Osobe liječene zbog zlouporabe psihoaktivnih droga – podaci za 2022. godinu
Tijekom 2022. godine registrirano je 6.078 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama, od kojih je 641 po prvi put bilo na liječenju. Zbog ovisnosti o opijatima tijekom 2022. godine na liječenju je bilo 4.741 osoba, od kojih je 138 bilo liječeno prvi put. Ukupan broj liječenih osoba, kao i onih koji su se prvi put javili na liječenje, porastao je u odnosu na 2020. i 2021. godinu, no i dalje je manji u odnosu na godine prije pandemije COVID-19.
Od svih liječenih, 78,0% osoba je u tretman došlo zbog opijata kao glavnog sredstva ovisnosti, 11,3% zbog kanabinoida, 3,6% zbog stimulativnih sredstava, 3,3% zbog kokaina, 2,1% zbog sedativa te 1,7% zbog ostalih sredstava ovisnosti.
Na liječenju zbog uporabe psihoaktivnih droga bilo je 82,5% muških te 17,5% ženskih osoba (omjer 4,7:1)
Prosječna dob osoba liječenih zbog uporabe psihoaktivnih droga je 40,8 godina.
Eksperimentiranje počinje u dobi od 16,8 godina, a prosječna dob osoba koje dolaze prvi put na liječenje zbog uporabe droga je 29,8 godina.
U 2022. godini u tretmanu je bilo 132 maloljetnika.
Što se tiče stope liječenih osoba prema županiji stanovanja, najvišu stopu imala je Istarska županija (588,3), zatim Zadarska (527,4), Šibensko-kninska (467,9), Primorsko-goranska (434), Splitsko dalmatinska (329,8), Dubrovačko-neretvanska (309,1) te Grad Zagreb (271,7).
Kao i prošlih godina, najviše liječenih osoba ima završenu srednju školu (65,9%), živi s roditeljima (39,1 %) i nezaposleno je (35 %).
Ograničenja povezana s pandemijom bolesti COVID-19 usporila su dolazak osoba s problemom uporabe droga u tretman, no omjer liječenih zbog uporabe opijata i neopijata nije se znatno promijenio u odnosu na pretpandemijske godine.
Europsko izvješće o drogama 2023 i Svjetsko izvješće o drogama 2023, objavljeni u lipnju 2023. godine, upozoravaju nas na dugoročne trendove i nove prijetnje u području problematike droga: dostupnost i uporaba droga na visokim su razinama, povećana digitalna povezanost donijela je inovacije u načinima kupnje i prodaje droga, povećani porast ponude i potražnje za kokainom, proizvodi od kanabisa postaju sve raznovrsniji, a ilegalna proizvodnja sintetičkih droga širi se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom diljem Europe i svijeta.
Veća raznolikost u ponudi i uporabi droga stvara nove izazove za politike o drogama i zdravstvenu skrb. Promjene u konzumaciji psihoaktivnih tvari i načinu uzimanja te moguće posljedice i potrebne društvene i medicinske intervencije promatrat će se i analizirati u narednim godinama.
Poziv na razgovor – viši stručni savjetnik u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 16. lipnja 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto viši stručni savjetnik u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 16. lipnja 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – radno mjesto III. vrste, stručni referent u Ravnateljstvu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 16. lipnja 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto III. vrste, stručni referent u Ravnateljstvu.
Više pogledajte ovdje.
Službeni posjet direktora Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) Republici Hrvatskoj
U organizaciji HZJZ, u službenom posjetu RH boravi 6. i 7. srpnja 2023. g. Alexis Goosdeel, direktor Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) koji je kao agencija EU zadužen za praćenje problematike droga na europskoj razini.
U okviru programa posjete. g. Goosdeel održat će sastanke s predstavnicima Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva unutarnjih poslova, a kao gost sudjelovat će i na tematskoj sjednici „ EUROPSKO IZVJEŠĆE O DROGAMA ZA 2022. GODINU – TRENDOVI, IZAZOVI I NOVI RAZVOJI” Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora na kojoj će predstaviti najnovije EU izvješće o stanju problematike droga za 2022. godinu, aktualne trendove te novine vezane za mandat buduće Agencije za droge Europske unije.
Na sjednici će se također predstaviti i presjek stanja problematike ovisnosti o drogama i tržište droga u RH.
Poziv na testiranje i razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 16. lipnja 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje i razgovor – radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za gospodarstvene poslove
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 16. lipnja 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za gospodarstvene poslove.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o promjeni u načinu rada testnog mjesta na SARS-CoV-2 i ostale respiratorne viruse
Poštovani,
Od 4. srpnja zbog radova u Rockefellerovoj 4 testiranje na SARS-COV-2 i ostale respiratorne viruse bit će moguće samo za pješake.
Uzimanje uzoraka za testiranje na SARS-CoV-2, influenzu, RSV i ostale respiratorne viruse moći će se obaviti na istom mjestu kod montažnog objekta koji se nalazi na travnatoj površini između Rockefellerove 4 i Rockefellerove 12, ali se testnom mjestu više ne može pristupiti automobilom.
Pristup testnom mjestu za pješake je iz smjera Rockefellerove 12.
Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2022. godinu
U 2022. godini, na koju se ovaj izvještaj odnosi, na snazi je bio Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju („NN“ 56/13, 64/15, 104/17, 115/18, 16/20) i Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe („NN“ 125/17) regulirano je područje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj (RH).
Stupanjem na snagu novoga Zakona o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 30/23), i to 16. ožujka 2023. u hrvatsko je zakonodavstvo preuzeta Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (SL L 435, 23.12.2020.). Novi zakon uz naprijed navedene odredbe, uređuje i provedbu pristupa za sigurnost vode koji se temelji na procjeni rizika i upravljanju rizikom na tri razine i to za: područja sliva za vodozahvate, sustav opskrbe i kućnu vodoopskrbnu mrežu. Nadalje propisuje prava i obveze ostalih subjekata koji isporučuju vodu za ljudsku potrošnju, minimalne higijenske zahtjeve za materijale i kemikalije za obradu i medije za filtriranje koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Novi Zakon o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 30/23) nije bio na snazi u 2022. godini te će se njegove odredbe moći evaluirati tek u nadolazećim godinama.
U cilju zaštite ljudskog zdravlja provode se propisane kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u javnoj distribucijskoj mreži na nekoliko razina u okviru: i) samokontrole koju provode javni isporučitelji vodnih usluga (JIVU), ii) državnog monitoringa koji koordinira Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar te iii) službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju koje provode sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva.
Sustavom samokontrole u 2021. godini su javni isporučitelji vodnih usluga analizirali su više od 68.000 uzoraka na kemijske pokazatelje i više od 55.000 uzoraka na mikrobiološke pokazatelje.
Monitoringom vode za ljudsku potrošnju je u javnoj distribucijskoj mreži u RH 2022. godini uzorkovano 7.191 uzorak redovnog (monitoring parametara skupine A) i 682 uzoraka revizijskog monitoringa (monitoring parametara skupine B). Ukupni broj neispravnih uzoraka vode zbog jednog ili više pokazatelja iznosio je 156 odnosno 1,98 %.
Sanitarni inspektori Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH) prilikom provođenja službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 2021. godini uzorkovali su 151 uzorak vode.
Cjeloviti Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj u 2022. godini može se preuzeti OVDJE
Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2022. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija zdravstvene zaštite predškolske djece u Republici Hrvatskoj tijekom 2022. g., uključujući domove zdravlja, ordinacije posebnog dežurstva i privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja).
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2022. godini dostupno je putem sljedeće poveznice.
Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2022. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija zdravstvene zaštite žena u Republici Hrvatskoj tijekom 2022. g., uključujući ginekološke ordinacije u domovima zdravlja i privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja).
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2022. godini dostupno je putem sljedeće poveznice.
Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2022. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija opće/obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj tijekom 2022. g., uključujući domove zdravlja, COVID-19-ordinacije, ordinacije posebnog dežurstva, privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja), ustanove za zdravstvenu skrb, vojne ordinacije, kao i mobilne timove za cijepljenje protiv COVID-19.
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2022. godini dostupno je putem sljedeće poveznice.
Europski parlament i Vijeće Europske unije usvojili su novu Uredbu o Agenciji za droge Europske unije (EUDA)
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) predstavlja vodeći autoritet za nezakonite droge u EU. Pruža neovisne, pouzdane, znanstvene dokaze i analize o nezakonitim drogama, ovisnosti o drogama i njihovim posljedicama, što podupire oblikovanje politika o kontroli droga na razini EU-a utemeljenih na dokazima, pridonoseći zaštiti svih onih koji žive u Europi od šteta povezanih s drogama.
Europska komisija u siječnju 2022. godine predložila je jačanje mandata Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), kroz Prijedlog uredbe o Agenciji za droge EU-a kojom se predlaže revizija mandata EMCDDA-a pretvorbom u Agenciju za droge EU-a. Prijedlog Komisije temeljio se na nalazima evaluacije o EMCDDA-u objavljenoj u svibnju 2019. godine. Francusko, češko i švedsko predsjedništvo Vijeća EU-a radili su na prijedlogu bez odgađanja, a trijalozi o prijedlogu između Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća EU-a započeli su u siječnju 2023. godine. Nakon održana 23 trijaloga postizanja kompromisa i potvrde prijedloga, 27. lipnja 2023. godine, Europski parlament i Vijeće EU-a usvojili su novu Uredbu o Agenciji za droge EU-a.
Usvajanjem nove Uredbe o Agenciji za droge EU-a implementira se obećavajuća nova misija kojom će Agencija proširiti svoje mogućnosti praćenja, povećati spremnost EU-a i dati doprinos u razvoju kompetencija za bolje intervencije u području droga. Unaprjeđenje parterstva, promicanje zajedničkog rada i poticanje dionika na angažman bit će značajno za rad Agencije. Novi mandat povećati će dodanu vrijednost Agencije u pomaganju europskim i nacionalnim kreatorima politika i stručnjacima u području droga u iznalaženju odgovora na uzroke i posljedice uporabe droga. Također, Agenciji će biti osigurani relevantni resursi zbog kojih će moći ispuniti svoju ulogu u skladu s novim mandatom i sa Strategijom EU-a za droge za razdoblje od 2021. do 2025. godine, odnosno pružati podršku državama članicama EU-a u aktivnostima povezanim s drogom.
Uredba o Agenciji za droge EU-a kojom EMCDDA-a postaje Agencija za droge EU-a (CELEX 32023R1322 HR TXT) (PDF, 642.2 KB)
Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2021. godini
Restrikcije i mjere za smanjenje zaraze novim koronavirusom utjecale su i na broj zahtjeva za liječenje zbog uporabe psihoaktivnih droga.
U 2021. godini na liječenje je došlo 5.624 osoba, od toga 4.605 osoba zbog uporabe opijata (81,9 %), a 1.019 osoba zbog uporabe neopijata (18,1 %). Omjer liječenih zbog opijata i neopijata nije se znatno promijenio u odnosu na prethodne godine.
Broj liječenih osoba zbog uporabe droga u 2021. godini, kao i godinu prije, manji je za 20 postotnih bodova u odnosu na pretpandemijske godine. Osobe na liječenju supstitucijskom terapijom rjeđe su dolazile na kontrolne preglede u Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo. Migracije u druge županije i države te manji broj upućivanja u tretman od nadležnih institucija također su pridonijeli smanjenju broja liječenih u 2021. godini.
Trend smanjenja broja novoliječenih zbog ovisnosti o opijatima nastavio se i u 2021. godini kada se na liječenje prvi put javilo 130 osoba.
Prema podacima o spolu liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosio je 5,3:1. Od ukupno 5.624 liječenih osoba bilo je 4.727 muškarca (84,1 %) i 897 odnosno 15,9 % žena.
Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 38,9 godina, a za muškarce je 40,1 godina.
Što se tiče stope liječenih osoba prema županiji stanovanja, najvišu stopu imala je Istarska županija (574,4), zatim Zadarska (559,0), Šibensko-kninska (467,9), Primorsko-goranska (327,2), Splitsko-dalmatinska (300,4), Dubrovačko-neretvanska (289,6) te Grad Zagreb (256,4). Za cijelu Hrvatsku stopa je iznosila 228,8.
Povećanje nezaposlenosti uzrokovano pandemijom COVID-19 pogodilo je i populaciju liječenih zbog uporabe droga. Više od 35 % liječenih zbog uporabe droga bilo je nezaposleno u 2021. godini, dok je u 2019. godini taj udio bio ispod 30 %.
Prosječna dob prvog konzumiranja bilo kojeg psihoaktivnog sredstva godinama se kreće oko 16 godina. Što se tiče konzumenata kanabinoida, u prosjeku su liječeni zbog kanabinoida imali 16,1 godina pri prvom uzimanju sredstva. Prosječna dob osoba koje prvi pristupe tretmanu zbog uporabe kanabinoida bila je 22,8 godina. Od prvog uzimanja bilo kojeg sredstva do prvog javljanja u tretman zbog uporabe kanabinoida prosječno prođe 6,8 godina.
Upućivanje mladih konzumenata kanabinoida i ostalih psihoaktivnih tvari u tretman prilika je za preventivni rad s njima, sprječavanje pojave same ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili pak prelaska na druga sredstva ovisnosti.
Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2021. možete pogledati i preuzeti OVDJE .
O projektu Hera 2
Jačanje analitičkih i infrastrukturnih aktivnosti praćenja i istraživanja epidemija: HERA 2 novi je Europski projekt s ciljem jačanja nacionalnih kapaciteta za borbu s budućim javnozdravstvenim prijetnjama u domeni zaraznih bolesti.
Cilj projekta je uspostavljanje stabilnih procesa sekvenciranja cijelog genoma (eng. whole genome sequencing-WGS) i lančane reakcije polimerazom u stvarnom vremenu (eng. real time polymerase chain reaction- PCR) u četiri relevantne nacionalne ustanove pod pristupom jednog zdravlja s ciljem učinkovitijeg odgovora na sve trenutne i buduće izazove prilikom izbijanja, praćenja i riješavanja epidemija i ostalih kriznih situacija u javnom zdravstvu.
HERA 2 projekt s budžetom od više od 4 milijuna eura, osnovan i sufinanciran od strane Europske komisije za zdravlje i digitalizaciju (Health and Digital Executive Agency- HaDEA) pod EU4Health programom nazvanim: “Konsolidacija WGS/RT-PCR i infrastrukturnih procesa u nadzoru zaraznih bolesti i istraživanju epidemija“, vođen od strane Austrijske agencije za zdravstvo i sigurnost hrane (Österreichische Agentur für Gesundheit und Ernährungssicherheit AGES) uz jednake doprinose Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te grčkog (Ethonikos Organismos Dimosias Ygeias- EODY) i mađarskog (Nemzeti Népegészségügyi Központ-NKK) partnera. Suradnja ovih stručnih javnozdravstvenih ustanova omogućit će interdisciplinarni pristup globalnom i jednom zdravlju, usmjeren na međusobno poticanje i uspostavljanje novih visokospecijaliziranih radnih procesa. Između ostaloga, HERA 2 ima zadaću uspostaviti nove poboljšane metode praćenja i otkrivanja izvora epidemija kao što su npr. bakterije iz roda Salmonella i potencijalne rezistencije na antimikrobnu terapiju, uspostavljanje i primjena protokola za sekvenciranje respiratornih virusa, povećanje kapaciteta javnozdravstvenih laboratorija za praćenje i suzbijanje epidemija gastroenteritisa te uspostava modernih sustava za vizualizaciju i razmjenu podataka u svrhu praćenja i istraživanja epidemija zaraznih bolesti.
HaDEA u okviru svog programa EU4Health sufinancira projekt HERA 2 koji se trenutno vodi kao prijedlog pod brojem 101102440 i nakon usvajanja će biti zamijenjen odgovarajućim ugovorom o bespovratnim sredstvima.
Izvještaj sa radionice o mikrobnoj genomici
U tjednu od 02. do 06. svibnja 2023. konzorcij projekta HERA 2 održao je prvu stručnu radionicu o mikrobnoj genomici. Medicinski fakultet Sveučilišta na Kreti, koji je predstavljao Nacionalnu organizaciju za javno zdravstvo Grčke (EODY), organizirao je navedenu radionicu u svrhu razmjene znanja između svih partnera konzorcija, a predavanja koja su održali mikrobiolozi i stručnjaci za sekvenciranje cijelog genoma (whole genome sequencing- WGS) bila su otvorena za lokalnu studentsku zajednicu. Znanstvena program radionice uključivao je seminare o aktualnim temama u javnom zdravstvu, primjerice o antimikrobnoj rezistenciji kao i demonstracije alata koji omogućuju analizu podataka u slučaju izbijanja epidemije.
Praktični panel o obradi podataka i tijeku analize sekvenciranja nove generacije imao je za cilj poboljšati nadzor nad epidemijama što je jedan od ključnih ciljeva projekta HERA 2. Osim praktičnog znanstvenog osposobljavanja koje je bilo vrlo dobro prihvaćeno od strane 35 sudionika, predstavnici konzorcija uspješno su se okupili u interaktivnoj radionici kako bi raspravili o strateškom i operativnom planiranju sljedećih koraka. Uz zadatke upravljanja potrebne za učinkovito povećanje protočnosti nacionalnih analiza, radionica je potaknula i razmjenu između svih sudjelujućih institucija iz Austrije (AGES), Hrvatske (HZJZ), Grčke (EODY) i Mađarske (NNK). Dnevni red obuhvaćao je raspravu o preliminarnim rezultatima nedavnog istraživanja o evaluaciji WGS i RT-PCR kapaciteta u državama konzorcija, kao i detaljno planiranje eksperimentalnog dizajna nadolazećih pilot studija. Izgradnja sinergije za konsolidaciju nacionalnih infrastruktura i znanja nužna je za daljnje ispunjavanje važnih ciljeva projekta, jačanje međunarodne suradnje i pripremu za buduće hitne situacije u javnom zdravstvu.
HERA 2 je sufinancirana od strane Europske izvršne agencije za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) u okviru programa „EU4Health“” s više od 4 milijuna €. AGES vodi i koordinira projekt HERA 2, uz jednak doprinos HZJZ, EODY i NNK kao nadležnih tijela za javno zdravstvo Hrvatske, Grčke i Mađarske. Oslanjajući se na stručnost i znanje svih partnera, ovaj konzorcij osigurava interdisciplinarni pristup globalnom zdravlju. Bavi se specifičnim izazovima u području WGS-a velikih razmjera, poput pojednostavljenja nacionalnih bioinformatičkih radnih procesa te dostupnosti podataka unutar konzorcija i na javnim platformama. Jedni od glavnih ciljeva projekta HERA 2 su: poboljšati nadzor i otkrivanje izbijanja bolesti, npr. respiratornih bolesti ili bolesti koje uzrokuju patogeni koji se prenose hranom i vodom, primjerice Salmonella, implementirati validirane protokole za sekvenciranje patogena te unaprijediti tehničke aspekte poput alata za vizualizaciju i modela sustava za uzbunjivanje. Projekt HERA 2 stoga neće samo poboljšati nacionalne WGS i RT-PCR kapacitete već će također izravno doprinijeti akcijskom planu EU-a „Jedno zdravlje” i ciljevima održivog razvoja UN-a.
Sljedeća prilika za pridruživanje radionici projekta HERA 2 o sekvenciranju nove generacije održat će se u prostorijama AGES-a u Beču od 22. do 24. svibnja 2024.
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik II. vrste, prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike, pripravnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. svibnja 2023. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike, pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Sigurno na suncu – preporuke za sigurniji boravak na suncu
Sunčano i toplo vrijeme poziva na boravak vani i aktivnosti u prirodi, a upravo su ljetni mjeseci poznati po izletima, putovanjima i boravcima na plaži te povećanoj izloženosti kože suncu. Iako u umjerenim količinama ima pozitivno djelovanje po naše zdravlje, intenzivno izlaganje suncu sa sobom nosi rizike o kojima se važno informirati kako bismo na suncu mogli uživati – umjereno i odgovorno!
UV zrake
Dio sunčeve energije do nas dolazi kroz ultraljubičaste (UV) zrake. Razlikujemo UVA, UVB i UVC zrake.
· UVB su zrake kraće valne duljine te dosežu površinski sloj naše kože
· UVA zrake su duže valjne duljine te dosežu dublje slojeve naše kože
· UVC zrake nas ne dosežu jer ih zaustavlja ozonski omotač
UVA i UVB zrake odgovorne su za tamnjenje, izgaranje i starenje kože, a povezane su i s rizikom od razvoja raka kože.
UV indeks je broj koji pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja. Što je on veći, veća je i opasnost od štetnog djelovanja UV zračenja.
Sunčane opekline
Opekline od sunca su relativno česta upalna stanja kože uzrokovana UV zrakama, a karakterizira ih crvenilo, osjetljivost, naticanje i guljenje kože. Sunčane opekline često nisu odmah uočljive, a prvi simptomi se javljaju tek nekoliko sati nakon štetnog izlaganja kože suncu zbog čega je važno djelovati preventivno i tako spriječiti nastanak opekline.
Ako primijetimo simptome sunčane opekline, važno je da se što prije sklonimo u hlad i vodimo računa o tome da pijemo dovoljno tekućine. Većina opeklina prođe kroz unutar 5 dana, a simptomi boli i nelagode mogu se ublažiti hlađenjem ozlijeđenog dijela kože i tretiranjem kože hidratantnim kremama ili losionima. Nije preporučljivo dodatno dirati ozlijeđeno područje niti odstranjivati kožu kada dođe do guljenja.
Kod posebno jakih ili velikih opeklina, izrazite boli, povišene tjelesne temperature i dehidracije trebamo potražiti pomoć liječnika.
Najbolji način za čuvanje zdravlja kože je ograničavanje vremena provedenog na suncu. Ako ste u mogućnosti, ograničite količinu vremena koju provodite na suncu te izbjegavajte boraviti vani između 10 i 17 sati. Ako ne možete izbjeći izlazak u to vrijeme, nastojte boraviti u hladu ili se barem što češće u njega skloniti.
Ako niste u mogućnosti izbjeći boravak na suncu u tom razdoblju, poduzmite mjere zaštite od izgaranja kože na suncu – p
okrijte što veći dio tijela odjećom (ako je moguće odjećom gustog tkanja), nosite šešir širokog oboda ili kapu, nosite sunčane naočale i koristite sredstva sa zaštitnim faktorom.
Od oštećenja kože na suncu možemo se štititi sredstvima za zaštitu od sunca, najčešće su to kreme, losioni i sprejevi. Prilikom odabira sredstva za zaštitu od sunca, dobro je odabrati ono koje štiti od UVB i UVA zraka te čiji je faktor zaštite od sunca (SPF) barem 15. Da bi nam pružilo zaštitu koja je na njemu navedena, sredstvo za zaštitu od sunca treba biti naneseno obilno, najčešće obilnije od količine za koju pretpostavljamo da nam je dovoljna. Preporuke navode kako je za lice odrasle osobe dovoljno otprilike pola čajne žličice sredstva za zaštitu, dok je za tijelo prosječne odrasle osobe potrebno barem šest čajnih žličica. Prilikom nanošenja sredstva za zaštitu od sunca važno ga je nanijeti na svu suncu izloženu kožu tijela, čak i područja koja najčešće zaboravimo kao što su uši, usne, stražnja strana vrata i gornja strana stopala. Sredstvo za zaštitu od sunca treba redovito reaplicirati (otprilike svaka dva sata), pogotovo ako smo nakon nanošenja bili u vodi ili smo se oznojili.
Unatoč tome što je učinkovito u sprečavanju izgaranja kože, niti jedno sredstvo za zaštitu od sunca ne nudi potpunu zaštitu od UV zraka. Važno je znati da korištenje sredstava za zaštitu od sunca ne bi trebalo biti razlog da kožu izlažemo suncu više no što bismo to radili kada ne bismo koristili sredstvo za zaštitu od sunca. Kod nenamjernog izlaganja kože suncu, npr. obavljanja aktivnosti vani u vrijeme kada je sunčano, sredstvo za zaštitu od sunca iznimno je korisno, međutim ono ne pruža jednaku zaštitu ako ga koristimo kod dugotrajnog i namjernog izlaganja suncu, npr. kod sunčanja na plaži. U tom slučaju korištenje sredstva za zaštitu od sunca može kod nas stvoriti lažan osjećaj sigurnosti zbog čega svojim djelovanjem poništavamo njegovu učinkovitost.
Posebnu pažnju treba obratiti zaštiti novorođenčadi i male djece pri čemu je najbolje izbjegavati izlaganje djece mlađe od 6 mjeseci direktnom suncu te pojačati oprez i strože se pridržavati navedenih mjera zaštite od sunca kod starije djece. Kod djece je dobro dodatno pripaziti na zaštitu od sunca kod nenamjernog izlaganja suncu kao što je npr. duža vožnja automobilom.
Naposljetku, 
neki lijekovi djeluju na povećanje osjetljivosti kože na sunce zbog čega koža može lakše reagirati te je u većem riziku od sunčanih opeklina. Pažljivo pročitajte uputstva za lijekove koje uzimate te se o ispravnoj zaštiti od sunca konzultirajte sa svojim liječnikom.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer, pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. svibnja 2023. za prijam na pripravnički staž, radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer, pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Zdravlje i dobrobit učenika u svjetlu pandemije COVID-19: rezultati HBSC istraživanja za 2022. godinu
Četiri izvješća Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) WHO/HBSC o utjecaju pandemije COVID-19 na zdravlje i dobrobit učenika u 22 zemlje Europske regije SZO, uključujući Hrvatsku, 27. lipnja 2023:
- Dob, spol i klasa: kako je pandemija COVID-19 utjecala na djecu školske dobi u Europskoj regiji SZO: https://apps.who.int/iris/handle/10665/369715
- Mreža skrbi: važnost socijalne podrške za adolescente u Europskoj regiji SZO tijekom pandemije COVID-19: https://apps.who.int/iris/handle/10665/369716
- Kretanje neistraženim teritorijem: zatvaranje škola i iskustva adolescenata tijekom pandemije COVID-19 u Europskoj regiji SZO: https://apps.who.int/iris/handle/10665/369723
- Suočavanje s krizom: iskustva s pandemijom COVID-19 te mentalno zdravlje i dobrobit adolescenata u Europskoj regiji SZO: https://apps.who.int/iris/handle/10665/369474
Osnovni rezultati:
Ukupno je 15-30% adolescenata izjavilo da je pandemija COVID-19 imala negativne posljedice na različitim područjima njihovih života, kod 32–49% učenika radi se o neutralnom i kod 28–48% učenika o pozitivnom utjecaju. Dječaci su iskazali pozitivne učinke češće od djevojčica u gotovo svim zemljama i regijama, a veća je vjerojatnost da će mlađi adolescenti (11 i 13 godina) iskusili pozitivne učinke od starijih učenika i učenica (15 godina).
Negativni utjecaji najčešće su bili vezani uz mentalno zdravlje, tjelesnu aktivnost i školski uspjeh dok su pozitivni učinci bili vezani uz odnose s obitelji i prijateljima.
Prosječno 13% utvrdilo je negativan dok je 31% utvrdilo pozitivan učinak pandemije COVID-19 u većini područja njihovih života. Učenice su češće ukazale na negativan utjecaj pandemije u većini područja njihova života od učenika.
Prosječno 42% adolescenata izvijestilo je o pozitivnim učincima u gotovo polovici područja a 31% u većini područja. Samo u Moldaviji i Srbiji veći udio učenika i učenica je ukazao na pozitivan utjecaj pandemije nego u Hrvatskoj.
Podrška obitelji bila je najvažniji faktor u rješavanju utjecaja COVID-19 pandemije, praćeno podrškom učitelja i kolege iz razreda.
Najslabiji izvor podrške bili su vršnjaci.
U prosjeku je bilo 138 dana da su škole bile zatvorene između siječnja 2020. i prosinca 2022. u 22 zemlje i regije uključene u ovo istraživanje. Uključene su samo oni dani u kojima je na nacionalnoj razini zabranjen rad svih odgojno-obrazovnih ustanova.
Raspon broja dana zatvaranja škola u zemljama i regijama bio je od 0 u Finskoj do 243 u Njemačkoj i 341 u Italiji. Prema ovoj metodologiji, u Hrvatskoj se radilo o 61 danu kada odgojno-obrazovne ustanove na nacionalnoj razini nisu bile otvorene, te je u 6 zemalja manje takvih dana a u 16 više.
Za svakih 100 dana kada su škole bile zatvorene, vjerojatnost da će učenici doživjeti veći školski pritisak povećao se za 74%.
Adolescenti koji su iskusili veću podršku od strane kolega iz razreda i učitelja osjećali su manji školski pritisak i manje negativni utjecaj pandemije na školski uspjeh.
Više od četvrtine učenika i učenica i to osobito starijih djevojke (15 godina) izvijestili su da je pandemija COVID-19 imala negativan ili vrlo negativan utjecaj na njihov školski uspjeh.
U prosjeku, 32% učenika je odgovorilo da je pandemija imala pozitivan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, 38% ni negativan ni pozitivan utjecaj, a 30% negativan utjecaj.
U Hrvatskoj je 26% učenika ustvrdilo da je pandemija ima negativan utjecaj na njihovo mentalno zdravlja i dobrobit. U svega 5 zemlja manje je učenika na čije mentalno zdravlje i dobrobit je pandemija negativno utjecala.
Prosječno 38% djevojčica i 23 % dječaka izjavilo je da pandemija COVID-19 negativno utjecala na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit. Najveće spolne razlike uočene su u Češkoj, Litvi i Italiji (23, 22 odnosno 21 postotni bod), a najniži u Republici Moldaviji (7 postotni bod) i Kazahstan (1 postotni bod). U Hrvatskoj se radi o 19% učenika i 31% učenica te je u 5 zemalja utvrđena veća spolna razlika nego u Hrvatskoj.
Zaključno, pandemija i to posebno zatvaranje škola negativno je utjecalo na zdravlje i dobrobit starijih učenica. Kod mlađih učenika negativan utjecaj je manje izražen. Mali broj dana na nacionalnoj razini zatvorenih odgojno-obrazovne stanove u Hrvatskoj rezultirao je visokim udjelom učenika i učenica koji ukupno pozitivno ocjenjuju pandemije (Hrvatska je 3.) kao i utjecaj pandemije na mentalno zdravlje i dobrobit (Hrvatska je 6.)