Simpozij: “Prevencija i rano otkrivanje raka vrata maternice – Možemo li zajedničkim snagama poboljšati prevenciju i otkrivanje raka vrata maternice u Hrvatskoj?”
U Hotelu Academia Zagreb (dvorana Grazia), 23. veljače 2024 održat će se simpozij “Prevencija i rano otkrivanje raka vrata maternice – Možemo li zajedničkim snagama poboljšati prevenciju i otkrivanje raka vrata maternice u Hrvatskoj?”
Bodovanje će se provoditi prema Pravilniku HLK za aktivne sudionike 9 bodova, a pasivnim sudionicima dodijeljeno je 7 bodova.
Više informacija o simpoziju, programu i organizaciji saznajte OVDJE.
Obilježavamo Tjedan zdravlja na radnom mjestu s ciljem povećanja svijesti o važnosti promicanja zdravlja na radnom mjestu
Zdravlje je stanje fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. Redovita tjelesna aktivnost, pravilne prehrambene navike, izbjegavanje pušenja i konzumacije alkohola mogu imati veliki utjecaj na zdravlje pojedinca. Zdravi način života pridonosi očuvanim godinama života, očuvanoj kvaliteti života i produženoj funkcionalnoj i radnoj sposobnosti pojedinca.
Tijekom Tjedna zdravlja na radnom mjestu potičemo tvrtke da putem edukativnih aktivnosti podsjete svoje zaposlenike na važnost očuvanja zdravlja i stvaranja zdravih navika. Također, na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo bit će dostupni edukativni materijali za svaki dan u radnom tjednu s dnevnim izazovima, a koje će svaka tvrtka moći preuzeti i provesti na svom radnom mjestu.
Preuzmite brošuru – 3,2,1…mali koraci za očuvanje zdravlja
Svjetski dan borbe protiv raka 2024.
Od 2000. godine, 4. veljače diljem svijeta se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka (engl. World Cancer Day).
Cilj inicijative koju je pokrenula Unija za međunarodnu kontrolu raka (engl. Union for International Cancer Control) je podizanje svijesti, bolja informiranost i poticanje osobnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja kontrole raka diljem svijeta.
Kampanja se u razdoblju 2022.-2024. godine obilježava pod sloganom „Zatvorimo jaz u skrbi“ (engl. „Close the care gap“), kojim se nastoji ukazati na nejednakost u pristupu skrbi uzrokovanu mjestom stanovanja, etničkom pripadnošću, socioekonomskim statusom, dobi i ostalim obilježjima.
Iako je rak još uvijek jedan od najvećih izazova današnjice, napredak u ranom otkrivanju i liječenju doveo je do toga da velik broj osoba s rakom živi dugi niz godina.
Budući da su zloćudne bolesti heterogena skupina, postoji niz različitih simptoma koje mogu izazvati, ovisno o mjestu tumora, njegovoj veličini, utjecaju na okolna tkiva i organe te o tome je li se proširio u udaljene dijelove tijela. Simptomi koji se javljaju kod većeg broja različitih sijela raka uključuju umor, povišenu tjelesnu temperaturu i nagli neobjašnjivi gubitak težine, no oni nisu specifični samo za zloćudne bolesti, nego se javljaju i u drugim bolestima i stanjima.
Najčešće zloćudne bolesti u Hrvatskoj su rak debelog crijeva, rak pluća, rak dojke i rak prostate. Simptomi koji ukazuju na ove bolesti međusobno su vrlo različiti.
Rak debelog crijeva
· često se spominje krv u stolici kao početni simptom, ali je važno naglasiti da se najčešće radi o takozvanom okultnom (skrivenom) krvarenju koje nije vidljivo golim okom, zbog čega je važno odazvati se na pozive u sklopu preventivnih programa kojima se stolica testira na okultno krvarenje
· drugi česti simptom raka debelog crijeva su promjene u navikama pražnjenja crijeva koje traju dulje od mjesec dana (česti zatvori ili proljev)
· osjećaj nelagode u trbuhu
· grčevi ili česta nadutost
· osjećaj nedovoljnog pražnjenja
· tanke stolice
· neobjašnjena anemija.
Svi ovi simptomi se često pripisuju promjeni prehrane ili načina života, no oni mogu biti i zloćudne prirode, zbog toga je važan redoviti odaziv na preventivne preglede koji mogu otkriti promjene na debelom crijevu u ranoj fazi, kada su šanse za izlječenje mnogo veće.
Rak pluća
U ranoj fazi, osim kod manjeg broja oboljelih, ovaj rak ne izaziva simptome. Najčešće se otkriva kada je već uznapredovao, zbog čega je smrtnost od ove vrste raka još uvijek visoka.
Kod nekih se osoba mogu javiti:
· dugotrajan kašalj
· zaduha
· teško disanje
· promuklost
· bol u prsima.
Od raka pluća najčešće obolijevaju pušači, kod kojih se neki od ovih simptoma javljaju i inače, stoga je važno obratiti pozornost na simptome koji ne prolaze, ili su po nekom svom obilježju drugačiji od onih koje inače doživljavate.
Rak dojke
Najčešće se spominje kvržica na dojci, a kod velikog broja žena dolazi i do drugih promjena:
· iscjedak iz bradavice
· uvlačenje bradavica
· pojava „narančine kože“ na dojci
· udubljenja
· otekline
· crvenilo
· zadebljana koža.
U trenutku kada se kvržica može napipati ili je došlo do navedenih promjena na dojci, rak je često već uznapredovao. Stoga su važni redoviti preventivni pregledi (mamografija odnosno ultrazvuk), kojima se rak dojke može otkriti u fazi u kojoj se još ne može napipati.
Rak prostate
Premda je ovo najčešći rak kod muškaraca u razvijenom svijetu, nisko je na listi zloćudnih uzroka smrti muškaraca, s obzirom na povoljniju prognozu u odnosu na rak pluća i debelog crijeva, druge najčešće zloćudne bolesti u muškaraca.
Najčešći simptomi raka prostate su:
· teškoće s mokrenjem (otežano mokrenje, osjećaj nepotpunog pražnjenja, krv u mokraći ili ejakulatu)
· erektilna disfunkcija.
Navedeni simptomi mnogo češće upućuju na benigno povećanje prostate, no ako se radi o muškarcu starije dobi ili je netko u njegovoj obitelji bolovao od raka prostate, važno je posjetiti liječnika ako se jave ovi simptomi.
Zloćudni melanom kože
Postoji nekoliko vrsta tumora kože, no, osim melanoma, većinom se radi o relativno benignim i sporo rastućim tumorima.
Jednostavno pravilo – ABCDE, pomaže nam prepoznati madeže i promjene na koži na koje treba obratiti pozornost. Ako promjena postane asimetrična (A), poprimi neravne granice (B-borders, granice), mijenja boju (C-color, boja), ima promjer veći od 6 mm (D-diameter, promjer), mijenja veličinu, boju, debljinu tijekom vremena (E-evolution, promjena) – može se raditi o melanomu te se treba posavjetovati s liječnikom. Kod ove su vrste raka samopregledi i redoviti preventivni pregledi kod liječnika od velike pomoći.
Svi opisani simptomi mogu se javiti i kod niza drugih bolesti i stanja. Štoviše, ako se pojavi neki od navedenih simptoma, najčešće se ne radi o raku nego o nečem puno bezazlenijem. Većina glavobolja, probavnih problema, madeža i teškoća kod mokrenja benigni su simptomi koji će proći sami od sebe.
Važno je obratiti pažnju na to koliko se često simptomi javljaju, koliko dugo traju, prolaze li nakon uzimanja lijekova i jesu li novi, nagli i neuobičajeni za osobu te se savjetovati s obiteljskim liječnikom koji može pomoći u razjašnjavanju dvojbi.
Također, ovisno o dobi, rizičnim čimbenicima i obiteljskoj anamnezi, potrebno je na vrijeme započeti s preventivnim pregledima koji omogućuju rano otkrivanje, a time i veće šanse za izlječenje nekih oblika zloćudnih bolesti.
I mi sami možemo mnogo učiniti za sebe i druge tako da promijenimo loše životne navike i smanjimo rizik od obolijevanja.
Europski kodeks protiv raka (ECAC) nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj ECAC-a je informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje. Sve preporuke ECAC-a su jednostavne i pojedinac ih se može pridržavati u svakodnevnom životu, a da pri tom ne treba imati neka posebna znanja i vještine. Ovih 12 preporuka razvili su vodeći znanstvenici u području raka, one se temelje na najnovijim znanstvenim dokazima te se njihovim pridržavanjem može spriječiti gotovo polovica smrti od raka u Europi:
· ne pušiti
· ne izlagati se duhanskom dimu u svom domu ili na radnom mjestu
· održavati prikladnu tjelesnu težinu
· hraniti se zdravo
· vježbati i kretati se
· ako konzumirate alkohol, smanjite unos i budite umjereni
· smanjiti izlaganje suncu, naročito djece
· na radnom mjestu se zaštititi od tvari koje uzrokuju rak
· provjeriti razinu radona u svom domu i poduzeti mjere za smanjenje visokih razina radona
· cijepiti djecu protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papiloma virusa (HPV)
· žene mogu dojenjem i ograničavanjem trajanja hormonske nadomjesne terapije smanjiti rizik od nastanka raka
· sudjelovati u programima ranog otkrivanja raka debelog crijeva (muškarci i žene), dojke (žene) i vrata maternice (žene).
Prevencija na razini stanovništva
Procjenjuje se da je oko polovine svih smrti od raka moguće spriječiti, a oko 30 % svih smrti zbog zloćudnih bolesti nastaje zbog pet glavnih ponašajnih rizika: prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatne tjelesne aktivnosti te konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda. Ovisnost o duhanu odgovorna je za petinu svih smrti zbog zloćudnih bolesti, kao i za više od 70 % svih smrti zbog karcinoma pluća. Oko 70 % svih smrti povezanih sa zloćudnim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20 % ih je uzrokovano virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).
Prema podacima Europske zdravstvene ankete o zdravstvenim navikama stanovnika Hrvatske, u samom smo europskom vrhu po udjelu osoba s pretilošću i pušača, što značajno utječe na pojavnost zloćudnih bolesti. S obzirom na to da se veliki broj zloćudnih bolesti može spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika, epidemiološka situacija može se poboljšati mjerama primarne, sekundarne i tercijarne prevencije.
Na primarnoj razini to se može postići promicanjem zdravih životnih navika i postupaka.
Na sekundarnoj razini već dugi niz godina djeluju Nacionalni programi ranog otkrivanja zloćudnih bolesti – raka dojke i raka debelog crijeva, a odnedavno je uspostavljen i program ranog otkrivanja raka pluća za osobe pod povećanim rizikom od te bolesti. Program ranog otkrivanja raka vrata maternice trenutačno je u fazi reorganizacije s obzirom na najnovije europske preporuke. Uspijemo li otkriti zloćudnu bolest dovoljno rano, šanse za preživljenje se znatno povećavaju.
Tercijarna prevencija na državnoj razini može poboljšati dostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi i osigurati jednaku primjenu najnovijih smjernica u liječenju i praćenju bolesnika.
Incidencija raka u Hrvatskoj u 2021. godini
U 2021. godini zabilježeno je 24.834 novih dijagnoza raka (C00-C97 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti, bez ne-melanomskog raka kože (C44*)), 13.207 u muškaraca (53 %) i 11.627 u žena (47 %). Radi se o 4,7 % manjem broju slučajeva nego u 2019. godini (26.054), i 5,2 % većem nego u 2020. godini (23.598), prema sadašnjem stanju baze Registra za rak. Ukupna gruba stopa incidencije, prema procjenama stanovništva Hrvatske sredinom 2021. godine, bila je 640,2/100.000; 707/100.000 u muškaraca i 578,2/100.000 u žena. Ukupna gruba stopa mortaliteta od iste skupine dijagnoza (C00-C97 bez C44) u 2021. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Odjela za mortalitetnu statistiku HZJZ-a, iznosila je 340,5/100.000; 384,9/100.000 u muškaraca i 279,5/100.000 u žena).
Detaljnije možete pročitati ovdje
Obilježavamo prvi Tjedan zdravlja na radnom mjestu od 5. do 11. veljače 2024. pod nazivom 3,2,1… Kreni i zdrave navike na radnom mjestu pokreni!
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije zdravo radno mjesto je mjesto na kojem svi zajedno rade na postizanju dogovorene vizije za zdravlje i dobrobit zaposlenika i zajednice. Ono omogućuje zaposlenicima fizičke, psihološke, socijalne i organizacijske uvjete koji štite i promiču zdravlje i sigurnost. Omogućuje zaposlenicima da povećaju kontrolu nad vlastitim zdravljem i poboljšaju ga te postanu energičniji, pozitivniji i zadovoljniji[1].
Većina radno aktivnog stanovništva provodi većinu svog vremena na radnom mjestu. Modernizacijom i informatizacijom došlo je do značajnih promjena na radnim mjestima, ona sve više postaju sjedilačka i uključuju dugotrajan rad pred računalnim ekranima. Iako se uvjeti rada razlikuju od sektora do sektora, sjedilački način života, stres na radnom mjestu i nezdrave navike prisutne su u svim sektorima i utječu na zdravlje svih zaposlenika. Nadalje porast kroničnih bolesti, poput kardiovaskularnih, muskuloskeletnih i zloćudnih bolesti, zajedno sa starenjem stanovništva, ukazuje na to da promicanje zdravlja na radnom mjestu nikad nije bilo važnije.
Ovo je važno kako bismo što duže očuvali zdravlje radnika, a time i njihovu produktivnost i zadovoljstvo.
Stvaranje zdravog radnog mjesta nije samo pitanje brige za zdravlje zaposlenika već i zajednice općenito.
Dobrobiti promicanja zdravlja na radnom mjestu
Na organizacijskoj razini, programi promicanja zdravlja na radnom mjestu dovode do promjena stvaranjem boljih radnih uvjeta, poboljšanjem organizacijske klime i organizacijskih procesa. Pozitivne promjene na razini organizacije očituju se u:
- manjim troškovima: smanjeni su troškovi zbog izostanaka s posla, nezgoda i bolesti
- boljim imidžom tvrtke: tvrtka postaje privlačnija zaposlenicima
- učinkovitijem zadržavanju zaposlenika i privlačenju kvalitetnog kadra
- većoj produktivnosti.
Na individualnoj razini, programi promicanja zdravlja na radnom mjestu dovode do veće svijesti o važnosti očuvanja zdravlja i važnosti zdravih navika što pridonosi unaprjeđenju zdravlja, manjem broju nesreća i bolovanja te većem zadovoljstvu poslom.
Upravo s ciljem povećanja svijesti o važnosti promicanja zdravlja na radnom mjestu u okviru Nacionalnog programa Živjeti zdravo i aktivnosti Tvrtka prijatelj zdravlja po prvi put smo pokrenuli obilježavanje Tjedan zdravlja na radnom mjestu, a kojeg ćemo obilježavati svake godine u drugom tjednu veljače.
Kako se uključiti u obilježavanje Tjedna zdravlja na radnom mjestu?
Tijekom Tjedna zdravlja na radnom mjestu potaknut ćemo tvrtke da putem edukativnih aktivnosti podsjete svoje zaposlenike na važnost očuvanja zdravlja i stvaranja zdravih navika. Na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo bit će dostupni edukativni materijali za svaki dan u radnom tjednu s izazovima, a koje će svaka tvrtka moći preuzeti i provesti na svom radnom mjestu. U tu svrhu tvrtke mogu organizirati različite aktivnosti sa svojim zaposlenicima u svrhu očuvanja zdravlja.
Više o Nacionalnom programu Živjeti zdravo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Cilj Nacionalnog programa Živjeti zdravo je unapređenje zdravlja populacije kroz kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovoga programa želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se doprinosi smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti, koje su uzrok za više od tri četvrtine smrti u Hrvatskoj. Nacionalni program Živjeti zdravo sastoji se od pet komponenti: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
Zdravlje i radno mjesto u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo
S ciljem unaprjeđenja zdravlja na radnom mjestu Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo su u okviru Nacionalnog programa Živjeti zdravo osmislili IV. komponentu Zdravlje i radno mjesto i unutar nje aktivnost Tvrtka prijatelj zdravlja.
Aktivnost Tvrtka prijatelj zdravlja je usmjeren zaposlenicima i klijentima te potiče uvođenje posebnih oznaka za radna okruženja koja zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika, promiču zdravlje na radnom mjestu i iskazuju pozitivnu brigu o zdravlju djelatnika te očuvanju okoliša.
Tvrtka prijatelj zdravlja je oznaka tvrtke koja prepoznaje zdrave vrijednosti i brine o unaprjeđenju zdravlja svojih zaposlenica i zaposlenika.
Kako tvrtka može dobiti oznaku Tvrtka prijatelj zdravlja?
Kako bi tvrtka dobila oznaku Tvrtka prijatelj zdravlja, potrebno je zadovoljiti određene kriterije. Tim stručnjaka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dolazi u nadzorni posjet tvrtki, gdje provodi ocjenjivanje radnog okruženja tvrtke na sedam područja: prehrana, promicanje tjelesne aktivnosti, zaštita zdravlja djelatnika na radnom mjestu, zabrana pušenja, zabrana konzumacije alkohola, uređenje okoliša te zaštita zdravlja djelatnika.
Nakon evaluacije predviđeno je održavanje edukacija za djelatnike tvrtke prema definiranim temama:
- pravilna prehrana
- tjelesna aktivnost
- mentalno zdravlje na radnom mjestu
- alkohol
- kockanje i klađenje
- pušenje
- prevencija kroničnih bolesti
- zdravstvena ispravnost hrane
- okoliš i zdravlje
Intenzitet i sadržaj svakog edukacijskog modula se usklađuje prema potrebama tvrtke i preporukama proizašlim iz evaluacije.
Nakon održanog inicijalnog sastanaka, provedene evaluacije i edukacija djelatnika tvrtka dobiva oznaku Tvrtka prijatelj zdravlja koja se dodjeljuje na vremensko razdoblje od dvije godine. Nakon dvije godine oznaka se produžava nakon provedene reevaluacije.
[1] Regional guidelines for the development of healthy workplaces. World Health Organization, Regional Office for the Western Pacific November 1999. http://www.who.int/occupational_health/publications/wprogui delines/en/index.html
Hripavac u Hrvatskoj (2.2.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, zaključno s 2.2.2024. godine, zaprimili smo 5577 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 149 |
| 1-4 | 243 |
| 5-9 | 493 |
| 10-14 | 2444 |
| 15-19 | 1446 |
| 20-40 | 334 |
| 41-59 | 377 |
| 60+ | 91 |
| Ukupno | 5577 |
Speak Up
Dopinška kontrola je učinkovit alat – međutim, antidoping zahtijeva druge alate kako bi bio što učinkovitiji. Prikupljanje obavještajnih podataka i naknadne istrage dokazale su da razotkrivaju ozbiljno varanje i sustavne sheme prijevare u sportu. Kao sportaš, možete imati jedinstveni uvid u svoj sport, uključujući jasne naznake rizika od dopinga ili problema koji mogu zahtijevati istragu. Sustav protiv dopinga najbolje funkcionira kada iznesete ovu informaciju.
Od iznimne je koristi vjerodostojni doušnik s čvrstim dokazima. Platforma Speak Up omogućuje sportašima, njihovom pomoćnom osoblju i svima ostalima koji bi mogli imati informacije za dijeljenje u vezi s mogućim kršenjem pravila protiv dopinga (ADRV) da daju informacije WADA-i na povjerljiv način. Speak Up se također može koristiti za prijavu mogućeg nepoštivanja od strane antidopinške organizacije (ADO) prema Svjetskom antidopinškom kodeksu (Kodeks) ili za bilo koji čin ili djelo koje bi moglo potkopati globalne napore za čist sport. (V.B)
Foto: WADA
Incidencija raka u Hrvatskoj u 2021. godini
Registar za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) je populacijski registar koji prati pojavnost raka na području Republike Hrvatske. Djeluje od 1959. godine, a prvi izvještaj napravljen je za 1968. godinu. Od 2015. godine dio je Nacionalnog javnozdravstvenog informacijskog sustava (NAJS) pri HZJZ.
Godišnji izvještaji (Bilteni) Registra za rak redovito se objavljuju na web-stranicama HZJZ i dostupni su na poveznici. Radi se o dinamičkoj bazi podataka koja se konstantno nadopunjuje prema međunarodnim smjernicama te su objavljeni podaci podložni manjim promjenama. Stoga se podaci o broju slučajeva u nekoj godini objavljeni kod prikaza trendova bolesti mogu blago razlikovati od onih objavljenih u izvještaju za tu godinu.
U 2021. godini zabilježeno je 24.834 novih dijagnoza raka (C00-C97 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti, bez ne-melanomskog raka kože (C44*)), 13.207 u muškaraca (53%) i 11.627 u žena (47%). Radi se o 4,7% manjem broju slučajeva nego u 2019. godini (26.054), i 5,2% većem nego u 2020. godini (23.598), prema sadašnjem stanju baze Registra za rak. Ukupna gruba stopa incidencije, prema procjenama stanovništva Hrvatske sredinom 2021. godine, bila je 640,2/100.000; 707/100.000 u muškaraca i 578,2/100.000 u žena. Ukupna gruba stopa mortaliteta od iste skupine dijagnoza (C00-C97 bez C44) u 2021. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Odjela za mortalitetnu statistiku HZJZ, iznosila je 340,5/100.000; 384,9/100.000 u muškaraca i 279,5/100.000 u žena).
Vidimo da postoji porast incidencije uzrokovan prvenstveno porastom dijagnostičkih aktivnosti u odnosu na prvu godinu pandemije (2020.), no još uvijek se broj postavljenih dijagnoza nije vratio na prepandemijske vrijednosti. Očekujemo znatniji porast broja postavljenih dijagnoza raka i u 2022. godini (prema procjenama Europske komisije za 2022. godinu očekuje se preko 27.500 novih slučajeva u Hrvatskoj).
Najčešća sijela raka kod muškaraca u 2021. godini bila su rak prostate (2434 slučaja; 18% svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2192; 17%), rak debelog i završnog crijeva (2174; 16%), rak mokraćnog mjehura i drugog urotelnog sustava (836; 6%) i rak bubrega (575; 4%). Kod žena najčešća sijela bila su rak dojke (2928 novih slučajeva; 25%), rak debelog i završnog crijeva (1532; 13%), rak dušnika, bronha i pluća (1170; 10%), rak tijela maternice (755; 6%) i rak štitnjače (531; 5%). Najčešća sijela raka u muškaraca i žena u 2021. uz broj smrti pripisanih tim sijelima u 2021. godini (prema podacima DZS i HZJZ) prikazana su na slikama 1a i 1b.
Slika 1a. Najčešća sijela raka u muškaraca u 2021. godini
Slika 1b. Najčešća sijela raka u žena u 2021. godini
Najviša dobno-standardizirana stopa incidencije raka (dobno specifične stope prema procjenama stanovništva za 2021. godinu i standardizirane na dobnu strukturu Popisa 2011.) u muškaraca zabilježena je u Varaždinskoj, Međimurskoj i Karlovačkoj županiji, a najniža u Istarskoj, Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Kod žena, stope incidencije raka bile su najviše u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji, a najniže u Ličko-senjskoj, Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Podaci su prikazani na slikama 2a i 2b.
Slika 2a. Incidencija raka po županijama u 2021. godini, dobno-standardizirana stopa (HR11), muškarci
Slika 2b. Incidencija raka po županijama u 2021. godini, dobno-standardizirana stopa (HR11), žene
Detaljniji podaci dostupni su u dokumentu na poveznici: Podaci Registra za rak za 2021. godinu
Dan Crvenih haljina 2024.
Javnozdravstvena kampanja „Dan CRVENIH HALJINA“ pokrenuta je kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena. Moždani udar u žena nedovoljno je prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen.
Prva kampanja „Dan crvenih haljina“, #nosicrveno, odnosno, „Go Red for Women“ pokrenuta je u Americi, a danas je to međunarodna kampanja posvećena prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila, srca i mozga kod žena. Američko kardiološko društvo pokrenulo je kampanju 2004. godine u SAD-u, a Svjetska kardiološka federacija kampanju je proširila na globalnu razinu. Danas više od 50 zemalja diljem svijeta provodi nacionalne kampanje „Go Red for Women“ #nosicrveno, podižući svijest i osiguravajući sredstva za borbu protiv srčanih bolesti i moždanog udara, kroz organizaciju stručnih skupova, obrazovno-promotivnih kampanja, modnih revija, zdravstvenih pregleda, sportskih događaja.
Simbol je kampanje crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.
Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu da obrate posebnu pozornost na srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.
Hrvatsko je neurološko društvo 2019. godine pokrenulo nacionalnu kampanju „Dan CRVENIH HALJINA“, posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, a obilježava se prvog petka u veljači.
Zaštitni je znak silueta žene u crvenoj haljini, koja je istovremeno krhka i snažna, i koja savršeno oslikava misiju ove akcije. Na društvenim mrežama akciju obilježava hashtag #nosicrveno koji poziva sve da 2. veljače odjenu nešto crveno i na taj način pruže podršku.
Moždani je udar globalna epidemija koja ugrožava život i zdravlje.
Moždani udar, kao i kardiovaskularne bolesti (KVB) u žena ukupno pobudili su poseban interes tek u posljednjih desetak godina. Ranije su znanstvena istraživanja obuhvaćala uglavnom mušku populaciju, a danas znamo da moždani udar i KVB-i u žena imaju svoje specifičnosti, te da znatno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara i KVB-a. Nažalost, rizik od moždanog udara i KVB-a u žena još je uvijek podcijenjen, smatrajući da su žene zaštićene hormonskim statusom. Međutim, žene imaju niži rizik od moždanog udara i KVB-a samo u fertilnoj dobi, dok se nastupom menopauze rizik izjednačava s rizikom u muškaraca, a važnost prevencije rizičnih faktora u žena ostaje neprepoznata. Simptomatologija moždanog udara i KVB-a u žena ima svoje osobitosti, zbog čega bolest često nije pravovremeno prepoznata ni adekvatno liječena.
Što je moždani udar?
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijskim moždanim udarom ili infarktom mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu, kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Čimbenici rizika za moždani udar
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.
Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena:
• Oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.
• Trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
• Preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
• Korištenje hormonske nadomjesne terapije.
• Migrene s aurom – migrene s aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.
Žene i muškarci koji dožive moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
• iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
• iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
• iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
• iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
• iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih i upravo zbog toga stvaraju problem, jer uglavnom nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.
Specifični simptomi moždanog udara kod žena:
• gubitak svijesti ili nesvjestica
• opća slabost
• poteškoće u disanju ili kratkoća daha
• zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
• nagla promjena ponašanja
• uzrujanost
• halucinacije
• mučnina ili povraćanje
· bol
• štucanje
Moždani udar u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, među pet najčešćih uzroka smrti. U 2022. godini od moždanog udara umrlo je 4 289 osoba, odnosno 7,5 % svih umrlih. Od toga je 1 846 umrlih muškarca (6,6 % od svih umrlih muškaraca) i 2 443 umrlih žena (8,4 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 355 osoba odnosno 4,2 % od ukupno umrlih iz te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine više su u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina, gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 13 000 osoba zbog moždanog udara.
Prema podacima Eurostata, posljednjih 18 godina (od 2002. do 2020. g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj (od 287,1/100 000 u 2002. na 121,8/100.000 u 2020.), što je malo izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine. Pozitivan trend smanjenja stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti sličan je kod oba spola.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2020. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 7. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (329,2/100 000), a s najnižom Francuska (39,2/100 000), dok standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj iznosi 121,8/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Možemo reći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, međutim kod žena je moždani udar još uvijek podcijenjen kao zdravstveni problem te je potrebna edukacija i podizanje svijesti o problemu na razini struke, ali i šire javnosti.
Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
• Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
• Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
• Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
• Ograničite konzumaciju alkohola.
• Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
• Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke. Važno je biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse nastanka moždanog udara.
Prim. Verica Kralj, dr.med.
Voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
HZJZ i Europska unija u preveneciji suicida
U cilju zaštite mentalnog zdravlja i prevencije suicida Europska unija je pokrenula Joint Action projekt ImpleMENTAL u kojem Hrvatska aktivno sudjeluje te je voditelj jednog radnog paketa.
Jedan od ključnih elemenata austrijske prakse u prevenciji suicida, poznate kao SUPRA, uključuje i pravilno medijsko izvještavanje o pitanjima mentalnog zdravlja i suicida. U skladu s tim, donosimo kratke smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o pravilnom izvještavanju kako bismo pridonijeli odgovornom novinarstvu u ovim osjetljivim temama.
SMJERNICE
Hrvatska je sudjelovala i u Twinnig projektu pod nazivom ‘Osiguravanje optimalne zdravstvene skrbi za osobe s poremećajima mentalnog zdravlja’ u sklopu kojega su razvijene i objavljene Smjernice za javnu prezentaciju pitanja povezanih s problemima mentalnog zdravlja i mentalnim poremećajima. Više informacija o tim smjernicama možete pronaći na sljedećem linku: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/04/Osiguravanje-optimalne-zdravstvene-skrbi-za-osobe-s-poremecajima-mentalnog-zdravlja-CRO-MHD.pdf
SUPRA smjernice koje su proglašene najboljom praksom za prevenciju suicida možete pročitati:
https://implemental.files.wordpress.com/2023/08/d6.1.-supra-handbook.pdf
Broj telefona Centra za krizna stanja i prevenciju suicida je 01/2376470 na kojem se može dobiti pomoć od 0 do 24 sata svakog dana.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (4. tjedan 2024.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 28. siječnja 2024. godine pristiglo 8418 prijava oboljelih od gripe, od čega je 3118 prijava pristiglo u zadnjem (4.) tjednu. Prijave su pristigle iz svih županija. Veći broj oboljelih u ovom tjednu u odnosu na prethodne tjedne upućuje na uzlazni trend epidemije gripe što je u okviru očekivanog s obzirom na doba godine u kojem se nalazimo.
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa ukupnih prijava gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su dvanaest smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dominira virus gripe A, uz tek sporadičnu detekciju virusa gripe B.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se porast broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Obilježen 17. Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice
U subotu 27. siječnja 2024. u Zagrebu, u sklopu Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice, sedamnaestu godinu zaredom održan je javnozdravstveni događaj posvećen edukaciji i informiranju o prevenciji raka vrata maternice.
Događaj su organizirali Hrvatska liga protiv raka, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo i osobe s invaliditetom i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar i uz podršku Ministarstva zdravstva i brojnih partnera, s ciljem informiranja građana o tome kako spriječiti, pravovremeno prepoznati i liječiti rak vrata maternice. Na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu održavala se humanitarna podjela mimoza te čestitki i označivača stranica s dječjim crtežima mimoza koje su izradila djeca koja se liječe na odjelu onkologije u Klinici za dječje bolesti Zagreb i učenici 4. c Osnovne škole Pavleka Miškine u Zagrebu. Brojni okupljeni građani su tom prilikom informirani o važnosti cijepljenja protiv HPV-a, redovitih ginekoloških pregleda i usvajanja zdravih životnih navika. Tijekom edukativno informativnog programa stručnjaci su davali izjave o načinima prevencije i izbjegavanja rizika za razvooj bolesti, a provodio se i nagradni kviz znanja u kojem su posjetiteljice osvojile majice s preventivnim porukama u sklopu kampanje „Neću rak – Ako spriječiš, ne liječiš“.
Svojim dolaskom podršku su uz brojne građane, pružili i mnogi stručnjaci i poznate osobe. Sudjelovanjem u ovoj akciji u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, Hrvatski zavod za javno zdravstvo želio je podsjetiti na važnost prevencije cijepljenjem protiv HPV-a u sklopu Nacionalnog programa cijepljenja i probirnih testiranja na premaligne promjene na raku vrata maternice.
U Hrvatskoj posljednjih 10-ak godina bilježimo oko 310 slučajeva i oko 120 smrti od raka vrata maternice godišnje. Rak vrata maternice je deseti po učestalosti od svih karcinom au žena, a treće sijelo raka žena u dobi od 30 do 39 godina (iza raka dojke i raka štitnjače). Za razliku od većine drugih sijela raka, ovaj se javlja u nešto mlađoj dobi – prema posljednjim podacima Registra za rak, trećina novooboljelih žena bila je mlađa od 50 godina. Prema podacima o smrtnosti, u 2022. godini od raka vrata maternice u Hrvatskoj je umrlo 109 žena (stopa 5,5/100 000), od kojih je trećina bila mlađa od 60 godina. Oko trećina zabilježenih slučajeva raka vrata maternice otkrije se u regionalno proširenom stadiju, a oko osam posto s udaljenim metastazama, kada su šanse za uspješno izlječenje manje. Stoga podsjećamo na važnost preventivnih pregleda.
Brojnim javnozdravstvenim i humanitarnim akcijama u siječnju, kada obilježavamo dane prevencije raka vrata maternice, cilj je poslati poruke o važnosti provedbe i primjeni mjera prevencije i ranog otkrivanja bolesti kako bi se zaštitilo zdravlje, a ako se bolest pojavi, o važnosti pravovremenog liječenja i psihosocijalne pomoći i podrške oboljelima i njihovim bližnjima.
U nastavku možete pogledati fotogaleriju s događaja.
COVID-19 u Hrvatskoj (30.1.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 4. kalendarskom tjednu (tjedan od 22. siječnja do 28. siječnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 625 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 4. kalendarskom tjednu zaprimljene su 3 prijave smrtnih ishoda od COVID-19, od čega je jedan nastupio u 4. kalendarskom tjednu, a dva u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Provedbeni program cijepljenja za 2024. godinu
Na temelju članka 54. stavka 3. Pravilnika o načinu provođenju imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obavezi (“Narodne novine”, 133/22), na prijedlog Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ministar zdravstva donosi programe cijepljenja koje možete pronaći na ovim poveznicama.
Provedbeni program obaveznog cijepljenja u RH u 2024. godini
Program imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva u 2024. godini
Definicije zaraznih bolesti koje se obvezno prijavljuju
Sportaš u nizu prekršaja
Jedinica za atletski integritet/Athletics Integrity Unit (AIU) izrekla je četverogodišnju suspenziju 32-godišnjem kenijskom atletičaru Jamesu Karanji Gikungi zbog kršenja antidopinškog pravila. Zabrana nastupanja, treniranja i na bilo koji drugi način sudjelovanja u sportu posljedica je otkrivenih zabranjenih tvari s Popisa zabranjenih sredstava u biološkom uzorku sportaša; 19-norandrosterona, 19-noretioholanolona i nandrolona. Diskvalifikacija rezultata je na snazi od 10. rujna 2023.
Gikunga je testiran na natjecanju, tijekom ‘Scenic Half Marathon’ u Krabiju, Tajland.
Unatoč tome što je 6. listopada 2023. obaviješten o nepovoljnom nalazu, Gikunga nije odgovorio u zadanom vremenskom roku. AIU mu je čak više puta produljio rok kako bi sportaš odgovorio na obavijest o optužbi te dao “neko” objašnjenje, ali Gikunga se oglušio.
Isti sportaš je sudjelovao u utrci Tropical Rainforest Run u Sabahu, Malezija, 26. studenog 2023., tijekom razdoblja privremene suspenzije. Ovaj čin smatran je kršenjem zabrane sudjelovanja tijekom privremene suspenzije. Kao posljedica toga, Gikunga se sada suočava s četverogodišnjim razdobljem suspenzije počevši od 25. siječnja 2024. do 24. siječnja 2028.
Dodatno, svi rezultati koje je sportaš postigao od 10. rujna 2023. bit će diskvalificirani, što će dovesti do oduzimanja osvojenih naslova, nagrada, medalja, bodova i novca za nastupe.
Ovo je Gikungino prvo kršenje antidopinških pravila, ali AIU je precizirao da sportašu nije bilo bitno da pokuša dokazati kako je kršenje bilo nenamjerno. Unatoč prilici za smanjenje razdoblja nepodobnosti kroz sportaševu suradnju, Gikunga nije iskoristio tu mogućnost.
Na ovu odluku sportaš ima pravo žalbe Sportskom arbitražnom sudu (CAS) u Lausannei, Švicarska. (V.B)
Foto: Running Insider
Hripavac u Hrvatskoj (26.1.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, zaključno s 26.1.2024. godine, zaprimili smo 5343 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 137 |
| 1-4 | 230 |
| 5-9 | 466 |
| 10-14 | 2366 |
| 15-19 | 1412 |
| 20-40 | 300 |
| 41-59 | 349 |
| 60+ | 83 |
| Ukupno | 5343 |
Objavljen novi modul Europskog izvještaja o tržištu droga: Heroin i ostali opioidi
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) 24. siječnja 2024. godine objavio je i predstavio modul Europskog izvještaja o tržištu droga: Heroin i ostali opioidi, koji opisuje procese, materijale i uključene dionike u različite faze i razine tržišta. U modulu su opisane procjene prijetnji, identificirana ključna pitanja i definirane preporuke za djelovanje na razini Europske unije i država članica.
Ilegalna konzumacija opioida izaziva veliku zabrinutost u Europi, a koja je prvenstveno usmjerena na heroin. Međutim, sve se više usmjerava pažnja i na druge opioide, posebice gledajući situaciju u Sjedinjenim Američkim Državama. Na području Europe, konzumacija heroina i ostalih opioida odgovorna je za 74% slučajeva predoziranja sa smrtnim ishodom prijavljenih tijekom 2021. godine, te je procijenjen 1 milijun visokorizičnih korisnika opioida u dobi od 15 do 64 godina.
Tržište opioidima sve je složenije, te uključuje diverzificirane lijekove te međunarodno kontrolirane i nove sintetske opioide iz više izvora. Prema zdravstvenim podacima, metadon, buprenorfin, fentanil i njegovi derivati sve su više prisutni na europskom tržištu, a tijekom 2021. godine registrirano je šest novih sintetskih opioida, od kojih je tri pripadalo skupini benzimidazola, te su preostala tri klasificirana kao ostali opioidi.
Tijekom 2021. godine u Europskoj uniji je zaplijenjeno 9.5 tona heroina, što predstavlja najveću zaplijenjenu količinu u zadnjih 20 godina. Između 2011. i 2021. godine zaplijenjena količina heroina se udvostručila, dok je nastupio pad u cijeni te porast njegove čistoće. Nakon zabrane kultivacije opijumskog maka u Afganistanu 2022. godine došlo je do pada uvoza heroina iz Afganistana. Međutim, tržište se usmjerilo na proizvodnju sintetskih opioida. Balkanska ruta i dalje je aktivna u krijumčarenju heroina za europsko tržište.
Više informacija možete pročitati u publikaciji (link: https://www.emcdda.europa.eu/publications/eu-drug-markets/heroin-and-other-opioids_en).
HZJZ podržao 1. zagorski simpozij o prevenciji i liječenju raka vrata maternice
U srijedu 24. siječnja 2024. s početkom u 12:00 sati u Pregradi je u Gradskoj vijećnici povodom obilježavanja Nacionalnog dana mimoza i Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice održan 1. zagorski simpoziji o prevenciji i liječenju raka vrata maternice pod nazivom „Zajedno protiv nevidljivog neprijatelja: raku vrata maternice mjesto je u povijesti!“ koji su u Gradskoj organizirali Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije i Hrvatski liječnički zbor –podružnica Krapinsko-zagorske županije. Kao što i naziv simpozija govori, kroz sva predavanja je istaknuta važnost suradnje i multidisciplinarnog pristupa zdravstvenih stručnjaka, koji dosljednom primjenom preventivnih intervencija s visokim obuhvatima ciljane populacije, a to su edukacija, cijepljenje protiv HPV- i preventivni ginekološki pregledi, mogu postići da rak vrata maternice postane bolest prošlosti.
Simpoziji su pozdravnim govorima otvorili zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije mr.sc. Jasna Petek, prof., ravnatelj Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije Tomislav Jadan, dipl. oec., prof. prim. dr. sc. Rajko Fureš, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije iz Opće bolnice Zabok i Bojana Mahmutović, dr. med., spec. epidemiologije i županijska koordinatorica za provedbu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice iz Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije.
Simpoziji su prisustvovali liječnici i drugi zdravstveni djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije, Opće bolnice Zabok i Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije te organizacije civilnog društva. Simpoziji su podržali Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska liga protiv raka, Zagorska liga protiv raka te udruga studenata medicine CroMSIC.
U predavanjima je naglašena važnost prevencije raka vrata maternice, s obzirom na to da imamo jednostavne i dostupne mogućnosti za njegovu prevenciju i praktičnu eliminaciju, što je od iznimne važnosti za građane, zdravstveni sustav i cijelo društvo u kontekstu očuvanja zdravlja i ekonomike zdravstva. Edukacijom o izbjegavanju rizika za razvoj raka, visokim postotcima cijepljenih mladih protiv HPV-a i redovitim ginekološkim pregledima koji uključuju Papa test i testiranje na HPV može se postići da se značajno smanji broj novooboljelih od raka vrata maternice, ali i ostalih bolesti uzrokovanih HPV-om. Bolest otkrivena u predstadijima raka ili u ranom stadiju može se u potpunost izliječiti ili vrlo uspješno liječiti.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na simpoziju je prisustvovala prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., spec. epidemiologije, nacionalna koordinatorica za Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice te dopredsjednica Hrvatske lige za borbu protiv raka, koja je prezentirala ovogodišnju internetsku kampanju temu prevencije raka vrata maternice „Neću rak“ s glavnom porukom Ako spriječiš, ne liječiš te preliminarne rezultate prve faze reorganiziranog Nacionalnog programa ranog otkrivana raka vrata maternice koji se od travnja 2023. godine provodi u Virovitičko podravskoj županiji i u sklopu kojeg je u prvih devet mjeseci provedbe oko 800 žena obavilo probirna testiranja na premaligne i maligne promjene na vratu maternice, kod oko 8 posto testiranih žena otkrivene su abnormalne promjene na vratu maternice te su upućenje na daljnje pretrage i liječenje. Također prikazala je
Husen Ramadani, dr. med., spec. školske medicine, voditelj Odjela za školsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije prezentirao je provedbu Programa cijepljenja protiv HPV-a u županiji te prikazao podatke cijepljenja za školsku godinu 2022./2023., prema kojima Krapinsko zagorska županija ima najviše postotke cijepljenih učenika, 78 posto djevojčica i 59 posto dječaka osmih razreda koji su primili najmanje jednu dozu cjepiva protiv HPV-a, što je vrlo dobar put za postizanje globalnog cilja za eliminaciju raka vrata maternice Svjetske zdravstvene organizacije, a to je cijepljenje 90% djevojčica i značajan postotak cijepljenja dječaka do 15 godine života.
Sva predavanja na simpoziju su imali zajedničku poruku da dosljednom provedbom preventivnih mjera i visokim postotcima cijepljenih i preventivno pregledanih žena dostižan cilj da strateškim pristupom kroz dogledno vrijeme rak vrata maternice možemo poslati u povijest.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (3. tjedan 2024.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 21. siječnja 2024. godine pristiglo 5300 prijava oboljelih od gripe, od čega je 2245 prijava pristiglo u zadnjem (3.) tjednu. Prijave su pristigle iz svih županija. Veći broj oboljelih u ovom tjednu u odnosu na prethodne tjedne upućuje na uzlazni trend epidemije gripe što je u okviru očekivanog s obzirom na doba godine u kojem se nalazimo.
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj i Požeško-slavonskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa ukupnih prijava gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su šest smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dominira virus gripe A, uz tek sporadičnu detekciju virusa gripe B.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se porast broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Poništenje dijela natječaja od dana 1. prosinca 2022.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja objavljenog dana 1. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama, Biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Više pogledajte ovdje.