Natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju članka 182. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18 i 125/19), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2022. odobrenom od Ministarstva zdravstva i Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o specijalističkom usavršavanju doktora medicine u djelatnosti obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i opstetricije, medicine rada i sporta, hitne medicine, oftamologije i optometrije, opće interne medicine, fizikalne medicine i rehabilitacije, kliničke radiologije, epidemiologije, školske i adolescentne medicine i kliničke mikrobiologije, financijskim sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost dodijeljenih Ministarstvu zdravstva za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. od dana 6. srpnja 2022., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje slijedeći natječaj.
Više pogledajte ovdje.
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-21 od dana 8. kolovoza 2022., Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-08 od dana 16. svibnja 2022. te Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/3-22-19 od dana 12. srpnja 2022., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.
Poništenje dijela natječaja od dana 20. srpnja 2022.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 20. srpnja 2022.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – radno mjesto IV. vrste, peračica laboratorijskog posuđa/čistačica u Službi za zdravstvenu ekologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. srpnja 2022. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto IV. vrste, peračica laboratorijskog posuđa/čistačica u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje i razgovor – zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar/sanitarni tehničar
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. srpnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno-laboratorijski tehničar/sanitarni tehničar u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2021. godini
Posljednja tri desetljeća Republiku Hrvatsku (RH) možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje, čija je stopa rađanja 9,0 – 10,0 na 1.000 stanovnika, a stopa smrtnosti se kreće 11,0 – 12,0/1.000.
Zbog pandemije bolesti COVID-19 u 2020. godini stopa smrtnosti je narasla znatno iznad dugogodišnjeg prosjeka i iznosila je 14,1/1.000 stanovnika, a u 2021. godini nastavlja trend rasta sa stopom 16.1/1.000 stanovnika.
Izvješće – “Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2020.” možete pogledati ovdje:
Prirodno kretanje 2021. (PDF, 884 KB)
Međunarodni dan mladih 2022.
Dana 12. kolovoza obilježavamo Međunarodni dan mladih. S obzirom na podatke i iskustva koja ukazuju na povećanje učestalosti mentalnih teškoća među mladima uslijed pandemije i potresa, voljeli bismo skrenuti pažnju na važnost očuvanja mentalnog zdravlja mladih
Pod mentalnim zdravljem podrazumijeva se skladno funkcioniranje u krugu obitelji, škole, vršnjaka i zajednice te mogućnost dostizanja svog punog potencijala i dobrobiti. Biti dobrog mentalnog zdravlja znači imati sposobnost uspješnog djelovanja, odnosno biti produktivan, imati ispunjavajuće odnose, uspješno se suočavati s problemima i promjenama u našim životima. Mladi u svom odrastanju i sazrijevanju još uvijek uče kako koristiti svoje sposobnosti da bi uspješno rješavali životne izazove. Smetnje i problemi mentalnoga zdravlja remete to učenje, posljedično narušavajući odnose s vršnjacima, roditeljima i nastavnicima, te otežavajući uspješno obavljanje akademskih obveza.
Predpandemijske globalne procjene upozoravale su da u prosjeku gotovo svako peto dijete u Republici Hrvatskoj doživljava depresivne ili anksiozne teškoće, da svaki peti adolescent ima ozbiljne depresivne simptome i da svaki treći adolescent ima ozbiljne simptome anksioznosti i stresa. Pandemija i potresi nepovoljno su utjecali na već ugroženo mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj, o čemu svjedoči određeni porast broja hospitalizacija zbog mentalnih bolesti i poremećaja 2021. u odnosu na 2019. u dobi do 18 godina te općenito traženja zdravstvene skrbi uslijed problema mentalnog zdravlja, kao i porast broja izvršenih i pokušanih samoubojstava u dobnoj skupini ispod 18 godina prema izvješću MUP-a u prvoj polovici 2022. godine. Rezultati brojnih istraživanja diljem svijeta ukazuju na to da je pandemija COVID-19 u prosjeku uzrokovala 25-postotni porast prevalencije teškoća mentalnog zdravlja, kako bilježi Svjetska zdravstvena organizacija. Prema najnovijem UNICEF-ovom istraživanju procjenjuje se da u Hrvatskoj više od 44.000 adolescenata (11,5%) u dobi 10 do 19 godina ima probleme s mentalnim zdravljem. Adolescenti su se pokazali posebno rizičnima za narušeno mentalno zdravlje uslijed okolnosti uzrokovanih pandemijom i potresom. Mladi su svjesni ovog porasta problema mentalnog zdravlja kod svojih vršnjaka i imaju potrebu za boljom zdravstvenom skrbi u domeni mentalnog zdravlja.
Mentalno zdravlje svake osobe ovisi o jedinstvenoj kombinaciji osobnih rizičnih i zaštitnih čimbenika u raznim okolnostima. Zato je za očuvanje mentalnog zdravlja mladih važno umanjiti djelovanje postojećih rizičnih čimbenika te razvijati sigurno okruženje za rast i razvoj. Uloga odraslih osoba u tome je nezamjenjiva, što prepoznaju i sami mladi – u dokumentu Europske unije Strukturirani dijalog s mladima 2017. – 2018. , u kojem je sudjelovala i hrvatska mladež, mladi su istaknuli kako odrasli koji provode vrijeme s njima trebaju imati osnovna znanja i vještine u pružanju psihološke prve pomoći kako bi mogli pravodobno uočiti i razumjeti prve znakove mogućih problema u području mentalnoga zdravlja.
Budući da se polovica svih mentalnih poremećaja javlja prije 14. godine života, a tri četvrtine prije 25. godine, iznimno je važno osnažiti osobe koje su često u kontaktu s mladima da uspješno prepoznaju simptome narušenog mentalnog zdravlja kako bi se na njih moglo pravovremeno reagirati. Zato odrasle osobe koje svakodnevno žive, rade, uče i igraju se s djecom i mladima treba obrazovati o ranim znakovima i simptomima narušenog mentalnog zdravlja, kao i pripremiti ih za pružanje kvalitetne podrške mladima u suočavanju sa svakodnevnim izazovima. Među njima je neprocjenjiva važnost odgojno-obrazovnih djelatnika, kao odraslih osoba koje s mladima možda provode i najviše vremena te zato imaju najviše prilika primijetiti promjene u njihovom ponašanju. Istraživanja pokazuju da zdravstvena pismenost u području mentalnoga zdravlja predstavlja zaštitni čimbenik u očuvanju mentalnoga zdravlja i prevenciji mentalnih poremećaja djece i mladih, ali i odraslih u njihovu okruženju.
Zato je u sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, u elementu Zdravstveno obrazovanje, podelementu Mentalno zdravlje još 2019. godine razvijen edukativni program PoMoZi Da čiji je cilj pružiti odgojno-obrazovnim djelatnicima osnovna znanja o mentalnom zdravlju djece i mladih, znanja i vještine prepoznavanja problema mentalnoga zdravlja te pružanja psihološke prve pomoći odnosno pravovremene emocionalne podrške, kao i znanja i informacije koje potiču na traženje pomoći. Program tako pruža skup osnovnih znanja i vještina koji odgojno-obrazovnim djelatnicima u njihovom svakodnevnom radu mogu olakšati prepoznavanje problema mentalnoga zdravlja učenika, olakšati pristupanje i pružanje potrebne podrške učeniku s problemom te informiranje ili poticanje na traženje i prihvaćanje stručne pomoći. Više o programu PoMoZi Da možete pronaći ovdje.
Sretni smo što je ovaj program prepoznat kao primjer dobre prakse od strane UNICEF-a u Hrvatskoj, koji ove godine svoju humanitarnu utrku Mliječna staza posvećuje mentalnom zdravlju mladih i prikupljene će donacije uložiti u provođenje novog vala programa PoMoZi Da. UNICEF je prepoznao važnost stvaranja sigurne i podržavajuće okoline u kojoj odrasli znaju prepoznati i razumjeti teškoće mentalnog zdravlja te pristupiti učeniku koji ih doživljava, kao i uputiti ga odgovarajućim izvorima pomoći, za očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja mladih. Više o tome kako UNICEF podržava provođenje programa PoMoZi Da možete pronaći ovdje.
Prijavite se na Mliječnu stazu i svojim sudjelovanjem pomognite da stvorimo podržavajuće okruženje za rast i razvoj mladih!
Iznimno je važno posvetiti pažnju očuvanju i unaprjeđivanju mentalnog zdravlja mladih i istovremeno ranom prepoznavanju znakova problema i razvoja poremećaja jer istraživanja sustavno pokazuju da su intervencije to uspješnije što se prije prepozna rizik od razvoja poremećaja, ili nastanak poremećaja.
Ukratko o tome kako osobno možete pomoći mladima u očuvanju i zaštiti mentalnog zdravlja možete pronaći i na https://zivjetizdravo.eu/2020/10/09/brinimo-o-mentalnom-zdravlju-mladih/ .
Sigurno u prirodi – zmije
Zmije su životinje iz skupine gmazova. Poikilotermne su, što znači da ne mogu regulirati tjelesnu temperaturu na način kao što to rade ljudi, već ona najčešće odgovara temperaturi okoliša. Najviše im odgovara temperatura od 24°C do 28°C. Stoga, prilikom odabira za njih povoljnih staništa, moraju osigurati dostupnost sunčeve energije za podizanje svoje tjelesne temperature ili hlada za spuštanje temperature, što je razlog da ih nalazimo na mjestima gdje mogu mijenjati svoj položaj kako bi se ugrijale na osunčanim, svijetlim mjestima s hladom u blizini.
Na području Hrvatske obitava 15 vrsta zmija, a samo tri su otrovnice. No, važno je napomenuti da je 12 vrsta strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati, uznemiravati i hvatati ili ih držati u zatočeništvu.
Iako zmije, kod mnogih ljudi izazivaju strah i nelagodu, one su korisne životinje jer su im primjerice glodavci koji se nalaze oko kuća hrana, te na taj način drže njihov broj pod kontrolom. Hrane se i žabama, gušterima, drugim zmijama, pticama i njihovim jajima, malim sisavcima, ribama, kukcima i drugim beskralježnjacima. Otrovni aparat zmija otrovnica je građen od otrovne žlijezde, izvodnih kanala i otrovnih zubi. Otrovne žlijezde su modificirane žlijezde slinovnice. Danas je funkcija žlijezde slinovnice stvaranje zmijskog otrova koji imobilizira, ubija i probavlja svoj plijen, ali služi i u obrani od predatora.
Zmije otrovnice u Hrvatskoj
U Hrvatskoj obitavaju tri zmije otrovnice iz porodice ljutica (Viperidae): poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) te planinski žutokrug (Vipera ursinii). Sve tri pripadaju rodu ljutica (Vipera), a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino crnokrpica).
Poskok je pepeljasto-sive do smećkaste ili crvenkasto smećkaste boje, a naraste do 65 cm, rijetko do 90 cm. Na glavi ima karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta se gotovo uvijek nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili „cik-cak“, a ide od glave do vrha repa (Fotografija 1 i 2) . Dolazi na cijelom području Hrvatske na pogodnim staništima te na nekim otocima.
Fotografija 1
Fotografija 2
Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 cm, samo izuzetno do 90 cm i također ima „cik-cak” liniju uzduž tijela koja je ponekad izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Svijetlosive do smećkaste ili crvenkaste su obojenosti, ali često se mogu naći i potpuno crni (melanistički) primjerci (Fotografija 3).
Fotografija 3
Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i Šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i obično živi na staništima iznad 1000 metara nadmorske visine, a samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak) dolazi već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki, ali je manja – naraste do 50 cm. U Hrvatskoj su poznate izolirane populacije, počevši od južnog Velebita, Lisac i Visibaba u Lici, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica.
Također, u Hrvatskoj obitavaju i dvije slabo otrovne zmije tzv. poluotrovnice – zmajur (Malpolon insignitus) koji je sive crvenkastosmeđe, maslinaste ili crnkaste boje, uglavnom jednolično obojen, s velikim očima i istaknutim nadočnim pločicama („obrvama“). To je velika zmija i do dva metra, a ako je pokušavamo uloviti, glasno sikće. Dolazi u priobalju sve od Istre do južne Dalmacije te na mnogim otocima. Druga je dosta manja crnokrpica (Telescopus fallax), sličnog areala, najčešće je sivkasta ili smećkasta s tamnim mrljama. Lovi najčešće u sumrak i noću, izvlači plijen iz zaklona. Poluotrovnice, imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, no ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov. Nakon ugriza zmajura nastaje samo blaža lokalna reakcija s bolom na mjestu ugriza. Iako crnokrpica ima otrovan ugriz, zbog malih usta ne može iskoristiti svoje otrovne zube, pa je klinička slika ista kao i nakon ugriza zmajura. No, i u slučaju njihova ugriza preporuča se odlazak liječniku radi čišćenja rane i dopunske doza cjepiva protiv tetanusa, ako je prošlo više od pet godina od prethodnog cijepljenja.
Otrovi poskoka i riđovke su pretežito hemotoksični jer izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol od ugriza i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i simptomi kao nesvjestica, mučnina, povraćanje, znojenje zato što se u otrovu, iako u puno manjem opsegu, nalaze komponente koje djeluju neurotoksično.
Prevencija ugriza zmija
Zbog visokih temperatura i nedostatka vode, a i zbog glodavaca i ostalih životinja kojima se hrane, a koji se nalaze oko kuća u dvorištima, zmijama okućnice postaju odgovarajuće stanište gdje dolaze potražiti hranu, vodu i zaklon.
Ako primijetimo zmije u dvorištima, potrebno je ukloniti mjesta koje zmije koriste kao zaklone (nakupine kamenja ili različitih predmeta, naslaganih suhih grana, drva i sl,.) te redovito kositi. Također, potrebno je zatvoriti pukotine i rupe kroz koje zmije mogu ući u stambene objekte, garaže ili podrume.
Pojedincima predstavlja izazov loviti i ubijati zmije, no to je kažnjivo, jer se radi o uznemiravanju zaštićenih vrsta. Ujedno, pokušaj hvatanja zmije je i opasna radnja koja može uzrokovati i ugriz zmije. Čak i fotografiranje iz neposredne blizine može zmiju potaknuti da zauzme obrambeni položaj i ugrize.
Ako se nalazimo na područjima i staništima gdje zmije uobičajeno obitavaju, potrebno je poduzeti mjere opreza, što podrazumijeva odgovarajuće ponašanje i odijevanje u prirodi. Preporuča se nošenje odgovarajuće obuće koja štiti nogu od ugriza (ne hodajte bosi ili u ljetnim sandalama), nošenje dugih hlača, čarapa i majica dugih rukava, obratiti pažnju na mjesta gdje se krećete, po mogućnosti hodajte po stazama, a izbjegavajte područja izvan staza. Zmije osjećaju vibracije koje nastaju hodanjem pa će se u većini slučajeva maknuti s našeg puta prije nego ih i zamijetimo. Primjerice, pri branju šparoga ili drugih plodova uputno je nositi rukavice i treba koristiti štap kojim možemo provjeriti područje gdje se krećemo, a ujedno ćemo povremenim lupkanjem o tlo zmiju na vrijeme upozorili na naš dolazak.
Potrebno je paziti da se ne staje na nepregledna mjesta i ne dodiruje rukama i treba provjeriti mjesto na kojemu ćemo sjediti. Ako se penjemo po stijenama, također se preporuča provjeriti da nema prisutnosti zmija. U jesen, kada padaju ljetne temperature treba obratiti pažnju na grane drveća i grmova pokraj kojih prolazimo zbog poskoka koji se u tom razdoblju sunčaju na njima.
Ako dođe do susreta sa zmijom, zmije ne treba dirati, uznemiravati, niti ih se smije ubijati već ih treba zaobići. Ugrizi zmija se događaju u situacijama, kada ljudi dođu u direktni kontakt sa zmijom, koja se tada obrambeno ponaša. Postoje takozvani suhi ugrizi kod kojih zmija ne ispušta otrov.
Podaci o ugrizima zmija
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se u svijetu dogodi oko 5.4 milijuna ugriza zmija, a od toga čak do 2.7 milijuna slučajeva rezultira otrovanjem. Oko 81 000 do 138 000 ljudi u svijetu umre svake godine od posljedica ugriza zmija, a prisutno je čak do 3 puta više amputacija i drugih oblika invaliditeta kao posljedica ugriza. Većina ovih pojava događa se u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.
Iako su na području Europe, ugrizi zmija su relativno rijetke pojave, mogu biti životno ugrožavajući. Ugrizi zmija se sve više događaju pri rekreacijskim i turističkim aktivnostima u ruralnim područjima. Poljoprivredne aktivnosti ne vežu se više za ugrize zmija u Europi zbog uvođenja mehanizacije i strojeva.
U trinaestogodišnjem periodu od početka 2000. godine do kraja 2012. godine, u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu liječeno je ukupno 54 bolesnika radi zmijskog ugriza. 70% svih pacijenata bilo je muškoga spola. Najviše ugriza dogodilo se u periodu od travnja do kolovoza, s vrhuncem u lipnju. Bolesnici su bili u dobi od 18 mjeseci do 73 godine, prosječno 35 godina stari. Među ovim pacijentima nije bilo smrtnih slučajeva.
U razdoblju od 2017. do 2021. godine broj osoba kod kojih je kao glavni uzrok hospitalizacije bio zabilježen toksični učinak zmijskog otrova iznosio je 127. Od toga je najveći broj ugriza bio zabilježen 2018. godine (40 ugriza), a tijekom 2021. zabilježeno je 24 ugriza zmije.
U periodu od 2005. do 2019. godine identificirana su 3 smrtna slučaja od ugriza zmije u Republici Hrvatskoj i to 2006., 2007. i 2013. godine. Dvije osobe su bile starije životne dobi (69 i 80 godina starosti), dok je jedna preminula osoba bila stara svega mjesec dana, a dvije od tri umrle osobe bile su muškog spola. Županije u kojima su se dogodili slučajevi ugriza zmije bile su: Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.
Što ako dođe do ugriza?
Otrovni zmijski ugrizi su medicinsko hitno stanje koje se mora odmah liječiti. Ako je došlo do ugriza bitno je ostati miran i priseban, ne trčati i ne paničariti, jer ćemo time izazvati brže širenje otrova po tijelu.
- Ako smo prepoznali da se radi o nekoj u Hrvatskoj prisutnih otrovnica, treba ugriženu osobu što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na brojeve 94 ili 112, radi primanja antidota.
- Do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno ležati ili sjediti. Imobilizirajte ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana, kako bi se onemogućilo pokretanje što usporava širenje otrova u limfni i krvni sustav. Ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje.
- Skinite prstenje i satove prije nego dođe do oticanja ekstremiteta.
- Pokrijte mjesto ugriza čistom, suhom oblogom.
- Označite rub otekline na koži.
NE činite ništa od sljedećeg:
- Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite liječničku pomoć.
- Nemojte primijeniti podvezivanje jer sprječava protok krvi i može uzrokovati nekrozu.
- Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način.
- Ne pokušavajte isisati otrov.
- Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu.
- Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.
- Nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen).
- Nemojte pokušati uhvatiti zmiju zbog rizika dodatnog ugriza.
- Ne pokušavajte zmiju uhvatiti, jer točna determinacija vrste nije potrebna, liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstven protuotrov.
Izvori: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, baza hospitalizacija
Fotografije. Dr. sc. Biljana Janev Hutinec
Korištena literatura:
Državni zavod za zaštitu prirode Hrvatske. Zmije u Hrvatskoj. 2008. https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/specificni-dokumenti/publikacije/brosure/Zmije_u_Hrvatskoj_brosura.pdf
Državni zavod za zaštitu prirode. Planinski žutokrug. 2004. https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/03_prirodne/monitoring_prog/FINAL%20Vipera%20ursinii%2010-15.pdf
Jelić D, Janev Hutinec B, Landeka N, Cvek M, Janev Holcer N. Postupanje s divljim zaštićenim kralježnjacima u urbanim sredinama. Zbornik radova seminara „DDD i ZUPP“. 2020.
Medicinski priručnik za pacijente
Brešić I. Otrovanje zmijskim otrovom na području Splitsko-dalmatinske županije 2009-2020. Diplomski rad. Medicinski fakultets Sveučilišta u Splitu
Poziv na razgovor – peračica laboratorijskog posuđa/čistačica
Na temelju Odluke Upravnog vijeća od dana 29. lipnja 2022. Klasa: 012-4/22-15/5, Urbroj: 381-15-22-9, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto peračice laboratorijskog posuđa/čistačice.
Za prethodno navedeno radno mjesto temeljem objavljenog natječaja pozivaju se kandidati na razgovor u četvrtak, 11. kolovoza 2022. godine prema rasporedu u pozivu.
Više o pozivu pogledajte ovdje.
Vizualizacija sekvenciranih SARS-CoV-2 uzoraka u RH
U okviru europskog plana pripravnosti za biološke prijetnje povezane s novim varijantama SARS-CoV-2 pod nazivom „inkubator HERA”, Republika Hrvatska je ojačala svoje nacionalne kapacitete za sekvenciranje cijelog genoma kako bi mogla pratiti pojavu i širenje novih varijanti SARS-CoV-2 virusa na svom području. U tu svrhu izrađen je i vizualizacijski alat koji koristi otvoreni kod Nextstrain projekta (Hadfield, James et al. “Nextstrain: real-time tracking of pathogen evolution.” Bioinformatics (Oxford, England) vol. 34,23 (2018): 4121-4123. doi:10.1093/bioinformatics/bty407).
Vizualizacijski alat prikazuje rezultate dobivene analizom sekvenci cijelog genoma SARS-CoV-2 koje su pohranjene u GISAID bazi SARS-CoV-2 sekvenci (Khare, Shruti et al. “GISAID’s Role in Pandemic Response.” China CDC weekly vol. 3,49 (2021): 1049-1051. doi:10.46234/ccdcw2021.255) te su iz tog razloga rezultati analiza i dodatni podaci prikazani na engleskom jeziku. Filterom smo odabrali one sekvence iz baze koje imaju visoku pokrivenost ili dubinu očitanja (eng. high coverage) i unesen datum uzorkovanja.
Analize su obavljene alatima sa Nextstrain platforme, a podaci će se ažurirati dva puta mjesečno kako bismo znanstvenoj i široj javnosti omogućili jednostavniji pristup rezultatima sekvenciranja. Vizualizacijskom alatu možete pristupiti OVDJE.
Na Svjetski tjedan dojenja 2022. ISTUPIMO ZA DOJENJE: educirajmo i pružimo podršku!
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje isključivo dojenje u prvih 6 mjeseci života, nakon čega slijedi nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do 2. godine djetetova života i nakon toga. Također, u svrhu učinkovite uspostave dojenja, ali i prevencije novorođenačkog morbiditeta i mortaliteta, SZO preporučuje početak dojenja što je ranije moguće, najbolje unutar prvog sata nakon poroda, rani „koža na kožu“ kontakt majke i novorođenčeta te smještaj novorođenčeta s majkom. SZO aktivno promiče dojenje kao najbolji izvor prehrane za dojenčad i malu djecu, promiče dojenje i potiče zemlje članice da povećaju napore usmjerene prema povećanju stope isključivog dojenja u prvih 6 mjeseci do najmanje 50% do 2025. godine.
Sve majke trebale bi dobiti odgovarajuću stručnu i praktičnu podršku pri uspostavi i rješavanju poteškoća s dojenjem. Pri tome značajnu ulogu ima stručno osoblje koje radi s obiteljima još od razdoblja trudnoće te pruža stručnu podršku i savjetuje o dojenju. Pružanjem stručne podrške obiteljima moguće je učiniti pozitivnu promjenu, promicati isključivo dojenje, dobrobiti dojenja za dojenčad, obitelji i gospodarstvo kao i djelovati na produljenje trajanja dojenja. Pandemija CoVID-19 te neophodne mjere suzbijanja bolesti imale su negativan utjecaj na pruženje stručne podrške dojenju; kroz smanjenje broja dostupnog zdravstvenog osoblja, ali i ograničavanje dostupnosti zdravstvenih usluga i usluga u zajednici. Kako bi se osigurale podršku dojenju unatoč mjerama za suzbijanje širenja bolesti brojne zemlje implementirale su inovativna rješenja uključujući e-savjetovanje i podršku.
Dojenje je jedno od najisplativijih ulaganja u budućnost. Brojne dobrobiti dojenja za zdravlje žena i djece kao i za pomoć nacionalnim gospodarstvima kroz niže troškove zdravstvene zaštite. Ipak, mnoga društva ne uspijevaju pružiti primjerenu podršku dojenju, i kao rezultat toga, prednosti dojenja većinom ostaju neiskorištene. S ciljem promicanja brojnih pozitivnih aspekata dojenja i unaprjeđenja zdravlja dojenjem, Svjetski savez za aktivno promicanje dojenja je u prvom tjednu mjeseca kolovoza 1992. godine pokrenuo inicijativu Svjetski tjedan dojenja. Od tada se ovaj događaj obilježava svake godine organizacijom brojnih aktivnosti promicanja dojenja diljem svijeta. Cilj Svjetskog tjedna dojenja je podizanje svijesti o važnosti dojenja te promicanje dojenja kao najzdravijeg odabira. Svake godine odabire se tema kojom se nastoji komunicirati neki od pozitivnih aspekata dojenja. Od 2016. godine ciljevi Svjetskog tjedna dojenja usklađeni su s Ciljevima Održivog razvoja, a 2018. godine Skupština Svjetske zdravstvene organizacije proglasila je Svjetski tjedan dojenja važnom strategijom za promicanje dojenja.
Ovogodišnji se Svjetski tjedan dojenja, #WBW2022, uz poruku ISTUPIMO ZA DOJENJE: educirajmo i pružimo podršku! fokusira se na jačanje kapaciteta svih dionika koji imaju ulogu u zaštiti, promicanju i podršci dojenju na različitim razinama društva. Ovi dionici čine tzv. topli lanac podrške dojenju (engl. Warm Chain). Osnaživanje kapaciteta sudionika u toplom lancu podrške dojenju kroz obrazovanje i preobrazbu postojećih sustava doprinijeti će stvaranju zdravstvenih ustanova koje su prilagođene dojenju, zajednica i radnih mjesta koja pružaju podršku kao i razvoju nacionalnih politika utemeljenih na dokazima.
Ciljevi Svjetskog tjedna dojenja 2022. su:
Informirati ljude o njihovim ulogama u podršci dojenju.
Povezati se s pojedincima i organizacijama kako bi stvorili topli lanac podrške dojenju.
Osigurati prijenos poruke važnosti dojenja u pravilnoj prehrani, sigurnosti hrane i smenjenju nejednakosti.
Poticati akcije osnaživanja kapaciteta dionika za promjene.
U Republici Hrvatskoj, u sklopu projekta Živjeti zdravo, potičemo stvaranja okruženja koja promiču očuvanje zdravlja pripanika svih dobnih skupina. Tako smo, u svrhu stvaranja okruženja koja potiču dojenje i očuvanje zdravlja djece i majki te pružanja podrške dojenju, kroz aktivnosti nabave jednobraznih, oglednih setova opreme za uređenje po jedne hodačke staze i po jednog parka u svakoj županiji Republike Hrvatske, svaku hodačku stazu i park Živjeti zdravo opremili stolićem i klupom za prematanje i dojenje koji su prilagođeni potrebama majki i dojilja. Kako bismo osigurali da poruka o važnosti dojenja stigne do što je moguće većeg broja ljudi, u prvom tjednu listopada svake godine obilježava se Nacionalni tjedan dojenja. U ovom tjednu pozivamo sve obitelji da se uključe u nacionalne aktivnosti promicanja dojenja u svrhu očuvanja cjeloživotnog zdravlja.
Svjetski dan hepatitisa 2022
Svjetski dan hepatitisa (engl. World Hepatitis Day) obilježava se svake godine 28. srpnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.
Virusni hepatitisi u svijetu
Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C, još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu inicijativu uvrstila je među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti, a u suradnji sa Svjetskim savezom za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) kampanji je dodjeljen slogan HEPATITIS NE MOŽE ČEKATI!“ (engl. HEP can’t wait!), u kojoj se pažnja usmjerava na potrebu ubrzanja napora za eliminaciju hepatitisa, koji su posebno usporeni tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Hepatitisi su još uvijek globalni javnozdravstveni izazov jer svakih 30 sekundi u svijetu jedna osoba izgubi život od posljedica bolesti povezanih s hepatitisom. Više od 1.1 milijun života izgubljen je svake godine zbog posljedica zaraze hepatitisom B i C. Na virusne hepatitise B i C stavlja se poseban naglasak budući da pripadaju takozvanim „tihim bolestima“ odnosno bolestima koje dugo vremena teku bez prepoznatih simptoma. Dugotrajna, neliječena infekcija može uzrokovati teška oštećenja jetre i zdravlja. Hepatocelularni karcinom kao posljedica neliječene bolesti u stalnom je porastu, a većina se otkrije u fazi prekasnoj za uspješno liječenje. Testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti. U doba pandemije bolesti COVID-19 testiranja na hepatitise smanjena su za oko 60% te danas, ukupno u svijetu, čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog statusa. Trenutna situacija značajno negativno utječe na dostizanje globalnih ciljeva SZO za eliminaciju hepatitisa do 2030. godine.
Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %), no učestalost je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 29 % do 65 % (ovisno o uzorku i dizajnu istraživanja). Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C.
Prema podacima registra zaraznih bolesti na temelju prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 67 oboljelih od hepatitisa B i 165 oboljelih od hepatitisa C. U 2020. i 2021. godini najvjerojatnije uslijed aktivnosti usmjerenih na prevenciju pandemije COVID-19 zabilježeno je manje slučajeva hepatitisa B i hepatitisa C nego prethodnih godina (godišnje 23 slučaja hepatitisa B i 103 odnosno 81 slučaj hepatitisa C). U prvih šest mjeseci 2022. godine, zabilježene su dvije osobe oboljele od hepatitisa B, a od hepatitisa C osam osoba.
Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.
U Republici Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Javlja se kao pojedinačni slučajevi bolesti ili manje epidemije. Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježeno je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 96 odnosno 47 oboljelih od hepatitisa A u sklopu epidemije koja se iz Europe proširila u Hrvatsku, kada se značajan udio oboljelih zarazio spolnim putem među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). U 2022. godini su se također pojavila grupiranja oboljelih od hepatitisa A, kada je zabilježeno nešto više od 100 oboljelih u prvoj polovini godine. U sadašnjoj epidemiji hepatitisa A dio oboljelih se zarazio zaraženom hranom, a dio spolnim kontaktima (među MSM populacijom) s oboljelim osobama. Hepatitis E bilježi se sporadično, do pet oboljelih godišnje, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.
Aktivnosti u Hrvatskoj povodom obilježavanja Svjetskog dana hepatitisa
Provodi se Nacionalna javnozdravstvena edukativna kampanja „Hepatitis ne može čekati!“ namijenjena zdravstvenim djelatnicima i osobama u riziku od izloženosti te općoj populaciji oglašavanjem plakatima u domovima zdravlja i drugim zdravstvenim ustanovama, zavodima za javno zdravstvo, ustanovama socijalne skrbi, udrugama i sl. te promoviranjem putem internetskih platformi i društvenih mreža s ciljem poboljšavanja povezivanja zdravstvenog sustava i ljudi koji su bili izloženi rizicima od zaraze virusnim hepatitisima ili žive s hepatitisom, a da toga nisu svjesni. Sukladno preporukama SZO-a, kampanjom želimo utjecati na uspješnu i pravovremenu dijagnostiku te povezivanje sa zdravstvenom skrbi.
Aktivnosti kampanje:
– Promocija platforme www.volimzdravlje.hr za E-UČENJE koja sadrži online edukacije iz područja hepatitisa
– Promocija prve hrvatske mobilne aplikacije Sve o hepatitisu i internetske platforme www.hepatitis.hr
– Stručni simpozij povodom Svjetskog dana hepatitisa koji se održavao 08.7.2022. godine u velikoj predavaoni HLZ, Šubićeva 9, u organizaciji Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa Ministarstva zdravstva RH, Sekcije za virusni hepatitis Hrvatskog društva za infektivne bolesti HLZ-a i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ)
– Distribucija stručnih sadržaja za zdravstvene djelatnike na više od 210 adresa zdravstvenih institucija u Hrvatskoj u sklopu novog izdanja HIVhep godišnjaka za zdravstvene djelatnike u svrhu stručne medicinske edukacije i i doedukacije iz područja prevencije, dijagnostike i liječenja virusnih hepatitisa.
– Uključivanje partnera u promicanju javnozdravstvene kampanje svjesnosti o virusnim hepatitisima– Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Grad Zagreb i dr.
– Besplatno, anonimno i brzo testiranje na hepatitis C iz oralne tekućine– dostupno tijekom cijele godine u sklopu rada CheckPoint centra Zagreb (s rezultatom za 20 minuta), te rada Centara za anonimno i besplatno testiranje u Zavodima za javno zdravstvo i HZJZ-a , dijagnostičke ambulante Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Zagreb i drugih centara dostupnih u Tražilici zdravstvenih usluga mobilne aplikacije Spolno zdravlje. Za informacije o rizicima, testiranju i liječenju te pitanjima u vezi Vašeg zdravlja možete se obratiti i svom izabranom liječniku obiteljske medicine ili online savjetovalištu u sklopu aplikacije Sve o hepatitisu u obrascu Pitaj stručnjaka
– Provođenje i promocija pilot projekta Poboljšanje povezivanja sa skrbi osoba oboljelih od hepatitisa C u Hrvatskoj s ciljem poboljšanja dostupnosti i ishoda liječenja hepatitisa C među osobama koje koriste droge i kojima je dijagnosticiran hepatitis C, kroz organiziranje aktivnosti aktivnijeg pristupa i pomoći za uključivanje u liječenje i skrb za populacije u povećonom riziku za infekciju.
Nositelji nacionalne kampanje su Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa – HUHIV i Hrvatsko društvo za bolesti jetre „Hepatos“ uz potporu Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Aktivnosti podržavaju i brojne druge institucije i partneri.
Više o kampanji možete pročitati ovdje.
Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2021. godine
Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2021. godine možete vidjeti ovdje:
Porodi 2021. (PDF, 518.7 KB)
Ozljede u Republici Hrvatskoj u 2020. godini
Ozljede predstavljaju važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i svijetu zbog visokog udjela u ukupnoj smrtnosti i pobolu.
U publikaciji “Ozljede u Republici Hrvatskoj” prikazan je mortalitet i morbiditet od ozljeda u Hrvatskoj po spolu, dobi i geografskoj distribuciji. Osim toga, publikacija sadrži i kratki dio u kojem su prikazani osnovni pokazatelji veličine problema u svijetu u svrhu usporedbe i boljeg razumijevanja važnosti ozljeda.
Publikaciju možete preuzeti ovdje.
Nova cijena PCR testa u HZJZ
Od dana 25. srpnja 2022. godine, odlukom Upravnog vijeća, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na snagu stupa nova cijena PCR testiranja na SARS-CoV-2 koje se pruža na zahtjev pravnih i fizičkih osoba. Nova cijena se odnosi isključivo na testiranje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
- Test na SARS-Cov-2 RT-PCR – jedinična cijena 276,56 kn
*Navedena cijena ne primjenjuje se pri testiranju na uputnicu izdanu od strane liječnika
Natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno i određeno vrijeme
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/3-22-19 od dana 12. srpnja i Odluke Upravnog vijeća Klasa: 012-4/22-15/5, Urbroj: 381-15-22-9 od 29. lipnja 2022., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje JAVNI NATJEČAJ za prijam u radni odnos na neodređeno i određeno vrijeme.
Više o natječaju pogledajte ovdje.
Natječaj za uključivanje novih škola u mrežu koja promiče zdravlje SHE
Natječaj je zatvoren. Rezultati natječaja objavljeni su na poveznici:
Objava rezultata Natječaja za uključivanje odgojno-obrazovnih ustanova u Mreže škola „SHE” – AZOO
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Agencija za odgoj i obrazovanje
Uloga je mreže SHE (Schools for Health in Europe Network Foundation) djelovati kao europska platforma za promicanje zdravlja u školama pružajući informacije, potičući istraživanja, dijeleći dobru praksu, ekspertizu i vještine, kontinuirano zagovarajući zdravlje u školama, potičući zajedničku suradnju zdravstvenog i obrazovnog sektora te potičući razvijanje i implementaciju nacionalnih politika i promicanja zdravlja u školama.
Nova platforma hrvatske mreže škola koje promiču zdravlje u srednjoškolskom obrazovanju (SHE) do sada je uspostavljena u 11 srednjih škola u Republici Hrvatskoj.
Promicanje zdravlja u školama možemo opisati kao „bilo koju aktivnost koju poduzimamo da bismo unaprijedili i zaštitili zdravlje svih unutar školske zajednice“. Promicanje zdravlja u školama uključuje zdravstveno obrazovanje koje se podučava u razredu, no ono uključuje i napore za stvaranjem zdrave školske okoline, školske politike i nastavnog plana i programa. Promicanje zdravlja u školskom okruženju je pristup cijele škole i uključuje više od škole koja provodi aktivnosti promicanja zdravlja. Škola koja promiče zdravlje bavi se zdravljem i blagostanjem na sustavni i integrirani način prema pisanom planu ili politici škole.
Sve o natječaju i kako se prijaviti nalazi se na poveznici: Natječaj za uključivanje novih škola u mrežu škola koje promiču zdravlje – AZOO
Natječaj će završiti kad se popune raspoloživa mjesta, a najkasnije do 25. srpnja 2022. godine.
Pokretanje pilot-projekta europskog prostora za zdravstvene podatke: u smjeru novih mogućnosti za zdravstvena istraživanja u Europi
Europska komisija objavila je svoju odluku da imenuje konzorcij koji predvodi francusko središte zdravstvenih podataka (French Health Data Hub) za uspostavu pilot-projekta europskog prostora za zdravstvene podatke. Ovaj će projekt imati za cilj potaknuti zakonodavne rasprave oko nacrta uredbe koju je Europska komisija predložila 3. svibnja o europskom prostoru za zdravstvene podatke. Pobjednički konzorcij okupit će šesnaest partnera iz deset europskih zemalja. Njegov će cilj biti rješavanje izazova koji prate pristup zdravstvenim podacima diljem EU-a, kao i otvaranje novih perspektiva istraživanja i inovacija.
Kao pobjednik poziva za dostavu prijedloga koji je Europska komisija objavila krajem 2021., konzorcij će u rujnu započeti s izgradnjom prve verzije budućeg europskog prostora za zdravstvene podatke
Europska komisija je od 2019. godine razvoj europskog prostora za zdravstvene podatke prepoznala kao jedan od prioriteta europske zdravstvene politike. Komisija je već uspostavila nekoliko preliminarnih instrumenata. Sada je cilj prijeći s rasprave na provedbu na temelju poziva na dostavu prijedloga u okviru programa EU4Health, kako bi se uspostavio pilot-projekt europskog prostor za sekundarnu upotrebu zdravstvenih podataka. Kao što je izjavio dr. Petr Holub, izvršni direktor istraživačke infrastrukture za biobanke i biomolekularne resurse BBMRI-ERIC, “ovaj pilot-projekt važan je pokušaj da se spoje nacionalna tijela za izdavanje podataka, te javnozdravstvene i zdravstvene istraživačke infrastrukture, kako bi se omogućilo povezivanje i integracija podataka između izvora podataka u ekosustavu europskog prostora za zdravstvene podatke. Ovaj je pilot-projekt važan prvi korak koji će omogućiti praktičnu provjeru valjanosti koncepta.”
Preliminarna verzija bavit će se glavnim izazovima koji prate pristup zdravstvenim podacima u Europi za dobrobit svih građana
Kao što je naglasila gđa. France Nivelle, glavna predstojnica ureda za komunikaciju i sadržaj europske istraživačke infrastrukture eBrains, „ono što je vrlo važno jest iskoristiti bogatstvo zdravstvenih podataka koji su danas rascjepkani diljem Europe, a istraživanja nemaju cjelovit pristup tim podacima važnima za znanost ”. Doista postoje brojne prepreke, kao što su naglasili partneri konzorcija poput finske platforme Findata ili mađarske nacionalne opće uprave za bolnice. Kvaliteta podataka, kašnjenja u pristupu podacima, nedostatak interoperabilnosti ili nejasni pravni okviri izazovi su koje treba rješavati primjenom zajedničkih pravila, kako bi se istraživačima omogućilo jednostavno i brzo prepoznavanje dostupnih podataka i pristup istima.
Partneri konzorcija dijele jasnu viziju o tome što bi se konkretno moglo učiniti s budućim europskim prostorom za zdravstvene podatke. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) navodi mogućnost provođenja istraživačkih projekata puno šireg opsega, što će imati snažnu dodanu vrijednost za manje zemlje EU-a koje nemaju uvijek dovoljno podataka za pokretanje znanstvenih projekata. Europski prostor za zdravstvene podatke također će omogućiti rješavanje specifičnih patologija, posebice kada je riječ o rijetkim bolestima. Danska uprava za zdravstvene podatke naglašava da u zemlji veličine Danske količina dostupnih podataka o rijetkim bolestima nije dovoljna za provedbu istraživačkih projekata. Zahvaljujući radu konzorcija prikupljat će se podaci o dijagnostici i liječenju diljem Europe, što će, kako ističu predstavnici baze znanja o rijetkim bolestima Orphanet, “osigurati jasnu sliku rijetkih bolesti”
Europski prostor za zdravstvene podatke podržat će implementaciju budućih zdravstvenih politika na europskoj razini. Prema riječima dr. Nienke Schutte, istraživačice belgijskog instituta za zdravlje Sciensano, „da biste maksimalno iskoristili potrošnju u zdravstvu i ulaganja u zdravstvo na razini EU-a kao i na nacionalnoj razini, potrebno je proaktivno, operativno i strateško odlučivanje na temelju pouzdanih i ažuriranih podataka”. Gđa. Hanna Tolonen, potpredsjednica Odjela za javnozdravstveno praćenje i izvješćivanje Europskog udruženja za javno zdravstvo (EUPHA) također pozdravlja osnivanje “snažne baze dokaza za prepoznavanje, razvoj i zagovaranje učinkovitih preporuka politike”, kao podršku misiji EUPHA-e. Nadalje, za dvije europske agencije uključene u konzorcij, europski prostor za zdravstvene podatke predstavljat će nezamjenjiv alat za donošenje odluka temeljenih na stvarnim podacima: Europska agencija za lijekove (EMA) naglašava važnost stvarnih dokaza koji podupiru donošenje odluka o razvoju, odobrenju i nadzoru lijekova, dok ga Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) vidi kao alat za prevenciju i kontrolu prijetnji europskim građanima od zaraznih bolesti.
U tom kontekstu, konzorcij je također zainteresiran za nove mogućnosti koje donosi umjetna inteligencija, kao što je naglasila norveška uprava za e-zdravlje, u cilju potpune iskoristivosti dostupnih europskih zdravstvenih podataka i poboljšanja dijagnostike i prevencije.
Naposljetku, europski prostor za zdravstvene podatke uključit će se u ambiciozne opsežne projekte za dobrobit istraživačkih i zdravstvenih politika, kao što je inicijativa “1+ Million Genome Initiative”, podržana infrastrukturom ELIXIR, čiji je cilj omogućiti siguran pristup genomici i odgovarajućim europskim kliničkim podacima.
Za dvije godine cilj konzorcija bit će postaviti konkretne temelje za budući europski prostor za zdravstvene podatke
Konzorcij će imati zadatak razviti i implementirati mrežu platformi izvora podataka, zvanih čvorovi, povezivanjem nacionalnih platformi zemalja sudionica, te procijeniti izvedivost, interes i kapacitet za implementaciju takve infrastrukture pa području čitave Europske unije. Rad nove infrastrukture bit će stavljen na probu kroz konkretne slučajeve primjene u svrhu istraživanja. Cilj je demonstrirati potencijal transnacionalne ponovne uporabe zdravstvenih podataka za potrebe istraživanja, inovacija, razvoja propisa i politika te, u konačnici, personaliziranu zdravstvenu skrb.
Dana 3. svibnja 2022. Europska komisija predstavila je svoj nacrt uredbe s ciljem stvaranja europskog prostora za zdravstvene podatke, o kojem će se raspravljati u Europskom parlamentu i Vijeću EU-a paralelno s implementacijom pilot-projekta.
Za više informacija:
prethodno priopćenje za medije o kandidaturi: https://www.health-data-hub.fr/sites/default/files/2022-03/20220129-EHDS2Pilot-JointPressRelease-En.pdf
Objavljena nova publikacija EMCDDA-a o potrebama raseljenih Ukrajinaca povezanim s rješavanjem problema s drogom
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) objavio je dana 18. srpnja 2022. godine publikaciju o trendovima u pogledu odaziva i spremnosti u rješavanju potreba raseljenih Ukrajinaca s problemima povezanima s drogom u zemljama EU-a koje graniče s Ukrajinom.
Više informacija možete pronaći na poveznici:
https://www.emcdda.europa.eu/publications/ad-hoc-publication/emcdda-trendspotter-briefing-ukraine_en
Svjetski dan biciklista – 16.07.2022.
„Kada vidim odraslog čovjeka na biciklu,
znam da postoji nada za spas čovječanstva“
H.G.WELLS
Svake godine, 16. srpnja, obilježava se svjetski dan biciklista. Bicikl je jedan od najboljih, najjeftinijih i najpristupačnijih prijevoznih sredstava. Neki ga koriste radi rekreacije, ali sve je više onih kojima je bicikl postalo glavno prijevozno sredstvo do posla.
Vožnja bicikla je idealan način tjelesne aktivnosti koja ima izvrstan utjecaj na kardiovaskularni sustav i povećanje tjelesne spremnosti. Redovita vožnja biciklom rezultira kardiovaskularnim, mišićnim i metaboličkim prilagodbama koje povećavaju radni kapacitet i izdržljivosti s pozitivnim učinkom na srčanu frekvenciju i regulaciju krvnoga tlaka. Osim koristi za zdravlje vožnja biciklom također predstavlja jedan od načina provođenja politike održivog razvoja te zaštite okoliša. Jedan od segmenata održivog razvoja je i potreba korištenja transportnih sredstava koja, u što manjoj mjeri, vrše emisiju štetnih plinova. Korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva idealan je način da, kao pojedinci, provodimo gore navedene programe i da se radi toga s pravom osjećamo društveno korisnim, što bi trebao biti put kao osjećaju punog životnog zadovoljstva. U današnje vrijeme poskupljenja goriva ne smije se zanemariti i financijski aspekt korištenja bicikla. U Europi biciklistički transport predstavlja ravnopravni čimbenik javnog prometa. U Hrvatskoj se, kroz aktivnosti lokalne zajednice i nevladinih udruga poduzimaju sve veće inicijative da bicikl postane važan način svakodnevnog transporta. Sve je veći broj uređenih biciklističkih staza, a bicikl postaje i važan dio turističke ponude. Kako ne bi došlo do porasta neželjenih posljedica, posebice u prometu, biciklisti nužno moraju poštivati prometne propise, koristiti kacige, a lokalna zajednica nastaviti sa uređenjima staza namijenjenih biciklistima.
Vozimo oprezno i poštujmo ostale sudionike u prometu.