Svjetski dan prevencije samoubojstava, 10. rujna
Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna. Obilježavanje je započelo još 2003. godine na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem podizanja svijesti o mogućnosti prevencije, odnosno sprječavanja samoubojstava, uspostave suradnje među ključnim dionicima te promoviranja znanstveno utemeljenih aktivnosti smanjenja incidencije smrti od samoubojstava, pokušaja samoubojstava i suicidalnih misli. Od tada se svake godine organiziraju prigodne tematske aktivnosti povodom ovog Dana i aktivno djeluje na razvijanju svijesti o problematici i važnosti prevencije samoubojstava.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 1 od 100 smrtnih slučajeva u svijetu posljedica je samoubojstva, odnosno oko 703 000 ljudi godišnje umre od samoubojstva. Samoubojstva su vrlo kompleksan i slojevit javnozdravstveni i društveni problem, čijem se rješavanju treba posvetiti sustavno i multidisciplinarno. Stoga je iznimno važno podizati razinu svijesti o samoubojstvima te promovirati korištenje provjerenih mehanizama prevencije i smanjenja broja samoubojstava, a Svjetski dan prevencije samoubojstava prava je prilika za to.
Tema, odnosno slogan ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana prevencije samoubojstava glasi „Stvarajmo nadu djelovanjem“. Inicijatori ove kampanje nastoje poručiti kako svi možemo doprinijeti prevenciji samoubojstava i pružiti nadu onima u riziku. Svako naše, čak i najmanje djelovanje može pomoći nekome u njegovim najmračnijim trenucima.
Osim toga, svi su pozvani u subotu, 10. rujna, zapaliti svijeću u blizini prozora i time dati podršku prevenciji samoubojstava.
Najnovije podatke o samoubojstvima u Hrvatskoj možete pronaći ovdje.
Prema izvoru: https://www.iasp.info/wspd/
Predstavljamo drugo izdanje post-COVID-19 priručnika
Nakon što smo u lipnju 2022. predstavili prvi post-COVID-19 priručnik u Hrvatskoj („Povratak zdravlja i snage nakon COVID-19“), predstavljamo njegovo drugo izdanje. Priručnik je namijenjen za pacijente koji se sve češće susreću s ovim stanjem
U priručniku su detaljno opisani simptomi i načini oporavka najčešćih post-COVID simptoma kao što su bol u prsima, otežano disanje, suhi i neproduktivni kašalj, poremećaj pamćenja i spavanja, bolovi u mišićima i ispadanje kose.
Post-COVID-19 stanje javlja se kod osoba s vjerojatnom ili potvrđenom zarazom SARS-CoV-2 u anamnezi, obično tri mjeseca od početka bolesti, sa simptomima koji traju najmanje dva mjeseca i ne mogu se objasniti alternativnom dijagnozom. Uobičajeni simptomi uključuju, ali nisu samo, umor, otežano disanje i kognitivnu disfunkciju, te općenito utječu na svakodnevno funkcioniranje. Simptomi mogu biti novi početak nakon početnog oporavka od akutne epizode COVID-19 ili održavati se od početne bolesti.
Simptomi se također mogu mijenjati ili se vratiti tijekom vremena. Svakoj je osobi potrebno različito vrijeme za oporavak od COVID-a. Mnogi se ljudi osjećaju bolje za nekoliko dana ili tjedana, a većina će se potpuno oporaviti unutar 12 tjedana. No, kod nekih ljudi simptomi mogu trajati dulje.
Najnoviji post-COVID-19 priručnik preuzmite u nastavku: Post-COVID-19 priručnik 2.0
Poziv na testiranje i razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društvene znanosti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 24. kolovoza 2022. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društvene znanosti (diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij sociologije, smjer znanstveni ) u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje i razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društvene znanosti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 24. kolovoza 2022. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društvene znanosti (diplomski sveučilišni studij novinarstva ili diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije, smjer marketing) u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje i razgovor – zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno-laboratorijski tehničar
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 24. kolovoza 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno-laboratorijski tehničar u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje i razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, magistar inženjer ekoinženjerstva
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 24. kolovoza 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, magistar inženjer ekoinženjerstva u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.
NOVOST: U tjednu od 12. rujna počinje cijepljenje novim adaptiranim cjepivom protiv COVID-19
U tjednu od 12. rujna 2022. godine u Hrvatskoj će započeti docjepljivanje protiv COVID-19 s adaptiranim/varijantnim cjepivom koje osim originalnog wuhanskog virusa pokriva Omicron varijantu virusa
Prvo docjepljivanje adaptiranim/varijantnim cjepivom preporučuje se svim osobama u dobi 18 godina i više koje su završile primarno cijepljenje, odnosno primile dvije doze cjepiva Comirnaty (Pfizer), Spikevax (Moderna) ili Vaxzevria (AstraZeneca), odnosno jednu dozu COVID-19 cjepiva Janssen. Docijepiti se mogu i djeca u dobi 12 godina i više koja imaju povećan rizik za razvoj teških oblika bolesti COVID-19.
Adaptiranim/varijantnim cjepivom provodit će se i drugo docjepljivanje koje se preporučuje osobama u dobi od 60 godina i više te odraslim osobama mlađim od 60 godina s povećanim rizikom za razvoj teških oblika COVID-19. Drugo docjepljivanje provodi se u osoba koje su primarno cijepljene i potom docijepljene jednom dozom. Osobe koje su preboljele i koje su završile primarno cijepljenje ili su primile prvu docjepnu dozu, mogu primiti docjepnu dozu najmanje 3 mjeseca nakon posljednje doze ili preboljenja (ovisno što je posljednje nastupilo).
Nastavlja se primarno cijepljenje svih osoba koje do sada nisu cijepljene. Za primarno cijepljenje ne koriste se adaptirana/varijantna cjepiva Spikevax i Comirnaty već osnovna cjepiva. Cjepivo se ne primjenjuje u dobi nižoj od 5 godina.
Gdje se provodi cijepljenje?
- u zavodima za javno zdravstvo i domovima zdravlja na punktovima za cijepljenje:
o informacije o cijepljenju u pojedinoj županiji i grad Zagreb možete pronaći na internetskim stanicama nadležnih zavoda za javno zdravstvo na poveznici: https://www.hzjz.hr/mreza-zavoda/
o u većini županija bit će moguće cijepljenje bez prijave (naručivanja) već u tjednu od 12. rujna, no u pojedinim županijama i gradu Zagrebu cijepljenje će se za početak provoditi uz naručivanje kako bi se izbjegle gužve.
- u ordinacijama obiteljske medicine (osobito za kronične bolesnike).
Za cijepljenje se možete prijaviti:
1. Prijavom kod svojeg liječnika obiteljske medicine
2. Putem internetske stranice cijepise.zdravlje.hr
U idućem tjednu prvo će biti dostupno adaptirano/varijantno cjepivo Comirnaty Original/Omicron BA.1 proizvođača Pfizer, a u narednim danima očekujemo i početak docjepljivanja adaptiranim/varijantnim cjepivom proizvođača Moderna.
Preporuka o cijepljenju ovisi o dobi, zdravstvenom stanju, prethodnom cijepljenju i preboljenju. Zbog toga dođite na cijepljenje: liječnik će Vas na samom cijepljenju savjetovati o konkretnoj vrsti cjepiva koja je optimalna za Vas, razlozima za cijepljenje s obzirom na Vaše zdravstveno stanje, kao i o možebitnim kontraindikacijama.
Više o cijepljenju navedeno je u preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljenim 7. rujna 2022. godine koje možete pronaći na poveznici: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/11/Privremene-preporuke-za-cijepljenje-protiv-bolesti-COVID-19-2.pdf
Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj, 2022.
REGISTAR IZVRŠENIH SAMOUBOJSTAVA HRVATSKE
CROATIAN COMMITTED SUICIDES REGISTRY
Samoubojstva u Hrvatskoj
Samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.
Kroz godine bilježe se oscilacije u broju samoubojstava, kao i u broju samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100 000). Od 1999. godine prisutan je trend pada samoubojstava. U 1985. godini počinjeno je 1050 samoubojstava (stopa 21,5/100 000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1153 slučajeva, stopa 24,1/100 000 i 1156 slučajeva, stopa 24,2/100 000). Najmanje izvršenih samoubojstava registrirano je 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4) te u razdoblju 2000.-2021. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 583 slučajeva, stopa 15,1/100 000 2021. godine). S obzirom na spol, omjer samoubojstava muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2 do 3,85:1.
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine prisutan je pad stope (2019. godine stopa 11,3/100 000 za svu dob i 9,2/100 000 za dob do 64 godine). Za dob 65 i više godina stopa je, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2017. godine stopa 25,8/100 000). Među županijama Hrvatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope izvršenih samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.
Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa samoubojstava. Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100 000. U 2021. godini nije zabilježen niti jedan slučaj samoubojstva u toj dobi. U pojedinim godinama je u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15-19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se pad stope (2021. g. stopa 5,3). Za dob 20-49 godina stopa je do 2000. godine blaže oscilirala od kada je u padu (2021. g. stopa 10,5), a za dob 50-64 godine stopa je oscilirala do 2005. godine, od kada ima trend pada (2021. g. stopa 20,8). Za dob 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan pad stope (2021. g. stopa 28,8).
Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom. U 2021. godini udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 14,6%.
Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice. Za 2019. godinu prosječna stopa smrtnosti od samoubojstava za EU članice za sve dobi ukupno iznosila je 8,9/100 000, a za dob do 64 godine 8,2/100 000, a za dob iznad 65 godina 15,1 (2017. godina).
Slika/ Figure 1
Samoubojstva u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Suicides in Croatia by selected years
Slika/ Figure 2
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina, 1985. godine te u razdoblju 1990. – 2019. godine/ Age-standardized suicide rates for all ages, age 0-64 and age 65+, Croatia 1985, and 1990 – 2019
Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, September 2022 Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CIPH
Slika/ Figure 3
Dobno-specifične stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj 1985., 1990., 1995., 2000., 2005., 2010., 2020. i 2021. godine/ Age-specific suicide rates, Croatia 1985, 1990, 1995, 2000, 2005, 2010, 2020 and 2021
Slika/ Figure 4
Odnos samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i ostalih načina samoubojstava u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Ratio of suicides committed by firearms to other methods of suicide in Croatia by selected years
Slika/ Figure 5
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina po pojedinim zemljama Europe, zadnja dostupna godina/ Age-standardized suicide rates by individual European countries, all ages, age 0-64 and age 65+, Last available
Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, September 2022 Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CIPH
Dokument možete preuzeti ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. lipnja 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Ulaganje u odnose!
Veliki broj istraživanja pokazuje kako su zadovoljavajući socijalni odnosi ključni za održavanje dobrog mentalnog i tjelesnog zdravlja. Socijalne odnose gradimo u obitelji, s prijateljima, ali i na radnom mjestu. S obzirom na to da na radnom vremenu najčešće provodimo 1/3 dana važno je da socijalno okruženje bude ugodno i podržavajuće. U ovoj brošuri donosimo praktične savjete kako izgraditi i održati dobre odnose.
Preuzmite brošuru – Ulaganje u odnose
Izvješće – Rad bolnica u Hrvatskoj u 2021. godini
Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova (GIORB) na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica bilo je 629.776 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima tijekom 2021. godine (u 2020. godini je bilo 581.093), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije; od toga, zabilježeno je 577.452 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 52.324 u kroničnim bolničkim djelatnostima.
U hrvatskim bolnicama je u 2021. godini ukupno ostvareno 4.890.967 dana bolničkog liječenja, pri čemu se prosječna dužina liječenja smanjuje i iznosila je 7,77 dana po jednom boravku (u 2020. godini prosječna dužina liječenja je iznosila 8,05 dana po jednom boravku). Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.413.197 bolničkih dana, a prosječna dužina liječenja u takvim bolnicama iznosila je 5,91 dan (u 2020. g. bila je 5,98 dana).
U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2021. godine zabilježena 652.642 boravka. Najviše boravaka u dnevnim bolnicama zabilježeno je na internoj medicini (281.869), pedijatriji (54.642), infektologiji (38.620), onkologiji i radioterapiji (38.449) i ginekologiji (28.466).
Detaljnije informacije dostupne su u izvješću putem sljedeće poveznice.
HAPIH poziva na sudjelovanje u velikom nacionalnom istraživanju prehrambenih navika
Jeste li znali da …
- prije 10 godina pretežito smo kuhali na suncokretovom ulju,
- krumpir je bio naš najčešći prilog,
- ribu smo konzumirali jednom tjedno,
- palačinke su bile najdraže slastice.
Prosječan Hrvat je popio barem jednu kavu dnevno. Prehrana se temeljila prvenstveno na pekarskim proizvodima, mesu te voću i povrću. Žene su preferirale piletinu i jele tri šnite kruha, a muškarci svinjetinu i pet šnita kruha dnevno.
Što je danas na tanjuru?
To će nam otkriti Nacionalno istraživanje prehrambenih navika na koje Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) poziva građane da se uključe!
„Vaše sudjelovanje u istraživanju nam je izuzetno važno jer će na temelju prikupljenih podataka o prehrambenim navikama, odnosno saznanjima koliko se koje hrane konzumira, naši stručnjaci dati kvalitetniju procjenu rizika porijeklom iz hrane. Nadalje, podaci o unosu hranjivih tvari dat će nam uvid što unosimo previše, a što premalo, sve s ciljem osiguranja zaštite zdravlja građana“, ističe dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a i voditeljica ovog projekta pozivajući građane da se uključe.
Prijava za sudjelovanje je vrlo jednostavna. Samo jednim klikom i popunjavanjem obrasca. Starije osobe mogu prijaviti drugi ukućani, a djecu ispod 18 godina moraju prijaviti roditelji. Nakon prijave slijedi poziv anketara. Jednostavan je i sam proces ispitivanja, te se u osnovi odnosi na što smo konzumirali dan ranije.
Istraživanje na reprezentativnom uzorku obuhvatit će dobne skupine od 10 godina starosti do najstarije životne dobi na području cijele Hrvatske.
Prikupljanje detaljnih informacija o prehrambenim navikama, o količini i učestalosti konzumacije hrane i pića, dodataka prehrani i sličnim navikama, kao i o intoleranciji i alergiji na određenu hranu, te općih socio-demografskih podatka pomoći će nutricionistima u kreiranju preporuka za pravilnu prehranu, epidemiolozima za stavljanje u odnos utjecaj prehrane na pojavu bolesti, nadležnim tijelima za donošenje zdravstvenih propisa na nacionalnoj razini ali i subjektima u poslovanju s hranom kao smjernice za prilagođavanje asortimana i (re)formulacije hrane u skladu s potrebama i zahtjevima tržišta.
Istraživanje je dobilo odobrenje Agencije za zaštitu osobnih podataka i Etičkog povjerenstva za korištenje osobnih podataka u istraživačke svrhe. Stoga je važno istaknuti kako je sudjelovanje anonimno, a osobni podaci se, osim prilikom kontaktiranja, koriste šifrirani pa ih je nemoguće na bilo koji način povezati s određenim ispitanikom.
Projekt se provodi uz potporu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), na čijoj se EU Menu metodologiji i temelji, tako da će dobiveni podatci biti usporedivi s podacima i iz ostalih EU zemalja. Nakon implementacije EU Menu metodologije na nacionalnoj razini kako bi se obuhvatile specifičnosti naših prehrambenih navika, projekt upravo ulazi u fazu anketiranja ispitanika.
Svi ispitanici mogu povratno dobiti i izračun unosa hranjivih tvari, kako bi osvijestili koliki je njihov stvarni unos. Svjesni da je za uključivanje u naše ispitivanje uz dobru volju potrebno odvojiti i malo slobodnog vremena, pripremili smo i prigodne simbolične poklone kao zahvalu ispitanicima za uložen trud.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu projekt provodi u suradnji s partnerima – Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu (PBF) i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku (PTF).
Više informacija svi potencijalni ispitanici mogu potražiti na našoj stranici https://www.hapih.hr/csh/projekti/eu-menu-odrasli/ ili nam se javiti na mail eumenu@hapih.hr odnosno porukom/pozivom (SMS, Viber, Whats App) na: 099/384-9910.
Sudjelujte u istraživanju i otkrijmo zajedno što je danas na tanjuru!
Nema maženja bez paženja – 04. rujna obilježava se Svjetski dan spolnog zdravlja!
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu projekta Živjeti zdravo, čija je voditeljica prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije, obilježavanjem Svjetskog dana spolnog zdravlja, 04. rujna 2022. završava ljetnu kampanju „Nema maženja bez paženja“ .
Još 2010. godine globalna organizacija koja se zalaže za promicanje najboljih praksi u području spolnog zdravlja, World Association for Sexual Health (WAS), pozvala je na obilježavanje Svjetskog dana spolnog zdravlja, 04. rujna svake godine, s ciljem podizanja svijesti javnosti o spolnom zdravlju. Tema prvog Svjetskog dana spolnog zdravlja bila je ”Let’s talk about it!” koja je označila početak višegodišnje kampanje razbijanja straha i tabua vezanih za temu spolnog zdravlja. Ove godine, na 12. godišnjicu, Svjetski dan spolnog zdravlja obilježit će se na temu „Let’s talk pleasure!“.
Unatoč velikom napretku suvremenog društva, spolno i reproduktivno zdravlje se i danas često smatra osjetljivom, tabu temom. Ovu činjenicu važno je promijeniti i uključiti cijelu populaciju u otvoreni i iskreni razgovor o očuvanju spolnog i reproduktivnog zdravlja.
Preliminarni rezultati istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, provedenog 2021./2022. na uzorku od 2050 učenika 3. razreda srednjih škola iz cijele Hrvatske, pokazuju da je 33,2% (680) učenika uključenih u istraživanje imalo spolni odnos. Visoki udio među spolno aktivnim učenicama i učenicima, njih 78,8% (536) koristi kondome, od čega 47,8% (256) povremeno, a 52,2% (280) redovito. Učenice i učenici koji ne koriste kondome pri spolnom odnosu kao razloge nekorištenja navode povjerenje svojem partneru/partnerici (19,1%), da ih ne vole koristiti (18,7%), jer nisu imali kondom pri ruci (17,6%), jer ih je sram kupiti kondome (3,2%), dok njih 2,9% kao razlog navode da nemaju novaca za kupiti ih.
U svrhu podizanja svijesti i informiranja o spolnom i reproduktivnom zdravlju zdravstveni djelatnici, stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo provode edukativne interaktivne radionice za učenike trećih razreda srednjih škola. Na radionicama učenici kroz rad u grupi prolaze teme koje su uglavnom već obrađene u ranijem obrazovanju, s naglaskom na zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja. Na nacionalnoj razini su tijekom školske godine 2021./2022. provedene edukacije u 80 srednjih škola o spolnom i reproduktivnom zdravlju. Ukupno je educirano 2050 učenika trećih razreda srednje škole. Uz to provedene su i edukacije zdravstvenih djelatnika u svim županijskim zavodima za javno zdravstvo (njih 21).
I ove godine se u obilježavanje Svjetskog dana spolnog zdravlja uključuje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz digitalnu kampanju „Nema maženja bez paženja“ u sklopu poučnog projekta Živjeti zdravo. Cilj obilježavanja je skretanje pozornosti svih generacija i pojedinaca, bez obzira na spolnu orijentaciju, na odgovorno spolno ponašanje kako bi se zaštitilo vlastito zdravlje, ali i zdravlje partnera. Ujedno s obilježavanjem Svjetskog dana spolnog zdravlja završava i naša ljetna kampanja „Nema maženja bez paženja“, koja se provodi od 15. lipnja do 04. rujna 2022. Na našoj web stranici i društvenim mrežama dostupne su edukativne i korisne informacije o spolnom i reproduktivnom zdravlju.
Sve detaljne informacije dostupne su na službenoj web stranici projekta Živjeti zdravo www.zivjetizdravo.eu i na društvenim mrežama projekta.
Sve Vas pozivamo da nam se pridružite u obilježavanju Svjetskog dana spolnog zdravlja na našim društvenim mrežama te, ako već niste, da započnete voditi brigu o svom spolnom i reproduktivnom zdravlju te zdravlju partnera.
Sretan Svjetski dan spolnog zdravlja! Mazite se, ali i pazite se.
O projektu Živjeti zdravo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju Nacionalnog programa nastao je projekt Živjeti zdravo koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016.-2022. godine. Cilj projekta Živjeti zdravo je unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti koje su uzrok više od 3/4 smrti u Hrvatskoj. Projekt Živjeti zdravo sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
Na otoku Visu održan državni stručni skup odgojno-obrazovnih djelatnika u hrvatskoj mreži Škola za zdravlje ‘Schools for Health in Europe’ (SHE)
Na otoku Visu održan je dvodnevni državni stručni skup odgojno-obrazovnih djelatnika u hrvatskoj mreži Škola za zdravlje ‘Schools for Health in Europe’ (SHE) koji je organiziran u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.
Domaćin skupa bila je SŠ Antun Matijašević Karamaneo na čelu s ravnateljem Domagojem Pšeničnjak, prof. koji se obratio sudionicima u uvodnom dijelu skupa.
Uz njega sudionicima su se obratili Ivo Radica, gradonačelnik grada Visa, dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, prim. dr. sc. Dijana Mayer, u ime ravnatelja HZJZ-a, Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja i dr. Ivana Portolan Pajić u ime ministra zdravstva Vilija Beroša.
Dr.sc. Iva Pejnović Franelić, službenica za vezu, ureda Svjetske zdravstvene organizacije, govorila je o zdravlju školske djece i mladih. O ulozi školske medicine i zavodima za javno zdravstvo u očuvanju zdravlja u odgojno-obrazovnim ustanovama govorila je doc. Dr.sc. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo splitsko-dalmatinske županije.
O važnoj ulozi i povijesnom pregledu Mreža škole koje promiču zdravlje, te o osnovnim pokazateljima zdravlja djece na temelju HBSC istraživanja govorila je prim. Dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, nacionalna koordinatorica HBSC istraživanja i Mreže SHE.
Skup je izveden hibridno te da je većina sudionika imala priliku skup pratiti online.
O zanimljivostima iz područja zdravstva, ali i odgoja i obrazovanja, sudionici su imali prilike slušati i raditi na ostvarivanju projektnih zadataka tijekom oba dana stručnoga usavršavanja. Izlagačice iz dosadašnjih SHE škola izvješćivale su o provedenim aktivnostima tijekom protekle školske godine.
Za doprinos SHE školama dodijeljena su priznanja, a novoizabranih 18 odgojno-obrazovnih ustanova je tijekom skupa dobilo potrebne informacije o početku rada za stjecanje statusa SHE škola školske godine 2022/23.
Hrvatski festival hodanja!
Turistička zajednica Ličko-senjske županije, kao jedan od naših partnera u provedbi projekta Živjeti zdravo, četvrti put organizira Hrvatski festival hodanja u trajanju od dva dana (3. rujna u Otočcu i 4. rujna u Gospiću) i s više ruta, po uzoru na višednevne festivale hodanja u drugim europskim zemljama. Ove godine, 25.8.2022 u Verdalu u Norveškoj, na generalnoj skupštini IML Walking Association (International Marching League) Hrvatski Savez Hodanja je svečano primljen u obitelj IML-a.
Članovi skupštine sa zadovoljstvom su naglasili kako se vesele novom članstvu, a brojni posjetitelji iz IML-ove obitelji su najavili i dolazak na hodanje u Otočac i Gospić. Ne sumnjamo u vrhunsku organizaciju ovog festivala, kao i uvijek do sad, te u najavu i praćenje od strane lokalnih i nacionalnih medija.
Festival i ove godine ističe ulogu i dobrobiti hodanja kao osnovnog i najpristupačnijeg oblika kretanja čovjeka. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao pokretač ovog festivala, aktivno sudjeluje i nastavlja promicati projekt „Živjeti zdravo“ i hodanje kao jedan od zdravih stilova života te podizati svijest i broj redovitih hodača u Republici Hrvatskoj. Također, Hrvatski zavod za javno zdravstvo pomaže u provedbi navedenog festivala našeg projektnog partnera javnozdravstvenim aktivnostima (mjerenje statusa tijela), aktivnim sudjelovanjem u aktivnosti i sredstvima koja su osigurana u okviru projekta „Živjeti zdravo“, Element 2, Zdravlje i tjelesna aktivnost.
U Gospiću i Otočcu su ponuđene po tri rute (10, 20 i 30 km), ovisno o preferencijama i mogućnostima sudionika. Organizatori su mislili na sve pa Vas tako očekuju službene majice, voda, voće pa čak i prijevoz između dva grada (uz kotizacije za dva dana). Na Vama je samo da ponesete dobru volju, zagrijane nožice i cipele pravog broja i dođete provesti dva dana u dobrom društvu, uz tjelesnu aktivnost i prekrasan krajolik koji krasi našu Liku.
Sve dodatne informacije možete pronaći na:
Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu
Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju („NN“ 56/13, 64/15, 104/17, 115/18, 16/20) i Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe („NN“ 125/17) regulirano je područje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj (RH).
U cilju zaštite ljudskog zdravlja provode se propisane kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u javnoj distribucijskoj mreži na nekoliko razina u okviru: i) samokontrole koju provode javni isporučitelji vodnih usluga (JIVU), ii) državnog monitoringa koji koordinira Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar te iii) službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju koje provode sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva.
Sustavom samokontrole u 2021. godini su javni isporučitelji vodnih usluga analizirali su više od 70.000 uzoraka na kemijske pokazatelje i više od 60.000 uzoraka na mikrobiološke pokazatelje.
Monitoringom vode za ljudsku potrošnju je u javnoj distribucijskoj mreži u RH 2021. godini uzorkovano 7.256 uzorak redovnog (monitoring parametara skupine A) i 699 uzoraka revizijskog monitoringa (monitoring parametara skupine B). Ukupni broj neispravnih uzoraka vode zbog jednog ili više pokazatelja iznosio je 167 odnosno 2,1 %.
Sanitarni inspektori Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH) prilikom provođenja službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 2021. godini uzorkovali su 193 uzoraka vode.
Cjeloviti Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj u 2021. godini može se preuzeti OVDJE
Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. lipnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje i razgovor – zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. lipnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Državni stručni skup odgojno-obrazovnih djelatnika u hrvatskoj mreži Škola za zdravlje ‘Schools for Health in Europe’ (SHE) u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo
Poziv za medije
U pismu povjerenice EK Kyriakides ministrima zdravstva od 18. srpnja 2022. o pripremi za jesen i pandemiju COVID-19, istaknuta je nužnost da škole budu otvorene. Agencija za odgoj i obrazovanje i Hrvatski zavoda za javno zdravstvo uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva 29.8. i 30.8.2022. godine na Visu organiziraju Državni stručni skup odgojno-obrazovnih djelatnika u hrvatskoj mreži Škola za zdravlje, Schools for Health in Europe (SHE). Na stručnom skupu će biti govora o očuvanju i unaprjeđenju zdravlja u školama, uzimajući u obzir zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih, prevenciju pušenja, pijenja alkohola i drugih ovisnosti, prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti kao i druge izazove odrastanja, a posebno u okviru pandemije i pripreme za novu školsku godinu.
Konferencija za medije će se održati u ponedjeljak 29.8.2022. u 12h, Srednja škola Antuna Matijaševića Karamaneo, Vis.
Program rada državnoga stručnog skupa 29. kolovoza 2022.
Srednja škola Antuna Matijaševića Karamaneo, Vis
(uživo i online praćenje rada za članove SHE škola koji nisu u mogućnosti osobno nazočiti)
Program rada državnoga stručnog skupa 30. kolovoza 2022.
Srednja škola Antuna Matijaševića Karamaneo, Vis
(uživo i online praćenje rada za članove SHE škola koji nisu u mogućnosti osobno nazočiti)
Vezani sadržaj:
Natječaj za uključivanje novih škola u mrežu koja promiče zdravlje SHE: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/natjecaj-za-ukljucivanje-novih-skola-u-mrezu-koja-promice-zdravlje-she/