Mama budi zdrava 2023.
Ravnatelj II. gimnazije majkama zadao domaću zadaću
„Svim nama u školi jako je važno da sve naše mame budu zdrave, jer to onda posljedično znači da su nam i djeca zdrava. Akciju podržavamo posebno zato jer su na poseban, a nadam se i efikasan način uključeni svi naši učenici. Učenicama i učenicima poruka, učinite sve da svaka mama pročita letak, slobodno možete reći da vam je ravnatelj rekao da je to vaša obveza.“
Riječi su to Drage Bagića, ravnatelja II. zagrebačke gimnazije upućene učenicima i ostalim okupljenima na današnjem predstavljanju projekta „Mama budi zdrava“ održanom ispred škole.
Na stubama zagrebačke II. gimnazije predstavljen je ovogodišnji sedmi po redu nacionalni projekt udruge Sve za nju Mama, budi zdrava. Bilo je prekrasno vidjeti i doživjeti atmosferu u kojoj više od 600 učenica i učenika šalje poruku zdravlja svojim majkama: „Najveća želja svake majke jest da joj dijete bude zdravo. Ja znam da je to i tvoja želja. Ovom porukom ti želim reći da i ja želim da mi ti budeš zdrava. Pročitaj ove savjete i molim te brini o sebi. Jer mi trebaš. Jer te volim.“
U projektu sudjeluje oko 140 vrtića, osnovnih i srednjih škola i sportskih klubova mladih. Više od pedeset tisuća majki dobit će personalizirani edukativni letak od svoga djeteta s porukom „Mama, budi zdrava, jer mi trebaš, jer te volim…“ Nisu zaboravljeni ni očevi jer je u letku poruka i za njih.
Projekt se provodi pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja i uz podršku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Dobitnik je nagrade Europske komisije EU Health Award u kategoriji prevencije. Cilj je potaknuti žena na brigu o zdravlju i redovite kontrolne preglede jer rano otkriveni rak je pretpostavka za izlječenje.
Na predstavljanju projekta sudjelovali su u ime pokrovitelja Ministarstva znanosti i obrazovanja Sonja Fureš, predstavnica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Dijana Mayer, ravnatelj II. Gimnazije Drago Bagić, ambasadori projekta Bruno Šimleša i Maja Šimleša te predstavnica Sve za nju Ljiljana Vukota koja je izrazila zahvalnost Udruge partnerima i svima koji će sudjelovati u cijelom projektu na bilo koji način. „Posebno zahvaljujemo nastavnom i drugom osoblju koji su odvojili vrijeme i posvetili se organizaciji akcija u školama i vrtićima jer naše ustanove nemaju samo odgojnu i obrazovnu nego i prosvjetiteljsku ulogu. U tome ove godine prednjači II. gimnazija.“
Doc. dr. sc. Dijana Mayer, HZJZ: „Hrvatski zavod za javno zdravstvo od početka je prepoznao projekt kao vrlo važan. Zašto? Jer se na drugačiji način – preko djece dolazi do majki. Sama djeca ukazuju na to koliko su važni pregledi, mamografija, samopregledi. Bitno je istaknuti da što se rak ranije otkrije, to se lakše liječi, bolje su prognoze.“
Maja Šimleša: „Želim biti primjer svojoj kćeri o tome kako se brinuti za sebe i u vrijeme kada je sve u redu. U drugoj ulozi želim biti podrška svojoj majci da se informira, da je ohrabrim kada je nesigurna, kada se boji da sam joj podrška.“
Bruno Šimleša: „Teško je ignorirati letak dobiven od djeteta od letka u poštanskom sandučiću, i upravo je zato ovo fantastičan projekt i fantastično usmjerena kampanja.“
Sonja Fureš, Ministarstvo znanosti i obrazovanja: „Pozdravljamo napore koje udruga Sve za nju ulaže kako bi senzibilizirala žene i majke na provedbu prevencije zdravlja. Svjesni smo utjecaja zdravlja i životnog zadovoljstva majke na dinamiku obitelji i razvoj djeteta te u konačnici na cjelokupni odgojno obrazovni ishod. Ministarstvo znanosti i obrazovanja stoga i ove godine podržava provedbu ovog događaja.“
Projekt podržavaju partnerske kompanije Roche, Manner, Pfizer, AstraZeneca i Avon.
Svjetski dan srca – 29. rujna 2023.
Svjetska kardiološka federacija 2000. godine utemeljila je obilježavanje Svjetskoga dana srca u cilju informiranja i podizanja svijesti ljudi širom svijeta o kardiovaskularnim bolestima (KVB) kao vodećim uzrocima pobola i smrtnosti. Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Najčešće su koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar), cerebrovaskularni inzult (moždani udar), a isto tako i hipertenzija koja je i zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge KVB.
Povoljna je činjenica da se većina KVB može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola, čak do 80 % prijevremenih smrti.
Svake godine obilježavanje Svjetskog dana srca ima drugu tematiku, odražavajući ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca. Svrha obilježavanja je educiranje javnosti o mogućnostima sprečavanja kardiovaskularnih bolesti, te zagovaranje svima dostupne prevencije, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije. Naime, od tih bolesti umire skoro svaka druga osoba u zemljama tzv. zapadne civilizacije, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. Procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje, ako se ne zaustave sadašnji trendovi.
Svjetski dan srca je podsjetnik svima diljem svijeta na potrebu brige o zdravlju vlastitog srca. Od 2020. godine Svjetska kardiološka federacija uvodi slogan #KoristiSrce, kako bi potakli pojedince za korištenje srca u zdravijem načinu života. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.
Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna, a ove godine globalna kampanja provodi se pod sloganom KORISTI ❤️ UPOZNAJ ❤️ („Koristi srce upoznaj srce“). Usredotočena je na to da prvo upoznamo vlastito srce, jer kad znamo više, možemo i bolje brinuti o vlastitom zdravlju.
Što može učiniti svatko od nas za sprječavanje kardiovaskularnih bolesti?
Kao pojedinci možemo izabrati zdravije životne navike, kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, a kod već postojećih bolesti, redovito uzimati terapiju prema preporuci liječnika.
Najvažnije preporuke su:
- Hranite se zdravo i uravnoteženo
- Budite tjelesno aktivni – vježbajte redovito
- Održavajte primjerenu tjelesnu težinu
- Prestanite pušiti i zaštitite se od duhanskog dima
- Saznajte svoje brojeve – vrijednosti krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi, indeksa tjelesne mase
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i zakladom “Hrvatska kuća srca”, te drugim zdravstvenim ustanovama i udrugama, već tradicionalno od početaka obilježavanja Dana srca, 2000. godine organiziraju obilježavanje Svjetskog dana srca u Zagrebu, a preko mreže Zavoda za javno zdravstvo i podružnica kardiološkog društva i diljem Hrvatske.
Zadnje tri godine, obzirom na epidemiološku situaciju vezano uz COVID-19 pandemiju, za obilježavanje Svjetskog dana srca nisu organizirane javno-zdravstvene akcije uz sudjelovanje građana, već samo preko društvenih mreža i medija. Tako HZJZ provodi edukativno-promotivne kampanje koristeći digitalne tehnologije za podizanje svijesti, jačanje prevencije i pravovremenog liječenja, što je i cilj Svjetskog dana srca. Glavne poruke su važnost očuvanja zdravlja srca, s naglaskom na prestanak pušenja, tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu te redovitu kontrolu krvnog tlaka. Za potrebe kampanje kreirani su edukativni video materijali, članci, infografike i plakati. Tiskani i elektronski plakati na digitalnim uređajima postavljeni su u Domovima zdravlja i ljekarnama diljem Hrvatske. Svi materijali dostupni su na društvenim mrežama HZJZ-a, kao i na mrežnoj stranici HZJZ-a.
Svaki pojedinac ima pravo na mogućnost izbora u svom okruženju, s ciljem očuvanja zdravlja srca, bez obzira gdje živi ili radi. No svi mi moramo poduzeti aktivnosti kako bismo to ostvarili u vlastitim obiteljima, u zajednicama u kojima živimo, kao i u našim državama!
Stoga se svi pridružimo ovogodišnjem obilježavanju Dana srca i krenimo s promjenama već danas! Povodom Svjetskog dana srca odvojite malo vremena i provedite ga u šetnji. Naša ruta u obliku srca može vam poslužiti kao inspiracija!
Što su kardiovaskularne bolesti i kako ih liječiti, možete pročitati ovdje.
Kako spriječiti nastanak kardiovaskularnih bolesti, možete pročitati ovdje.
Odgovorite na pitanja kviza na linku i upoznajte svoje srce.
Letak Svjetske kardiološke federacije preveden na hrvatski jezik možete pronaći ovdje.
EU4Health – Poziv na natječaj za “Ubrzanje razvoja i pristupa inovativnim medicinskim protumjerama”
HaDEA je objavila poziv na natječaj HaDEA/2023/OP/0036 – “Ubrzanje razvoja i pristupa inovativnim medicinskim protumjerama”.
Cilj ovog poziva je zaključiti ugovore o pružanju usluga za nabavu kliničkih i nekliničkih usluga kako bi se ubrzala dostupnost i pristup inovativnim medicinskim protumjerama za dijagnosticiranje/otkrivanje, sprječavanje, zaštitu od ili liječenje stanja povezanih s ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju.
Ovaj postupak nabave ima za cilj omogućiti EU/EEA privilegirani pristup obećavajućim i inovativnim proizvodima za:
- svrhe pripravnosti,
- odgovor na krizne situacije, bez obzira je li proizvod još uvijek u istraživačkoj fazi ili je već plasiran na tržište.
Privilegirani pristup koji se predviđa u ovom pozivu na natječaj odnosi se, prvo, na prioritetno pravo kupnje i, drugo, na obvezu osiguranja ekskluzivne rezervacije proizvodnje po obavijesti.
Ukupni proračun iznosi 82.000.000,00 eura, a rok za prijave je do 4. prosinca 2023. u 16:00.
Više informacija dostupno je na web stranici poziva.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. kolovoza 2023. za prijam na pripravnički staž, za radno mjesto ZDRAVSTVENI DJELATNIK II. VRSTE, SANITARNI INŽENJER, PRIPRAVNIK
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. kolovoza 2023. za prijam na pripravnički staž, za radno mjesto ZDRAVSTVENI DJELATNIK I. VRSTE, DIPLOMIRANI SANITARNI INŽENJER, PRIPRAVNIK
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. kolovoza 2023. za prijam na rad na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto NEZDRAVSTVENI DJELATNIK I. VRSTE, ZDRAVSTVENI SURADNIK
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. kolovoza 2023. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme, do povratka radnice s porodiljnog dopusta, za radno mjesto NEZDRAVSTVENI DJELATNIK I. VRSTE
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. kolovoza 2023. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto NEZDRAVSTVENI DJELATNIK I. VRSTE
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. kolovoza 2023. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto ZDRAVSTVENI DJELATNIK I. VRSTE, SPECIJALIST
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. kolovoza 2023. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 2 godine za radno mjesto ZDRAVSTVENI DJELATNIK I. VRSTE, DOKTOR MEDICINE
Više pogledajte ovdje
Prilog VIII. Uredbe CLP: Približava se datum početka obveze prijave smjesa namijenjenih SAMO za industrijsku uporabu – 1. siječanj 2024.
Uvoznici i daljnji korisnici smjesa namijenjenih samo za industrijsku uporabu trebaju biti svjesni nadolazećeg datuma – od 1. siječnja 2024. počinje se primjenjivati obveza prijavljivanja svih novih smjesa namijenjenih samo za industrijsku uporabu, a koje još nisu stavljene na tržište.
Prijelazno razdoblje
Ako je smjesa namijenjena samo za industrijsku uporabu već na tržištu i prijavljena je putem nacionalnih sustava za podnošenje (u slučaju hrvatskog tržišta to bi značilo za smjese za koje je do 1. siječnja 2021. dostavljen sigurnosno-tehnički list (STL) te je isti uvršten u registar kemikalija), takva prijava vrijedi do 1. siječnja 2025. do kada traje prijelazno razdoblje. Tijekom prijelaznog razdoblja u slučaju bilo kakvih izmjena sastava smjese, identifikatora proizvoda, razvrstavanja s obzirom na opasnosti za zdravlje i/ili fizikalne opasnosti ili toksikoloških informacija (kao što je navedeno u odjeljku 4.1. dijela B Priloga VIII.) potrebno je prije stavljanja izmijenjene smjese na tržište, uz reviziju STL-a, podnijeti PCN notifikaciju. U tom se slučaju, za smjese namijenjene samo za industrijsku uporabu, obveza počinje primjenjivati od 1. siječnja 2024.
Od 1. siječnja 2025. za sve smjese koje podliježu Prilogu VIII. Uredbe CLP, bez obzira na vrstu uporabe i bez obzira je li ili nije korišteno prijelazno razdoblje, čak i ako smjesa ostane nepromijenjena do kraja prijelaznog razdoblja, mora biti podnesena PCN notifikacija i UFI se mora nalaziti na naljepnici.
Koje su smjese SAMO za industrijsku uporabu?
Smjese namijenjene samo za industrijsku uporabu koriste se isključivo na industrijskim lokacijama i nisu dostupne potrošačima ili profesionalnim korisnicima niti kao konačni proizvod niti kao komponenta konačnog proizvoda, odnosno smjesa u smjesi (MiM).
Primjer smjese namijenjene samo za industrijsku uporabu kao konačni proizvod mogla bi biti automobilska boja koja se koristi samo na industrijskoj lokaciji i dostupna je samo krajnjim korisnicima u industriji. Primjer smjese namijenjene samo za industrijsku uporabu kao smjesa u smjesi (MiM) bio bi npr. pigment koji se koristi za izradu automobilske boje.
Ako će smjesa osim krajnjih korisnika u industriji također doći i do potrošača i/ili profesionalnih korisnika, bilo kao konačni proizvod ili kao komponenta smjese (MiM) koja će biti dostupna potrošačima i/ili profesionalnim korisnicima, to onda nije smjesa namijenjena samo za industrijsku uporabu i u tom slučaju primjenjuje se 1. siječnja 2021. kao datum prijave, osim u slučaju korištenja prijelaznog razdoblja.
Ograničeno podnošenje
Za smjese namijenjene samo za industrijsku uporabu postoji mogućnost ograničenog/limitiranog podnošenja (Limited submission) koje omogućuje navođenje informacija o sastavu iz sigurnosno-tehničkog lista (sigurnosno-tehnički list obično sadrži manje pojedinosti u odnosu na „pune informacije” koje treba dostaviti u skladu s Prilogom VIII. Uredbe CLP). Međutim, ako se koristi ova opcija, mora se navesti kontakt osobe dostupne 24 sata dnevno, sedam dana tjedno, koja će moći dati informacije o potpunom sastavu smjese u slučaju incidenta.
UFI u PCN notifikaciji i na naljepnici
Sve opasne smjese za koje je potrebna prijava moraju imati UFI naveden i u PCN notifikaciji i na naljepnici proizvoda kako bi centri za otrovanja mogli uspostaviti točnu vezu između proizvoda i dostavljenih informacija. Međutim, ako se smjesa koristi isključivo na industrijskoj lokaciji, UFI može biti naveden samo u Odjeljku 1.1 sigurnosno-tehničkog lista, a ne mora se nalaziti na naljepnici. Ako je smjesa dostupna i za potrošače i/ili profesionalne korisnike, UFI se obavezno mora nalaziti na naljepnici proizvoda.
For the English version visit: https://poisoncentres.echa.europa.eu/-/compliance-date-for-industrial-use-only-mixtures-approaching-january-2024
ECHA će 14. studenog 2023. u 10:00 h održati webinar Poison centre notifications: ensuring compliance for industrial use mixtures koji će podnositeljima PCN notifikacija za smjese namijenjene samo za industrijsku uporabu pomoći u uspješnom izvršenju ove obveze prije datuma usklađenosti 1. siječnja 2024. Webinar ćete moći pogledati ovdje: https://echa.europa.eu/-/poison-centre-notifications-ensuring-compliance-for-industrial-use-mixtures
Izvještaj SARS-CoV-2 (Covid-19) sekvenciranja od 14.05. do 10.09.2023
Odjel za izravnu virološku dijagnostiku te Odjel za genotipizaciju pri Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u sklopu kojih djeluje Nacionalni referentni centar za respiratorne i enteralne viruse pri Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (European centre for disease prevention and control- ECDC) i Referentni centar Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog i probavnog sustava, samostalno uzrokuju ili zaprimaju SARS-COV-2 pozitivne uzorke iz javnozdravstvenih ustanova i bolnica Republike Hrvatske. Zbog provođenja nadzora nad širenjem virusa i praćenja varijanti, pozitivni uzorci se zatim sekvenciraju u HZJZ. Genomski nadzor treba pratiti preporuke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti ECDC za reprezentativno uzorkovanje1.
Rezultati sekvenciranja SARS-COV-2 uzoraka prijavljuju se ECDC-u i unose u internacionalnu bazu podataka (Global Initiative on Sharing Avian Influenza Dana- GISAID2). U svrhu prikaza rezultata sekvenciranja izrađen je i vizualizacijski alat koji koristi otvoreni kod Nextstrain3 projekta. Vizualizacijski alat prikazuje rezultate dobivene analizom sekvenci cijelog genoma SARS-CoV-2 sa područja Republike Hrvatske koje su pohranjene u GISAID bazi SARS-CoV-2 sekvenci. Navedenom alatu možete pristupiti OVDJE.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prati određene Omikron podvarijante4. Varijante od interesa (variants of concern- VOC) su one čije promjene u genomu utječu na kliničku sliku, izbjegavanje imunog odgovora i širenje virusa. Trenutno je WHO ne prati niti jednu VOC varijantu.
Varijante od interesa (variants of interest- VOI) su one varijante koje imaju genetske promjene za koje se zna da bi mogle utjecati na kliničku sliku, izbjegavanje imunog odgovora i širenje virusa
Varijante pod nadzorom (variants under monitoring- VUM) su one koje imaju promjene u genomu za koje se sumnja da nose povećan rizik i koje bi mogle negativno utjecati na epidemiološku sliku.
Kretanje navedenih varijanti u RH u zadnjih 18 tjedana prikazano je na slici 1.
Slika.1 Grafički prikaz kretanja omikron varijanti u zadnjih 10 tjedana u RH. * XBB.1.5, XBB.1.16, XBB.1.9.1 i XBB.1.9.2 odvojeno od XBB, CH.1.1 odvojeno od BA.2.75 te EG.5 zasebno od XBB.1.9.2
U razdoblju od 14.05.2023. do 17.09.2023. ukupno je sekvencirano 373 uzorka. U tom razdoblju najzastupljenija je bila XBB.1.9.1 varijanta sa 82 uzorka, što čini gotovo 22% ukupno sekvenciranih uzoraka.
VUM i VOI koje prati SZO, dokazane u RH u razdoblju od 14.08.2023. do 10.09.2023 prikazane su na slici 2.
Slika 2. Grafički prikaz udjela omikron podvarijanti označenih u ovome trenutku kao VUM od strane SZO *U ovom prikazu varijante BQ1, CH.1.1 te XBB.1.5 brojale su se zasebno te nisu brojani u BA.5, BA.2.75 odnosno XBB skupinu.
Varijanta XBB.1.5 u promatranom razdoblju između 14.08.2023. do 10.09.2023 nakon dugo vremena nije više najzastupljenija, već je to XBB.1.16 s 39 uzoraka, odnosno 28,7% u ukupnom udjelu sekvenciranih uzoraka (136 uzoraka).
Rezultati za razdoblje od posljednja četiri tjedna nisu potpuni te će se u sljedećem razdoblju nadopuniti i pravovremeno ažurirati (Slika 3).
Slika 3. Grafički prikaz udjela određenih Omikron podvarijanti pod nadzorom u 4 uzastopna vremenska razdoblja.*Podaci za zadnji tjedan sekvenciranja su nepotpuni.
1. https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/guidance-representative-and-targeted-genomic-sars-cov-2-monitoring
2. Khare, Shruti et al. “GISAID’s Role in Pandemic Response.” China CDC weekly vol. 3,49 (2021): 1049-1051. doi:10.46234/ccdcw2021.255 (https://gisaid.org/)
3. Hadfield, James et al. “Nextstrain: real-time tracking of pathogen evolution.” Bioinformatics (Oxford, England) vol. 34,23 (2018): 4121-4123. doi:10.1093/bioinformatics/bty407 (https://nextstrain.org/)
4. https://www.who.int/activities/tracking-SARS-CoV-2-variants
Operativni monitoring vode za ljudsku potrošnju
Početkom 2021. godine stupila je na snagu Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) [1] (u daljnjem tekstu Direktiva), koju su države članice trebale transponirati u nacionalno zakonodavstvo do 2023. godine. U Republici Hrvatskoj (RH) implementacija je podijeljena između Ministarstva zdravstva (MIZ) i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), a prijenos u nacionalno zakonodavstvo završen je stupanjem na snagu Zakona o vodi za ljudsku potrošnju (NN 30/23) [2] i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (NN 47/23) [3].
Direktiva propisuje obvezu uspostave programâ praćenja (monitoringa) vode za ljudsku potrošnju i to, između ostalih, operativnog monitoringa koji provode isporučitelji vode, a dana je obveza i praćenja kvalitete vode koja se isporučuje krajnjim potrošačima, što se u RH provodi kroz državni monitoring koji pak provode zavodi za javno zdravstvo. Direktiva je propisala samo ograničene odredbe po pitanju operativnog monitoringa (praćenje mutnoće na izlazu iz uređaja za obradu vode i praćenje somatskih kolifaga u sirovoj vodi), međutim isto je tako navedeno da će za pojedini sustav opskrbe biti potrebna i dodatna praćenja u okviru operativnog monitoringa, pri čemu Direktiva upućuje isporučitelje vode na Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije. Kroz Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim te drugim uvjetima koje moraju ispunjavati građevine za vodoopskrbu i poslovanje u njima (NN 88/23) [4], isporučiteljima vode u RH dane su obveze i dodatne smjernice za osmišljavanje operativnog monitoringa.
Operativno praćenje (monitoring) jest provođenje planiranih opažanja ili mjerenja kako bi se procijenilo jesu li implementirane kontrolne mjere (radnje koje se provode u vodoopskrbnom sustavu, a koje sprječavaju, smanjuju ili uklanjaju onečišćenje) učinkovite. Operativno praćenje obično se provodi jednostavnim opažanjima i ispitivanjima (kao što su, na primjer, mjerenje mutnoće ili slobodnog rezidualnog klora (SRK)) u cilju brze provjere jesu li kontrolne mjere učinkovite. Složenije ili skuplje mikrobiološke ili kemijske analize općenito se primjenjuju kao dio aktivnosti validacije i provjere, a ne kao dio operativnog praćenja. Učestalost operativnog praćenja varira ovisno o prirodi kontrolne mjere. Primjerice provjera integriteta zaštitne infrastrukture (npr. ograde) može se provoditi mjesečno do godišnje, praćenje mutnoće na više točaka u mreži dnevno ili online na izlazu iz uređaja za obradu vode, nadziranje ostataka dezinfekcije u više točaka dnevno ili kontinuirano na mreži. Cilj je pravovremeno nadgledanje kontrolnih mjera, s logično utemeljenim planom uzorkovanja, kako bi se spriječila isporuka potencijalno zdravstveno neispravne vode.
Praćenje SRK-a u distribucijskoj mreži omogućava brzu indikaciju problema te može potaknuti daljnje aktivnosti na održavanju mreže i usmjeriti isporučitelja vode na određivanje mikrobioloških parametara. Nagli nestanak inače stabilnog reziduala može ukazivati na ulazak onečišćenja. Alternativno, poteškoće u održavanju reziduala u točkama distribucijskog sustava ili postupno nestajanje reziduala mogu ukazivati na to da voda ili cjevovod imaju visoku potražnju za oksidansom zbog rasta mikroorganizama.
Potrebno je provoditi redovite provjere vode, posebno nakon jakih kiša u cilju praćenja je li došlo do promjena u kvaliteti vode (npr. promjene boje, mirisa, ukusa ili zamućenja). Visoka razina mutnoće može zaštititi mikroorganizme od učinaka dezinfekcije, potaknuti rast bakterija i stvoriti značajnu potrošnju klora. Važno je provoditi cjelokupnu strategiju upravljanja vodoopskrbnim sustavom u kojoj se više mjera, uključujući zaštitu izvorišta, odgovarajuće postupke obrade, kao i zaštitu tijekom skladištenja i distribucije, koristi u kombinaciji s dezinfekcijom kako bi se spriječilo ili uklonilo mikrobiološko onečišćenje.
Rezultate operativnog praćenja treba odmah pregledati i procijeniti prema definiranim operativnim kriterijima, maksimalno dozvoljenim koncentracijama, smjernicama, postavljenim kriterijima ili prethodnim rezultatima radi osiguranja učinkovitosti kontrolnih mjera i prihvatljivosti kvalitete vode za ljudsku potrošnju koja se isporučuje krajnjim potrošačima. Rezultati praćenja koji ne zadovoljavaju utvrđene kriterije ukazuju na potencijalan problem u kontroli procesa i potrebne su korektivne radnje kako bi se problem riješio, a kontrola ponovno uspostavila.
Međutim, osim kratkoročne ocjene rezultata praćenja, potrebno je provoditi i sustavno preispitivanje rezultata praćenja tijekom duljeg vremenskog razdoblja (obično 12 mjeseci) kako bi se procijenilo jesu li postojeći mehanizmi upravljanja sustavom učinkoviti u smanjenju rizika, kao i identificirale potencijalne prilike za poboljšanje. Dugoročna procjena učinka pruža važnu povratnu vezu i usporedbu s procesom identifikacije opasnosti i procjene rizika te pomaže u potvrđivanju ili modificiranju pretpostavki i povećanju znanja o sustavu. Korisni alati analize skupova podataka uključuju grafikone, dijagrame trendova i, prema potrebi, statističku procjenu.
Nadalje, sustavno preispitivanje dugoročnijih nizova podataka (više godina, desetljeća) također postaje sve nužnije u kontekstu klimatskih promjena i sve češćih ekstrema kojima su zadnjih godina izloženi isporučitelji vode.
Kao odgovor na ove izazove pokrenut je projekt „WaterQ – digitalna transformacija praćenja kvalitete vode“, čiji je nositelj Ericsson Nikola Tesla d.d., a partneri Hrvatski zavod za javno zdravstvo te tvrtke Telemetris d.o.o. i Gauss d.o.o., a u okviru kojeg je diljem RH instalirano 15 senzora kojima se kontinuirano prate: temperatura, električna vodljivost, mutnoća i rezidualni klor. Deset senzora nalazi se na lokacijama unutar vodoopskrbnih mreža, a 5 je senzora postavljeno na samim izvorištima za potrebe praćenja dinamike sirovih voda. Podaci su prikupljani na WaterQ platformi, a može im se pristupiti i putem mobilne aplikacije.
Instaliranjem senzora za kontinuirano praćenje odabranih fizikalno-kemijskih parametara poboljšavaju se prevencija, nadzor i odgovor na realne mogućnosti pogoršanja kvalitete vode, a posljedično olakšava i unaprjeđuje upravljanje rizicima u vodoopskrbnim sustavima. I dok je u javnim vodoopskrbnim sustavima upotreba telemetrijskih mjerenja široko rasprostranjena, mali sustavi, uključujući i lokalne vodovode, uglavnom zbog ograničenih resursa, rijetko imaju instalirane uređaje za kontinuirana (online mjerenja). Upravo su ovakve tri ovakve lokacije uključene u WaterQ projekt.
Online mjerenja omogućavaju otkrivanje potencijalnih onečišćenja na izvorištu, tijekom obrade vode i u vodoopskrbnoj mreži u stvarnom vremenu, ali u isto vrijeme generiraju velike skupove podataka koji uglavnom i dalje ostanu neiskorišteni i rijetko ih kada isporučitelji vode detaljnije proučavaju. U okviru projekta, na WaterQ platformi, objedinjeni su različiti izvori i tipove podataka za svaki praćeni vodoopskrbni sustav (online mjerenja, laboratorijska mjerenja, otvoreni podatci o oborinama, čime je isporučiteljima vode omogućena lakša analiza prikupljenih podataka, uočavanje trendova, a sve s ciljem unaprijeđena i optimiziranja procesa praćenja kvalitete vode.
U okviru projekta prikupljeni podatci dodatno su obrađeni koristeći tehnike strojnog učenja, a razvijeni su i matematički modeli s ciljem predviđanja parametara od interesa u pojedinom od praćenih sustava. Tako je, na primjer, razvijen model pomoću kojeg se iz mjerenja jednostavnih parametara kao što su temperatura i klor dioksid može predvidjeti koncentracija nusprodukata dezinfekcije (klorita i klorata).
LITERATURA
[1] Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka). Official Journal of the European Union. eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020L2184
[2] Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (Narodne novine, NN 30/23)
[3] Zakon o izmjenama i dopunama zakona o vodama (Narodne novine, NN 47/23)
[4] Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim te drugim uvjetima koje moraju ispunjavati građevine za vodoopskrbu i poslovanje u njima (NN 88/23)
[5] Pravilnik o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju (Narodne novine, NN 64/23)
Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. na natječaju: „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koje proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI) – faza II“.
| Više informacija o projektu: https://waterq-project.com/ Više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr |
Kontakt osoba: dr. sc. Magdalena Ujević Bošnjak e-mail: magdalena.ujevic@hzjz.hr Telefon: 01 4683 009 |
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, 10 000 Zagreb |
Cryptosporidium spp. i Giardia spp. u vodi za ljudsku potrošnju
Cryptosporidium spp. i Giardia spp. (slike 1 i 2) najčešće su prijavljene crijevne protozoje u svijetu. Izloženost crijevnim protozojama putem vode može ishoditi endemskom bolesti u populaciji te hidričnom epidemijom bolesti. Jedna od najznačajnijih te najvećih prijavljenih hidričnih epidemija kriptosporidioze dogodila se 1993. godine u Milwaukeeju (Wisconsin, SAD) gdje je bilo zaraženo više od 400 000 ljudi, od čega je 69 preminulo. Oociste Cryptosporidium i ciste Giardia izuzetno su rezistentne na kloriranje vode i okolišne uvjete, što olakšava sposobnost širenja i izazivanja bolesti. Određene vrste i genotipovi Giardia i Cryptosporidium češće su povezani s ljudskim bolestima. C. parvum i C. hominis te G. duodenalis (G. lamblia, G. intestinalis) glavne su vrste koje izazivaju bolest u ljudi.
Učinci na zdravlje povezani s izloženošću cistama giardija i oocistama kriptosporidija ovise o svojstvima domaćina, patogena i okoliša. Imunološki status domaćina, patogenost vrste/genotipa, infektivnost i održivost ciste ili oociste te stupanj izloženosti ključne su odrednice za razvoj bolesti. Infektivne doze za Cryptosporidium i Giardia su niske. Teoretski, već jedna (oo)cista može izazvati infekciju pod određenim okolnostima, međutim studije su pokazale da je ta doza viša. Fradette i sur. (2022) navode kako je za oba parazita potrebno u prosjeku 10 progutanih (oo)cista da izazovu bolest kod čovjeka.
Infekcije uzrokovane navedenim parazitima mogu imati akutne i kronične zdravstvene posljedice. Klinička slika kriptosporidioze može biti prilično blaga, gotovo asimptomatska, ali i vrlo teška i po život opasna. Najčešći simptomi jesu vodenast proljev, grčevi, mučnina, povraćanje, povišena temperatura, gubitak težine i dehidracija. Ostali nespecifični simptomi koji se mogu javiti jesu bol u mišićima, glavobolja i slabost. Klinička slika giardijaze može varirati od potpunog izostanka simptoma pa sve do pojave težih simptoma. Simptomatska giardijaza može rezultirati mučninom, proljevom, gubitkom težine, abdominalnom boli, povišenom temperaturom ili zimicom. Rizične skupine jesu djeca i imunokompromitirane osobe. Bolest je kod imunokompetentnih osoba najčešće samolimitirajuća.
Određivanje parazita u humanim uzorcima redovito se provodi u laboratorijima zavoda za javno zdravstvo, međutim određivanje u vodi za ljudsku potrošnju radilo se rijetko jer nije bilo standardizirane metode. Stoga je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u okviru projekta „WaterQ – digitalna transformacija praćenja kvalitete vode“ uveo metodu za određivanje Giardia i Cryptosporidium u vodama. Tijekom uvođenja metode HZJZ je usko surađivao i s kolegama iz Laboratorija za parazitologiju Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu.
Novouvedena metoda za izolaciju i identifikaciju oocista Cryptosporidium i cista Giardia bazirana je na US EPA metodi 1623/1623.1 i ISO 15553:2006(E). Osnovni koraci u izolaciji i identifikaciji (oo)cista jesu: filtriranje, eluiranje, centrifugiranje, imunomagnetska separacija i mikroskopiranje. Metode identificiraju rodove Cryptosporidium i Giardia, ali ne identificiraju vrste. Za uzorkovanje je potrebno od 10 do 1000 litara uzoraka vode. Voda se pumpa kroz filtre, na kojima se zadržavaju (oo)ciste zajedno s ostalim česticama. Ovisno o tome radi li se o tlačnom ili netlačnom sustavu, uzorci vode mogu se filtrirati na dva načina: sakupljanjem uzoraka vode u kanistere i filtriranjem pomoću peristaltičke pumpe ili postavljanjem peristaltičke cijevi zajedno s kućištem filtra izravno na slavinu. Nakon filtriranja (oo)ciste se s filtra eluiraju, odnosno ispiru pomoću otopina za ispiranje kao što je PBST pufer. Nakon eluiranja potrebno je ukoncentrirati eluat pomoću centrifugiranja. Za odvajanje (oo)cista od ostalih kontaminanata u uzorku koristi se postupak imunomagnetske separacije (IMS). (Oo)ciste se identificiraju koristeći fluorescentni mikroskop (FITC i DAPI bojenje). Karakteristična morfologija (oo)cista može se potvrditi identifikacijom pomoću diferencijalne interferencijske kontrastne mikroskopije (DIC). Alternativne metode detekcije kao što su različiti molekularni pristupi sve se više koriste u svijetu, međutim oni za sada nisu dio standardnih metoda. Bitan je nedostatak trenutačno zastupljenih metoda to što tijekom analize može doći do gubitaka (oo)cista. Prisutnost različitih tvari u vodi također može imati značajan utjecaj na gubitak (oo)cista (npr. suspendirane tvari, alge). Iz tog je razloga bitno kontinuirano provoditi kontrolu kvalitete testovima oporavka. Za određivanje učinkovitosti oporavka poznati broj (oo)cista uvodi se u uzorak vode prije samog filtriranja. Budući da je učinkovitost oporavka gotovo uvijek manja od 100 %, stvaran broj (oo)cista u uzorku vode veći je od dobivenog.
Kontrolne mjere
Oociste kriptosporidija i ciste giardija otporne su na klor u koncentracijama koje se uobičajeno koriste za dezinfekciju vode u Hrvatskoj. Zbog toga je za inaktivaciju/uklanjanje (oo)cista potrebna dodatna fizikalna ili kemijska obrada vode. Učinkovite metode inaktivacije/uklanjanja jesu dezinfekcija vode UV zračenjem, mikrofiltracija i ultrafiltracija te prokuhavanje. Utvrđeno je da se oociste Cryptosporidium inaktiviraju za manje od jedne minute nakon što temperatura vode prijeđe 70 °C. Podaci su za inaktivaciju cista Giardia ograničeniji, ali je zabilježena inaktivacija na temperaturama u rasponu od 50 °C do 70 °C.
Preliminarni rezultati
U okviru WaterQ projekta od studenog 2022. godine uzorkuju se i određuju paraziti u uzorcima sirovih (neobrađenih) voda i vode za ljudsku potrošnju nakon kloriranja na šest lokacija diljem Hrvatske. Do sada su samo na dvije lokacije, i to u lokalnim vodovodima, izolirane oociste kriptosporidija i ciste giardija, pri čemu su češće izolirane oociste kriptosporidija.
Praktična primjena
Određivanje parazita u vodi za ljudsku potrošnju u nekim se državama redovito provodi. U dosadašnjim propisima u području vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj, a kojima su preuzete odredbe iz Direktive o vodi za ljudsku potrošnju Europske unije, bilo je navedeno da voda za ljudsku potrošnju ne smije sadržavati parazite, ali njihovo određivanje nije bilo propisano. U novom Pravilniku o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju (NN 64/2023), koji je stupio na snagu u lipnju ove godine, paraziti su kao parametar dodani u grupu indikatorskih parametara s napomenom da se određuju prema epidemiološkim indikacijama.
U slučaju potrebe za određivanjem parazita u vodi za ljudsku potrošnju, laboratorijski kapaciteti za njihovo određivanje uspostavljeni u HZJZ-u u okviru projekta WaterQ stoje na raspolaganju svim zainteresiranim stranama.
Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. na natječaju: „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koje proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI) – faza II“.
| Više informacija o projektu: https://waterq-project.com/ Više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr |
Kontakt osoba: dr. sc. Magdalena Ujević Bošnjak e-mail: magdalena.ujevic@hzjz.hr Telefon: 01 4683 009 |
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, 10 000 Zagreb |
Simpozij/radionica „Javnozdravstvena spremnost na epidemije i izvanredne prekogranične situacije” 22.9.2023.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo organizira simpozij/radionicu u okviru EU projekta SHARP Joint Action – Strengthened International Health Regulations and Preparedness in the EU
„JAVNOZDRAVSTVENA SPREMNOST NA EPIDEMIJE I IZVANREDNE PREKOGRANIČNE SITUACIJE“
koji će se održati u petak 22. rujna 2023. u trajanju od 10:30 – 14:00 h u dvorani Hotela „Capital“, Jurišićeva 22, Zagreb.
Stručni skup će biti bodovan prema pravilniku HLK.
PROGRAM
10:15 – 10:30 Registracija sudionika
10:30 – 10:45 Otvaranje simpozija
10:45 – 11:05 COVID-19 Lessons learned – Iskustva iz COVID-19 pandemije
izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec.
11:05 – 11:25 Epidemiologija respiratornih uzročnika u Hrvatskoj i svijetu
prim. Goranka Petrović, dr. med.
11:25 – 11:45 Transfer „Know-how“ i stvaranje dijagnostičke platforme tijekom COVID-19 pandemije u Hrvatskoj
dr. sc. Ivan-Christian Kurolt
11:45 – 12:00 Rasprava
12:00 – 12:20 Pauza za kavu
12:20 – 12:40 Varijante SARS-CoV-2
Ivana Ferenčak, dr. med.
12:40 – 13:00 COVID-19 cjepiva i nove preporuke za cijepljenje protiv COVID-19
doc. dr. sc. Bernard Kaić, prim. dr. med.
13:00 – 13:20 Antraks kao prijetnja biosigurnosti
doc. dr. sc. Ljiljana Žmak, prim. dr. med.
13:20 – 13:40 Majmunske boginje tijekom COVID-19 pandemije – pregled i iskustva Hrvatske
doc. dr. sc. Irena Tabain, dr. med., Iva Pem Novosel dr.med.
13:40 – 14:00 Rasprava
PROGRAM simpozija/radionice s aktualnim temama možete preuzeti ovdje.
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist u Službi za medicinu rada, profesionalnu rehabilitaciju i psihosocijalne rizike na radnom mjestu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 30. kolovoza 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist u Službi za medicinu rada, profesionalnu rehabilitaciju i psihosocijalne rizike na radnom mjestu.
Više pogledajte ovdje
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer, pripravnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 30. kolovoza 2023. javni natječaj za prijam na pripravnički staž za radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer.
Više pogledajte ovdje
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer, pripravnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 30. kolovoza 2023. javni natječaj za prijam na pripravnički staž za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer.
Više pogledajte ovdje
Europski tjedan mobilnosti
Europski tjedan mobilnosti obilježava se svake godine od 16. do 22. rujna.
Kampanja Europske komisije potiče male i velike gradove na uvođenje i promicanje održivih prijevoznih sredstava i pozivanje ljudi da iskušaju alternative vožnji automobilom.
Tema je ovogodišnjeg Europskog tjedna „Štedimo energiju“ (engl. Save energy), a slogan „Kombiniraj i kreći se“ (engl. Mix & Move), čime je naglašena važnost štednje energije energetski učinkovitim prometom i kombiniranjem aktivnih oblika kretanja s javnim prijevozom.
Sudjelovanje u obilježavanju Europskog tjedna mobilnosti prilika je za gradove, tvrtke, udruženja građana, škole i druge aktere da predstave alternative trenutačnim transportnim rješenjima i potiču na donošenje novih infrastrukturnih planova, a s ciljem smanjenja zagađenja zraka i unaprjeđenja kvalitete života.
Objavljene su i tematske smjernice za Europski tjedan mobilnosti 2023. koje su u obliku kratkih vodiča podijeljene u pet tematskih područja: javni prijevoz, aktivna mobilnost, smanjenje ovisnosti o automobilu, upravljanje mobilnošću i infrastrukturna rješenja.
Smjernice možete pročitati ovdje.
Detaljnije informacije o Europskom tjednu mobilnosti možete pronaći na poveznici https://mobilityweek.eu.
Sudjelovanje na 14. međunarodnom znastveno – stručnom skupu ‘Hranom do zdravlja’
Dana 14. i 15. rujna 2023. u Osijeku je održan 14. međunarodni znanstveno-stručni skup – HRANOM DO ZDRAVLJA.
Na ovogodišnjem Kongresu cilj je bio okupiti stručnjake iz akademske zajednice i industrije, nutricioniste, prehrambene tehnologe, farmaceute, doktore medicine te sve koje zanima hrana i njezin utjecaj na zdravlje.
Predstavnica HZJZ-a Tea Agić, mag. chem., sudjelovala je na konferenciji s usmenim izlaganjem zajedno s kolegicama iz mesne industrije PIK Vrbovec na temu „CLEAN LABEL – RAZVOJ LINIJE MESNIH PRERAĐEVINA BEZ ADITIVA“.
Kolegice Agić, Rečić, Piškor, Posavec i Ladan su sudjelovale s prezentacijom postera na temu „VALIDATION OF MEAT PRODUCTS WITHOUT NITRITE AND NITRATE SALTS“, koji je izrađen u sklopu projekta KK.01.2.1.02.0351 “CLEAN LABEL – Razvoj linije mesnih prerađevina bez aditiva“.
