Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Europski tjedan mentalnoga zdravlja 2023. – Prijavite se na PoMoZi Da edukacije!

Na završetku obilježavanja ovogodišnjeg Europskog tjedna mentalnoga zdravlja želimo informirati sve učitelje, nastavnike i ostale odgojno-obrazovne djelatnike iz osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj da do rujna 2024. uz potporu Ureda UNICEF-a za Hrvatsku nastavljamo provedbu edukativnog programa PoMoZi Da na županijskim razinama. Planiramo provesti 28 trodnevnih edukacija/radionica napredne razine edukativnog programa PoMoZi Da, barem jedna u svakoj županiji, i time pokriti još 504 odgojno obrazovna djelatnika. Po prvi puta ćemo provoditi i dodatne radionice s odgojno-obrazovnim djelatnicima koji su završili našu naprednu razinu – radionice na temu psihološke prve pomoći kod tugovanja, konzumacije alkohola kod djece i mladih, suradnje s roditeljima djece i mladih s problemima mentalnoga zdravlja, a uskoro i radionice na temu psihološke prve pomoći kod samoozljeđivanja i traume.

Stoga vas pozivamo da završite osnovnu razinu edukativnog programa PoMoZi Da na CARNET-u Loomen sustavu za učenje na daljinu, a zatim da se prijavite županijskim edukatorima i osigurate svoje mjesto na trodnevnoj edukaciji.

Usvojite znanja i vještine za pružanje psihološke prve pomoći o principu Pristupi, Podrži i Potakni. Time možete pomoći u zaštiti mentalnoga zdravlja djece i mladih. To je vještina koja isto tako može spasiti život!

Pogledajte Korake prijave na edukaciju – osnovnu i naprednu!

Pročitajte više o programu PoMoZi Da na našim mrežnim stranicama.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (20. tjedan 2023.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 21. svibnja 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 40773 prijava oboljelih od gripe, od čega je 12 prijava zaprimljeno u 20. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)

Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 21.5.2023.

Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.)

Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 21.5.2023.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 21.5.2023.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su 23 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u svim uzorcima pozitivnim na virus gripe u 20. tjednu izoliran je virus gripe B (100%).

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.

Održana konferencija „Programi Unije 2021. – 2027. – Mogućnosti financiranja i sinergija s programima Kohezijske politike“

U utorak, 23. svibnja 2023., u hotelu Sheraton u Zagrebu, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Ministarstvom zdravstva, Agencijom za mobilnost i programe EU, Ministarstvom kulture i medija, Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvom unutarnjih poslova, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Uredom za udruge VRH, održalo je zajedničku konferenciju pod nazivom „Programi Unije 2021. – 2027. – Mogućnosti financiranja i sinergija s programima Kohezijske politike“

Konferenciju je otvorila ravnateljica Uprave za strateško planiranje i koordinaciju fondova EU, Iva Novak, istaknuvši dosadašnje rezultate Programa Unije u Republici Hrvatskoj s više od 10.000 projekata u kojima su sudjelovali hrvatski partneri i gotovo 390 milijuna EUR-a iskorištenosti u financijskom razdoblju 2014. – 2020. Ravnateljica Novak također je istaknula veliki potencijal Programa Unije u novom financijskom razdoblju 2021. – 2027. te naglasila važnost kvalitete i relevantnosti u pripremi projekata koji će se prijavljivati za financiranje.
Sudionicima su se uvodno obratili i Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova, Andrea Čović Vidović, zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj te Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

U panel raspravi govorilo se o sinergiji Programa Unije s programima Kohezijske politike i značaju pojedinih programa, dok su u drugome dijelu konferencije predstavnici nadležnih tijela za Programe Unije, kroz prezentacije i predstavljanje primjera dobre prakse u suradnji sa provoditeljima projekata, informirali sudionike o mogućnostima koje Programi Unije nude.

Na konferenciji su održana predstavljanja sljedećih programa Unije:

Dvorana I: Obzor Europa, Erasmus+, Europske snage solidarnosti, Građani, jednakost, prava i vrijednosti, LIFE
Dvorana II: EU za zdravlje, Kreativna Europa, Svemirski program Unije, Mehanizam Unije za civilnu zaštitu

Program EU za zdravlje
Bojana Gundić, voditeljica Odjela za programe i projekte u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo

Primjer dobre prakse Program EU za zdravlje
dr. Jakov Vuković, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Program Obzor Europa
Ivan Makovec, Agencija za mobilnost i programe Europske unije

Primjer dobre prakse Program Obzor Europa
Doc. dr. sc. Zrinka Božić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Programi Erasmus+ i Europske snage solidarnosti
Ivana Sokač Troha, Agencija za mobilnost i programe Europske unije

Primjer dobre prakse Program Erasmus+
Branko Pleadin, projektni koordinator, Strukovna škola Đurđevac

Primjer dobre prakse Program Europske snage solidarnosti
Darija Jeger, Hrvatsko debatno društvo

Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti
Željka Markulin, Ured za udruge Vlade RH

Primjeri dobre prakse Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti
Kristina Mihaljević, voditeljica preventivnih programa, Ženska soba

Primjeri dobre prakse Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti
Zorana Uzelac Bošnjak, pomoćnica pročelnice za socijalnu politiku, Grad Zagreb- Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom

Program LIFE/Primjeri dobre prakse Program LIFE
Nikolina Petković Gregorić, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Inja Kajgana, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Darko Bizjak, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Program Kreativna Europa/Primjeri dobre prakse Program Kreativna Europa
Anera Stopfer, voditeljica Deska Kreativna Europa – Kultura

Svemirski program Unije
Doris Jozić, voditeljica Službe za razvoj istraživačkih i inovacijskih programa i transfer tehnologije, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Primjeri dobre prakse Svemirski program Unije
izv. prof. dr. sc. Andrija Krtalić, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Program Mehanizam Unije za civilnu zaštitu
Tomislav Marević, načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju Ravnateljstva civilne zaštite, Ministarstvo unutarnjih poslova

Primjeri dobre prakse Program Mehanizam Unije za civilnu zaštitu
Danijela Hendak, Sektor za smanjivanje rizika od katastrofa, Ravnateljstvo civilne zaštite, MUP

Primjeri dobre prakse Program Mehanizam Unije za civilnu zaštitu
Mladen Vinković, načelnik Sektora državne intervencijske postrojbe, Ravnateljstvo civilne zaštite, MUP

Snimke konferencije dostupne su na sljedećim poveznicama:

Dvorana I: https://www.youtube.com/watch?v=GrKNhOL9FIQ;
Dvorana II: https://www.youtube.com/watch?v=lGYp-aObLZ4

Europski tjedan borbe protiv raka 2023.

Europski tjedan borbe protiv raka, u organizaciji Europskog udruženja Liga protiv raka, održava se svake godine u posljednjem tjednu svibnja (25. – 31. svibnja). Svaki dan tjedna posvećen je jednom od područja koje je važno u borbi protiv raka, a simbolično završava 31.5., na Svjetski dan nepušenja.

Tijekom Europskog tjedna borbe protiv raka organiziraju se razne aktivnosti u svrhu podizanja svijesti o prevenciji raka, pristupu liječenju i podršci za pacijente i osobe koje su preživjele rak.

Rak je, s 1 170 000 umrlih osoba u 2020. godini, drugi vodeći uzrok smrti u Europskoj uniji. U Hrvatskoj godišnje dijagnozu raka dobije oko 25 000 osoba, a oko 13 000 osoba umre od neke od zloćudnih bolesti.

U 2021. godini rak pluća bio je šesti, a rak debelog i završnog crijeva sedmi pojedinačni uzrok smrti u Hrvatskoj. Velik broj slučajeva raka, a time i smrti, može se spriječiti – procjenjuje se da pušenje uzrokuje preko 70% slučajeva raka pluća.

Europski kodeks protiv raka (ECAC) inicijativa je Europske komisije koju je razvila Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije.

Cilj Europskog kodeksa je informirati ljude o mjerama koje mogu poduzeti za sebe ili svoje obitelji kako bi smanjili rizik od raka.

Kodeks su sastavili vodeći znanstvenici iz područja raka na temelju najnovijih znanstvenih dokaza, osmislivši dvanaest preporuka koje većina ljudi može slijediti bez posebnih vještina ili savjeta. Procijenjeno je da bi se gotovo polovica svih smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom u Europi mogla izbjeći ako bi se svi pridržavali preporuka.

Preporuke su:

1. Nemojte pušiti. Ne koristite duhanske proizvode.

2. Nemojte dopustiti pušenje u svojem domu. Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu.

3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu.

4. Budite tjelesno aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.

5. Hranite se zdravo:

– Jedite što više integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća.

– Ograničite unos visokokalorične hrane (hrane bogate šećerom ili masnoćama) i izbjegavajte zaslađena pića.

– Izbjegavajte suhomesnate proizvode; ograničite unos crvenog mesa i hrane s velikim sadržajem soli.

6. Ako konzumirate alkohol bilo koje vrste, budite umjereni. Nekonzumiranjem alkohola smanjuje se rizik od raka.

7. Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, osobito djece. Upotrebljavajte zaštitu od sunca. Ne sunčajte se u solarijima.

8. Poštujte zdravstvena i sigurnosna uputstva na radnom mjestu kako biste se zaštitili od tvari koje uzrokuju rak.

9. Saznajte jeste li u svojem domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona. Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona.

10. Za žene:

– Dojenjem majka smanjuje svoj rizik nastanka raka. Ako možete, dojite svoje dijete.

– Hormonskom nadomjesnom terapijom povećava se rizik od određenih vrsta raka. Ograničite trajanje hormonske nadomjesne terapije.

11. Uključite svoju djecu u program cijepljenja protiv:

– Hepatitisa B (za novorođenčad)

– Humanog papiloma virusa (za djevojčice).

12. Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka:

– Debelog crijeva (muškarci i žene)

– Dojke (žene)

– Vrata maternice (žene)

Infografiku s preporukama preuzmite ovdje.

Europski tjedan mentalnog zdravlja 2023. – Novi CroCOSI podaci pokazuju kako je pandemija COVID-a utjecala na zdravlje i navike djece u Hrvatskoj

Europski tjedan mentalnog zdravlja 2023.

Novi CroCOSI podaci pokazuju kako je pandemija COVID-a utjecala na zdravlje i navike djece u Hrvatskoj

Pandemija COVID-19 te popratne restriktivne protu-pandemijske mjere utjecale su na našu prehranu, obrasce tjelesne aktivnosti, vrijeme provedeno pred ekranima i mnoge druge svakodnevne navike usko povezane sa zdravljem. Podaci prikazani u novoj infografici Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju pozitivne i negativne utjecaje pandemije na djecu školske dobi u Hrvatskoj i 12 drugih zemalja Europske regije koje su sudjelovale u istraživanju.

Povećala se učestalost kuhanja kod kuće

Približno 15% obitelji tijekom pandemije počelo je češće kuhati i pripremati obroke kod kuće što im je omogućilo da imaju veću kontrolu nad sastojcima.

Hrana kuhana kod kuće obično sadrži manje trans masti, šećera i soli u usporedbi s “gotovim” obrocima iz supermarketa ili jelima naručenim putem dostavnih servisa. Zato je kuhanje kod kuće dobar način za smanjenje rizika od kroničnih nezaraznih bolesti (KNB) povezanih s prehranom, poput kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2 i određenih vrsta raka.

Povećala se konzumacija slatkih grickalica

Svaki deseti roditelj izvijestio je da je dijete tijekom pandemije počelo konzumirati više slatkih grickalica, poput slatkiša, kolača, sladoleda i peciva.

Povećani unos šećera povezan je s povećanim rizikom za debljinu – stanjem koje je doseglo epidemijske razmjere u Hrvatskoj. Danas, 1 od 3 djece u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, što ih dovodi u rizik za razvoj KNB u odrasloj dobi.

Smanjila se razina aktivne igre u djece

Restrikcije nametnute tijekom pandemije COVID-19 uvelike su smanjile mogućnosti za tjelesnu aktivnost i igru na otvorenom u djece. Preko 30% djece u Hrvatskoj bilo je manje tjelesno aktivno tijekom ovog razdoblja, zbog čega su izostali pozitivni učinci na zdravlje koje uobičajeno imaju aktivnosti kao što su bicikliranje, igranje nogometa ili trčanje u parku.

Povećalo se vrijeme pred ekranima

Dodatno, tijekom razdoblja zatvaranja, oko 40% djece provelo je više vremena gledajući televiziju, igrajući video igre ili koristeći društvene mreže čime se povećalo vrijeme provedeno sjedilački, a samim time i rizik za nastanak prekomjerne tjelesne mase i debljine. Uz to, tako se povećala i izloženost djece oglašavanju hrane i pića s visokim udjelom soli, šećera i masti putem digitalnih medija.

“Rezultati CroCOSI istraživanja potvrđuju nam da je pandemija zaista promijenila navike naše djece i obitelji. Vrlo se jasno pokazalo koliko okruženja u kojima živimo mogu imati utjecaja na naša prehrambena ponašanja i tjelesnu aktivnost. Važno je da sada, u procesu oporavka od pandemije, na osnovu tih saznanja nastavimo implementirati javnozdravstvene politike koje unapređuju prehrambena okruženja, potiču tjelesnu aktivnost i štite zdravlje i dobrobit cjelokupnog stanovništva. Zdraviji izbor može, i treba biti, lakši i pristupačniji izbor”, rekla je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Infografika također pokazuje negativne učinke koje je COVID-19 imao na kvalitetu života djece, što potencijalno može imati dugoročni utjecaj na mentalno zdravlje djece. Tako je primjerice preko 40% roditelja izjavilo kako su im se tijekom pandemije djeca manje zabavljala s prijateljima nego uobičajeno, a preko 30% roditelja izjavilo je da im se dijete osjećalo manje dobro i u formi.

“Uočeno je da je COVID-19 imao određene negativne posljedice na kvalitetu života školske djece. Kao i kod tjelesnog zdravlja, i mentalno zdravlje može imati svoje uspone i padove tijekom života na što značajno utječe šire okruženje i stresni događaji poput pandemije. Svi nama je potrebno bolje razumijevanje, znanje, vještine i podrška da bismo brinuli o svom mentalnom zdravlja i mentalnom zdravlju djece i mladih. Odgojno-obrazovni djelatnici, za koje smo razvili program PoMoZi Da, provode mnogo vremena s djecom i često među primijete znakove nekih problema”, rekla je Ljiljana Muslić, voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Cijela infografika dostupna je na engleskom jeziku na ovoj poveznici.

Javnozdravstveni stručni skup „Mentalno zdravlje za sve“ – Europski tjedan javnog zdravlja.

Povodom Europskog tjedna javnog zdravlja koji se održava od 22. do 26. svibnja, Hrvatsko društvo za javno zdravstvo Hrvatskog liječničkog zbora održalo je dana 22. svibnja online javnozdravstveni stručni skup pod nazivom „Mentalno zdravlje za sve“.

Prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić, dr.med., ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, održala je izlaganje na temu „Strateški okvir zaštite mentalnog zdravlja do 2030. i akcijski planovi koji iz njega proizlaze“. U okviru predavanja predstavljen je i projekt JA ImpleMENTAL u kojem Zavod sudjeluje, čije su propisane „dobre prakse“ u području mentalnog zdravlja integrirane u navedeni strateški okvir.

Ovim se projektom nastoji pružiti podrška državama članicama u implementaciji dvaju primjera dobre prakse iz područja zaštite mentalnog zdravlja i prevencije suicida, „Reforme mentalnog zdravlja u Belgiji“ te „Austrijske prakse prevencije suicida – SUPRA“, a Hrvatska se u sklopu svog sudjelovanja obvezala provesti obje navedene, što je i uključeno u strateški okvir.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ove godine podržava kampanju o sigurnosti hrane koju provode EFSA i HAPIH

Kako bi povećala informiranost potrošača pri svakodnevnom odabiru hrane i ukazala na visoke EU standarde koji jamče da je hrana u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, sigurna za konzumaciju, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) već treću godinu zaredom provodi kampanju EU bira sigurnu hranu u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), najvišim savjetodavnim tijelom EU u području sigurnosti hrane.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ove se godine priključio kampanji kao jedan od njezinih partnera, kako bi podržao napore u osvještavanju potrošača o sigurnosti hrane.

Kampanje se ove godine provodi u 16 europskih zemalja, a u Hrvatskoj su izdvojene tri ključne teme – bacanje hrane, higijena hrane te nova hrana. Kako možemo smanjiti bacanje hrane, kako higijenom hrane utjecati na njezinu sigurnost, zašto su važne oznake datuma na ambalaži te koja je to nova hrana koju možemo koristiti samo su neke od zanimljivih informacija koje možete saznati ove godine.

Cilj je približiti potrošačima ponekad kompleksne i stručne informacije o sigurnosti hrane, informirati ih na jednostavan i lako razumljiv način te ih potaknuti na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju. Više informacija o temama kao i korisni savjeti mogu se pronaći na posebnoj mrežnoj stranici EU bira sigurnu hranu (#EUChooseSafeFood).

Svjetski dan nepušenja

Dana 31. svibnja obilježava se Svjetski dan nepušenja, a inicirala ga je Svjetska zdravstvena organizacija još 1987. godine. Ovaj dan se obilježava s ciljem ukazivanja na zdravstvene i ostale rizike povezane s uporabom duhana.

Ove godine kampanja Svjetskog dana nepušenja glasi „Uzgajajte hranu, a ne duhan“. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji globalna kampanja 2023. ima za cilj podizanje svijesti o alternativnoj proizvodnji usjeva i marketinškim mogućnostima za uzgajivače duhana te ih potaknuti na uzgoj održivih, hranjivih usjeva. Nadalje, cilj je razotkriti napore duhanske industrije da se umiješa u pokušaje da se uzgoj duhana zamijeni održivim usjevima, čime se pridonosi globalnoj krizi hrane.

Rastuća kriza s hranom potaknuta je sukobima i ratovima, klimatskim šokovima te ekonomskim i društvenim učincima pandemije COVID-19. Strukturni uzroci poput izbora usjeva također imaju utjecaja, a pogled na uzgoj duhana otkriva kako on pridonosi povećanoj nesigurnosti u hranu:

Diljem svijeta oko 3,5 milijuna hektara zemlje se svake godine prenamijeni za uzgoj duhana.
Uzgoj duhana također pridonosi krčenju šuma od 200 000 hektara godišnje.
Uzgoj duhana zahtijeva velike resurse i veliku upotrebu pesticida i gnojiva, što doprinosi degradaciji tla.
Zemljište koje se koristi za uzgoj duhana tada ima manji kapacitet za uzgoj drugih usjeva, poput hrane, budući da duhan smanjuje plodnost tla.
U usporedbi s drugim poljoprivrednim aktivnostima kao što je uzgoj kukuruza, pa čak i ispaša stoke, uzgoj duhana ima daleko destruktivniji učinak na ekosustave jer su poljoprivredne površine duhana sklonije dezertifikaciji.

Bilo kakav profit koji bi se mogao steći od duhana kao što je novčani možda neće nadoknaditi štetu nanesenu održivoj proizvodnji hrane u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. U tom kontekstu, postoji hitna potreba za poduzimanjem zakonskih mjera za smanjenje uzgoja duhana i pomoć poljoprivrednicima da prijeđu na proizvodnju alternativnih prehrambenih usjeva.

HZJZ obilježava Svjetski dan nepušenja 2023. „Uzgajajte hranu, a ne duhan“:

Dana 31. svibnja 2023, 10.30.-12.30 u Konferencijskoj dvorani, Rockefellerova 7, Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj obilježava Svjetski dan nepušenja:

Dnevni red

Knjiga sažetaka – Simpozij Respiratorne infekcije 2023.

Respiratorne infekcije značajan su javno zdravstveni problem. Smatra se da su upravo one glavni razlog zbog čega se pacijenti javljaju svojem liječniku ili ljekarniku. Zbog lakog načina širenja u globaliziranom svijetu, upravo respiratorne infekcije najlakše dovode do javno zdravstvene krize sa svim neželjenim posljedicama jedne pandemije što se imalo za priliku vidjeti u kontekstu pandemijske krize uzrokovane ovaj put s infekcijom SARS CoV-2 virusom. Iako su virusi glavni uzročnici respiratornih infekcija brojni drugi bakterijski organizmi, ali i gljive i paraziti mogu uzrokovati infekcije gornjih ili donjih dišnih puteva.

Ovim multidisciplinarnim skupom u organizaciji najrelevantnijih stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora u oblasti respiratornih infekcija željeli bismo Vam prezentirati novosti u epidemiologiji kao i praćenju najznačajnijih respiratornih infekcija; osobitosti kliničkih slika pojedinih infekcija; novosti u laboratorijskoj dijagnostici te mogućnosti liječenja i prevencije s osobitim osvrtom na antimikrobnu otpornost i nova cjepiva.

Knjiga sažetaka – Simpozij Respiratorne infekcije 2023. dostupna je OVDJE

Europski tjedan mentalnoga zdravlja 2023.

Ove godine od 22. do 28. svibnja 2023. obilježavamo četvrti Europski tjedan mentalnoga zdravlja. Obilježavanje je pokrenula organizacija Mental Health Europe s ciljem osvještavanja važnosti mentalnoga zdravlja u svakodnevnom životu svakog pojedinca i zajednice. Stoga je ove godine kao tema vodilja obilježavanja diljem Europe predložena upravo tema MENTALNO ZDRAVE ZAJEDNICE. Cilj je akcijama i aktivnosti povećati razumijevanje i učenje o mentalnome zdravlju u našim zajednicama – u školama, na radnim mjestima i kod kuće kako bi svatko mogao napredovati, rasti i cvjetati u svakom razdoblju svog života.

Mentalno zdravlje je neizostavan dio sveukupnog zdravlja, a dobro mentalno zdravlje je mnogo više od odsutnosti psihičkih bolesti i poremećaja. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoj puni potencijal, može se nositi s normalnim stresnim životnim situacijama, može produktivno raditi i doprinositi svojoj zajednici. Mentalno zdravlje je univerzalno i neophodno za osnaživanje i napredak svake zajednice, a važno je u tome djelovati zajedno – svi sektori i dionici društva i zajednice. Mentalno zdrave zajednice omogućuju nam da napredujemo bez straha od stigme ili diskriminacije.

Posebno je važna briga za mentalno zdravlje djece i mladih u zajednici. U većini europskih zemalja problemi mentalnog zdravlja djece i mladih zadnjih se nekoliko godina udvostručuju. Potrebno je brzo djelovanje na europskoj i nacionalnim razinama, ali i u zajednicama gdje mladi žive, rade, uče i igraju se. U skladu s porukom ovogodišnjeg Europskog tjedna mentalnog zdravlja kako je „svima, i mladima i starima, potrebno bolje razumijevanje, znanje, vještine i podrška da bismo se brinuli o svom mentalnom zdravlju“, ključno je podići razinu mentalnozdravstvene pismenosti odraslih koji brinu o djeci i mladima.

Nacionalni program Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pridružuje se obilježavanju Europskog tjedna mentalnoga zdravlja pozivajući sve dionike u društvu i lokalnim zajednicama na ulaganje u MENTALNO ZDRAVE ŠKOLE. Tijekom ovog tjedna podsjetit ćemo vas na važnost unaprjeđivanja mentalnozdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u osnovnim i srednjim školama i naš program PoMoZi Da. Program PoMoZi Da edukativni je program usmjeren na osnaživanje škola i odraslih koji rade s djecom i mladima u školama.

Uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku nastavljamo s provedbom u 2023. i 2024. godini. Ukupno planiramo provesti 28 trodnevnih edukacija diljem Hrvatske u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo te našim 3P edukatorima na lokalnim razinama. Novi val provedbe započinjemo u lipnju 2023. nakon završetka nastavne godine.

Osnovna razina putem CARNET-ove Loomen platforme za učenje na daljinu dostupna kontinuirano je dostupna svim odgojno-obrazovnim djelatnicima, a upute o prijavama nalaze se na stranici Agencije za odgoj i obrazovanje.

Kako se možete uključiti? Kako možete podržati mentalno zdravlje u školama i provedbu našeg programa PoMoZi Da? Što možete učiniti za osnaživanje odraslih kako bi bolje razumjeli i znali o problemima mentalnoga zdravlja djece i mladih, naučili vještine psihološke prve pomoći i pružanja podrške očuvanju mentalnog zdravlja?

Progovorite o programu PoMoZi Da. Podijelite informacije s odgojno-obrazovnim djelatnicima u svojim školama, na učiteljskim i nastavničkim vijećima. Završite osnovnu razinu ako ste odgojno-obrazovni djelatnik. Prijavite se na trodnevne radionice po županijama. Pitajte što želite saznati o programu PoMoZi Da, a do sada niste uspjeli?

#EuropeanMentalHealthWeek

#EuropskiTjedanMentalnogaZdravlja

#PoMoZiDaZaMentalnoZdravlje

#PoMoZiDaZaMentalnoZdraveŠkole

#ZivjetiZdravoZaDjecuiMlade

Sudjelovanje HZJZ-a na 16. konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji

Predstavnici istraživačko-razvojnog tima Istraživačkog projekta KK.01.2.1.02.0351 “CLEAN LABEL – Razvoj linije mesnih prerađevina bez aditiva“ s HZJZ-a sudjelovali su na 16. konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane koja je održana u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u Opatiji od 15.-17.05.2023. godine.

Istraživački projekt sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a provodi se u sklopu natječaja „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II“ (Referentna oznaka: KK.0101.2.1.02).

Cilj projekta je razviti novu liniju proizvoda iz grupa mesnih prerađevina bez dodatka prehrambenih aditiva koji se uobičajeno koriste u industrijskoj proizvodnji (nitrita /nitrata, antioksidansa, laktata, fosfata (di-, tri- i polifosfata), zgušnjivača) ili ukoliko nije moguće razviti proizvode s njihovom zamjenicom prirodnog podrijetla.

Budući da se svim aktivnostima istraživanja i razvoja tijekom trajanja projekta razvija sigurnija i zdravija varijanta mesnih prerađevina, projekt doprinosi rješavanju društvenih izazova posebice kroz doprinos aktivnosti „Održiv i konkurentan prehrambeno-poljoprivredni sektor za sigurnu i zdravu prehranu“, kroz istraživanje novih prirodnih zamjena za postojeće prehrambene aditive koji se upotrebljavaju u proizvodnji mesnih prerađevina.

Na konferenciji je predstavljen rad tima na projektu kroz usmenu prezentaciju mag.ing.cheming. Dorotee PIškor na temu „Razvoj mesnih proizvoda uvođenjem novih koncepata zamjene aditiva – proizvodi bez dodanih nitrita i nitrata“. U suradnji s mesnom industrijom PIK VRBOVEC plus d.o.o., kao partnerom na navedenom projektu, predstavljeni su rezultati prve industrijske faze projekta koji su poslužili kao temelj za daljnju eksperimentalnu fazu i razvoj konačnih novih mesnih proizvoda.

Javnozdravstvena akcija u Saboru povodom Svjetskog dana hipertenzije

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, na inicijativu Hrvatskog društva za hipertenziju Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), organizirao je povodom Svjetskog dana hipertenzije javnozdravstvenu akciju mjerenja arterijskog tlaka i određivanja glukoze u krvi za saborske zastupnike i zaposlenike, nakon koje je održana i tematska sjednica Odbora pod nazivom “Hipertenzija – ubojica broj jedan u svijetu i Hrvatskoj“.

Tom prilikom ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak kazao je da HZJZ kroz praćenje epidemiološke situacije podiže svijest građana o hipertenziji, što je važno jer velik dio stanovnika ne zna da ima visoki tlak, a dio zna, ali se ne liječi.

Više o javnozdravstvenoj akciji možete pročitati na stranici Hrvatskog sabora: link

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (19. tjedan 2023.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 14. svibnja 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 40761 prijava oboljelih od gripe, od čega su 22 prijave zaprimljene u 19. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)

Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 14.5.2023.

Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.)

Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 14.5.2023.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 14.5.2023.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u 19. tjednu prevladava virus gripe B (89%), uz udio virusa gripe A od 11%.

Izvještaj SARS-CoV2 (Covid 19) sekvenciranja od 10.04. do 07.05.2023

Odjel za izravnu virološku dijagnostiku pri Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u sklopu kojeg djeluje Nacionalni referentni centar za respiratorne i enteralne viruse pri Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (European centre for disease prevention and control- ECDC) i Referentni centar Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog i probavnog sustava, samostalno uzrokuje ili zaprima SARS-COV-2 pozitivne uzorke iz javnozdravstvenih ustanova i bolnica Republike Hrvatske. Zbog provođenja nadzora nad širenjem virusa i praćenja varijanti, pozitivni uzorci se zatim sekvenciraju u HZJZ. Genomski nadzor treba pratiti preporuke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti ECDC za reprezentativno uzorkovanje¹.

Rezultati sekvenciranja SARS-COV-2 uzoraka prijavljuju se ECDC-u i unose u internacionalnu bazu podataka (Global Initiative on Sharing Avian Influenza Dana- GISAID²).U svrhu prikaza rezultata sekvenciranja izrađen je i vizualizacijski alat koji koristi otvoreni kod Nextstrain³ projekta. Vizualizacijski alat prikazuje rezultate dobivene analizom sekvenci cijelog genoma SARS-CoV-2 sa područja Republike Hrvatske koje su pohranjene u GISAID bazi SARS-CoV-2 sekvenci. Navedenom alatu možete pristupiti OVDJE.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prati određene Omikron podvarijante⁴. Varijante od interesa (variants of concern- VOC) su one čije promjene u genomu utječu na kliničku sliku, izbjegavanje imunog odgovora i širenje virusa. Trenutno je to Omikron B.1.1.529 varijanta.

Varijante pod nadzorom (variants under monitoring- VUM) su one koje imaju promjene u genomu za koje se sumnja da nose povećan rizik i koje bi mogle negativno utjecati na epidemiološku sliku.

Kretanje navedenih varijanti u RH u zadnjih 10 tjedana prikazano je na slici 1.

^{Slika.1 Grafički prikaz kretanja omikron varijanti u zadnjih 10 tjedana u RH. * Varijanta BQ.1 brojala se zasebno od BA.5 , XBB.1.5, XBB.1.16, XBB.1.9.1 i XBB.1.9.2 zasebno od XBB te CH.1.1 zasebno od BA.2.75}

U razdoblju od 10.04.2023. do 07.05.2023. ukupno je sekvencirano 185 uzoraka. Kao i u prethodnom razdoblju najzastupljenija je bila XBB varijanta sa 167 uzoraka, što čini 90% ukupno sekvenciranih uzoraka.

Od VUM koje prati SZO u razdoblju od 10.04.2023. do 07.05.2023 zabilježeni su XBB.1.5 sa 105 (57%) uzoraka, XBB.1.9.1 u 32 uzorka(17%), XBB u 15 uzoraka, XBB1.16 u 6 uzoraka, XBB.1.9.2 u 9 uzoraka, BQ.1 i CH.1.1 u 2 uzorka, BA.2.75 i BA.5 u 1 uzorku, te je ostalih bilo u 12 uzoraka (Slika 2.).

^{Slika 2. Grafički prikaz udjela omikron podvarijanti označenih u ovome trenutku kao VUM od strane SZO *U ovom prikazu varijante BQ1,CH.1.1 te XBB.1.5 brojale su se zasebno te nisu brojani u BA.5, BA.2.75 odnosno XBB skupinu.}

Varijanta XBB.1.5 je u promatranom razdoblju između 10.04. i 07.05.2023 i dalje ostala najzastupljenija varijanta s 57% u ukupnom udjelu sekvenciranih uzoraka. Rezultati za razdoblje od posljednja četiri tjedna nisu potpuni te će se u sljedećem razdoblju nadopuniti i pravovremeno ažurirati (Slika 3).

^{Slika 3. Grafički prikaz udjela određenih Omikron podvarijanti pod nadzorom u 4 uzastopna vremenska razdoblja.*Podaci za zadnji tjedan sekvenciranja su nepotpuni.}

^{1. https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/guidance-representative-and-targeted-genomic-sars-cov-2-monitoring}

^{2. Khare, Shruti et al. “GISAID’s Role in Pandemic Response.” China CDC weekly vol. 3,49 (2021): 1049-1051. doi:10.46234/ccdcw2021.255 (https://gisaid.org/)}

^{3. Hadfield, James et al. “Nextstrain: real-time tracking of pathogen evolution.” Bioinformatics (Oxford, England) vol. 34,23 (2018): 4121-4123. doi:10.1093/bioinformatics/bty407 (https://nextstrain.org/)}

^{4. https://www.who.int/activities/tracking-SARS-CoV-2-variants}

Obilježavanje Europskog tjedna mentalnog zdravlja

Održana Edukacija za novinare i javne djelatnike na temu samoubojstva

Povodom obilježavanja Europskog tjedna mentalnog zdravlja u prostorijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, jučer 16. svibnja, održana je Edukacija za novinare i javne djelatnike na temu kako odgovorno izvještavati o samoubojstvu.

Edukacija je organizirana u suradnji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Udruge Životna linija na čelu s predsjednikom Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje Tinom Pongracom.

Edukaciju je otvorila Dunja Skoko–Poljak, dr. med., načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva koja je pozdravila okupljene ispred Ministarstva zdravstva. Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. osvrnula se na aktualnu temu u medijima i prezentirala ,,Odgovorno izvještavanje o masovnim pucnjavama”.

Zatim su svoja izlaganja predstavile prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica projekta europske zajedničke akcije (eng. Joint Action – JA) “JA-ImpleMENTAL“ koja je prisutne upoznala s projektom i ,,SUPRA” modelom – Dokumentom s uputama temeljenima na iskustvu za provedbu nacionalne prevencije samoubojstva te Maja Silobrčić Radić, dr. med. voditeljica Odjela za mentalne poremećaje pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koja je predstavila Registar samoubojstva u Hrvatskoj.

Posljednje predavanje prvog dijela održao je prof. dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatrije i to na temu ,,Procesno razumijevanje suicidalnosti” koje je pokrenulo niz pitanja i diskusija od strane sudionika.

U drugom dijelu Edukacije su Tin Pongrac i suradnica održali predavanje novinarima i javnim djelatnicima na temu – Koji je odgovoran način izvještavanja o samoubojstvu?

Edukacija je završena dodjelom nagrada novinarki ili novinaru koji najodgovornije izvještava o samoubojstvu u Hrvatskoj. Članovi Odbora za izbor dobitnika nagrade bili su: prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, predstavnica HZJZ i Ministarstva zdravstva, prof. dr. sc. Dolores Britvić, IGA i Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Tea Vukušić Rukavina, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Tihana Jendričko, predsjednica Hrvatskog psihijatrijskog društva i prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Deset nominiranih novinara žiri je izdvojio na osnovu zbirke objava (press clipping) i medijske analize. Prema mišljenju stručnog žirija, nagradu je osvojila novinarka Jutarnjeg lista – Lada Novak Starčević.

Svjetski dan hipertenzije – 17. svibnja 2023.

17. svibnja 2023. obilježava se Svjetski dan hipertenzije.

2005. godine inicirala ga je Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije s temom: ”Znaj svoje brojke”, a ovogodišnji slogan je: „Mjeri svoj krvni tlak pravilno, kontroliraj ga i živi dulje“.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije je podizanje svijesti javnosti, informiranje i edukacija opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.

Također je važno i informiranje o pravilnim metodama mjerenja krvnog tlaka.

Hipertenzija ili povišeni arterijski tlak je tiha, podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, te je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti.

Visoke vrijednosti krvnoga tlaka često se zamijete tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima. Stoga je od velike važnosti edukacija javnosti o potrebi prepoznavanja ranih simptoma i redovite kontrole krvnog tlaka. Neki od simptoma hipertenzije su: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida.

Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg dok se dijagnoza hipertenzije postavlja kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 1.28 milijardi odraslih osoba u dobi 30-79 godina, na razini svijeta ima hipertenziju. Prema procjenama, 18 % svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9.4 milijuna ljudi).

U 2021. godini hipertenzivne bolesti bile su na petom mjestu od deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj. Zabilježeno je 4461 osoba koja je umrla od hipertenzivne bolesti od čega je 1604 muškaraca i 2857 žena.[1] Kardiovaskularne bolesti ukupno su prvi uzrok smrtnosti, a 2021. godine umrlo je 22 958 osoba, odnosno 36,6% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 41,6% umrlih žena (13 126) te 31,6% umrlih muškaraca (9 832). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4% (7 773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,0 % (5 011) u ukupnom mortalitetu.1

Kako bi se smanjio rizik visokog krvnog tlaka potrebno je smanjiti unos soli, hraniti se uravnoteženom prehranom, prestati pušiti, izbjegavati prekomjerno pijenje alkohola, baviti se tjelesnom aktivnošću i održavati normalnu tjelesnu težinu.

Također je važno redovito kontrolirati vrijednosti krvnoga tlaka validiranim uređajem.

Na stranici Hrvatskog društva za hipertenziju nalaze se kratki edukativni filmovi o pravilnom mjerenju tlaka kao i popis validiranih uređaja za mjerenje.

Infografiku o hipertenziji možete pogledati i preuzeti ovdje.

Informativni letak o hipertenziji možete pogledati i preuzeti ovdje.

[1] https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2022/11/Bilten__Umrli-_2021-1.pdf

Globalni tjedan sigurnosti cestovnog prometa 2023.

Od 15. do 21. svibnja 2023. održava se sedmi po redu Globalni tjedan sigurnosti cestovnog prometa u organizaciji Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije, pod prošlogodišnjim sloganom „Streets for Life“ – „Ulice za život“ i dodatkom #RethinkMobility – „Preispitaj mobilnost“, kojim se usmjerava fokus na održivi prijevoz, posebice na potrebu prelaska na hodanje, vožnju biciklom i korištenje javnog prijevoza.

Ozljede u prometu vodeći su uzrok smrti i invaliditeta u cijelome svijetu, s oko 1,3 milijuna ljudi koji poginu i čak 50 milijuna ljudi koji svake godine budu ozlijeđeni. Na svjetskoj razini, 1 od svake 4 smrti dogodi se među pješacima i biciklistima.

Prometne nesreće u Hrvatskoj predstavljaju jedan od značajnih javnozdravstvenih problema. Vodeći su uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj dobi. Iako se u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi trend pada smrtnosti od prometnih nesreća i dalje je potreban sustavan rad na povećanju sigurnosti u prometu.

Ključne poruke ovogodišnjeg obilježavanja Globalnog tjedna sigurnosti cestovnog prometa su:

· Postoji velika potreba preispitivanja mobilnosti od strane države.

· Kada razmišljamo o načinu na koji se krećemo u svijetu, sigurnost nam mora biti na prvom mjestu.

· Kako bi se zajamčila sigurnost, cestovne mreže moraju biti projektirane imajući na umu najrizičnije skupine.

· Kada je sigurno, hodanje i vožnja bicikla mogu doprinijeti zdravlju ljudi, održivosti gradova i pravednosti društava.

· Siguran, dostupan, pristupačan i održiv javni prijevoz rješenje je za mnoge izazove društva.

Međunarodni dan obitelji

Odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda se od 1993. g. 15. svibnja svake godine obilježava kao Međunarodni dan obitelji.

Ovaj dan pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima koja se odnose na obitelj i proširivanje znanja o društvenim, ekonomskim i demografskim procesima koji utječu na obitelji. Dana 25. rujna 2015. godine, 193 države članice Ujedinjenih naroda jednoglasno su usvojile Ciljeve održivog razvoja. Politike i programi usmjereni na obitelj su od vitalnog značaja za postizanje mnogih od ovih ciljeva.

Obitelj ima ključnu ulogu u usvajanju zdravih životnih navika kao i u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Stoga provedimo ovaj dan u radosti, ljubavi i zajedništvu sa svim članovima svoje obitelji.

Hrvatski dan šećerne bolesti 2023.

Ove godine 14. svibnja drugi put zaredom obilježavamo Hrvatski dan šećerne bolesti.

Hrvatski sabor 2022. godine donio je odluku o proglašenju ovog dana na inicijativu Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, u cilju jačanja svijesti te provođenja dodatnih preventivnih aktivnosti i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću u RH.

Šećerna bolest u svijetu

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 784 milijuna do 2030. godine. Gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svakih 5 sekundi od šećerne bolesti umire 1 osoba, a gotovo polovina je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika.

Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Šećerna bolest u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je 2022. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 388 213 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000.

Rizični čimbenici

Neki rizični čimbenici koje ne možete promijeniti, a povećavaju rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 jesu:

starija životna dob (iznad 45 godina života)
srodnik s dijabetesom tipa 2
sindrom policističnih jajnika (PCOS)
dijagnoza gestacijskog dijabetesa u trudnoći

Osim ovih, postoje i rizični čimbenici za nastanak dijabetesa tipa 2 na koje možete utjecati:

prekomjerna tjelesna težina i pretilost
nezdrava prehrana
pušenje
premalo tjelesne aktivnosti (manje od 3 puta tjedno)

Informirajte se koliki je Vaš rizik i kako ga smanjiti pomoću Upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2.

Kako prepoznati?

U početku dijabetes ne dovodi do simptoma i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati svoju razinu šećera u krvi, osobito ako imate neki od rizičnih čimbenika koji povećavaju vjerojatnost da ćete oboljeti od dijabetesa. Provjerite svoju razinu šećera u krvi ako:

niste kontrolirali razinu šećera u krvi u protekle dvije godine
ste stariji od 50 godina
imate povećan indeks tjelesne mase (iznad 25)
imate osobe s dijabetesom u obitelji
imate povišen krvni tlak i/ili povišene masnoće u krvi
imate sindrom policističnih jajnika
ste imali povišen šećer u trudnoći i/ili ste rodili dijete porođajne težine preko 4 kg

Simptomi

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):

pojačano žeđanje
učestalo mokrenje
pojačana glad
umor
zamućen vid
usporeno cijeljenje rana
smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima

Godišnja dijabetička kontrola

Ako imate šećernu bolest važno je redovito ići na kontrole kod liječnika, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku nemaju simptome no upravo ih je tad važno otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama liječnik dobije uvid u Vaše zdravstveno stanje i može znati treba li Vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi liječnik, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu jer se tako dobije kompletna slika Vašeg zdravstvenog stanja. Ako Vi ili netko od Vaših bližnjih imate šećernu bolest obavezno pročitajte letak Godišnja dijabetička kontrola i ako ove godine nije provedena, napravite je.

Međunarodni dan medicinskih sestara 2023.

Naše medicinske sestre. Naša budućnost.

Ovo je aktualni slogan povodom ovogodišnjega Međunarodnog dana medicinskih sestara/medicinskih tehničara koji se obilježava 12. svibnja. Na taj dan, prije 203 godine (1820. g.), rodila se Florence Nightingale, engleska bolničarka, koja osnivanjem sestrinske škole u Londonu 1860. g. stvara temelje za moderno sestrinstvo.

Obilježavanje ovoga dana na svjetskoj razini organizira Međunarodno vijeće medicinskih sestara (eng. International Council of Nurses), asocijacija koja okuplja više od 130 nacionalnih udruga. Ovom prilikom ističu se ciljevi za sestrinstvo u budućnosti kako bismo se suočili s globalnim zdravstvenim izazovima i poboljšali globalno zdravlje za sve. Pandemija je donijela nova iskustva i određene pouke, a cilj je ove pouke pretvoriti u buduće akcije koje osiguravaju veću zaštitu, poštovanje i vrednovanje medicinskih sestara.

Položaj medicinskih sestara se u očima kreatora politike, javnosti i svih onih koji donose odluke o pružanju i financiranju zdravstvene zaštite želi iz nevidljivog pretvoriti u onaj od neprocjenjive važnosti. S obzirom na rastuće globalne zdravstvene zahtjeve i potrebe zadovoljenja novog normalnog, medicinske sestre vjeruju u to da su ključne u rješavanju poteškoća ne samo svoje profesije, nego i zdravstvenih sustava. Pri tome je važna uloga svake medicinske sestre, svakog njihovog glasa i namjere da one ne budu samo na prvim linijama skrbi, nego i na prvim linijama promjene. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na dan 10. svibnja 2023. g. ukupno je 27.956 medicinskih sestara i 4.484 medicinska tehničara sa zaposlenjem u zdravstvu, sveukupno 32.440 djelatnika, a koji predstavljaju 43% od ukupnog broja zaposlenih zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu.

Newer posts