Svjetski dan hipertenzije – 17. svibnja 2022. – „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“

Svjetski dan hipertenzije obilježava se od 2005. godine kada ga je inicirala Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije. Od tada se obilježava svake godine s ciljem podizanja svijesti, informiranja i edukacije opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.

Ove godine obilježavanje se odvija pod sloganom „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“ te je naglasak stavljen na borbu protiv niske stope svjesnosti diljem svijeta, posebno u područjima niskog do srednjeg dohotka, kao i na informiranje o preciznim metodama mjerenja krvnog tlaka.

Podizanje svjesnosti o hipertenziji i kontrola krvnog tlaka pokazali su se još važnijima u vrijeme COVID-19 pandemije. Budući da je povišeni krvni tlak u bolesnika s COVID-19 povezan s većom učestalošću loših ishoda i smrtnosti, kontrola hipertenzije izrazito je važna.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak > 140/90) je tiha podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 1.28 milijardi odraslih osoba u dobi 30-79 godina, na razini svijeta ima hipertenziju.1 Hipertenzija je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, posebice koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju.2 Prema procjenama, 18 % svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9.4 milijuna ljudi).

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40,0 % slučajeva, umrlo je ukupno 22 817 osoba, od čega 13 106 žena i 9711 muškaraca. Prema rezultatima projekta EUROSTAT „Morbidity Statistics“, podaci za Hrvatsku u 2017. pokazali su da od hipertenzivnih bolesti boluje 1 283 437 stanovnika, odnosno 31,1 % ukupnog broja stanovništva (prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku za 2017. godinu).3

Hipertenziju je potrebno liječiti, uglavnom lijekovima koji smanjuju krvni tlak, kako bi se smanjio rizik od navedenih ozbiljnih ishoda. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.

Nažalost, gotovo 50 % osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove i ne mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75 % populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Glavni problem tako loše kontrole hipertenzije predstavlja to što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni krvni tlak. Naime, mjerenje krvnog tlaka je osnova u postavljanju dijagnoze i praćenju učinka terapije. Stoga je i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hipertenzije „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“. Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Svjetska liga za hipertenziju preporučuje da svatko izmjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.

Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:

  • smanjenjem unosa soli
  • uravnoteženom pravilnom prehranom
  • prestankom pušenja
  • izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
  • redovitom tjelesnom aktivnosti
  • održavanjem normalne tjelesne težine.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 % hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20 % i pretilost za oko 30 % svih hipertenzija.

COVID-19 i HIPERTENZIJA

Kao odgovor na globalnu opasnost od koronavirusa (COVID-19), vodstvo Svjetske lige za hipertenziju sastavilo je smjernice za osobe s povišenim krvnim tlakom.

Budući da su starije osobe i osobe s komorbiditetima znatno ranjivije te su u većem riziku od ozbiljnih posljedica, uključujući smrt, posebnu pozornost trebaju obratiti prevenciji.

Za osobe s hipertenzijom vrijede opće preporuke za sprječavanje širenja koronavirusa – redovno pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja lica (očiju, nosa i usta), kihanje i kašljanje u maramicu ili u unutarnji dio ruke (lakta), održavanje higijene, održavanje socijalne distance i razmaka te izbjegavanje kontakta s osobama koje imaju simptome COVID-19 infekcije.

Ipak, postoje i posebne upute kojih bi se osobe s hipertenzijom trebale pridržavati za zaštitu od virusa COVID-19:

  • Nastaviti uzimati lijekove za krvni tlak kako je i propisano.
  • Ako je moguće, mjeriti krvni tlak kod kuće, ali ne mijenjati vlastitu terapiju bez prethodne konzultacije s liječnikom.
  • Piti dovoljno tekućine.
  • Biti tjelesno aktivan – šetnje izvan kuće i slični oblik rekreacije je nužan u vrijeme kad više vremena provodimo kod kuće.

Također, tu su i upute za posebno rizične skupine:

  • Osobe starije od 60 godina imaju povećan rizik od težih ishoda bolesti COVID-19, ali i od hipertenzije.
  • Oni koji su ranije imali bolest srca, moždani udar ili bolest bubrega moraju nastaviti primati propisanu terapiju, pridržavati se svih sigurnosnih uputa i, ako je potrebno, potražiti liječničku skrb.
  • Osobe s dijabetesom i visokim kolesterolom također se moraju pridržavati uputa i uzimati lijekove onako kako im je propisano. Trebaju obratiti pozornost na dovoljan unos tekućine i na tjelesnu aktivnost.
  • U posebnom riziku su osobe s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, astmom te bivši i trenutni pušači. Oni trebaju biti posebno oprezni i osjetljivi na pojavu i pogoršanje pojedinih simptoma, posebno onih vezanih za pluća poput kratkoće daha ili kašlja te u tom slučaju odmah potražiti liječničku pomoć.

Preuzmite informativni letak i infografiku.

[1] Improving hypertension control in 3 million people: country experiences of programme development and     implementation. Geneva: World Health Organization; 2020. Licence:CC BY-NC-SA 3.0 IGO. https://apps.who.int/iris/rest/bitstreams/1311822/retrieve
[2] https://www.paho.org/en/events/world-hypertension-day-17-may-2021
[3] https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2022/03/Rezultati-projekta-EUROSTAT-Morbidity-Statistics-Rezultati-za-Hrvatsku.pdf

Međunarodni dan obitelji 2022. g.

Tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća, Ujedinjeni narodi počeli su posvećivati posebnu pozornost pitanjima vezanima za obitelj. 1983. g. je Povjerenstvo za socijalni razvoj, temeljem preporuka Ekonomskog i socijalnog vijeća, zatražilo od glavnog tajnika u svojoj rezoluciji o ulozi obitelji u procesu razvoja (1983/23) intenzivnije napore na promicanju svijesti o problemima i potrebama obitelji među donositeljima odluka i u javnosti, kao i o učinkovitim načinima zadovoljavanja ovih potreba. Nakon brojnih rezolucija Ekonomskog i socijalnog vijeća i u koordinaciji s ostalim međunarodnim organizacijama, Opća skupština Ujedinjenih naroda je 1990. godinu proglasila Međunarodnom godinom obitelji, a od 1993. g. se 15. svibnja svake godine obilježava kao Međunarodni dan obitelji. Ovaj dan pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima koja se odnose na obitelj i proširivanje znanja o društvenim, ekonomskim i demografskim procesima koji utječu na obitelji.

Dana 25. rujna 2015. g., 193 države članice Ujedinjenih naroda jednoglasno su usvojile Ciljeve održivog razvoja. Politike i programi usmjereni na obitelj su od vitalnog značaja za postizanje mnogih od ovih ciljeva. Cilj ovogodišnje teme, “Obitelji i urbanizacija”, jest promicanje svijesti o važnosti održivih urbanih politika prilagođenih obitelji. Urbanizacija je jedan od najvažnijih megatrendova koji oblikuju naš svijet te život i svakodnevicu obitelji diljem svijeta. Održiva urbanizacija povezana je s postizanjem nekoliko ciljeva održivog razvoja, kao što su iskorjenjivanje siromaštva, zdrav život i blagostanje, sigurnost i uključivost u gradovima i ostalim naseljima te smanjenje nejednakosti.

Poziv na razgovor – viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je dana 6. travnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos za radno mjesto viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.

Više pogledajte ovdje.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. (18. tjedan)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2021./2022., zaključno s 8. svibnja 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 5 990 prijava oboljelih od gripe, od čega je 74 prijava stigla u 18. tjednu 2022. godine. Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, osim iz Splitsko-dalmatinske i Virovitičko-podravske županije (grafikon 1).

Grafikon 1. Broj prijava oboljelih od gripe prema županijama, 18. tjedan, sezona 2021./2022.

Najveća kumulativna stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj županiji (691,3), a slijedi ih Šibensko-kninska županija (628,7) (grafikon 2).

Grafikon 2. Kumulativna stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2021./2022. na dan 8.5.2022.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3).

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. na dan 8.5.2022.

Nakon sezone gripe 2020./2021. u kojoj nije laboratorijski potvrđen niti jedan slučaj gripe, ove sezone bilježimo oboljele gripe u broju koji je niži u odnosu na sezone gripe prije pandemije (grafikon 4).

Grafikon 4. Tjedno kretanje prijava gripe u zadnjih pet sezona gripe u Hrvatskoj

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena tri smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 18. tjednu bilo je 2,95 % uzoraka pozitivnih na gripu, i to isključivo virus gripe tip A. U svim subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A potvrđen je virus A/H3N2.

Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.

 

Hrvatski dan šećerne bolesti

Hrvatski sabor 9.ožujka 2022. donio je Odluku o proglašenju 14. svibnja »Hrvatskim danom šećerne bolesti« (NN 32/2022, (388), odluka, 11.3.2022.). Odluka je donesena na inicijativu Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora u cilju jačanja svijesti te provođenja dodatnih preventivnih aktivnosti i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću u RH. Hrvatski dan šećerne bolesti posvećen je svim oboljelima, njihovim obiteljima, te zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima koji su direktno i indirektno uključeni u proces liječenja ove kronične bolesti ali i svima onima koji promjenom svojih stilova života mogu utjecati na to da šećernu bolest izbjegnu ili je barem odgode neko vrijeme, a u slučaju da se je ipak razvila, na vrijeme otkriju. Od ove godine tako u Hrvatskoj svakih 6 mjeseci obilježavamo dan šećerne bolesti, 14.svibnja i 14.studenog a ova godina značajna je i po 100-toj godišnjici od prve uspješne primjene inzulina u ljudi.

Šećerna bolest u svijetu

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 783 milijuna do 2045. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 6.7 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 5 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima od velike su važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti. Dijabetes u Hrvatskoj i svijetu

Šećerna bolest u Hrvatskoj

Prema CroDiab Registru, u RH je 2021. registrirano 323.351 osoba s dijabetesom (10.21% osoba dobi 20+), a uz još 40 % nedijagnosticiranih ukupni broj oboljelih se procjenjuje na preko 500 000 te je u 2021. evidentirano 45.532 osobe s novootkrivenom šećernom bolešću. Dijabetes je vodeći uzrok smrti 8.2% ukupno umrlih osoba, i nalazio se na 3. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2020. godini.

Šećerna bolest u doba pandemije

Šećerna bolest povezana je s povećanim rizikom teške bolesti te višom smrtnošću u oboljelih od COVID-19. Svjetski podaci tako navode i do 2.4x veći rizik od teške infekcije i do 3x veći rizik od smrti u osoba s dijabetesom a istraživanja provedena u RH ukazuju na sličnu situaciju.

Dodatni izazov u doba pandemije predstavlja i osiguravanje uobičajene i neophodne zdravstvene zaštite kroničara. Analize ukazuju da kao rezultat pandemije osobe sa šećernom bolešću imaju reducirane kontakte s svojim liječnicima, što dovodi do smanjene kvalitete zdravstvene zaštite i smanjene adherencije liječenju, samokontrole, redovite tjelesne aktivnosti i pridržavanja prehrambenih smjernica. Više je akutnih komplikacija bolesti, a kao posljedica pogoršanje regulacije u budućnosti se mogu očekivati još učestalije kronične komplikacije bolesti.

Rizični čimbenici

Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):

  • pojačano žeđanje
  • učestalo mokrenje
  • pojačana glad
  • umor
  • zamućen vid
  • usporeno cijeljenje rana
  • smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

Procijenite svoj rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2

Dob ili genetsku predispoziciju ne možete promijeniti. Međutim, na Vama su ostali čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje. Informirajte se koliki je Vaš rizik i  kako ga smanjiti pomoću upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2.

Godišnja dijabetička kontrola

Ako imate šećernu bolest važno je redovito ići na kontrole kod liječnika, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku ne daju simptome no upravo ih je tad važno otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama liječnik dobije uvid u Vaše zdravstveno stanje i može znati treba li Vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi liječnik, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu jer se tako dobije kompletna slika Vašeg zdravstvenog stanja. Ako Vi ili netko od Vaših bližnjih imate šećernu bolest obavezno pročitajte letak godišnja dijabetička kontrola i ako ove godine nije provedena, napravite je.

 

Međunarodni dan medicinskih sestara 2022.

Na dan 12. svibnja globalno se obilježava Međunarodni dan sestrinstva – medicinskih sestara/medicinskih tehničara. Kako je poznato, dan obilježavanja odabran je zbog datuma rođenja i sjećanja na čuvenu Florence Nightingale (1820-1910), utemeljiteljicu modernog sestrinstva, a koja je „sestrinsku slavu“ stekla, između ostalog, radeći godinu i pol dana u britanskoj vojnoj bolnici tijekom Krimskog rata (1853-56).

Obilježavanje ovog dana organizira još od 1974. godine Međunarodno vijeće medicinskih sestara (International Council of Nurses), asocijacija koja ove godine slavi 120. godišnjicu, a okuplja više od 130 nacionalnih udruga među kojima je i Hrvatska udruga medicinskih sestara. Slogan obilježavanja i ove godine ima isti početni dio: medicinske sestre – glas koji vodi, uz nastavak i osnovnu temu: ulaganje u sestrinstvo i poštivanje prava u ostvarivanju zdravlja za sve. Želja je time usmjeriti pažnju prema potrebi da se zaštiti, pruži podrška i naglasi važnost investiranja u sestrinsku profesiju što bi ojačalo i zdravstvene sustave u cjelini.

Sestre se i dalje suočavaju s nedaćama Covid-19 pandemije i dalje pokazuju posvećenost poslu, ne odustaju pred izazovima, iako borba u takvoj radnoj okolini može ugroziti i njihove živote. Kroz proteklo pandemijsko razdoblje za svoj su rad doživjele dodatnu pohvalu javnosti, povećala se prepoznatljivost i važnost njihove uloge u društvu, no ipak za sada nisu toliko osjetile i neka ozbiljnija ulaganja u svoju struku od strane vlada i zdravstvenih sustava. Tako da je događaj obilježavanja njihovog dana ujedno prilika i poziv da vlade, zdravstveni sustavi, dodatno investiraju u obrazovanje, povećaju njihovo zapošljavanje, osiguraju pozitivno i sigurno radno okruženje, primjerene plaće, omoguće jednakost spolova kao i da značajnije uključe medicinske sestre u odlučivanje na svim razinama i o svim pitanjima u svezi zdravlja i zdravstvene zaštite.

Naglašava se kako sestrinstvo može biti rješenje za problem globalno i stalno rastućih zdravstvenih potreba stanovništva. Ulaganjem u sestrinsku radnu snagu moguće je obnoviti, preobraziti i ojačati same zdravstvene sustave radi postizanja zdravstvene pravednosti. Investiranjem u sestrinstvo i poštivanjem prava moguće je učiniti da medicinske sestre budu još snažnije, otpornije, spremnije kao i zadovoljnije pri suočavanju s budućim izazovima.

Europski prevencijski kurikulum

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama objavio je publikaciju:Europski preventivni kurikulum: priručnik za donositelje odluka i donositelje politika o znanstveno utemeljenoj prevenciji zlouporabe sredstava ovisnosti

Ovaj je priručnik razvijen s primarnom svrhom pružanja specifičnih referentnih materijala za tečajeve Europskog preventivnog kurikuluma (EUPC). Služi i za općenitiji uvod u prevencijsku znanost, a posebno u znanstveno utemeljene intervencije. Kurikulum za trening razviijen je u okviru Europskog  projekta pod nazivom UPC-Adapt, koji je sufinancirala Europska komisija (projekt broj JUST-2015-AG-DRUG).

Hrvatsko izdanje adaptirao Laboratorij za prevencijska istraživanja (PrevLab), Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2020.

Prvi put objavljeno na engleskom jeziku kao European Prevention Curriculum: a handbook for decision-makers, opinion-makers and policy-makers in science-based prevention of substance use, Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama.
© Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama, 2019.

Prevela Biserka Tomljenović.

Distribucija je dopuštena pod uvjetom da je naveden izvor.

Tisak: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Europski prevencijski kurikulum možete preuzeti ovdje

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, diplomirani inženjer prehrambene tehnologije ili biotehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju

Na temelju  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 6. travnja 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, diplomirani inženjer prehrambene tehnologije ili biotehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – stručni savjetnik, pravnik, pripravnik u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove.

Na temelju  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 6. travnja 2022. za prijam na pripravnički staž za radno mjesto stručni savjetnik, pravnik, pripravnik u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove.

Više pogledajte ovdje.

 

Održan regionalni trening (radionica) iz područja Univerzalnog prevencijskog kurikuluma (EUPC) i standarda kvalitete u području prevencije ovisnosti

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 27.-29. travnja 2022. u Zagrebu, održan je prvi regionalni trening (radionica) iz područja Univerzalnog prevencijskog kurikuluma (EUPC) i standarda kvalitete u području prevencije korištenja sredstava ovisnosti.

Radionica je bila namijenjena ključnim ljudima (donositeljima odluka i kreatorima politika) – stručnjacima koji djeluju u području prevencije ovisnosti, te stručnjacima koji na razini županija sudjeluju u provedbi postupaka javnih natječaja za dodjelu financijskih potpora za sufinanciranje programa udruga u području prevencije ovisnosti (predstavnicima Županijskih Povjerenstava za suzbijanje zlouporabe droga i županijskim koordinatorima za preventivne programe, pročelnicima / djelatnicima županijskih Upravnih odjela za zdravstvo / socijalnu skrb / društvene djelatnosti te predstavnicima Vijeća za prevenciju kriminaliteta kao i budućim članovima Povjerenstva za procjenu kvalitete projekata). Ovim regionalnim treningom obuhvaćeni su predstavnici s područja Grada Zagreba, te Zagrebačke, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, a trening je završilo 16 sudionika.

Cilj ovog treninga je nastavak ulaganja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u suradnji s akademskom zajednicom (Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom) u unaprjeđenje kvalitete u području prevencije ovisnosti i podizanje razine kompetencija o znanstveno utemeljenoj prevenciji, standardima kvalitetne prevencije te praktičnom radu na preventivnim projektima.

Trening se temelji na EUPC priručniku razvijenom s primarnom svrhom pružanja specifičnog referentnog materijala za provedbu edukacija namijenjenih donositeljima odluka i politika te kreatorima javnog mišljenja koji se bave problemima vezanima uz uporabu sredstava ovisnosti.

EUPC Priručnik se nastavlja na postignuća Europskih standarda za kvalitetnu prevenciju zlouporabe droge (EQDPS) koje je EMCDDA objavila 2011., kako bi poboljšala kvalitetu, učinkovitost i opseg preventivnih intervencija te na Europski vodič o zdravlju i socijalnim programima koje je EMCDDA objavila 2017.

Služba za suzbijanje zlouporabe droga HZJZ-a pri kojoj djeluje Hrvatski Focal point za suradnju s EMCDDA, putem provedbe EUPC edukacija promiče i širi učinkovitu razmjenu informacija i najboljih praksi kao i promicanje znanstvene izvrsnosti.

EUPC priručnik izrađen je u suradnji partnera iz EU i SAD-a, te pruža općenitiji uvod u znanost prevencije i u znanstveno utemeljene intervencije, a kurikulum osposobljavanja razvijen je na temelju UPC-a u okviru EU projekta „UPC-Adapt – Adaptacija Univerzalnog prevencijskog kurikuluma” koji se provodio od 2017.-2018. godine.

Tijekom provedbe EU projekta „Izgradnja učinkovitih preventivnih ishoda diljem EU na temelju analize preventivnog sustava i provedbi profesionalnih treninga/radionica” (eng.: „Building effective drug prevention results across Europe, based on prevention systems analysis and widespread professional  training” – ASAP Training), koji se provodio od 2019. – 2020., razvijen je EUPC trening za donositelje odluka (trening u živo + online trening). Tijekom provedbe „ASAP traininga“, u kojem je kao partner sudjelovao Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, neformalnu podršku provedbi projekta pružio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo te su tijekom 2020. provedena dva ciklusa edukacija (u Osijeku od 21.-23. listopada 2020. i u Zagrebu od 28.-30. listopada 2020.) za osnaživanje kompetencija i vještina ključnih stručnjaka, donositelja odluka i kreatora politika u implementaciji standarda kvalitetne prevencije. Također, u okviru spomenutog projekta, tijekom 2019. – 2020. educirana su četiri nacionalna „master“ trenera i osposobljena za provedbu EUPC treninga u RH.

 

 

 

Promjenjiva uloga Europe u širenju tržišta kokaina i metamfetamina

Uloga Europe u međunarodnoj proizvodnji i trgovini drogom se mijenja, pokazuju nove analize koje su 6. svibnja 2022. na tiskovnoj konferenciji objavili Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) i Europol. U dubinskom pregledu tržišta kokaina i metamfetamina, agencije ukazuju na povećane proizvodne aktivnosti u Europi te kako suradnja između kriminalnih skupina diljem svijeta stvara nove sigurnosne prijetnje i širi tržište.

Nove analize pokrivaju trendove duž opskrbnog lanca od proizvodnje i trgovine do distribucije i uporabe. Opisuju veliko i rastuće tržište kokaina i trenutno malo, ali stalno rastuće tržište metamfetamina u EU-u. Također upozoravaju na povećanu prijetnju koju predstavljaju inovacije u proizvodnim procesima i kemijski prekursori a ujedno upozoravaju i na rastući raspon ostalih proizvoda koji mogu biti opasni za potrošače.

Direktor EMCDDA-a, g. Alexis Goosdeel je rekao: „Naše nove analize pokazuju da se sada suočavamo s rastućom prijetnjom sve raznolikijeg i dinamičnijeg tržišta droga, koje je potaknuto bližom suradnjom između europskih i međunarodnih kriminalnih organizacija. To je rezultiralo rekordnom razinom dostupnosti droga, rastućim nasiljem i korupcijom te većim zdravstvenim problemima. Kao odgovor, moramo biti još osjetljiviji na signale koji dolaze s tržišta i ulagati u bolje koordinirano djelovanje, ne samo u Europi, već i s našim međunarodnim partnerima u zemljama proizvođačima i tranzitnim zemljama.“

Europa je glavna regija za proizvodnju sintetičkih droga, kako za domaće tako i za vanjska tržišta. Sve je više i ključna točka za prekrcaj droge koja potječe odnekud i namijenjena je drugim regijama svijeta. I za kokain i za metamfetamin, postoje dokazi da su latinoameričke i europske kriminalne skupine partneri u proizvodnji, trgovini i distribuciji.

Izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle naglašava: „Trgovina ilegalnim drogama i dalje dominira teškim i organiziranim kriminalom u EU-u, a gotovo 40% kriminalnih mreža prijavljenih Europolu, a koje djeluju na međunarodnoj razini, aktivno je u trgovini drogom. Borba protiv ove ilegalne trgovine ključni je prioritet za Europol i EU. Današnja analiza podupire nas u razumijevanju tržišne dinamike i ključna je za formuliranje učinkovitih odgovora za provedbu zakona“.

Današnji nalazi temelje se na podacima i informacijama iz EMCDDA-ovog sustava za praćenje droga i na operativnim obavještajnim podacima Europola o organiziranom kriminalu. Koristeći pristup procjena prijetnji, agencije predstavljaju ključna područja djelovanja na razini EU-a i država članica. To uključuje: brzo prepoznavanje novih zdravstvenih i sigurnosnih prijetnji, ulaganje u forenzičke i toksikološke kapacitete kako bi se održalo korak s inovacijama, usmjereno djelovanje na lanac opskrbe ilegalnim drogama i smanjenje ranjivosti na vanjskim granicama.

 

Kokain — rekordne zapljene i povećanje proizvodnje u Europi

Današnja analiza pokazuje da se europsko tržište kokaina širi, potaknuto neviđenom razinom trgovine koja dovodi do povijesno visoke dostupnosti. Visoka razina proizvodnje kokaina u Južnoj Americi rezultirala je rekordnim zaplijenjenim količinama u Europi. Europa je također odredište i tranzitna zona za kokain za Bliski istok i Aziju. Više proizvodnje također se sada odvija unutar Europe, što ukazuje na promjene u ulozi regije u međunarodnoj trgovini kokainom. Veliki broj pojedinaca i kriminalnih mreža oblikuju složenu opskrbu kokainom za EU i unutar nje. Potencijalne pojave novih proizvoda od kokaina na tržištu, koji se mogu pušiti, izazivaju zabrinutost u vezi s budućim zdravstvenim rizicima.

Kokain je druga najčešće konzumirana ilegalna droga u EU-u nakon kanabisa, s tržišnom maloprodajnom vrijednošću u 2020. procijenjenoj na 10,5 milijardi eura (raspon od 7,7 do 12,8 milijardi eura). Oko 3,5 milijuna Europljana (15-64 godine) izvještava da su koristili tu drogu u prošloj godini, dok ju je njih 14 milijuna koristilo tijekom života. Dok je upotreba kokaina i dalje koncentrirana na jugu i zapadu Europe, čini se da se tržište širi prema istoku.

Četvrtu godinu zaredom u Europi su 2020. zaplijenjene rekordne količine kokaina (214,6 tona), što je povećanje od 6% u odnosu na 2019., što ukazuje na visoku dostupnost droge. Tri zemlje — Belgija (70 t), Nizozemska (49 t) i Španjolska (37 t) — činile su oko tri četvrtine europskog ukupnog iznosa, ali su velike količine zaplijenile i Italija (13,4 t), Francuska (13,1 t). ), Njemačka (11 t) i Portugal (10 t). Većina kokaina zaplijenjenog u Europi stiže pomorskim kontejnerima. Ulazne točke za pošiljke kokaina se diversificiraju, s većim količinama zaplijenjenim u lukama u istočnoj Europi i Turskoj.

Većina proizvodnje kokaina još uvijek se odvija u Kolumbiji, Boliviji i Peruu. Nova analiza međutim opisuje kako se prerada kokaina sada odvija unutar Europe (uglavnom u Belgiji, Španjolskoj i Nizozemskoj). Velike količine kemijskih prekursora korištenih u proizvodnji kokaina zaplijenjene su iz laboratorija za ilegalnu proizvodnju i na europskim granicama. Nedavni podaci također upućuju na to da su velike količine kokaina u prahu prerađene u Europi od međuproizvoda, poput koka paste i kokainske baze. Neki od njih se krijumčare iz Južne Amerike u nosivim materijalima (npr. drveni ugljen, plastika), a zatim izvlače u specijaliziranim postrojenjima. Dostupnost velikih količina kokainske baze i paste od kokaina u Europi stvara rizik od pojavljivanja novih proizvoda od kokaina koji se mogu pušiti, što predstavlja znatne zdravstvene i socijalne rizike.

 

Metamfetamin — malo, ali stalno rastuće tržište

Metamfetamin – najšire konzumirana sintetička stimulativna droga na svijetu – još uvijek igra relativno malu ulogu na europskom tržištu droga. Ipak, najnovija analiza pokazuje rastuću prijetnju koju ova droga predstavlja u regiji, kako se dostupnost povećava i upotreba se širi na nova područja. Metamfetamin se proizvodi unutar EU za opskrbu domaćih i vanjskih tržišta. Europa je također odredište i tranzitna zona za ovu drogu iz drugih proizvodnih središta (npr. Iran, Nigerija, Meksiko) koja putuje u Aziju i Oceaniju. Nova industrija metamfetamina u Afganistanu predstavlja prijetnju EU, s obzirom na konkurentne cijene i davno uspostavljene rute trgovine drogom u Europu.

Današnja analiza pokazuje da dugoročni trendovi ukazuju na stabilnu ekspanziju tržišta. Između 2010. i 2020. broj zapljena metamfetamina u EU 27 više se nego udvostručio (s 3 000 na 6 200), dok su se zaplijenjene količine povećale za 477% odnosno na 2,2 tone u 2020. (EU 27).

U 2020. devet država članica EU prijavilo je ukidanje 215 laboratorija za metamfetamin. Povijesno gledano, proizvodnja u Europi obično se odvijala u malim, ali raširenim “kuhinjskim” laboratorijima u Češkoj i susjednim zemljama. Iako oni još uvijek postoje, sada raste zabrinutost za proizvodne pogone smještene u Belgiji i Nizozemskoj, gdje se metamfetamin može proizvoditi u znatno većim razmjerima.

Postrojenja za metamfetamin otkrivena u Belgiji i Nizozemskoj povećala su se u veličini, sofisticiranosti i proizvodnji od 2019. Prepoznajući profitabilnost metamfetamina, sada se vidi da europski proizvođači sintetičkih droga surađuju s meksičkim kriminalnim skupinama na razvoju proizvodnih procesa i iskorištavanju postojeće infrastrukture u Europi. Osim metamfetamina proizvedenog u Europi, u EU su od 2019. zaplijenjene tonske količine droge podrijetlom iz Meksika, što također ukazuje na suradnju europskih i meksičkih kriminalnih mreža.

Dodatni razvoj događaja je proizvodnja metamfetamina koja se odvija u Afganistanu, iako se čini da ta zemlja trenutno nije glavni izvor opskrbe EU. Ipak, s obzirom na relativno nisku veleprodajnu cijenu afganistanskog metamfetamina, kriminalne mreže mogu smatrati ekonomski privlačnim krijumčarenje te vrste droge u EU već utvrđenim rutama krijumčarenja heroina.

Upotreba metamfetamina u Europi povijesno je bila koncentrirana u Češkoj i Slovačkoj, no čini se da se upotreba širi i drugdje. Najnoviji podaci o otpadnim vodama otkrivaju da je ta droga također prisutna u Belgiji, Cipru, istočnoj Njemačkoj, Španjolskoj, Turskoj i nekoliko sjevernoeuropskih zemalja (npr. Danska, Latvija, Litva, Finska, Norveška). Od 58 gradova s ​​podacima o ostacima metamfetamina u komunalnim otpadnim vodama za 2020. i 2021., oko polovice (27) prijavilo je porast.

S obzirom na veće količine metamfetamina prisutnih na europskom tržištu, postoji zabrinutost zbog povećane potražnje za drogom, osobito u njenom obliku koji se može pušiti („kristalni metamfetamin”). To bi moglo imati dugoročne posljedice, uključujući veće opterećenje zdravstvenih sustava i prijetnju javnoj sigurnosti.

 

Unakrsne teme

Logistika — paralelni posao u nastajanju: Dok etablirane kriminalne mreže često same upravljaju vlastitim aktivnostima, druge sada koriste i vanjske usluge duž opskrbnog lanca. Današnje analize pokazuju kako je logistička podrška postala paralelni posao, s nekim kriminalnim skupinama specijaliziranim za nabavku kemikalija, opreme i znanja potrebnih za postavljanje i rad proizvodnih pogona. Analiza šifriranih kriminalnih komunikacija, kroz nedavne operacije visokog profila, pokazala je da se trgovina često oslanja na mrežu posrednika koji povezuju proizvođače, transportere i distributere. Europske kriminalne mreže povećavaju učinkovitost proizvodnje oslanjajući se na znanje svojih kolega u regijama koje proizvode drogu u Latinskoj Americi.

Rastuće nasilje i korupcija: Nasilje i korupcija, dugo viđani u tradicionalnim zemljama proizvođačima droga, sve se više vide unutar EU. Analize naglašavaju da se u nekim državama članicama EU (Belgija, Španjolska, Francuska, Nizozemska) pojačala konkurencija između dobavljača droga, što je rezultiralo porastom nasilnih sukoba. Rastuće tržište kokaina u EU-u dovelo je sa sobom porast ubojstava, otmica i zastrašivanja, pri čemu se nasilje prelijeva i na one izvan tržišta droge (npr. odvjetnici, državni dužnosnici, novinari). U međuvremenu, rast velike proizvodnje metamfetamina u Europi ima potencijal ‘potaknuti razvoj korupcije duž opskrbnog lanca, stvarajući paralelno gospodarstvo’. Korupcija je identificirana kao ključna prijetnja u EU, a procjenjuje se da gotovo 60% kriminalnih mreža koristi korupciju kao posredničku metodu u svom radu.

Šteta za okoliš, rizici i troškovi: istaknuta tema je i utjecaj proizvodnje droga na okoliš. To uključuje odlaganje kemijskog otpada, što može rezultirati ekološkom štetom, rizicima za javnu sigurnost i visokim troškovima čišćenja. U laboratorijima za proizvodnju sintetičkih droga u Belgiji i Nizozemskoj posljednjih godina zabilježeni su smrtni slučajevi zbog požara, eksplozija ili gušenja ugljičnim monoksidom ili drugim otrovnim parama.

 

Utjecaj COVID-19 na tržište droga: Unatoč problemima uzrokovanim pandemijom COVID-19, tržišta kokaina i metamfetamina u EU-u nastavljaju se razvijati. Analize pokazuju da su se ograničenja povezana sa pandemijom COVID-19 osjećala više na maloprodajnoj nego na veleprodajnoj razini, gdje se trgovina kokainom pomorskim rutama nastavila kakva je bila i na razini prije pandemije. Maloprodajna tržišta droga bila su poremećena tijekom razdoblja karante, iako su se trgovci brzo prilagodili koristeći nove metode (kriptirane usluge razmjene poruka, aplikacije društvenih medija, online izvori i kućne dostave). Metamfetamin je 2020. godine bio jedna od droga najčešće zaplijenjenih u poštanskim pošiljkama.

 

Poveznice za pristup cjelovitim dokumentima (modulima) na engleskom jeziku:

 

Porast broja oboljelih od hepatitisa A u Hrvatskoj

Od početka 2022. godine bilježi se veći broj oboljelih od hepatitisa A u Hrvatskoj. Do 6. svibnja 2022. Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prijavljene su 103 oboljele osobe s datumom oboljenja u ovoj godini (tri oboljela koji bi se mogli povezati s ovim porastom broja oboljelih su zabilježena u prosincu 2021.). Najveći broj oboljelih osoba prijavljen je iz 2 županije: Grada Zagreba i Zagrebačke županije, dok se iz nekoliko drugih županija bilježe sporadični slučajevi. Oboljeli se vežu za nekoliko manjih grupiranja (npr. grupiranje u obitelji, te među učenicima i osobljem srednjih škola).

Oboljeli su uglavnom adolescentne i odrasle dobi. Putevi prijenosa koji su prepoznati su konzumacija kontaminirane hrane koju je pripremala osoba u vrijeme zaraznosti, bliski kućni kontakt ili spolni kontakt s osobom koja je u trenutku kontakta bolovala od hepatitisa A.

S obzirom na to da bolest ima dugu inkubaciju, a osobe mogu biti zarazne 1-2 tjedna prije pojave simptoma te još sedam dana od početka pojave prvih nespecifičnih simptoma bolesti, za očekivati je da će se novi slučajevi bilježiti sljedećih dana i tjedana.

U svim identificiranim slučajevima i grupiranjima lokalne epidemiološke službe preporučuju i provode protuepidemijske mjere.

 

Virus hepatitisa A primarno se prenosi fekalno oralnim putem odnosno ako osoba prinese i stavi u usta predmete namirnice ili predmete onečišćene stolicom zaražene osobe. To  se može dogoditi na nekoliko načina, npr. ako zaražena osoba koja priprema hranu ne opere ruke nakon vršenja nužde i rukuje prljavim, onečišćenim rukama s hranom.  Osoba se može zaraziti i ako pije vodu kontaminiranu virusom hepatitisa A ili pića rashlađena ledom onečišćenim virusom. Onečišćena hrana i voda (uključujući led) čest su izvor infekcije putnika u zemlje nižih higijenskih uvjeta i standarda.

Rjeđe se prenosi spolnim putem ili krvlju, prilikom injektiranja droge korištenjem kontaminiranih igala i šprica i ostalog pribora.

Uobičajenim kontaktom u školi i na radnom mjestu uz redovito održavanje higijenu ruku (pranje ruku nakon obavljanja nužde, pranje ruku prije konzumacije namirnica) i prostora virus se ne prenosi.

Incidencija hepatitisa A u Hrvatskoj kontinuirano je padala od polovice sedamdesetih godina prošlog stoljeća, tako da posljednjih 20-ak godina imamo zadovoljavajuće nisku incidenciju hepatitisa A.  U posljednjih deset godina imamo manje od 5 do 15 oboljelih godišnje, koji su većinom importirani slučajevi među putnicima. S obzirom na dob, najveći broj prijava u razdoblju 2014.-2017. bilježio se u adolescentnoj i odrasloj dobi (od 20-50 godina). Toj povoljnoj epidemiološkojh situaciji doprinijeli su poboljšani higijenski uvjeta života i uspješne preventivne mjere osobne i komunalne higijene.

No, uz sporadične slučajeve oboljenja, povremeno se javljaju i epidemije hepatitisa A. Primjerice posljednji povećani broj prijava oboljelih u Hrvatskoj bio je 2017. i 2018. godine, kada je zabilježeno ukupno 144 oboljelih. Ta epidemija bila je dio međunarodne epidemije hepatitisa A koja je zahvatila više europskih zemalja u kojoj se prijenos infekcije značajnim dijelom odvijao spolnim putem, među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM).

Rizici za zarazu virusom hepatitisa A

  • Konzumacija hrane kontaminirane stolicom zaražene osobe prljavim rukama odnosno hrane koju je pripremala zaražena osoba koja nakon obavljanja nužde nije oprala ruke ispravno ili je oprala ruke u kontaminiranoj vodi
  • Konzumacija kontaminirane vode (uključujući kockice leda od kontaminirane vode)
  • Konzumacija sirovih ili nedovoljno kuhanih (termički obrađenih) jela od školjki koje su bile u vodi zagađenoj stolicom zaražene osobe, konzumacija sirove ili termički neobrađene i neoprane hrane (npr. voće, povrće, sushi) kontaminirane stolicom oboljele osobe
  • Bliski kontakt s osobom koja ima hepatitis A (korištenje zajedničkog sanitarnog čvora i kuhinje)
  • Spolni kontakt s osobom koja ima infekciju (u većem su riziku muškarci koji imaju spolni odnos s muškarcima, posebice oni s višekratnim seksualnim kontaktima s nedovoljno poznatim partnerima); osoba se zarazi feko-oralnim putem prijenosa tijekom spolnih odnosa: tijekom oralno-genitalnog spolnog odnosa, analno-oralnog kontakta ili indirektno putem predmeta ili prstiju koji se koriste tijekom analno-oralnog odnosa s osobom koja je zaražena virusom hepatitisa A
  • Injektiranje droge korištenjem kontaminiranih igala i šprica i druge opreme

Prevencija

Savjeti za smanjenje rizika od zaraze hepatitisom A

  • Redovito i pravilno pranje ruku uz poštivanje drugih higijenskih navika
  •  osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane i vode
  • provedba higijenskih sanitarnih mjera
  • odgovorno spolno ponašanje radi sprečavanja ili smanjenja rizika prijenosa spolnim putem, osobito izbjegavanje oralno-analnog spolnog odnosa odnosno korištenje odgovarajuće zaštite da se smanji fekalno-oralna izloženost
  • Na putovanju u zemlje s nižim higijensko-ekonomskim standardom: izbjegavanje konzumiranja sirovog voća i povrća te konzumiranja vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora vode

Zaštita cijepljenjem

Za zaštitu od hepatitisa A postoji učinkovita i sigurna zaštita cijepljenjem.

Cjepivo protiv hepatitisa A u Hrvatskoj se primjenjuje za cijepljenje putnika koji putuju u krajeve s većim rizikom za zarazu hepatitisom A te za cijepljenje kontakata oboljelih nakon izlaganja zarazi (postekspozicijska zaštita) sukladno Programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva.

 

Međunarodni dan tjelesne aktivnosti – Dan kretanja za zdravlje

Svjetska zdravstvena organizacija, kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva, promiče zdrave stilove života i navodi redovitu tjelesnu aktivnost kao jedan od najvažnijih preduvjeta dobrog zdravlja. U tu svrhu je 2003. godine i pokrenula inicijativu da se 10. svibnja, na nacionalnoj razini, provode aktivnosti kojima se promiče redovita tjelesna aktivnost. Taj dan je poznat kao Međunarodni dan tjelesne aktivnosti, odnosno Dan kretanja za zdravlje (Move for Health Day), a odnosi se na provođenje tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja. Osnovni cilj je podizanje svijesti javnosti o važnosti i koristima redovite tjelesne aktivnosti pri očuvanju i unaprjeđenju zdravlja. Također, ovo je izvrstan način povezivanja pojedinaca, zajednica i naroda u promicanju zdravlja i dobrobiti zdravih stilova života.

Tjelesna neaktivnost uz nepravilnu prehranu predstavlja sve veći problem današnjice i rizik za razvoj prekomjerne tjelesne mase i debljine. Prekomjerna tjelesna masa i debljina predstavljaju značajan rizik za razvoj danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, poput bolesti srca i krvožilja, kronične opstruktivne bolesti pluća, šećerne bolesti tipa 2, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora. Ona je najčešće rezultat „sjedilačkog“ načina života, velikog broja obaveza, manjka slobodnog vremena i nedovoljne informiranosti o važnosti tjelesne aktivnosti. Redovita tjelesna aktivnost u djece i mladih iznimno je važna za njihov rast i razvoj, a usvojena navika redovite tjelesne aktivnosti ostaje i u odrasloj dobi.

Kako je ljudsko tijelo stvoreno za kretanje, tjelesno aktivan način života dokazano donosi brojne dobrobiti za mentalno zdravlje. Tjelesna aktivnost povećava otpornost na stres, povećava osjećaj sreće i zadovoljstva, pridonosi razvoju boljeg mišljenje o samome sebi, doprinosi očuvanju kognitivnih funkcija – pažnja, pamćenje, učenje. Također, tjelesna aktivnost pruža mogućnost za druženje i razvoj vještina važnih za svakodnevno dobro funkcioniranje.

S obzirom na znatan udio nedovoljno aktivnih osoba u svijetu, promicanje redovite tjelesne aktivnosti prometnulo se u jedan od vodećih javnozdravstvenih prioriteta. Suvremena literatura potvrđuje i objašnjava ulogu tjelesne aktivnosti kao značajnog instrumenta u prevenciji i korekciji kroničnih nezaraznih bolesti, koje su među vodećim bolestima današnjice, a recentni javnozdravstveni pristup usmjeren je promicanju tjelesno aktivnog načina života, odnosno svakodnevne umjerene tjelesne aktivnosti u svrhu očuvanja i poboljšanja zdravlja, prevencije niza kroničnih bolesti te povećanja kvalitete života čovjeka.

Na tragu navedenog, Svjetska zdravstvena organizacija izdala je preporučene razine tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine. U skladu s tim preporukama osobe starije od 18 godina trebale bi prikupiti minimalno 150 – 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 – 150 minuta anaerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno. Tjelesne aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta mogu se i međusobno povezivati. Vježbe snage za velike mišićne skupine treba provoditi barem dva puta tjedno. Djeca i adolescenti (od 5 – 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, minimalno 60 minuta dnevno, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta. Tijekom dana preporučena ili željena razina tjelesne aktivnosti može se postići kroz nekoliko perioda, ali ne kraćih od 10 minuta, a dodatne zdravstvene učinke može se  ostvariti većom količinom tjelesne aktivnosti, odnosno povećanjem umjerene aerobne na 300 minuta tjedno ili aktivnosti visokog intenziteta na 150 minuta tjedno. Naravno, svaka tjelesna aktivnost mora biti u skladu sa zdravstvenim stanjem i funkcionalnim sposobnostima pojedinca kako bi se provodila na siguran i učinkovit način.

Upravo zbog toga Hrvatski zavod za javno zdravstvo, i ove godine, poziva pripadnike svih dobnih skupina da smanje svoje „sjedilačko“ vrijeme i u svoj život uključe više tjelesne aktivnosti te tako učine veliki korak prema očuvanju i unaprjeđenju vlastitog tjelesnog i mentalnog zdravlja.

 

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik III. vrste, stručni referent u Službi za gospodarstvene poslove

Na temelju  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 6. travnja 2022. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik III. vrste, stručni referent u Službi za gospodarstvene poslove.

Više pogledajte ovdje.

Europski tjedan mentalnog zdravlja 2022.

Europski tjedan mentalnog zdravlja ove se godine obilježava od 9. do 13. svibnja na temu „Progovori o mentalnom zdravlju“.

Naša kampanja usmjerava se na promicanje korištenja pet svakodnevnih aktivnosti za održavanje mentalnog zdravlja (iz našeg letka „Ulažete li u svoje mentalno zdravlje?“ ). Izbor ovih pet aktivnosti utemeljen je na istraživanjima, a nudi raznolike načine za jačanje psihološke otpornosti, među kojima svatko može pronaći nešto što mu odgovara i čime je motiviran redovito se baviti. Glavna poruka kampanje jest da je ulaganje u mentalno zdravlje jednako važno kao i ulaganje u tjelesno zdravlje, te da je i jedno i drugo neodvojivi dio općeg zdravlja.

Cilj kampanje je osobnim osvrtom na to kako nam određena aktivnost koristi u životu potaknuti druge da više promišljaju o ulaganju u vlastito mentalno zdravlje. Nastojimo osvijestiti kako nam ove jednostavne aktivnosti mogu pomoći kada smo pod stresom ili kada nam je teško te koliko su one važne i učinkovite za održavanje mentalnog, a time i općeg zdravlja.

Videa potražite i pratite na društvenim mrežama projekta Živjeti zdravo – Facebooku i Instagramu.

 

Letak Ulažete li u svoje mentalno zdravlje?

 

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA – EUROPSKO REGIONALNO IZVJEŠĆE O DEBLJINI – debljina je kompleksna multifaktorska bolest!

SZO EUROPSKO REGIONALNO IZVJEŠĆE O DEBLJINI, 2022.

Izvješće o debljini u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) objavio je Europski ured SZO-a za prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti.

Ovo Izvješće pepoznaje debljinu kao kompleksnu multifaktorsku bolest definiranu prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva koja je povezana s povećanim rizikom za nastanak mnogih kroničnih nezaraznih bolesti (KNB). Prekomjerna tjelesna masa i debljina pogađaju gotovo 60% odraslih i skoro jedno od troje djece (29% dječaka i 27% djevojčica) u europskoj regiji SZO-a. Nedavne procjene pokazuju da su prekomjerna tjelesna masa i debljina četvrti najčešći čimbenik rizika za razvoj KNB-a u europskoj regiji SZO-a, nakon visokog krvnog tlaka, nepravilne prehrane i pušenja. Također su vodeći čimbenik rizika za invaliditet, uzrokujući 7% od ukupno godina života s invaliditetom, a debljina je povezana i s većim morbiditetom i mortalitetom od COVID-19.

Izvješće se usredotočuje na upravljanje debljinom tijekom cijelog životnog vijeka i utjecajem na okruženja koja potiču debljinu. Također, stavlja fokus na digitalne audiovizualne komercijalne komunkacije usmjerene djeci te utjecaj pandemije COVID-19 na prevalenciju debljine.

Istvješće ističe da je, kako bi se spriječio razvoj debljine, neophodna suradnja među državama članicama europske regije SZO-a, njihovih javnih politika te provedba niza akcija na razini populacije.

Jedan od primjera važnosti školskih izgrađenih okruženja koji se navodi u Izvješću je i Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece, jedna od aktivnosti koje se provode unutar projekta Živjeti zdravo.

Konačno, Izvješće upozorava kako je rješavanje problema debljine ključno za postizanje Globalnih ciljeva održivog razvoja UN-a i prioritet je u Europskom programu rada 2020. – 2025.: „Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi“.

 

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku

Na temelju  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 6. travnja 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, kemičar/inženjer biotehnologije/inženjer kemijske tehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 6. travnja 2022. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, kemičar/inženjer biotehnologije/inženjer kemijske tehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na razgovor – stručni savjetnik, pravnik, pripravnik u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je dana 6. travnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos za radno mjesto stručni savjetnik, pravnik, pripravnik u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na razgovor – stručni savjetnik, pravnik u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je dana 6. travnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos za radno mjesto stručni savjetnik, pravnik u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove.

Više pogledajte ovdje.

Newer posts