In memoriam: Doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer

Doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer

(1968. – 2024.)

Svaki je odlazak dragih nam osoba težak i neprihvatljiv, a posebice onaj iznenadni.

S tugom Vas obavještavamo da je naša draga kolegica i prijateljica Nataša Janev Holcer preminula 22. lipnja 2024. godine.

Našu dragu Natašu pamtit ćemo kao vrhunsku stručnjakinju, vrijednu radnicu i izuzetnu osobu uvijek spremnu na sve životne izazove, uključujući i one najteže kao što je bila i teška bolest s kojom se hrabro borila. Uvijek je nesebično pomagala i prenosila svoje znanje i iskustvo mlađim kolegama te ostavila neizbrisiv trag u javnom zdravstvu, a posebice u zdravstvenoj ekologiji.

Ti si otišla, ali ostali su Tvoji tragovi, duboki, snažni, ljudski i profesionalni.

Draga Nataša, ovo nije zbogom, samo do viđenja u vječnosti.

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2023. g. – tablični podaci

Ovdje objavljujemo tablične podatke za 2023. godinu (Excel-datoteke).

Objavljeni podaci su preliminarnog karaktera i podložni su naknadnim izmjenama.

Kako će novi podaci biti dostupni, tako ćemo ih objavljivati.

 

1. STANOVNIŠTVO I VITALNI DOGAĐAJI

 

2. ZDRAVSTVENE USTANOVE I DJELATNICI U ZDRAVSTVU

 

3. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

 

4. SPECIJALISTIČKO – KONZILIJARNE I OSTALE DJELATNOSTI

 

5. ZARAZNE BOLESTI, CIJEPLJENJE I MIKROBIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA

 

6. STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, DNEVNE BOLNICE, JEDNODNEVNA KIRURGIJA I BOLNIČKE HEMODIJALIZE

 

7. PORODI I PREKIDI TRUDNOĆE

 

8. REGISTRI KRONIČNIH BOLESTI

 

9. POBOL I UZROCI SMRTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

 

10. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

 

11. FINANCIJSKI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI RH ZA 2022. GODINU PREMA METODOLOGIJI SUSTAVA ZDRAVSTVENIH RAČUNA

 

12. MEDICINSKA OPREMA, OPERACIJSKE DVORANE I MEDICINSKI POSTUPCI U HRVATSKOJ

 

13. KREVETI U JEDINICAMA ZA POJAČANU NJEGU DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE I DOMOVA ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE

  • preuzimanje tablica (XLSX)

 

14. POKAZATELJI ZDRAVSTVENOG STANJA I KORIŠTENJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama

Svake godine 26. lipnja – Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama diljem svijeta obilježava se s ciljem podizanja razine svijesti o problemu ovisnosti. Međusobnom suradnjom svih relevantnih čimbenika na međunarodnoj i nacionalnoj razini želi se upozoriti javnost na problem raširenosti zlouporabe droga.

Danas su politike prema drogama kako na svjetskoj i europskoj, tako i na nacionalnim razinama suočene s nizom izazova koji se reflektiraju u novim oblicima ovisnosti i s njima povezanim obrascima korištenja droga, kao i poliuporabi više različitih supstanci istovremeno. Potražnja za drogama i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju.

Svjetsko izvješće o drogama 2024. Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) sadrži najnoviju analizu globalnih, regionalnih i subregionalnih procjena i trendova u potražnji i ponudi droga te prema navedenom izvješću, podaci upućuju kako je proizvodnja metamfetamina u Zlatnom trokutu u jugoistočnoj Aziji porasla, nadmašujući proizvodnju tradicionalnih opijata poput heroina i opijuma. Dostupnost kokaina u svijetu dosegla je rekordnu razinu tijekom 2022. godine, s više od 2 700 tona proizvedenog kokaina, što je 20 % više u odnosu na prethodnu godinu. Nadalje, Afganistan je zabilježio drastičan pad proizvodnje opijuma nakon zabrane 2022. godine, što se može odraziti na pojavu novih i potentnijih tvari na globalnom tržištu. Zabilježen je pad globalnih zapljena metamfetamina, dok tržišta na Bliskom i Srednjem istoku te u jugozapadnoj Aziji kontinuirano rastu, a Afrika postaje sve važnija ruta za međunarodnu trgovinu drogom. U 2022. gotovo 292 milijuna ljudi koristilo je droge, što je 20 % više nego prije deset godina. Samo jedna od 11 osoba s problemom ovisnosti o drogama bila je zabilježena u tretmanu, što predstavlja pad u odnosu na 2015. U 2022. godini, oko 7 milijuna ljudi globalno je bilo u kontaktu s policijom zbog kaznenih djela povezanih s drogama, pri čemu je dvije trećine tih slučajeva otpalo na uporabu ili posjedovanje droga. Nedavne promjene u zakonodavstvu o drogama, poput legalizacije kanabisa za nemedicinsku uporabu u nekim državama, utječu na povećanje uporabe droga. Primjerice, u dijelovima Sjeverne Amerike, gdje je legalizirana nemedicinska uporaba kanabisa, došlo je do porasta štetne uporabe kanabisa.

Na razini EU, prema zadnjim podacima Europskog izvješća o drogama za 2024. Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), kanabis (oko 8 % odraslih Europljana u dobi od 15 do 64 godine) i kokain (oko 1,4 % odraslih Europljana u dobi od 15 do 64 godine) najčešće su konzumirane droge u Europi. Trendovi u odnosu na liječenje ovisnosti pokazuju nam kako je u EU u blagom padu broj osoba liječenih zbog uporabe opijata te porast osoba koje ulaze u sustav tretmana zbog konzumacije stimulansa. U izvješću se ističe sve veća prijetnja moćnih sintetskih droga, novih mješavina i promjenjivih obrazaca uporabe droga u Europi. Dostupnost raznovrsnih i visoko potentnih psihoaktivnih tvari povećava zdravstvene rizike za korisnike, uključujući smrtonosna trovanja. Politoksikomanija, bilo da uključuje uporabu benzodiazepina zajedno s opioidima ili kokaina s alkoholom, postala je uobičajena i dodatno komplicira intervencije i liječenje. Sintetski opioidi, posebno nitazeni, rastuća su prijetnja s visokim rizikom od trovanja, dok su zapljene kokaina dosegle rekordne razine, utječući negativno na javno zdravlje. Tržište kanabisa također se mijenja, s porastom moćnih proizvoda i novim zakonodavnim pristupima u nekoliko zemalja.

Globalni trend zlouporabe droga reflektira se i na Hrvatsku. Prema rezultatima istraživanja Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske iz 2019. godine, ilegalnu drogu barem je jednom u životu konzumiralo 24,5 % ispitanika. Broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu se između 2011. i 2019. godine udvostručio (porast s 5.3 % na 11.2 %). Najčešće korištena ilegalna droga bila je kanabis koju je barem jednom u životu konzumiralo 22,9 % ispitanika.

Prema podacima Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari, u sustavu liječenja ovisnosti o drogama u Hrvatskoj je 2023. registrirano 5.875 osoba liječenih zbog ovisnosti o drogama, od kojih je 566 po prvi put bilo na liječenju. Zbog ovisnosti o opioidima, tijekom 2023. godine na liječenju su bile 4.662 osobe, od kojih je 121 bilo liječeno prvi put. Od svih liječenih, 79,3% osoba je u tretman došlo zbog opijata kao glavnog sredstva ovisnosti te je prisutan rast udjela osoba liječenih zbog uporabe kokaina i psihostimulansa, što slijedi trend EU. Od ukupnog broja osoba na liječenju bilo je 82 % muških te 18 % ženskih osoba, dok je prosječna dob bila 41,7 godina, s time da je u tretmanu bilo 130 maloljetnika. Što se tiče stope liječenih osoba prema županiji stanovanja, najvišu stopu imala je Istarska županija (550,6), zatim Zadarska (517,3), Šibensko-kninska (481,8), Primorsko-goranska (362,6), Splitsko dalmatinska (304,1), Grad Zagreb (290,4) te Dubrovačko-neretvanska (285,5).

U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao koordinatora provedbe Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje do 2026., kontinuirano se provode aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete programa prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta te resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama. U tom kontekstu poseban naglasak je stavljen na procjenu kvalitete projekata koji se provode u području prevencije ovisnosti u skladu s EU standardima, pružanje podrške u provedbi znanstveno utemeljenih preventivnih programa, provedbu programa oporavka i rehabilitacije putem Projekta resocijalizacije, jačanju kompetencija stručnjaka putem sustavnih edukacija o znanstveno utemeljenim prevencijskim i tretmanskim praksama te aktualnim međunarodnim i EU standardima, izradu smjernica, standarda i protokola za osiguranje kvalitetne provedbe intervencija. Pored navedenog, provode se i brojni znanstveno istraživački projekti u praćenju određenih segmenata kompleksne problematike droga, a značajni napori usmjeravaju se i na uvođenje inovativnih programa smanjenja štete za korisnike droga te na pravovremeno uočavanje i praćenje pojave novih psihoaktivnih tvari i povezanih zdravstvenih rizika kroz nacionalni Sustav ranog upozoravanja.

Cilj šire društvene akcije koja će se povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga provoditi na nacionalnoj i lokalnoj razini je promovirati, osobito mladima, zdrave stilove života, a kroz edukacije i preventivne aktivnosti informirat će se javnost o štetnim zdravstvenim i socijalnim posljedicama ovisnosti, a ujedno i poslati poruka roditeljima o načinima prevencije ovisnosti i prepoznavanju rizičnih faktora koji mogu ukazivati na pojavu ovisnosti u obitelji.

S ciljem informiranja javnosti o ovom problemu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pokrenuta je Info linija za ovisnosti namijenjena pružanju informacija kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima. Linija je anonimna i dostupna putem besplatne telefonske linije 0800 200 070, mobitela 091 46 83 070 (uključujući Viber i Whatsapp) i e-maila ovisnosti@hzjz.hr. Pored navedenog, otvoren je i poseban web Portal o ovisnostima, https://ovisnosti.hzjz.hr/ koji na jednom mjestu objedinjuje sve ključne informacije vezane uz javnozdravstvene aspekte povezane s ovisnostima, kako za stručnjake tako i za širu javnost.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist (doktor medicine, specijalist)

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist (doktor medicine, specijalist).

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (25.6.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 25. kalendarskom tjednu (tjedan od 17. do 23. lipnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 119  prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 25. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.          

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Hripavac u Hrvatskoj (21.6.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 21.6.2024. godine, zaprimili smo 6573 prijava oboljelih od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob Oboljeli
0 233
1-4 370
5-9 642
10-14 2726
15-19 1568
20-40 444
41-59 463
60+ 127
Ukupno 6573

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu) u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu) u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja 2) u Službi za toksikologiju

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja 2) u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu), pripravnik

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu), pripravnik.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno-laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 1) u Službi za mikrobiologiju

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno-laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 1) u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poimanje pravde

Nešto više od mjesec dana prije Olimpijskih igara u Parizu 2024., dio o dopingu obogaćen je u srijedu 19. lipnja novim sučajevima. Tiču se dviju zemalja za koje se očekuje da će se boriti za prvo mjesto u poretku medalja u glavnom gradu Francuske. Sjedinjene Države i Kina. Nisu najbolji prijatelji na svijetu.

Kina! Nacionalni olimpijski odbor objavio je sastav svoje plivačke reprezentacije za Igre u Parizu 2024. Ima 31 ime. Među njima pregršt ozbiljnih pretendenata na postolje. Na vrhu liste sprinter Pan Zhanle, neočekivani svjetski rekorder na 100m slobodno od početka godine (46 sec 80); specijalist na 200 m leptir Zhang Yufei, vladajući olimpijski pobjednik; osvajač zlatne medalje u Tokiju na 200 m mješovito Wang Shun; prsno Qin Haiyang, trostruki svjetski prvak – specijalist na 50, 100 i 200 m prsno.

Zasad ništa neočekivano.

Kina će u pariz poslati sve svoje pretendente na medalje. Jedini problem: prisutnost u olimpijskoj selekciji 11 od 23 plivača koji su bili pozitivni 2021. godine, prije Igara u Tokiju, ali ih je Svjetska antidopinška agencija (WADA) oslobodila na temelju istrage koja je zaključila da se tu radi o kontaminaciji hrane. Afera koju su otkrili njemačka TV ARD i New York Times izazvala je veliku buku. Povrh svega, vrlo brzo se pretvorila u rat izjava, priopćenja i optužbi između WADA-e i Američke antidopinške agencije (USADA). Sjedinjene Države optužile su WADA-u da se zalaže za Kinu. Agencija sa sjedištem u Montrealu odgovorila je bez suzdržavanja. Njezin bivši predsjednik, Kanađanin Richard Pound, primijetio je ovo: “USADA-u financira američka vlada i ta vlada trenutno ima vrlo hladan odnos s kineskom vladom. Može li postojati poveznica?

Nedavno je i Katie Ledecky dodala svoj glas raspravi.

“Teško je ići u Pariz znajući da ćemo se natjecati s nekim od ovih sportaša.” Vrlo neugodno za Sjedinjene Države je slučaj koji je stvarno vrlo usporediv s onim kineskih plivača. Erriyon Knighton, nova atletska zvijezda na 200 metara, osvajačica srebrne medalje prošle godine na svjetskom prvenstvu u Budimpešti, ozbiljna je kandidatkinja za pobjedničko postolje na Igrama u Parizu 2024., sprinterica je bila pozitivna tijekom antidopinškog testa obavljenog izvan natjecanja prošlog ožujka. Ali USADA je, nakon pregleda njenog slučaja, odlučila da je neće suspendirati. Razlog ? Agencija je smatrala da je prisustvo zabranjene tvari u njezinom uzorku rezultat… kontaminacije hrane. Da, događa se.

Uvijek brz u optuživanju stranih zemalja, direktor USADA-e Travis Tygart iznio je objašnjenje koje je vrlo slično objašnjenju kineskih sportskih vlasti.

Rekao je da je provedena istraga i da je utvrđeno da kontaminirano meso dolazi iz trgovine u središnjoj Floridi. USADA je testirala meso, ispitala upravitelja objekta, potom Erryionu Knightonu i njenu majku. «Učinili smo ono što pravila zahtijevaju od nas u svim pozitivnim slučajevima, rekao je Travis Tygart. Možemo biti zadovoljni što je pravda zadovoljena i što smo pokazali transparentnost koju propisi zahtijevaju. Uz odobrenje USADA-e, Erriyon Knighton će se moći natjecati na Američkim olimpijskim probama koje počinju u petak 21. lipnja u Eugeneu, Oregon. Znači – nema razlike u odnosu na kineske plivače. James Fitzgerald, njezin menadžer za odnose s javnošću, objasnio je: “Kao što uvijek čini, WADA će razmotriti ovu stvar i zadržava pravo žalbe, ako je potrebno, Sportskom arbitražnom sudu. Na pitanje Reutersa, odvjetnik ove atletičarke, Howard Jacobs, uvjeravao je da je spreman odgovoriti na žalbu, bez obzira dolazi li ona od WADA-e ili negdje drugdje. (V.B)

Foto: privatna arhiva

Hrvatski dan moždanog udara

Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja s ciljem podizanja svijesti o jednom od prioritetnih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj te s ciljem edukacije o prevenciji bolesti kroz pravovremeno prepoznavanje rizičnih faktora.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

·         iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela

·         iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora

·         iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,

·         iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice

·         iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, ovisno o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Što ranije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

U Hrvatskoj je moždani udar 2022. godine bio četvrti uzrok smrti.

U 2022. godini od moždanog udara umrlo je 4 289 osoba, odnosno 7,5 % svih umrlih. Od toga je 1 846  umrlih muškarca (6,6 % od svih umrlih muškaraca) i 2 443 umrlih žena (8,4 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 355 osoba odnosno 4,2 % od ukupno umrlih  iz te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 13 000 osoba zbog moždanog udara.

Prema standardiziranoj stopi na hrvatsko stanovništvo, u posljednjih 20 godina (od 2003. do 2022.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj ( s 239,1/100 000 u 2003. na 85,3/100 000 u 2023.), što je izraženije za dobnu skupinu od 0 do 64 godina.

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2021. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje.

Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (353,9/100 000), a s najnižom Švicarska (37,1/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 124,6/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

Čimbenici rizika za moždani udar na koje možemo utjecati su:

•             pušenje

•             nepravilna prehrana

•             tjelesna neaktivnost

•             pretilost

•             povećana konzumacija alkohola

•             visoki krvni tlak

•             povišeni kolesterol

•             šećerna bolest

•             bolesti srca (osobito fibrilacija atrija)

•             tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Čimbenici na koje ne možemo utjecati su: životna dob, spol i obiteljska sklonost.

Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

·         Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.

·         Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.

·         Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.

·         Ograničite konzumaciju alkohola.

·         Nemojte pušiti.

·         Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Letak o moždanom udaru

Publikacija Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara

Prilog VIII. Uredbe CLP: Približava se datum početka obveze prijave smjesa za sve uporabe (korisničku, potrošačku, industrijsku) i prestanak prijelaznog razdoblja – 1. siječnja 2025.

Podsjećamo vas da s 1. siječnja 2025. godine završava prijelazno razdoblje za uskladbu s Prilogom VIII. Uredbe CLP. Nakon navedenog datuma sve kemikalije koje se stavljaju na tržište, a razvrstane su kao opasne temeljem učinaka na zdravlje ljudi i/ili fizikalnih učinaka, moraju imati UFI (jedinstveni identifikator formule) na deklaraciji i izrađen te predan PCN podnesak. Navedeno se odnosi podjednako na kemikalije koje će se tek naći na tržištu kao i na one koje se već nalaze na tržištu.

ECHA je pripremila niz video materijala kako bi vam olakšala ispunjavanje i predaju podnesaka – https://poisoncentres.echa.europa.eu/hr/training-material

Osim video materijala, dostupan je i pisani materijal: https://poisoncentres.echa.europa.eu/hr/prepare-your-submission

Kako se ispunjava i predaje podnesak možete naučiti i kod nas u Službi za toksikologiju. Potrebno je poslati mail na toksikologija@hzjz.hr s napomenom da se prijavljujete na radionicu o ispunjavanju podnesaka. Kada se prijavi dovoljan broj zainteresiranih, kontaktirat ćemo Vas i dogovoriti vrijeme održavanja radionice. Radionice se održavaju uživo, na lokaciji Službe za toksikologiju u manjim grupama. Predviđeno trajanje radionice je 6 sati. Radionica se naplaćuje 165,90 €.

Dodatne informacije možete pronaći i na našoj internetskoj stranici – https://www.hzjz.hr/sluzba-za-toksikologiju/prilog-viii-pcn-poison-centres-notification-podnesak/

Legionarska bolest

Legionarska bolest je bakterijska bolest uzrokovana gram-negativnim bakterijama Legionella spp. koje se nalaze u slatkovodnim okruženjima diljem svijeta. Ljudi se zaraze inhalacijom aerosola koji sadrži bakteriju.

Bakterija odgovorna za legionarsku bolest identificirana je 1976. godine, nakon velike epidemije u hotelu u Philadelphiji u SAD-u u kojoj su oboljeli umirovljeni američki vojnici, sudionici skupa. Od 1976. godine zabilježeni su pojedinačni slučajevi i epidemije bolesti u svim zemljama Europe, od kojih su mnogi povezani s hotelima i drugim vrstama smještaja za odmor.

Legionarska bolest je rijedak oblik upale pluća. Bolest nema posebne kliničke značajke koje je jasno razlikuju od drugih vrsta upale pluća, a laboratorijska ispitivanja moraju se provesti kako bi se potvrdila dijagnoza. Uobičajeno je potrebno između dva do deset dana od zaražavanja do razvoja simptoma (obično pet do šest dana), ali vrlo rijetko i do dva ili tri tjedna. Simptomi počinju suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom i ponekad proljevom, u većine dolazi do upale pluća. Osobe starije od 50 godina imaju veći rizik od mlađih, a muškarci veći rizik od žena.

Učinkovito liječenje antibioticima dostupno je ako se dijagnoza postavi u ranoj fazi bolesti.

Slučajevi legionarske bolesti uglavnom su prijavljeni kod osoba starije dobi, češće muškog spola. Ishod bolesti može biti i smrtni, a može doći i do epidemija nakon izlaganja zajedničkom izvoru u okolišu. Smrt može nastupiti kod 5 – 15 % oboljelih, ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom statusu. Pušači imaju veći rizik od nepušača.

Bakterije Legionelle mogu uzrokovati i blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi: groznica, slabost, glavobolja, bolovi u mišićima. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, a pretpostavlja se da je učestalost ove bolesti veća nego učestalost legionarske bolesti.

Ljudi se zaraze udisanjem zraka koji sadrži male kapljice vode (aerosol), unutar kojih su bakterije Legionella ili rjeđe, aspiracijom. Udisanje aerosola najčešće nastaje pri tuširanju, u bazenima s pjenom te širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva velikih vodenih sustava. Aerosoli su sitne, oku nevidljive kapljice.

Infekcija se ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti kućnim klimatizacijskim sustavima (split sustavi). Izuzetno je mala vjerojatnost zaražavanja putem prirodnih voda (rijeka, jezera) ili vlažnom zemljom u prirodi, no opisani su pojedinačni slučajevi zaražavanja tim putem.

Bakterije Legionella su uobičajene i mogu se naći prirodno u okolišnim izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije te u blatu, obično u malom broju. Bakterije su u stanju preživjeti u prirodi na širokom rasponu temperatura. Opasnost nastaje kada Legionelle uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači zraka, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojevima potrošne vode. U takvim sustavima, ako nisu pravilno održavani, stvore se povoljni uvjeti za razmnožavanje Legionella.

Velike eksplozivne epidemije u zajednici uglavnom su povezane s rashladnim tornjevima. Oni se također nazivaju „mokri klimatizacijski sustavi” jer proces hlađenja zraka uključuje opsežan kontakt između vode i zraka, stvarajući tako aerosole. Kada su bakterije Legionella prisutne u velikom broju u tim sustavima, mogu uzrokovati legionarsku bolest.

Klimatizacijske jedinice koje koriste vodu za hlađenje ili za ovlaživanje zraka također mogu predstavljati rizik u hotelima. Međutim, mnogi klimatizacijski sustavi su „suhi” i oni ne predstavljaju rizik za legioneloze.

Broj prijava oboljelih od legionarske bolesti u Hrvatskoj 2023. godine bio je 65 s četiri prijavljena smrtna ishoda, a 2022. godine 48 te 4 prijavljena smrtna ishoda.

 

Zaštitne mjere

Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta Legionelle na mjestima koja proizvode kapljice aerosola koje se mogu udahnuti. Redovite provjere prisutnosti bakterije Legionella i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprječavanju slučajeva legionarske bolesti na mjestima gdje bi ljudi koji su pod većim rizikom od bolesti mogli biti izloženiji. To uključuje, između ostaloga, mjesta za smještaj turista, bolnice i zdravstvene ustanove za dugotrajnu skrb.

Učinkovite mjere suzbijanja bakterije legionele uključuju:

–          Osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sustava, uključujući sustave potrošne vode, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane.

–          Održavanje temperature vode sustava s hladnom vodom ispod 20°C, a sustava s toplom vodom iznad 50°C kako bi se spriječio rast bakterija.

–          Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u sustavima potrošne vode kako bi se smanjio rizik od stagnacije/usporenog protoka vode.

–          Redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima.

–          Sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi trebaju se prije puštanja u upotrebu dezinficirati.

Frustracija, ljutnja, ponovno fokusiranje: Globalne reakcije na izvješće o WADA-i

Od Australije do Amerike, najnovije otkriće The New York Timesa o navodnom pogrešnom postupanju Svjetske antidopinške agencije u slučajevima dopinga kineskog plivačkog tima izazvalo je različite razine bijesa, bilo od dužnosnika, trenera ili samih sportaša. Sedmerostruka osvajačica zlatne medalje Katie Ledecky, koja će sudjelovati na svojim četvrtim Olimpijskim igrama ovog ljeta u Parizu 2024., govorila je jasno i glasno prije dva tjedna, kada je rekla da je vjera u mjere protiv dopinga “na najnižoj razini”. .

To je bilo nakon što se WADA prvotno našla pod intenzivnim nadzorom nakon otkrića u travnju da je znala za pozitivne rezultate testiranja 23 sportaša iz kineskog plivačkog tima i da nije poduzela odlučnu akciju da ih spriječi u sudjelovanju na Igrama u Tokiju 2021. U kontroverznim izvješćima The New York Timesa i njemačke televizije ARD tada je detaljno navedeno da su plivači uoči spomenutih Olimpijskih igara registrirali tragove zabranjene tvari, trimetazidina, lijeka za srce koji se dobiva na recept, a može poboljšati sportsku izvedbu. Unatoč tim otkrićima bilo im je dopušteno natjecati se i osvajati medalje, što je izazvalo sumnju u povlašteni tretman ili propuste u nadzoru. Mnogi od istih plivača trenutačno će se natjecati na Ljetnim igrama 2024.

“Teško je ići u Pariz znajući da ćemo se natjecati s nekim od ovih sportaša. Voljela bih vidjeti malo odgovornosti”, požalila se Ledecky. “Voljela bih vidjeti neke odgovore zašto se ovo dogodilo tako kako se dogodilo. I stvarno bih voljela vidjeti da su poduzeti koraci za budućnost kako bismo mogli vratiti malo povjerenja u globalni sustav.” Prema najnovijem izvješću, troje od onih sportaša koji su pali na dopinškim testovima prije Olimpijskih igara 2021. bili su pozitivni na steroid klenbuterol  to nekoliko godina ranije za što također nisu dobili suspenziju. Među njima su dvoje osvajača zlatne olimpijske medalje 2021. i aktualni svjetski rekorder koji je pao na dopinškim testiranjima 2016. i 2017.

Ledeckyjeva kolegica iz SAD-a, Lilly King, nije bila škrta na riječima kada je govorila o ovom navodnom ponovljenom prekršaju WADA-e i nazvala je vijest “razočaravajućom i frustrirajućom” dok se sport sprema za svoje konačno predstavljanje na Olimpijskim igrama u Parizu.”Izuzetno je frustrirajuće za sportaše uvijek imati na umu da možda ovaj sport nije fer”, rekla je svjetska rekorderka na 100 metara prsno.”Znate, kada sve stavimo na kocku, našu privatnost, zapravo, sve što radimo da bismo se natjecali u jednakim uvjetima, iznimno je frustrirajuće ne vjerovati da drugi rade istu stvar.” Lilly King se osjećala “razočaranom i frustriranom” zbog najnovijih izvješća NY Timesa.

Na drugom kraju svijeta, australski glavni plivački trener Rohan Taylor odlučio se za drugačiji pristup i pozvao je svoj olimpijski tim da se ne zamaraju ovim dopinškim skandalima, smatrajući takve reakcije “traćenjem energije”. Times je u petak precizirao da su sportaši bili pozitivni na klenbuterol prije i nakon Olimpijskih igara u Riju 2016. i da su kineske vlasti tvrdile da je trojac tu tvar unio nenamjerno putem kontaminiranog mesa. WADA je istog dana uzvratila američkim novinama, nazvavši njihovo izvještavanje o slučaju pozitivnih testova “senzacionalističkim i netočnim”. Napredovanje međunarodnog policijskog tijela, američkih medija, Agencije za borbu protiv dopinga Sjedinjenih Država i skupina za pritisak na sportaše je konstanta otkako su se izvještaji prvi put pojavili u travnju, ali najnovija otkrića Timesa dodala su gorivo vatri koja je već gorjela unutar USADA-e i Global Athletea, među ostalim udrugama.

Taylor je inzistirao da se australskim sportašima ne isplati gubiti vrijeme na tu temu. “Mislim da je na nama da kontroliramo samo ono što možemo kontrolirati”, rekao je za ABC. “Narativ je prilično jasan i to je sve što možemo učiniti. Moramo vjerovati da će WADA i World Aquatics nastaviti s istragom i da smo uistinu usklađeni s čistim sportom.” (V.B)

Foto: privatna arhiva

COVID-19 u Hrvatskoj (18.6.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 24. kalendarskom tjednu (tjedan od 10. do 16. lipnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 88 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 24. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.                   

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

UKAD na CAS-u

U petak, 7. lipnja 2024., Britanska antidopinška agencija (UKAD) potvrdila je da je Svjetska antidopinška agencija (WADA) uložila žalbu 4. lipnja 2024. Sportskom arbitražnom sudu (CAS) u vezi s odlukom koju je donio UKAD. Žalba se odnosi na odluku UKAD-a od 26. travnja 2024. da profesionalna biciklistica Elizabeth Banks nije snosila nikakvu krivnju ili nemar zbog kršenja pravila o prisutnosti i korištenju antidopinga, suprotno člancima 2.1 i 2.2 Pravila za borbu protiv dopinga Ujedinjenog Kraljevstva. I UKAD i Banks imenovani su kao zasebni tuženici u WADA-inoj žalbi i morat će pred CAS-om odgovariti kao zasebne strane. Žalbeni postupak provodit će se u skladu s važećim pravilima.

“Nakon zabrinjavajućih izvješća u medijima i komentara profesionalne biciklistice Elizabeth Banks, 21. svibnja 2024., UK Anti-doping (UKAD) potvrđuje da je Banks prekršila antidopinška pravila (ADRVs) i da je primjenjivo razdoblje zabrane ekvivalent toga da Banks nije snosila nikakvu krivnju ili nemar za spomenute ADRV-ove. UKAD također sa zabrinutošću bilježi komentare svoje sportašice i razmotrit će što može učiniti kako bi pružio bolju podršku sportašima koji prolaze kroz postupke za kršenje pravila o dopingu. Uobičajeno, UKAD ne komentira činjenice određenog slučaja sve dok ne isteknu svi rokovi za žalbu, a tada bi Odluka bila objavljena u cijelosti u skladu sa zahtjevima za izvješćivanje prema Antidopinškim pravilima Ujedinjenog Kraljevstva.” (V.B)

Foto: UKAD

Popis lijekova za svibanj 2024.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.05.2024. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

  1. putem naslovnice (https://antidoping-hzta.hr/) klikom na ikonu ‘Tražilica zabranjenih lijekova’
  2. putem integrirane tražilice na linku: https://antidoping-hzta.hr/trazilica-zabranjenih-lijekova/
  3. putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze i integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://antidoping-hzta.hr/za-sportase/popis-lijekova/

 

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: pitanja-antidoping@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

 

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

NE!DOPINGU BROJ 93

Dragi čitatelji, izašao je novi broj magazina “NE!DOPINGU”. Uz mnoštvo zanimljiv tema, nadamo se da ćete uživati i ponešto korisno naučiti.

 

Europski dan palijativne skrbi 2024.

Od 2023. godine se u europskim državama petnaestoga dana mjeseca lipnja obilježava Europski dan palijativne skrbi s namjerom promicanja zajedništva svih zemalja Europe u provedbi aktivnosti usmjerenih razvoju sustava palijativne skrbi. Temeljni ciljevi obilježavanja Europskog dana palijativne skrbi su poticanje prihvaćanja palijativne skrbi kao neophodnog elementa u osiguravanju sveobuhvatne i kvalitetne zdravstvene zaštite, kao i unapređenje znanja i informiranosti o palijativnoj skrbi među općom populacijom, zdravstvenim djelatnicima i donositeljima odluka. U ovom smislu, ideal sustava palijativne njege temelji se na izgradnji širokog sustava skrbi u kojem je uz zdravstvene ustanove i kadrove angažirana i cijela lokalna zajednica.

Razvoj palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj odvija se sukladno smjernicama Europske udruge za palijativnu skrb (EAPC), koja je i pokretač inicijative obilježavanja Europskog dana palijativne skrbi, a uključuje 23 zemlje članice. Cilj EAPC jest okupljanje svih dionika u sustavu palijativne skrbi, neovisno o tome jesu li zdravstvene struke ili nisu, pod idejom jednoga glasa i jedne vizije radi osiguranja pravovremenog pristupa visokokvalitetnoj palijativnoj njezi kao sastavnom dijelu zdravstvenog sustava za sve pacijente kojima je palijativna njega potrebna.

U 2022. godini u stacionarnom dijelu ili u dnevnim bolnicama u Republici Hrvatskoj zabilježene su 3.832 osobe koje su hospitalizirane radi palijativne skrbi (glavna otpusna dijagnoza MKB-10: Z51.5). U odnosu na 2017. godinu zabilježeno je povećanje od približno 30% (2.990 osoba), no u posljednje 3 godine broj osoba kojima je pružena palijativna skrb je stabilan. Analiza prema spolu pokazuje da je nešto veći udio žena (56%), a najveći broj osoba kojima je pružena palijativna skrb bio je u dobnoj skupini 65 i više godina (više od 80%).

Palijativna skrb se u bolnicama pruža u stacionarnom dijelu (najčešće u okviru djelatnosti palijativne skrbi) te je 2022. godine zabilježeno 4.383 hospitalizacija kod kojih je glavna otpusna dijagnoza bila palijativna skrb (MKB-10: Z51.5). Manji broj hospitalizacija radi pružanja palijativne skrbi zabilježen je i u dnevnim bolnicama (49 dolazaka u dnevne bolnice).

Newer posts