Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer, pripravnik

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. svibnja 2023. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer.

Više pogledajte ovdje.

Hrvatski dan moždanog udara

Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja. Moždani udar je u Hrvatskoj, kao i u Europi i svijetu, među vodećim uzrocima smrtnosti.

U 2021. godini od moždanog udara u Republici Hrvatskoj umrlo je 5 018 osoba, odnosno 8,0 % svih umrlih, od toga 2 067 muškarca (6,6 % od svih umrlih muškaraca) i 2 951 žena (9,3 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 413 osoba odnosno 4,2 % od ukupno umrlih  te dobne skupine. Moždani udar je 2021. godine treći po učestalosti uzrok smrti kod muškaraca (nakon bolesti COVID-19 i ishemijske bolesti srca), ali i kod žena (nakon ishemijske bolesti srca i bolesti COVID-19). Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.

Prema standardiziranoj stopi na hrvatsko stanovništvo, u posljednjih 20 godina (od 2001. do 2021.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj (od 232,2/100 000 u 2001., na 93,3/100.000 u 2021. godini).

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2020. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 7. mjestu od ukupno 32 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (329,24/100 000), a s najnižom Francuska (39,21/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 121,83/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Osim toga, moždani udar može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada, a to su:

  • Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
  • Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
  • Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
  • Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
  • Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem

Svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote!

Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Što ranije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  • prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu  kolesterola i fibrilaciju atrija
  • budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte
  • održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća
  • ograničite konzumaciju alkohola
  • nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja)
  • naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć – na linku možete preuzeti informativni letak o moždanom udaru.

 

Prim. Verica Kralj, dr.med.

spec. epidemiologije

Voditeljica Odjela za srčano žilne bolesti

Novo EU izvješće o drogama

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) je u petak, 16. lipnja u 12.00 (Lisabon), 13.00 CET (Bruxelles) objavilo svoje Europsko izvješće o drogama 2023: Trendovi i razvoj.

Izvještaj SARS-CoV-2-(Covid-19) sekvenciranja od 01.05. do 28.05.2023

Odjel za izravnu virološku dijagnostiku pri Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u sklopu kojeg djeluje Nacionalni referentni centar za respiratorne i enteralne viruse pri Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (European centre for disease prevention and control- ECDC) i Referentni centar Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog i probavnog sustava, samostalno uzrokuje ili zaprima SARS-COV-2 pozitivne uzorke iz javnozdravstvenih ustanova i bolnica Republike Hrvatske. Zbog provođenja nadzora nad širenjem virusa i praćenja varijanti, pozitivni uzorci se zatim sekvenciraju u HZJZ. Genomski nadzor treba pratiti preporuke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti ECDC za reprezentativno uzorkovanje1.

Rezultati sekvenciranja SARS-COV-2 uzoraka prijavljuju se ECDC-u i unose u internacionalnu bazu podataka (Global Initiative on Sharing Avian Influenza Dana- GISAID2).U svrhu prikaza rezultata sekvenciranja izrađen je i vizualizacijski alat koji koristi otvoreni kod Nextstrain3 projekta. Vizualizacijski alat prikazuje rezultate dobivene analizom sekvenci cijelog genoma SARS-CoV-2 sa područja Republike Hrvatske koje su pohranjene u GISAID bazi SARS-CoV-2 sekvenci. Navedenom alatu možete pristupiti OVDJE.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prati određene Omikron podvarijante4. Varijante od interesa (variants of concern- VOC) su one čije promjene u genomu utječu na kliničku sliku, izbjegavanje imunog odgovora i širenje virusa. Trenutno je to Omikron B.1.1.529 varijanta.

Varijante pod nadzorom (variants under monitoring- VUM) su one koje imaju promjene u genomu za koje se sumnja da nose povećan rizik i koje bi mogle negativno utjecati na epidemiološku sliku.

Kretanje navedenih varijanti u RH u zadnjih 10 tjedana prikazano je na slici 1.

Slika.1 Grafički prikaz kretanja omikron varijanti u zadnjih 10 tjedana u RH. * Varijanta BQ.1 brojala se zasebno od BA.5 , XBB.1.5, XBB.1.16, XBB.1.9.1 i XBB.1.9.2 zasebno od XBB te CH.1.1 zasebno od BA.2.75

U razdoblju od 01.05.2023. do 28.05.2023. ukupno je sekvencirano 188 uzoraka. Kao i u prethodnom razdoblju najzastupljenija je bila XBB varijanta sa 186 uzoraka, što čini gotovo 100% ukupno sekvenciranih uzoraka.

Od VUM koje prati SZO u razdoblju od 01.05.2023. do 28.05.2023 zabilježeni su XBB.1.5 sa 83 (44%) uzoraka, XBB.1.9.1 u 54 uzorka (29%), XBB u 20 uzoraka, XBB.1.16 u 9 uzoraka, XBB.1.9.2 u 20 uzoraka, BQ.1 i CH.1.1 u 1 uzorku. (Slika 2.).

Slika 2. Grafički prikaz udjela omikron podvarijanti označenih u ovome trenutku kao VUM od strane SZO *U ovom prikazu varijante BQ1,CH.1.1 te XBB.1.5 brojale su se zasebno te nisu brojani u BA.5, BA.2.75 odnosno XBB skupinu.

Varijanta XBB.1.5 je u promatranom razdoblju između 01.05. do 28.05.2023 i dalje ostala najzastupljenija varijanta s 44% u ukupnom udjelu sekvenciranih uzoraka. Rezultati za razdoblje od posljednja četiri tjedna nisu potpuni te će se u sljedećem razdoblju nadopuniti i pravovremeno ažurirati (Slika 3).

Slika 3. Grafički prikaz udjela određenih Omikron podvarijanti pod nadzorom u 4 uzastopna vremenska razdoblja.*Podaci za zadnji tjedan sekvenciranja su nepotpuni.

1.        https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/guidance-representative-and-targeted-genomic-sars-cov-2-monitoring

2.        Khare, Shruti et al. “GISAID’s Role in Pandemic Response.” China CDC weekly vol. 3,49 (2021): 1049-1051. doi:10.46234/ccdcw2021.255 (https://gisaid.org/)

3.        Hadfield, James et al. “Nextstrain: real-time tracking of pathogen evolution.” Bioinformatics (Oxford, England) vol. 34,23 (2018): 4121-4123. doi:10.1093/bioinformatics/bty407 (https://nextstrain.org/)

4.        https://www.who.int/activities/tracking-SARS-CoV-2-variants

Poništenje dijela natječaja od dana 5. svibnja 2023.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 5. svibnja 2023.

Više pogledajte ovdje.

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/23-03/127, Urbroj: 534-03-3-1/6-23-4 od dana 26. svibnja 2023., suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/23-03/127, Urbroj: 534-03-3-1/6-23-6 od dana 12. lipnja 2023. te Odluke Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Klasa: 007-03/23-15/1, Urbroj: 117-15-23-5 od dana 25. travnja 2023. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 dana 16. lipnja 2023. objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Trening za liječenje ovisnosti o duhanu

U konferencijskoj dvorani Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 12. lipnja 2023. godine u suradnji sa Europskom mrežom za prevenciju pušenja i konzumacije duhana(dalje u tekstu ENSP) na engleskom jeziku održana je edukacija za zdravstvene djelatnike.

ENSP je međunarodna neprofitna organizacija,koja od 1997.godine djeluje u području prevencije pušenja i suzbijanja štetnih učinaka konzumacije duhana.  U svom djelovanju pružila je podršku državama članicama Europske regije u smanjenju konzumacije duhana i povezanih štetnih posljedica,putem razmjene informacija i iskustava te kroz koordinirane aktivnosti i zajedničke projekte. Cilj je unaprijediti usklađenost preventivnih programa i promovirati sveobuhvatne politike kontrole duhana na nacionalnim razinama, kao i na europskoj razini. Jedan od ključnih prioriteta mreže je reduciranje prevalencije konzumacije duhana u Europi na manje od 5% do 2040. godine. S tom svrhom, navedena organizacija provodi akreditirani program edukacije za mlade,studente i zdravstvene djelatnike na temu ,,Trening za liječenje ovisnosti o duhanu” .

,,Trening za liječenje ovisnosti o duhanu”  je okupio zdravstvene djelatnike iz cijele Hrvatske koji djeluju na području ovisnosti. Trening je bio koncipiran na način da su stručnjaci iz ENSP organizacije hibridno držali predavanje na teme koje obuhvaćaju ovisnost o duhanu, liječenje ovisnosti te liječenje ovisnosti kod posebne skupine ljudi kao što su adolescenti, kardiovaskularni bolesnici te trudnice. Sudionici su interaktivno sudjelovali na edukaciji kroz različite vježbe u skupinama te na taj način razmjenjivali iskustva te stjecali nova znanja.

Edukaciju su u suradnji sa ENSP organizacijom provela Služba za školsku medicinu,mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti te Služba za suzbijanje zlouporabe droga ispred koje je mr. Željko Petković, univ. spec. crim., predstavio ,, Nacionalnu strategiju djelovanja u području ovisnosti u Republici Hrvatskoj do 2030. ”

Ovo je bila prva Edukacija takve vrste održana u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te je bila uspješno provedena kao jedan od koraka ka smanjenju konzumacije duhana među populacijom.

Održan okrugli stol – „Što kraj epidemije bolesti COVID-19 znači za imunokomprimitirane i imunosuprimirane osobe?“

Okrugli stol na temu zaštite imunokompromitiranih osoba nakon proglašenja kraja epidemije COVID-19 u organizaciji Hrvatske udruge leukemije i limfomi (HULL) i Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) održan je 13. lipnja 2023. godine uz suorganizaciju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Cilj je bio podsjetiti na važnost i potrebu unaprjeđenja zaštite zdravlja imunokomprimitiranih i imunosuprimiranih osoba i nakon službenog proglašenja kraja pandemije COVID19.

Okrugli stol otvorili su pozdravnim govorima i podržali prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med., zamjenica ravnatelja HZJZ-a, prim. Tatjana Nemeth Blažić u ime HZJZ-a te Dunja Skoko Poljak, načelnica sektora za javno zdravstvo, u ime Ministarstva zdravstva.

Imunokomprimitirane i imunosuprimirane osobe (zbog osnovne bolesti ili terapije koju osoba prima) uključuju osobe s prirođenim ili stečenim imunodeficijencijama, osobe s kroničnim zatajenjem bubrega odnosno na dijalizi ili drugim teškim bolestima bubrega, osobe s infekcijom HIV-om, osobe s generaliziranim i aktivnim liječenjem malignih bolesti, osobe s leukemijama i mijelomima, osobe koje uzimaju lijekove koji suprimiraju imunološki sustav zbog liječenja drugih bolesti, osobe kojima je transplantiran solidni organ. Procjenjuje se da je oko 2% populacije imunokompromitirano zbog primarne bolesti ili zbog primjene imunosupresivnih lijekova. To stanje ih čini podložnijima za COVID-19, koja može biti težeg oblika i duljeg trajanja u odnosu na osobe koje nemaju oslabljeni imunolopki sustav. S obzirom na činjenicu da imunokompromitirane osobe imaju slabiji imunološki odgovor na cijepljenje, važno je primjenjivati ostale zaštitne mjere koje imamo na raspolaganju kao što je nošenje zaštitnih maski za lice u zdravstvenim ustanovama, posebno kod liječenja imunokompromitiranih osoba, provjetravanja prostorija, izolacije oboljelih, preventivnog testiranja prije hospitalizacije i medicinskih postupaka kojima se stvara aerosol odnosno prskanje dišnih i oralnih tjelesnih tekućina.

Panelisti Dražen Vincek, predsjednik HULL-a,  dr.sc Andrea Vukić Dugac, spec. pulmolog iz Specijalne plućne bolnice, prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. spec. epidemiologije, voditeljica odjela za HIV, krvlju i spolno prenosive bolesti u HZJZ-u Ivica Belina, prof. edukac. reh., predsjednik Koalicija udruga u zdravstvu naglasili su važnost podrške populaciji imunokompromitiranim osobama kroz planiranje i provedbu unaprjeđenja mjera prevencije i liječenja COVID-19 za imunokomprimitirane osobe koje su posebno u riziku od komplikacija i težih oblika COVID-19, kao i drugih zaraznih bolesti.

Smjernice za unaprjeđenje zaštite zdravlja imunokompromitiranih i imunosuprimiranih osoba, koje je u zajedničkoj izjavi potpisalo više od deset udruga:

  1. Važno je podizanje svijesti javnosti o pitanjima za imunokompromitirane osobe.
  2. Korištenje zaštitnih maski i ostale mjere smanjenja rizika širenja respiratornih infekcija u zdravstvenim ustanovama na odjelima gdje se liječe posebno osjetljive skupine pacijenata pomaže u zaštiti imunokompromitiranih osoba
  3. Važna je edukacija imunokompromitiranih osoba o korištenju zaštitnih maski i izbjegavanje visokorizičnih okolnosti kojim se smanjuje rizik za COVID-19 i ostale respiratorne zarazne bolesti koje kod njih mogu biti težeg oblika i nepovoljnijeg ishoda.
  4. Važno je stjecanje imuniteta cijepljenjem za osobe koje su u većem riziku za teži oblik bolesti COVID-19 te što većeg broja ostale populacije radi kolektivnog imuniteta
  5. Važno je osiguranje i dostupnost odgovarajućeg liječenja COVID-19 za osobe s oslabljenim imunitetom u skladu sa svjetskim i europskim standardima.

Fotogalerija:   

Novi razredi opasnosti 2023

Novi razredi opasnosti – 2023

Svjetski dan oboljelih od tumora mozga

Svjetski dan oboljelih od tumora mozga obilježava se svake godine 8. lipnja. Obilježavanje je pokrenula njemačka organizacija za tumore mozga još 2000. godine, s ciljem podizanja svjesnosti i informiranja ljudi oko ove bolesti.

Tumore mozga možemo podijeliti na primarne i sekundarne (metastatske). Primarni tumori nastaju od moždanog parenhima ili drugih tvorbi u lubanjskoj šupljini (krvne žile, limfne žile), a sekundarni su tumori metastatski (najčešće tumori dojke i pluća).

Primarni tumori mozga raznolika su skupina bolesti, a nastaju kad se stanice u mozgu počnu nekontrolirano dijeliti. Mogu biti benigni ili neodređene prirode, u tom slučaju rastu sporo i nakon uklanjanja su manje šanse za povratak bolesti. Međutim, problem može predstavljati njihov smještaj i otežano uklanjanje. Zloćudni tumori mozga rastu brže i češće se šire na druge dijelove mozga, a najčešći zloćudni tumor mozga je glioblastom, koji je ujedno i jedan od tumora s najlošijom prognozom.

U Hrvatskoj je u 2020. godini dijagnosticirano 418 (50% kod žena) primarnih zloćudnih tumora mozga, od čega 81% kod osoba starijih od 50 godina. Iako su češći u starijoj dobi, zloćudni tumori mozga jedno su od najčešćih zloćudnih oboljenja kod djece – u 2020. godini odgovorni su za 13% svih dijagnoza zloćudnih bolesti kod djece mlađe od 19 godina.

Ne postoji način prevencije tumora mozga, a jedini potvrđeni rizični čimbenik je izlaganje zračenju (radijaciji). Mali udio tumora mozga povezan je s određenim genetičkim sindromima, kao što su tuberozna skleroza i Li-Fraumeni sindrom.

Do pojave simptoma kod tumora mozga dolazi zbog porasta intrakranijalnog tlaka:

–        Glavobolje

–        Napadaji

–        Vrtoglavice ili gubitak svijesti

–        Problemi s vidom

–        Zbunjenost ili promjene u ponašanju.

Osim navedenih simptoma, smještaj tumora može dovesti do specifičnih simptoma, ovisno o tome u kojem se dijelu mozga tumor nalazi, pa se tako mogu pojaviti slabost ili paraliza jednog dijela tijela, gubitak njuha ili sluha, poteškoće pamćenja, govora, čitanja ili pisanja i mnogi drugi simptomi.

Ako se pojave simptomi, u dogovoru s liječnikom potrebno je obaviti detaljni neurološki pregled uz dijagnostičke slikovne pretrage gdje se najčešće upotrebljavaju kompjutorska tomografija (CT), magnetska rezonanca (MR) i angiografija. Precizno dijagnosticiranje se također provodi uzimanjem uzoraka za patohistološku analizu, ako je tumor dostupan.

U liječenju se koriste različite metode, ovisno o vrsti i lokalizaciji tumora: operacija, zračenje ili kombinacija navedenih metoda. Ako je tumor nedostupan kirurškom liječenju ili je previše proširen, može se pokušati primjena liječenja kemoterapijskim lijekovima.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer, pripravnik

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. svibnja 2023. za prijam na pripravnički staž, radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer, pripravnik.

Više pogledajte ovdje.

Svjetski dan sigurnosti hrane

Ovogodišnji, peti po redu Svjetski dan sigurnosti hrane, 7. lipnja, odvija se pod sloganom „Sigurnost hrane je svačiji posao“

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) nastavljaju sa svojim naporima da uključe sigurnost hrane u javnu agendu i smanje teret bolesti koje se prenose hranom na globalnoj razini.

Zahvaljujući predanim naporima kreatora politika, nadležnih tijela za sigurnost hrane, poljoprivrednika, subjekata u poslovanju s hranom, kuhara, znanstvenika, nastavnika, studenta i potrošača, svijest o sigurnosti hrane raste.

Promicanje sigurnosti hrane čini razliku.

Bez obzira tko ste ili što radite, igrate važnu ulogu kako bi osigurali da je hrana sigurna za jelo.

Prehrambeni standardi način su osiguranja sigurnosti i kvalitete. Oni daju smjernice o higijenskom rukovanju hranom za poljoprivrednike i prerađivače. Oni određuju maksimalne razine aditiva, kontaminante, ostatke pesticida i veterinarske lijekove koje svi mogu sigurno konzumirati.

Standardi određuju kako se hrana treba mjeriti, pakirati i dopremiti te čuvati  na sigurnom. Zahvaljujući primjeni standarda o temama kao što su prehrambena vrijednost i označavanje alergena, potrošači mogu znati hoće li hrana biti dobra za njih.

Tijelo za postavljanje standarda je Komisija za Codex Alimentarius ili skraćeno Codex. Codex je mjesto gdje predstavnici 188 zemalja članica i organizacije članice (European Union) rade zajedno kako bi osigurali sigurnost hrane.

Codex djeluje s mandatom zaštite zdravlja potrošača i osiguravanja pravednosti prakse u trgovini hranom. Tehnički odbori rade na izradi tekstova za standarde, smjernice i kodekse prakse na transparentan i uključiv način. Potkrijepljeno znanstvenim savjetima globalnih stručnih skupina predvođenih FAO-om i WHO-om, tekstovi su razvijeni uz pomoć 243 organizacije promatrača, uključujući industriju i udruge potrošača.

Codex standardi uvode se u zakonodavstvo o sigurnosti hrane kako bi  osigurati najbolju praksu. Svjetska trgovinska organizacija također koristi standarde Codexa kao mjerila.

Standardi Codexa u središtu su sigurnosti hrane. Postoje već šest desetljeća. Svaki godine ‘kodeks hrane’ raste – uvode se novi standardi i ažuriraju postojeći standardi kada novi podaci postanu dostupni. Godine 2023., kad Codex navršava 60 godina, slavimo prehrambene standarde za definiranje puta do sigurne hrane za sve posvuda.

Ključne poruke Svjetskog dana sigurnosti hrane su:

  • Sigurnost hrane ima izravan utjecaj na zdravlje
  • Znanost je ključ sigurnog upravljanja sigurnošću hrane
  • Sigurnost hrane pozitivno utječe na ekonomiju i egzistenciju
  • Prehrambeni standardi štite potrošače
  • Prehrambeni standardi pomažu proizvođačima
  • Znanost podupire prehrambene standarde
  • Svatko upravlja rizicima

Na sigurnost hrane utječe zdravlje životinja, biljaka i okoliša unutar kojeg se proizvodi.

Sigurnost hrane doprinosi postizanje nekoliko ciljeva održivog razvoja i jest uistinu međusektorsko područje.

Javnozdravstvena kampanja spolno zdravlje “Znanje pobjeđuje”

Počinje javnozdravstvena kampanja Znanje pobjeđuje – Imam li SPI?*

 

U sklopu projekta Živjeti zdravo čija voditeljica je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije ove godine provodimo javnozdravstvenu kampanju „Znanje pobjeđuje – Imam li SPI?“ na temu zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja

 

Zagreb, 05. lipnja 2023. – 28. srpnja 2023. godine, Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u sklopu projekta Živjeti zdravo provodi javnozdravstvenu kampanju „Znanje pobjeđuje – Imam li SPI?“ na temu zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja.

Preliminarni rezultati istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, provedenog 2021./2022. na uzorku od 2352 učenika 3. razreda srednjih škola iz cijele Hrvatske, pokazuju da je njih 731 (32%) imalo neku vrstu spolnoga odnosa. Većina učenika je prvi spolni odnos imala u dobi od 15 do 16 godina. Od 731 spolno aktivnih učenika njih 138 (19 %) prilikom spolnog odnosa nije koristilo kondom kao zaštitu. Ovi podaci ukazuju na važnost javnozdravstvenog djelovanja u područuju očuvanja spolnog i reproduktivnog zdravlja.

U sklopu kampanje „Znanje pobjeđuje – Imam li SPI?“ provodimo anonimno i besplatno (bez uputnice) savjetovanje i testiranje mladih koji smatraju da su bili u riziku od zaraze spolno prenosivom infekcijom uzrokovanom mikrobiološkim uzročnicima (klamidija, ureaplazma, mikoplazma, gonoreja i trihomonas). Navedeni uzročnici pripadaju među najučestalije uzročnike spolno prenosivih infekcija, a infekcije koje uzrokuju su uz to i asimptomatske, zbog čega ih je teško pravovremeno dijagnosticirati, što može imati dugoročne posljedice na spolno i reproduktivno zdravlje pojedinaca.

Kampanja je usmjerena na mlade koji su često suočeni sa zbunjujućim i proturječnim informacijama iz nepouzdanih izvora. Od iznimne je važnosti omogućiti mladima pristup točnim i provjerenim informacijama kako bi očuvali svoje spolno i reproduktivno zdravlje.

Sve detaljne informacije dostupne su  na  službenoj web stranici projekta Živjeti zdravo www.zivjetizdravo.eu  i na svim društvenim mrežama projekta.

 

O projektu Živjeti zdravo

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju Nacionalnog programa nastao je projekt Živjeti zdravo koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016.-2022. godine. Cilj projekta Živjeti zdravo je unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti koje su uzrok više od 3/4 smrti u Hrvatskoj. Projekt Živjeti zdravo sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.

 

* SPI – spolno prenosiva infekcija.

Djeca igrom u parku Živjeti zdravo obilježila svoj dan!

Međunarodni dan djeteta i ove je godine prigodno obilježen kroz dječji smijeh i igru, a sve s ciljem promicanja zdravlja i usvajanja zdravih navika od najranije dobi. Ove godine, u parku Živjeti zdravo u Zagrebu na edukativnim igrama promicanja zdravlja okupila su se djeca iz DV Travno i još jednom ukazala na važnost ulaganja u zdravlje naših najmlađih.

Promicanje zdravlja djece ima dugoročne pozitivne učinke na njihov rast, razvoj i dobrobit. Zdrava djeca su najčešće i sretna, zadovoljna, tjelesno aktivna, sklapaju prijateljstva, redovito polaze vrtić ili školu te time dobivaju mnogo više prilika u odnosu na djecu koja iz bilo kojeg razloga imaju narušeno zdravlje. Stoga, kako bismo što je moguće dulje očuvali zdravlje naših najmlađih, iznimno je važno raditi na promicanju zdravlja i zdravih stilova života u djece.

Jedan od najučestalijih kroničnih nezaraznih bolesti modernog doba je debljina. Debljina u djetinjstvu utječe na djetetovo tjelesno i mentalno zdravlje, školski uspjeh i kvalitetu života te povećava rizik za debljinu i druge kronične nezarazne bolesti i u odrasloj dobi, odnosno narušeno cjeloživotno zdravlje. Prema rezultatima petog kruga istraživanja Europske inicijative za praćenje debljine u djece – COSI (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative) gotovo svako treće dijete Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) (29%) u dobi od šest do devet godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine najviša je u zemljama mediteranske regije, a najniža u zemljama sjeverne i istočne Europe. Republika Hrvatska nalazi se na visokom petom mjestu gdje čak 35% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Uzroci nastanka debljine vrlo su složeni i različiti te se mogu povezati s međudjelovanjem prehrambenih navika, tjelesne aktivnosti, utjecaja iz okruženja, bioloških i socijalnih čimbenika. Upravo zato neophodno je pozitivno djelovati u različitim okruženjima, promicanjem različitih aktivnosti i koristeći multisektorske, sveobuhvatne intervencije.

Upravo zato, obilježavanjem dana kao što je Međunarodni dan djeteta provedbom aktivnosti kojima djelujemo na osvještavanje djece o važnosti ulaganja u naše zdravlje, o zdravim stilovima života, pravilnim prehrambenim odabirima i tjelesnoj aktivnosti, možemo stvoriti okruženja u kojem se zdravi stilovi života potiču i cijene te učiniti jako puno za zdravlje naše djece u budućnosti.

 

 

 

DIIZOCIJANATI – edukacija

Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije,  industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.

Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:

– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,

– rizicima povezanima s njihovim uporabama,

– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,

– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.

Kroz osposobljavanje je potrebno proći prije 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.

Obzirom na sve veći broj upita hoćemo li organizirati osposobljavanje o diizocijanatima, pripremili bi dio osposobljavanja i to dio povezan s točkom 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.

U dijelove osposobljavanja povezane s točkama (b) i (c) spomenute Uredbe se ne usudimo upuštati. No, to ne znači da netko od Vas možda ne bi mogao svojim iskustvom dati svoj doprinos da pokrijemo (barem djelomično) i ove točke. Ukoliko ste zainteresirani za suradnju slobodno nam se javite.

Održavanje osposobljavanja je predviđeno za 28.06.2023. po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku).

Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.

Zainteresiranost možete iskazati na e-mail toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.

Javnozdravstvena akcija povodom Dana plavog irisa

Povodom obilježavanja Dana plavog irisa – Dana osoba oboljelih od karcinoma debelog crijeva u subotu, 27. svibnja. 2023. na Cvjetnom trgu održana je javnozdravstvena akcija u organizaciji udruge Ilco Zagreb i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i uz suorganizaciju Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe sa invaliditetom.

Javnozdravstvena akcija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i gradonačelnika Grada Zagreba, a sudjelovali su i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Enterostomalni terapeuti, Društvo medicinskih sestara/tehničara digestivne kirurgije, Udruga medicinskih sestara i medicinskih tehničara zdravstvene njege u kući i Škola za medicinske sestre Vinogradska.

Okupljenim novinarima i zainteresiranoj javnosti obratili su se prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. zamjenica ravnatelja HZJZ-a; prim.dr.sc. Marija Bubaš, državna tajnica u svojstvu izaslanice predsjednika Vlade i ministra zdravstva,; prim. Ivana Brkić Biloš, dr.med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo; Šani Samardžić dr. med u svojstvu izaslanika gradonačenika grada Zagreb i Gradskog ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe sa invaliditetom ; prof. dr. sc. Nataša Antoljak, nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva i Marija Banjad predsjednica udruge Ilco Zagreb.
Dan plavog irisa obilježava se s ciljem potpore osobama sa stomom među kojima je najveći udio oboljelih od raka debelog crijeva. U udruzi Ilco osobe sa stomom mogu potražiti savjet i pomoć.

Tijekom akcije zainteresirani građani dobili su promotivne materijale Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva uz dodatna objašnjenja o načinu provedbe pregleda u okviru Programa. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju.

Rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak s više od 3.396 novih slučajeva u 2020 godini, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća) s 2.102 umrlih u 2021. godini. Češći je u osoba starije životne dobi, međutim petina novooboljelih je mlađa od 60 godina.

Rak debelog crijeva u najvećem broju slučajeva nastaje iz izraslina na crijevima – polipa koji se mogu pretvoriti u zloćudni tumor. Ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme velike su šanse za izlječenje, a ranim otkrivanjem i uklanjanjem polipa crijeva nastanak raka debelog i završnog crijeva može se spriječiti.

U prostorijama HZJZ-a obilježen Svjetski dan nepušenja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj obilježio je Svjetski dan nepušenja

Prisutnima su se obratili ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., Dunja SkokoPoljak, dr. med. načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva, a na okruglom stolu sudjelovali su Dr.sc. Iva Pejnović Franelić, prim.dr.med., službenica za vezu, Ured Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, Dr.sc. Dijana Mayer, dr.med., Prof.dr.sc. Hrvoje Tiljak, Krešimir Radić, dr.med. i Irena Rojnić Palavra, dr.med.

Ravnatelj Krunoslav Capak izjavio je: „Mi kao javnozdravstveni radnici moramo dobro razmisliti o tome što možemo učiniti da smanjimo broj ovisnika o duhanu i duhanskim proizvodima. Bez obzira što e-cigarete i slični proizvodi imaju manje štetnih tvari od klasičnih cigareta, trebamo pogledati širu sliku i javnosti objasniti koje su posljedice konzumiranja tih alternativnih proizvoda. Mladi često koriste elektroničke cigarete i uređaje za tzv. vaping čime ulaze u svijet pušenja i tako dođu do konzumiranja cigareta i ostalih duhanskih proizvoda. Mi kao struka zastupamo ideju da nije dokazano da takvi alternativni proizvodi nisu štetni i s time smo vrlo oprezni.“

Dunja SkokoPoljak zahvalila se na pozivu i pozdravila je prisutne u ime ministra zdravstva Vilija Beroša te je dodala: „Zdravlje svakog stanovnika, a pogotovo naše djece i mladeži nam je najbitnije. U budućnosti nas čekaju veliki izazovi u suzbijanju pušenja. Dokumenti SZO i nacionalne strategije za područje ovisnosti su temeljni dokumenti koji nam daju priliku da novim koracima krenemo dalje u borbu protiv pušenja i suzbijanja pušenja u svakom obliku, pogotovo kad su u pitanju naša djeca i mladi.“

Svjetski dan nepušenja inicirala je Svjetska zdravstvena organizacija još 1987. godine.  Ove godine kampanja Svjetskog dana nepušenja glasi „Uzgajajte hranu, a ne duhan“. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji globalna kampanja 2023. ima za cilj podizanje svijesti o alternativnoj proizvodnji usjeva i marketinškim mogućnostima za uzgajivače duhana te ih potaknuti na uzgoj održivih, hranjivih usjeva. Nadalje, cilj je razotkriti napore duhanske industrije da se umiješa u pokušaje da se uzgoj duhana zamijeni održivim usjevima, čime se pridonosi globalnoj krizi hrane.

Rastuća kriza s hranom potaknuta je sukobima i ratovima, klimatskim šokovima te ekonomskim i društvenim učincima pandemije COVID-19. Strukturni uzroci poput izbora usjeva također imaju utjecaja, a pogled na uzgoj duhana otkriva kako on pridonosi povećanoj prehrambenoj krizi u nekim dijelovima svijeta. Tim povodom Iva Pejnović Franelić ispred Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH izjavila je kako se „procjenjuje da je oko 1,3 milijuna djece na globalnoj razini uključeno u uzgoj duhana. Njihovi uobičajeni zadaci uključuju miješanje i primjenu pesticida, berbu lišća duhana te sortiranje i klasificiranje suhog duhana, čime se djeca izlažu štetnim kemikalijama i nikotinu. Duhan godišnje ubije oko 8 milijuna ljudi, s uzgojem duhana je povezano oko 5% od ukupnog krčenja šuma, a uzgajanje hrane umjesto duhana bi utjecalo na globalnu prehrambenu sigurnost.“

Fotogalerija:

Svjetski dan multiple skleroze

Multipla skleroza (MS) – autoimuna demijelinizacijska i neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava i vodeći uzrok netraumatske neurološke invalidnosti u mladih odraslih osoba. Većinom se znaci bolesti javljaju između 20. i 45. godine, a žene obolijevaju dvaput češće od muškaraca. Klinički, MS može slijediti 2 puta: relapsni ili progresivni. Početni simptomi najčešće su subjektivne smetnje osjeta, smanjenje oštrine vida, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, dvoslike, poremećaji ravnoteže i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, isprekidan govor, pojava spasticiteta, mentalni poremećaji i depresivne tegobe.

MS predstavlja globalni problem, a njezina prevalencija je u porastu. Prevalencija je najveća u Sjevernoj Americi, Zapadnoj Europi i Australaziji (>100/100.000), a najniža u zemljama u središtu oko ekvatora (<30/100.000). Sukladno podacima Registra osoba s invaliditetom u RH je vještačeno 4.405 osoba s MS-om te ostvaruju određena invalidska prava. Ukupan broj osoba s MS-om je znatno veći te prema istraživanju iz 2020. a u sklopu EU projekta Morbidity Statistics iznosi 7.024.

Na inicijativu Međunarodne federacije za multiplu sklerozu u svijetu se već 15. godinu zaredom obilježava Svjetski dan kako bi se podigla svijest o multiploj sklerozi kao globalnom problemu te pomoglo u inicijativi za pravovremenim početkom liječenja odmah nakon dijagnosticiranja.

Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer, pripravnik

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. svibnja 2023. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer.

Više pogledajte ovdje.

Mreža škola koje promiču zdravlje “Schools for Health in Europe Network Foundation (SHE)” Uključivanje novih odgojno-obrazovnih ustanova-NATJEČAJ

Promicanje zdravlja u školama uključuje zdravstveno obrazovanje koje se poučava u razredu, no ono uključuje i napore za stvaranjem zdrave školske okoline, školske politike i nastavnog plana i programa. Promicanje zdravlja u školskom okruženju je pristup cijele škole i uključuje više od škole koja provodi aktivnosti promicanja zdravlja. Škola koja promiče zdravlje bavi se zdravljem i blagostanjem na sustavni i integrirani način prema pisanom planu ili politici škole.

Uloga mreže SHE je djelovati kao europska platforma za promicanje zdravlja u školama pružajući informacije, potičući istraživanja, dijeleći dobru praksu, ekspertizu i vještine, kontinuirano zagovarajući zdravlje u školama, potičući zajedničku suradnju zdravstvenog i obrazovnog sektora te potičući razvijanje i implementaciju nacionalnih politika i promicanja zdravlja u školama.

Nova platforma hrvatske mreže škola koje promiču zdravlje u srednjoškolskom obrazovanju (SHE) do sada je uspostavljena u 29 odgojno-obrazovnih ustanova u Republici Hrvatskoj. Uključivanje novih odgojno-obrazovnih ustanova za školsku godinu 2023/24., provest će se na način da će nove SHE članice imati mentora od strane ranije uključenih SHE škola. Odgojno-obrazovne ustanove koje u potpunosti ispunjavaju uvjete Natječaja, trebaju ispuniti prijavni obrazac (ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove ili osoba koju imenuje ravnatelj da može ispuniti prijavni obrazac) i motivacijsko pismo  na poveznici https://forms.office.com/r/6BjdYQDdTN .

Detalje o Natječaju potražite na stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje.

29. lipnja 2023. godine će s održati Državni stručni skup odgojno-obrazovnih djelatnika u hrvatskoj mreži škola koje promiču zdravlje, SHE mreža škola u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u Srednja škola Vela Luka, Korčula.

Program stručnog skupa_SHE_