rekla da snaga JA ImpleMENTAL mreže leži u zajedničkom radu na stvaranju promjena kroz razmjenu iskustava i ideja s drugim članovima odbora za politiku.
– „Na ovom dvodnevnom događaju izvijestili smo države članice o značajnom napretku našeg projekta i aktivnostima na kojima radimo, posebice u razvoju novih metoda u prevenciji samoubojstava. Puno smo naučili iz uspjeha i izazova naših država članica i to znanje koristimo za transformaciju usluga. Naša postignuća čine čvrst temelj za buduće intervencije i utječu na nacionalne strategije trajnog napretka. Odlučni smo se temeljito pripremiti i pratiti sve potrebne administrativne korake, iako je to veliki izazov za dugoročnije projekte. Željno očekujemo rezultate i moramo nastaviti raditi na drugim aktivnostima kako bismo osigurali održivost i rast projekta. Nastavit ćemo predano raditi na projektu, dodatno ćemo se posvetiti ovim temama, kao i nastaviti rad na sljedećem sastanku u Ateni.“ – rekla je Vasileia Konte.
Javno predstavljanje rezultata istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)“ voditeljica istraživanja prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović Zagreb, 11. ožujka 2024. godine
Javno predstavljanje rezultata istraživanja
„Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)“
voditeljica istraživanja prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović
Zagreb, 11. ožujka 2024. godine u 11:00 sati
pozivamo Vas da nam se pridružite na predstavljanju rezultata istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)“ koje će se u povodu obilježavanja Svjetskog dana debljine te ususret Hrvatskom danu osviještenosti o debljini, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, održati 11. ožujka 2024. godine, s početkom u 11:00 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12 u Zagrebu.
Glavne rezultate istraživanja predstavit će voditeljica istraživanja za Republiku Hrvatsku prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.
Predstavljene će biti nove procjene prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u 8-godišnjaka u Republici Hrvatskoj, kao i podaci vezani uz njihovu tjelesnu aktivnost i prehrambene navike uz dodatan osvrt na utjecaj COVID-19 pandemije na navedene odrednice zdravlja djece.
Nakon predstavljanja rezultata, predviđeno je da voditeljica istraživanja prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, daje izjave za medije u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Ukratko o istraživanju:
Istraživanje CroCOSI provedeno je u školskoj godini 2021./2022. u 261 osnovnoj školi u Republici Hrvatskoj i dio je istraživanja „Inicijativa praćenja debljine u djece“ (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije koje se provodi od 2006. godine. Hrvatska se istraživanju po prvi puta priključila u školskoj godini 2015./2016. i ovo je treći puta da je istraživanje provedeno u Hrvatskoj. Glavni cilj CroCOSI istraživanja je redovito prikupljanje usporedivih podataka o uhranjenosti školske djece, njihovim životnim navikama te o obilježjima njihovih okruženja sa svrhom rutinskog praćenja statusa uhranjenosti u djece te usporedbe dobivenih podataka s drugim zemljama europske regije Svjetske zdravstvene organizacije koje sudjeluju u ovom istraživanju. Ovim krugom CroCOSI istraživanja dodatno je ispitan još i utjecaj COVID-19 pandemije na dnevnu rutinu djece, njihovu dobrobit, prehrambene navike i tjelesnu aktivnost.
Za više informacija molimo kontaktirajte:
Anja Đurić
+385 (0)99 2671746
Pozivnica za medije 11-03-2024
Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2022. g.
Publikacija Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis sadrži najvažnije podatke i pokazatelje o radu zdravstvenih službi u sustavu zdravstva, kao i pokazatelje o zdravstvenom stanju hrvatske populacije i odabranih populacijskih skupina. Svi podaci prikupljaju se iz zdravstvenih ustanova i ordinacija s čitavog područja Hrvatske, bez obzira na vrstu vlasništva i vrstu zdravstvenog osiguranja pojedinca. Zdravstveni pokazatelji, koji ne ukazuju samo na aktualno stanje, već omogućuju praćenje kretanja pojedinih sastavnica, nužni su za ocjenu funkcioniranja i učinkovitosti zdravstvenog sustava i temelj su procesa zdravstvenog planiranja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Rad na razvoju i kvaliteti zdravstvenih pokazatelja iz cjelokupne bolničke i izvanbolničke zdravstvene djelatnosti odvija se u uskoj suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo.
Izdanje Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2022. godinu možete pregledati i preuzeti putem sljedeće poveznice: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2022. g. (PDF, 10.8 MB).
Tablice objavljene u ovom izdanju ljetopisa možete preuzeti u formatu Excel-datoteka (.xls/.xlsx) putem sljedeće poveznice: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2022. – tablični podaci.
Napomena: zbog izmijenjenih okolnosti prikupljanja podataka tijekom epidemije COVID-19, dio rutinskih statističkih izvješća nije dostavljen te su podaci u pojedinim poglavljima nepotpuni.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (9. tjedan 2024.)
U Hrvatskoj su tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 3. ožujka 2024. godine pristigle 18 921 prijava oboljelih od gripe, od čega je 489 prijava pristiglo u zadnjem (9.) tjednu. Pristiglo je manji broj prijava u odnosu na prethodni tjedan, te u narednim tjednima možemo očekivati daljnje jenjavanje intenziteta sezone. Prijave su pristigle iz svih županija.
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa ukupnih prijava gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljeno je tridesetosam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dominira virus gripe A, uz tek sporadičnu detekciju virusa gripe B.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se porast broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
COVID-19 u Hrvatskoj (6.3.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 9. kalendarskom tjednu (tjedan od 26. veljače do 3. ožujka 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljena je 71 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 9. kalendarskom tjednu zaprimljena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19, koji je nastupio u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Održana javnozdravstvena akcija povodom Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva
U subotu, 2. ožujka 2024. godine na Trgu Petra Preradovića održana je promotivna akcija za građane povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva i promocije Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
Ovu promotivnu akciju, organizirao je Hrvatski zavod za javno zdravstvo pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ te Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. Sudjelovali su i studenti medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i to dvaju udruga – Sekcija za gastroenterologiju i hepatologiju i Sekcija za onkologiju i imunologiju koji su informirali građane o programu probira.
Okupljenim novinarima i zainteresiranoj javnosti obratili su se izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo; prof.dr.sc. Neven Ljubičić, predsjednik povjerenstva Ministarstva zdravstva za koordinaciju provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva: prof.dr.sc. Nataša Antoljak, nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva; prof.dr.sc. Ivica Grgurević, predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva; Ivana Brkić Biloš, dr.med. voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. U ime udruge Ilco Zagreb govorila je bolesnica izliječena od raka debelog crijeva, gđa. Marija Banjad koja je upozorila da je važno destigmatizirati ovu bolest te što više educirati građane o značaju njenog sprečavanja.
Naglašeno je da je u Hrvatskoj rak debelog i završnog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak s 3.706 novih slučajeva u 2021. godini, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka s 2042 umrlih u 2022. godini. Češći je u osoba starije životne dobi, međutim petina novooboljelih je mlađa od 60 godina. Ove brojke pokazuju da je od izuzetne važnosti nastaviti dosadašnje napore u prevenciji i ranom otkrivanju raka.
U sklopu događanja, građane se kroz razgovor upoznalo s pojedinostima Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, učinkovitog oblika probira kojim se postiže da se bolest u populaciji otkriva u ranijem stadiju kad su velike mogućnosti za izlječenje ili čak pred-zloćudnom obliku kada se bolest može spriječiti. U Hrvatskoj oko 25 % osoba u dobi od 50 do 74 godine obavi test u sklopu Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva te su građani pozvani da se svi odazovu pozivu kada ga dobiju jer time čuvaju svoje zdravlje i život. Građani koji su obuhvaćeni Programom, a koji iz nekog razloga nisu napravili testiranje u okviru programa, imali su mogućnost uzeti svoj test na skrivenu krv u stolici – podijeljen je 31 test zainteresiranim građanima. Građani su pitali sve što ih zanima, a odgovori su, nadamo se doprinijeli smanjenju strahova i stigme povezane s ovom vrstom raka ili provedbom dijagnostičkih postupaka.
Svjetski dan debljine 4. ožujka 2024.
Više od milijun ljudi u Hrvatskoj sada živi s debljinom, sugerira globalna analiza
- Stope debljine u djece i adolescenata su se u Hrvatskoj udvostručile od 1990. do 2022., baš kao i stope debljine u odraslih
- U istom razdoblju, stope pothranjenosti pale su u djece, adolescenata i odraslih, što je dovelo do toga da je debljina najučestaliji oblik malnutricije, baš kao i u mnogim drugim zemljama.
- Hrvatska je prema prevalenciji debljine u odraslih muškaraca na 25. mjestu na svijetu
Ukupan broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je 1 milijun prema globalnoj analizi izdanoj u časopisu The Lancet povodom obilježavanja Svjetskog dana debljine. Ovaj trend, zajedno s opadajućom prevalencijom osoba s pothranjenošću od 1990., čini debljinu najučestalijim oblikom malnutricije u Hrvatskoj i većini drugih zemalja diljem svijeta.
Na osnovu analize podataka iz hrvatskih istraživanja procjenuje se kako je u Hrvatskoj stopa debljine u djece i adolescenata 2022. godine bila dvostruko veća nego 1990. Stopa debljine se također udvostručila u odraslih žena te čak utrostručila u odraslih muškaraca. Ukupno se procjenjuje da je u Hrvatskoj s debljinom u 2022. živjelo 56 000 djece i adolescenata te 1 180 000 odraslih osoba.
Između 1990. i 2022. godine udio pogođenih pothranjenošću smanjio se u dječaka, djevojčica i odraslih muškaraca dok među ženama nije zamijećena promjena u istom razdoblju.
Ovo istraživanje provela je suradnička grupa za istraživanje rizičnih čimbenika nezaraznih bolesti “NCD Risk Factor Collaboration” (NCD-RisC) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO). Istraživači su analizirali podatke o masi i visini dobivene mjerenjem više od 220 milijuna ljudi starijih od 5 godina (63 milijuna osoba dobi od 5 do 19 godina i 158 milijuna osoba dobi 20 godina i starijih) iz više od 190 zemalja. U ovom istraživanju, u kojem se analizirao indeks tjelesne mase (ITM) kako bi se razumjele promjene diljem svijeta u debljini i pothranjenosti od 1990. do 2022., ukupno je sudjelovalo više od 1500 istraživača od kojih su neki i djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Sanja Musić Milanović, Helena Križan, Ranko Stevanović).
Za odrasle osobe smatralo se da su pogođene debljinom ako su imale ITM veći od ili jednak 30kg/m2, a pothranjenošću ako im je ITM bio ispod 18,5kg/m2. U djece školske dobi (dob 5 do 9 godina) i adolescenata (dob 10 do 19 godina) granične vrijednosti ITM korištene za definiciju debljine i pothranjenosti ovisile su o dobi i spolu djece. [1]
Od 1990. do 2022. godine u Hrvatskoj su stope debljine više nego dvostruko narasle u djevojčica (sa 3,3% na 7,2%) i dječaka (sa 5,0% na 11,3%), a takvi porasti zabilježeni su u gotovo svim zemljama. Udio djevojčica koje su imale pothranjenost pao je sa 2,8% u 1990. na 1,8% u 2022., dok je u dječaka pao sa 2,7% na 1,5%. Hrvatska je jedna od 44 zemlje u kojima je zabilježen pad stopa pothranjenosti u djevojčica te jedna od 80 zemalja u kojima je zabilježen isti pad u dječaka. Ukupan broj djece i adolescenata u Hrvatskoj koji su pogođeni debljinom u 2022. bio je 56 000 (21 000 djevojčica i 35 000 dječaka), dok je 5300 djevojčica i 4800 dječaka imalo pothranjenost.
U odraslih od 1990. do 2022. godine stope debljine u žena su se više nego udvostručile (sa 13,4% na 28,3%), a u muškaraca i utrostručile (sa 10,7% na 34,8%). Udio odraslih s pothranjenošću smanjio se od 1990. do 2022. (sa 1,3% na 0,7% u muškaraca i bez zamjetne promjene u žena). Ukupno, procjenjuje da se je 1 180 00 odraslih živjelo s debljinom u Hrvatskoj 2022. godine (600 000 žena i 580 000 muškaraca), dok je 33 000 žena i 8 600 muškaraca živjelo s pothranjenošću.
Ovi trendovi ukazuju na globalnu tranziciju, prema kojoj u Hrvatskoj, baš kao i u dvije trećine svih zemalja diljem svijeta, postoji značajno veći broj osoba pogođenih debljinom nego pothranjenošću. Također važno je istaknuti kako se prema udjelu odraslih muškaraca s debljinom od 35% Hrvatska nalazi na visokom 25. mjestu na svijetu.
Podaci dobiveni ovim istraživanjem ponovno naglašavaju važnost prevencije i liječenja debljine od najranije životne dobi, kroz promicanje pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti i adekvatnu liječničku skrb. Za ostvarenje globalnog cilja zaustavljanja porasta debljine bit će ključno implementirati široki spektar dokazano učinkovitih intervencija te uključiti sve razine upravljanja, od vlade do lokalnih zajednica.
Međunarodni dan svjesnosti o HPV-u
Međunarodni dan svjesnosti o HPV-u obilježava se od 2018. godine, na inicijativu International Papilloma Virus Societyja (IPVS), a s ciljem podizanja svjesnosti o HPV-u.
Humani papiloma virus (HPV) obuhvaća grupu od više od 150 tipova virusa, od kojih 40-ak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije. Naziv virusa dolazi od bradavica, lat. papiloma, koje uzrokuju neki od tipova virusa. Tipovi virusa označuju se brojevima, a određeni tipovi virusa mogu dovesti do nekih vrsta raka. Sukladno navedenom, tipovi HPV-a se dijele se na: “visokorizične”, onkogene tipove (16, 18, 31, 33, 45…..) i “niskorizične”, neonkogene tipove (6, 11, 42, 43, 44….).
HPV se prenosi spolnim kontaktom (vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom) sa zaraženom osobom, no može se prenijeti i drugim oblicima intimnog kontakta, kod dodira zaražene kože s kožom ili sluznicom, što uključuje predigru i maženje. Treba imati na umu kako je infekcija HPV-om jako česta – 4 od 5 osoba će u nekom trenutku života biti zaraženo virusom.
Infekcija često nema nikakve simptome, a najčešće (u 8-9 od 10 slučajeva) prolazi unutar dvije godine od zaraze bez liječenja (eliminira je naš imunološki sustav) i bez znakova bolesti. Ipak, kod nekih osoba infekcija HPV-om može uzrokovati spolne bradavice ili potrajati duže te se može javiti i rak. Dugotrajna infekcija HPV-om visokog rizika može uzrokovati nekoliko vrsta raka – rak vrata maternice, penisa, anusa, vulve, vagine ili grla. Dugotrajna infekcija HPV-om visokog rizika glavni je uzročnik nastanka premalignih stanja i raka vrata maternice, što su najčešće maligne bolesti povezane s HPV-om.
Mjere prevencije infekcije HPV-om su edukacija o rizicima i načinima zaštite, cijepljenje protiv HPV-a i redoviti ginekološki pregledi za žene.
Cijepljenje protiv HPV-a preporuča se djevojčicama i djevojkama, dječacima i mladićima od 5. do 8. razreda osnovne škole radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i razvoja karcinoma. Dodatno, ovisno o raspoloživosti cjepiva, cijepljenje protiv HPV-a je besplatno i za sve osobe od 9. do 25. godine starosti (uključujući i 25. godinu). Učenice i učenike te redovite studentice i studente cijepi nadležni liječnik školske i adolescentne medicine, a osobe odgovarajuće dobi koje nisu u školskom sustavu mogu se cijepiti u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo, gdje se mogu dobiti i sve informacije o dobrovoljnom i besplatnom cijepljenju.
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta (ŠNZ) u Zagrebu, djevojke i mladići u dobi do 25 godina mogu se bez naručivanja i najave cijepiti protiv humanog papiloma virusa (HPV) na adresi Rockefellerova 12. Više informacija o cijepljenju bez naručivanja možete pročitati ovdje.
Preporuke za sprječavanje infekcije HPV-om i očuvanje zdravlja
Iako je rak vrata maternice jedan od najlakše sprječivih vrsta raka, po pojavnosti je u Hrvatskoj on treći najčešći rak kod žena u dobi od 30 do 49 godina. U posljednjih pet godina u Hrvatskoj godišnje prosječno od raka vrata maternice oboli oko 280 žena, a umre njih više od 100. On je još uvijek četvrta najčešća vrsta raka kod žena u svijetu i među češćim vrstama raka kod mlađih žena. Procjenjuje se da je u zemljama Europske unije (EU-27) u 2022. godini dijagnoza raka vrata maternice postavljena kod 28 211 žena, dok je od te bolesti umrlo njih 13 636.
Pojavnost novih slučajeva oboljenja godišnje (incidencija) i smrtnost (mortalitet) jako variraju u zemljama Europe, pri čemu dobno standardizirane stope iznose od 5 slučajeva na 100 000 žena do više od 30 slučajeva na 100 000 žena. Dobno standardizirane stope smrtnosti se kreću od 2 slučaja smrti na 100 000 žena do 17 slučajeva smrti na 100 000 žena. U Hrvatskoj je stopa incidencije u 2021. iznosila 12,4, a smrtnosti 6,1 na 100 000 žena.
Rak vrata maternice može se spriječiti cijepljenjem protiv HPV-a i redovitim ginekološkim pregledima. Međutim, postotak cijepljenja protiv HPV-a jako varira u zemljama Europe – od manje od 5% do više od 90%.
Sadašnji doprinos postizanju globalnih ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije u eliminaciji ove vrste raka znači doprinos smanjenju nejednakosti u opterećenju raka vrata maternice diljem Europe sutra.
U videu možete pogledati izjave stručnjaka o sedam najvažnijih činjenica o prevenciji raka vrata maternice, najčešćeg karcinoma koji se povezuje s HPV-om na poveznici: Sedam činjenica koje trebate znati o raku vrata maternice.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo od 1. studenog 2022. godine sudjeluje u Joint Action projektu PERCH – PartnERship to Contrast HPV. Projekt je dio napora Europske komisije u području kontrole zloćudnih bolesti te je u skladu s ciljevima Europe’s Beating Cancer Plan inicijative. Cilj u sklopu trećeg stupa (flagship) navedene inicijative je i eliminacija raka vrata maternice i drugih oblika raka uzrokovanih infekcijom HPV-om. Neizostavan korak do tog cilja je cijepljenje >90% djevojčica u dobi do 15 godina cjepivom protiv HPV-a, kao i značajno povećanje broja cijepljenih dječaka, do 2030. godine. Više o projektu pročitajte na službenoj web stranici.
Edukativno-informativni letak o PERCH projektu možete vidjeti ovdje.
Ožujak – Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva
Hrvatski je sabor na sjednici 11. veljače 2022. g. donio odluku o proglašenju mjeseca ožujka „Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva“ u Republici Hrvatskoj.
Rak debelog i završnog crijeva (u daljem tekstu „rak debelog crijeva“) jedan je od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u svijetu s gotovo 2 milijuna novooboljelih i gotovo milijun smrtnih slučajeva godišnje.
Uzrok raka debelog crijeva još je nepoznat, ali mnoga istraživanja potvrđuju da je bolest najvjerojatnije posljedica međudjelovanja nasljednih čimbenika i utjecaja okoline.
Rak debelog i završnog crijeva u najvećem broju slučajeva nastaje iz izraslina u crijevima – polipa koji se mogu pretvoriti u zloćudni tumor. Nastaje kada se stanice počnu nekontrolirano dijeliti, a otkrivanje raka debelog crijeva u ranoj fazi može spasiti brojne živote.
Ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva. Stoga je važno redovno se odazivati na preventivne preglede.
Odlukom Vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usmjeren je poboljšanju zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem i sprječavanjem bolesti omogućava bolja kvaliteta života.
U Hrvatskoj je rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka.
Prema posljednjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u 2021. god. rak debelog crijeva otkriven je u 3706 osoba – 2174 muškaraca i 1532 žene, a 2022. godine od raka debelog crijeva umrle su 2042 osobe – 1196 muškaraca i 846 žena.
Više informacija o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva možete pročitati na stranici: https://program-rakdc.com.hr/
Hripavac u Hrvatskoj (1.3.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 1.3.2024. godine, zaprimili smo 6086 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 180 |
| 1-4 | 295 |
| 5-9 | 571 |
| 10-14 | 2608 |
| 15-19 | 1522 |
| 20-40 | 379 |
| 41-59 | 420 |
| 60+ | 111 |
| Ukupno | 6086 |
Održan Okrugli stol za medije “Prevencija ovisnosti o drogama, alkoholu, pušenju i kockanju – dostignuća i izazovi”
U organizaciji HZJZ održan je 29. veljače 2024. Okrugli stol za predstavnike medija na temu „Prevencija ovisnosti o drogama, alkoholu, pušenju i kockanju – postignuća i izazovi“ na kojem su od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva unutarnjih poslova te Agencije za odgoj i obrazovanje, predstavljena dosadašnja postignuća ali i budući prioriteti u području prevencije ovisnosti.
Okrugli stol otvorio je izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je tom prilikom istaknuo kako su tijekom prošle i ove godine doneseni novi strateški dokumenti u području politika prema ovisnostima, i to Nacionalna strategija za razdoblje do 2030. te Akcijski plan djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. Budući da trendovi ukazuju na rast prevalencije korištenja sredstava ovisnosti, ali i ponašajnih ovisnosti, naveo je kako će jedan od glavnih naglasaka u provedbi ovih strateških dokumenata biti upravo na mjerama usmjerenim na smanjenje uporabe droga, štetne uporabe alkohola, prevenciju pušenja kao i na prevenciji razvoja ovisnosti o kockanju i igranju video igara, i to osobito među mladima.
Naime, prema Istraživanju zlouporabe sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske, provedenom u tri vala (2011., 2015., 2019.) podaci ukazuju da su u populaciji od 15 do 64 god., prevalencije konzumacije svih sredstava ovisnosti u porastu, dok je igranje igara na sreću u padu. Međutim, prema podacima iz Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola, uzimanju droga i drugim oblicima ovisnosti (ESPAD) među učenicima 15.-16. godina, posljednjih godina primjećuje se pad korištenja duhana, alkohola i droga (u odnosu na podatke iz istraživanja 2015. i 2011. godine). Ipak, više su životne prevalencije (mladih u RH je probalo) u odnosu na prosjek EU zemalja koje sudjeluju u ESPAD istraživanju, osim za ecstasy i LSD. Također, zabrinjavajuću javno zdravstvenu ugrozu predstavlja dostupnost i sve veća raznolikost droga te pojava novih psihoaktivnih tvari, ali i prekomjerno i problematično igranje igara na sreću koje, uz ostale ovisnosti postaje sve značajni javnozdravstveni problem koji nerijetko rezultira razvojem niza društvenih, socijalnih i zdravstvenih posljedica za pojedinca, ali i društvo. Isto tako, uz niz pozitivnih strana i brojnih mogućnosti koje pruža moderna tehnologija i Internet, kod nekih pojedinaca prekomjerno korištenje računala i Interneta dovodi do razvoja ponašajnih ovisnosti. Potražnja za sredstvima ovisnosti i dalje predstavlja izazov, stoga prevencija ovisnosti treba biti najvažniji odgovor na smanjenje te potražnje, ali i alat u prepoznavanju rizičnih čimbenika koji mogu ukazivati i na poremećaje mentalnog zdravlja.
U nastavku su o projektima prevencije ovisnosti koji se provode u zdravstvenom i odgojno-obrazovnog sustava te od strane policije, govorili Dunja Skoko – Poljak, načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu, Ministarstvo zdravstva, Željko Petković, pomoćnik ravnatelja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Daria Kurtić, v. d. ravnatelja, Agencija za odgoj i obrazovanje te Sandra Veber, voditeljica Službe prevencije, Ravnateljstvo policije, Ministarstvo unutarnjih poslova.
Iako su u svim sustavima kroz međuresornu suradnju u provedbi programa prevencije ovisnosti u proteklom razdoblju učinjeni značajni pomaci i ostvareni kvalitetni rezultati, u narednom razdoblju nastavit će se ulaganja u unaprjeđenje provedbe kvalitetnih, znanstveno-utemeljenih i dokazano-učinkovitih projekata prevencije ovisnosti. Prioriteti u području prevencije su putem različitih projekata i inicijativa, kao što je certificiranje evaluiranih preventivnih projekata, uspostava registra učinkovitih preventivnih programa, provedba istraživanja I evaluacija, jačanje kompetencija donositelja odluka i stručnjaka, razvoj nacionalnih standarda prevencije i smjernica, osigurati dodatno osnaživanje i modernizacija nacionalnog sustava prevencije ovisnosti s postojećim EU standardima.
Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama
Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 10. i 11. 04. 2024. godine.
Dan protiv diskriminacije oboljelih od HIV-a
Dan nulte tolerancije na diskriminaciju obilježava se 1. ožujka na inicijativu Zajedničkog programa Ujedinjenog naroda za AIDS (UNAIDS). Cilje je promicati uključivost, solidarnost, empatiju te ljudska prava i pravo svakoga da živi dostojanstveno te punim i produktivnim životom. Dan nulte diskriminacije pomaže u stvaranju globalnog pokreta solidarnosti za okončanje svih oblika diskriminacije. Ove godine obilježava se deseta obljetnica Dana nulte diskriminacije, a tema je “Kako bismo zaštitili zdravlje svih, zaštitimo pravo svakog pojedinca”.
Danas, više od 30 godina nakon otkrića HIV-a i pojave HIV infekcije znanost je pronašla odgovore na pitanja o prevenciji i liječenju te bolesti, no još uvijek se suočavamo s problemom stigme i diskriminacije povezane s tom bolešću koje je prate od samih početaka. Osim na medicinski, infekcija HIV-om može utjecati i na društveni i ekonomski aspekt života. Ponekad se osobe koje žive s HIV infekcijom susreću s nerazumijevanjem, stigmom i diskriminacijom, koju često teže podnose nego medicinske i fizičke posljedice bolesti.
Stigma i diskriminacija koji se povezuju s infekcijom s HIV-om mogu nepovoljno utjecati na sve korake u prevenciji, liječenju i skrbi, od obeshrabrivanja osoba u riziku za zarazu da se testiraju i traže zdravstvene usluge, do ne pridržavanja liječničkih savjeta za liječenje, neodgovarajućeg zadržavanja u skrbi i niske kvalitete života i slično. Ovaj negativan utjecaj na liječenje i skrb oboljelih posebno je neugodan kada stigma i diskriminacija dolaze od pružatelja zdravstvenih usluga, što se još uvijek događa.
Praćenje postignuća i napretka u prevenciji infekcije HIV-om kroz smjernice i upitnike Dublinske deklaracije pokazuje nedostatne podatke o stigmi diljem Europe uključujući i Hrvatsku, stoga se provode istraživanja. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) u partnerstvu s Europskom grupom za liječenje AIDS-a (EATG), AIDS Action Europe (AAE) i Forumom civilnog društva EU za HIV/AIDS, hepatitis i tuberkulozu (CSF) su uključemi u provođenje istraživanja i procjene proširenosti stigme povezane s HIV-om diljem Europe i srednje Azije.
I Hrvatska sudjeluje u tim u tim istraživanjima. Krajem 2021. i početkom 2022. godine provedeno je presječno istraživanje putem internetske ankete među 121 osobom oboljelom od infekcije HIV-om koja se nalazi na skrbi u Kliničkoj bolnici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.
Rezultati istraživaja su pokazali da unatoč ukupnim pozitivnim ishodima kvalitete života, još uvijek postoje razmjerno visoke razine stigme među osobama koje žive s HIV-om u Hrvatskoj u različitim aspektima društva i zdravstvenog sustava, s primjetnim naglaskom na strah od stigme, a ne na stvarna iskustva. Ovi nalazi naglašavaju važnost rješavanja probleme tzv. samostigme kod osoba oboljelih od HIV infekcije te pokazuju na potrebu psihosocijalnih intervencija usmjerenih na smanjenje štetnih učinaka stigme i percepcije stigme povezane s HIV-om. Istraživači naglašavaju važnost jačanja kapaciteta stručnjaka koji se bave osobama oboljelim od HIV infekcije, promicanje individualnog pristupa usmjerenog na osobu i temeljenog na pravima. Također, naglašavaju važnost zagovaranja kako bi se utjecalo na pozitivne promjene u strateškim dokumentima i zakonodavstvu.
Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a uz ostale medicinske ciljeve i aktivnosti za sprječavanje i suzbijanje infekcije HIV-om uključuje i ciljeve i aktivnosti usmjerene na smanjenje stigme i diskriminacije povezane s HIV-om, virusnih hepatitisima i spolno prenosivim bolestima. I prvi programi mjera zaštite od HIV/AIDS-a u Republici Hrvatskoj iz 1986. i 1993. godine, uz sprečavanje širenja infekcije virusom HIV-a imali su kao drugi osnovni cilj programa razvijati stav tolerancije i prihvaćanja oboljelih od infekcije HIV-om i AIDS-a.
Do danas je učinjen veliki napredak medicine i znanosti i u današnje vrijeme znamo sve o tome kako se HIV prenosi, kako se ne prenosi, o prevenciji i liječenju HIV infekcije. Iako ne postoji lijek za izliječenje ili sprečavanje cijepljenjem, postoje antiretrovirusni (ART) lijekovi za uspješno liječenje. Stoga je HIV infekcija danas kronična bolest i osobe zaražene HIV-om, ako im se infekcija HIV-om rano dijagnosticira i ako redovito uzimaju propisane lijekove, mogu normalno živjeti i doživjeti normalnu starost (kao i osobe koje nemaju HIV infekciju). Ako osoba zaražena HIV-om ima nemjerljivu viremiju i redovito uzima lijekove ona ne može prenijeti virus na svog spolnog partnera, čak niti prilikom nezaštićenog spolnog odnosa („nemjerljiv=nezarazan“). Partneri različitog serostatusa na HIV mogu imati djecu (na način da se kod koncepcije ne zarazi HIV negativan partner, i da se uz odgovarajuće postupke može roditi zdravo dijete). Također, u današnje vrijeme lijekovima se može spriječiti zaraza i prije i nakon izloženosti HIV-u (tzv. PrEP i PEP postupci). Vezano uz radno pravo, učinjena su poboljšanja radnog zakonodavstva i HIV status više nije prepreka za zaposlenje, kao što je nekadabilo za određena zanimanja.
No još uvijek ima mnogo neznanja i nerazumijevanja, uglavnom zbog neinformiranosti ili krivih znanja i zabluda.
Što možemo učiniti?
Sve navedeno pokazuje, da usprkos velikom napretku, još ima puno prostora za poboljšanja u sprječavanju i eliminacije stigme i diskriminacije koja se povezuje s HIV-om. Povećanje znanja o HIV infekciji, prepoznavanje problema s kojima se susreću oboljele osobe i razumijevanja kako se oboljeli osjećaju, korištenje pravilne terminologije, osobno iskustvo poznavanja oboljelih, preispitivanje i suočavanje s vlastitim stavovima mogu pomoći i doprinijeti smanjenju stigme i diskriminacije vezanih uz HIV.
Iskustva su pokazala da multidisciplinarna i multisektorska suradnja uz uključivanje svih relevantnih dionika i javnosti doprinose smanjenju stigme i diskriminacijeosoba koje žive s HIV-om i rješavanju problema iz radnog, obrazovnog ili privatnog života s kojima se oboljeli susreću.
Započela WADA-ina Svjetska konferencija o edukaciji
Grad Cannes u Francuskoj u razdoblju od 27. – 29. veljače 2024. domaćin je 4. WADA-ine Svjetske konferencije o edukaciji. Konferencija je okupila preko 400 sudionika iz cijelog svijeta, od predstavnika nacionalnih organizacija za borbu protiv dopinga, vlada, znanstvenika i sportaša, na njoj također sudjeluje i predstavnik Službe za antidoping HZJZ-a.
Na konferenciji će se raspravljati o novim trendovima u borbi protiv dopinga, istražiti nove mogućnosti i razvoj edukacijskih programa te ispitati kako svi zajedno mogu doprinijeti zajedničkom planu edukacije na globalnoj razini. Ukupno će se održati jedanaest sjednica na kojima će se podijeliti iskustva i obrađivati teme poput: obrazovanje temeljeno na vrijednostima, nenamjerni doping, obrazovanje za razvijanje čistog sportskog ponašanja, važnost uključivanja sportaša i mnoge druge.
Još jednom se pokazuje da je edukacija jedan od najvažnijih alata u borbi protiv dopinga i zaštiti čistog sporta. (F.A.L.)
Dvije godine suspenzije za Mo Katira
Španjolski trkač na srednje i duge staze Mohamed Katir, priznao je da je prekršio antidopinško pravilo 2.4 (Sportašev propust u podacima o lokaciji) Svjetskog antidopinškog kodeksa. Zbog tri pogreške u dostavljanju podataka o lokaciji koje je napravio unutar dvanaest mjeseci, dobio je dvogodišnju suspenziju. Svi Katirovi rezultati i povezane novčane nagrade od 10. listopada 2023. bit će diskvalificirani a zabrana natjecanja traje do 6. veljače 2026. godine.
Ovaj dvadesetpetogodišnjak na Svjetskom prvenstvu u atletici 2022. osvojio je brončanu medalju na 1500 metara a na prošlogodišnjem atletskom prvenstvu u Budimpešti osvojio je srebrenu medalju. Katir je važio za jednog od favorita za osvajanje olimpijske medalje u Parizu 2024.
Jedinica za atletski integritet (AIU) detaljno je opisala tri prošlogodišnja kršenja antidopinškog pravila zbog nedostavljanja podataka o lokaciji te pokazala kako su Katirova opravdanja i objašnjenja bila u suprotnosti s njegovim putnim ispravama i unesenim podacima u ADAMS. Sam Katir se ispričao svima onima koji su ga podržavali i naglasio kako kazna nije povezana s upotrebom zabranjenih tvari ili metoda niti s izbjegavanjem antidopinških kontrola već zbog netočnog ažuriranje podataka o lokaciji u sustavu ADAMS. Svojim primjerom želi upozoriti druge sportaše na važnost ažuriranja podataka o lokaciji.
Što su Podaci o lokaciji (Whereabouts)? To su podaci o kretanju sportaša koji moraju slati oni sportaši koji su uvršteni od strane svoje nacionalne organizacije za borbu protiv dopinga u skupinu određenu za testiranje. Sportaši moraju paziti na točnost poslanih podataka jer oni služe kako bi ih se lakše lociralo za testiranje izvan natjecanja. Nedostavljanje podataka ili dostavljanje netočnih podataka može rezultirati posljedicama. (F.A.L.)
Foto: www.tvarenasport.com, Guliver/AP Photo/Petr David Josek
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (8. tjedan 2024.)
U Hrvatskoj su tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 25. veljače 2024. godine pristigle 18 432 prijave oboljelih od gripe, od čega je 954 prijava pristiglo u zadnjem (8.) tjednu. Pristiglo je manji broj prijava u odnosu na prethodni tjedan, te u narednim tjednima možemo očekivati daljnje jenjavanje intenziteta sezone. Prijave su pristigle iz svih županija.
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa ukupnih prijava gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljeno je tridesetsedam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dominira virus gripe A, uz tek sporadičnu detekciju virusa gripe B.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se porast broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.