Nacionalni dan prava osoba s duševnim smetnjama
Hrvatski Sabor donio je odluku o proglašenju 6. lipnja Danom prava osoba s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj
Mentalno zdravlje sastavna je i neizostavna komponenta zdravlja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, koja je mentalno zdravlje prepoznala jednim od javnozdravstvenih prioriteta, problemi povezani s mentalnim zdravljem su u globalnom porastu. Poremećaji mentalnog zdravlja često počinju u mlađoj odrasloj dobi, imaju tendenciju razvoja kroničnog tijeka te mogu značajno narušiti kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji. Sve ovo upućuje da teret uzrokovan mentalnim poremećajima i dalje raste s utjecajima na zdravlje i uzrokuje socijalne, ekonomske, ali na prvom mjestu značajne posljedice za pojedince koji su s njima suočeni u svim zemljama svijeta.
Povijest skrbi za osobe s duševnim smetnjama u Hrvatskoj mogla bi se podijeliti na razdoblje prije i poslije 1880. Naime 1879. godine osnovana bolnica za duševno oboljele u Stenjevcu koju danas znamo kao Kliniku za psihijatriju Vrapče. Neposredno nakon osnutka iste 1880. godine, upravo na dan 6. lipnja, naredbom Kraljevske zemaljske vlade usvojen je Statut Kraljevskog zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu koji predstavlja prvi dokument s pravima osoba s duševnim smetnjama za vrijeme boravka u instituciji.
Širom svijeta raste svijest o važnosti mentalnog zdravlja i pružanja usluga i podrške koje su usmjerene na osobu te se promiče pristup orijentiran na oporavak i utemeljen na ljudskim pravima. Ova svijest dolazi zajedno uz spoznaju da su usluge zaštite mentalnog zdravlja u brojnim zemljama nedostupne, lošije kvalitete i sklone kršenju ljudskih prava. Neprihvatljivo je da ljudi koji koriste usluge mentalnog zdravlja mogu biti izloženi neljudskim životnim uvjetima, štetnim postupcima liječenja, nasilju, zanemarivanju i zlostavljanju. Osobe s duševnim smetnjama u svim društvima i svim vremenima imaju specifičnu poziciju. Zbog prirode zdravstvenog stanja ove osobe često nisu u mogućnosti adekvatno se brinuti o svojim pravima i interesima te predstavljaju jednu od najobespravljenijih kategorija bolesnika i ujedno jednu od najobespravljenijih društvenih skupina uopće. Iako velik broj država svijeta, pa tako i Hrvatska, ima kvalitetne zakonske okvire za zaštitu osoba s duševnim smetnjama uvijek postoji mogućnost nepridržavanje ovih zakona i manjak svijesti o potrebi provedbe zakona što dovodi do zakinutosti u pravima ovih osoba.
Ovo je jedan od razloga zašto je Svjetska zdravstvena organizacija započela s programom za promicanje i poštivanje prava osoba sa psihosocijalnim i intelektualnim teškoćama te razvila ‘QualityRights toolkit‘ – skup materijala koji pruža zemljama praktične informacije i alate za procjenu i poboljšanje standarda kvalitete i poštivanja ljudskih prava, a temeljen je na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. U ovoj inicijativi SZO-a sudjeluje i Hrvatska, a sve u svrhu univerzalnog prihvaćanja prava duševnih bolesnika u svakodnevnoj praksi. Svjetska zdravstvena organizacija poduzela je odlučne korake kako bi se suočila s tim izazovima i podržala zemlje da ispune svoje međunarodne obveze u vezi s ljudskim pravima. U Hrvatskoj je tako održano nekoliko edukacijskih radionica za promicanje prava osoba s mentalnim poremećajima i preporukama za reorijentaciju i transformaciju sustava zaštite mentalnog zdravlja čiji su ciljevi bili poticanje zajedničke vizije oporavka i ljudskih prava te primjena QualityRights alata za procjenu stanja kvalitete liječenja i ljudskih prava osoba s mentalnim poremećajima. Pozvani su bili svi relevantni dionici koji mogu pridonijeti primjeni koncepta ljudskih prava i oporavka u službama skrbi za mentalno zdravlje, a posljednja je održana u svibnju ove godine u Rijeci.
I za kraj iznimno je bitno kontinuirano raditi na podizanju svijesti o pravima osoba s duševnim smetnjama, na procjeni kvalitete te poboljšanju poštivanja istih te svaki dan, a posebice ovaj, imati na umu:
»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«
U nastavku možete preuzeti letke o pravima osoba s duševnim smetnjama:
- Letak 1 Lišenje poslovne sposobnosti
- Letak 2 Skrbništvo
- Letak 3 Dobrovoljni pristanak
- Letak 4 Mjere prisile
- Letak 5 Prisilni smještaj
- Letak 6 Informirani pristanak na liječenje
Više o provedenim radionicama možete saznati na sljedećim poveznicama:
https://dubrovniktv.net/?id=3465#gVideo
Qulity of Rights toolikt:
https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/329546/9789241516709-eng.pdf
Dan preživjelih od raka u Republici Hrvatskoj
Dan preživjelih od raka u svijetu se obilježava svake prve nedjelje u lipnju, a ove je godine Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o službenom obilježavanju i u našoj zemlji. Cilj ovog dana je pokazati kako život nakon dijagnoze raka ne prestaje, već i dalje može biti ispunjen i sretan. Obilježavanje je započelo 1988. godine u SAD-u, a od tada se proširilo diljem svijeta.
Dan preživjelih od raka posvećen je svim osobama koje su se suočile s rakom – onima kojima je nedavno postavljena dijagnoza, onima koje su u procesu liječenja, kao i onima koje su u remisiji. Osim osoba koji žive s rakom, na ovaj dan sjećamo se i svih onih koji su preminuli od zloćudnih bolesti.
Zbog starenja populacije i porasta rizičnih čimbenika broj osoba koje će susresti sa zloćudnom bolesti raste. Jedna od 3 osobe u Hrvatskoj će tijekom života dobiti dijagnozu nekog od oblika raka. Istovremeno, raste preživljenje za mnoga sijela, napredak u dijagnostici i liječenju zloćudnih bolesti doveo je do smanjenja smrtnosti i sve većeg broja osoba koje nakon dijagnoze raka prežive dugi niz godina. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 170 000 osoba kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza zloćudne bolesti, od kojih je za njih 100.000 prošlo više od pet godina od postavljanja dijagnoze. Ovaj se broj zadnjih desetljeća drastično povećava, procjenjuje se da je 2000. u RH s dijagnozom raka živjelo oko 70 000 osoba, a 2010. oko 110 000, i možemo očekivati i daljnji porast.
Kao i u većini razvijenih europskih zemalja, i u RH se smanjuje smrtnost od raka. U posljednjih 5 godina prosječno se godišnje svake godine smrtnost od raka smanjuje za 2%, a pad je posebno izražen kod raka dojke gdje u istom razdoblju iznosi čak 7% godišnje. Smrtnost od raka prostate je također u padu (0,7% godišnje) dok je smrtnost od raka debelog i završnog crijeva stabilna. Smrtnost od raka pluća kod muškaraca je u padu, no nažalost kod žena je u porastu.
Prema podacima Eurostata za 2019. godinu Hrvatska je na visokom 2. mjestu po smrtnosti od raka, međutim novije procjene Europske komisije za 2020. godinu smještaju nas na nešto niže, 4. mjesto (iza Slovačke, Poljske i Mađarske). Iako ovaj rezultat sigurno nije zadovoljavajući, ipak predstavlja pomak u pravom smjeru.
Jedan od razloga smanjenja mortaliteta su programi ranog otkrivanja raka, koji omogućuju postavljanje dijagnoze u ranom stadiju, a kod nekih sijela raka kao što su vrat maternice i debelo crijevo možemo i spriječiti nastanak bolesti uklanjanjem prekanceroznih promjena. Liječenje potrebno u ranim stadijima bolesti manje je agresivno i ostavlja manje posljedica nego ono koje se provodi u kasnijem stadiju, a i same šanse za preživljenje su znatno bolje.
Uz provođenje programa ranog otkrivanja, potrebno je i svim oboljelim osobama pružiti najbolje moguće liječenje, ono s najmanje posljedica i s najvećom šansom za što duži i kvalitetniji život. Kroz sam proces dijagnoze i liječenja važno je omogućiti i psihološku podršku, a osobama u terminalnoj fazi bolesti potrebno je pružiti kvalitetno palijativno liječenje i osigurati maksimalnu moguću kvalitetu života. Također, iako Republika Hrvatska slijedi europske trendove u području programa probira, kao i u načelnoj dostupnosti najnovijih terapija u onkološkoj skrbi, treba naglasiti kako stvarna dostupnost često nije jednaka i pravična. Nacionalni strateški okvir protiv raka, donesen u prosincu 2020., navodi aktivnosti i mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se situacija poboljšala.
Rak i nakon uspješnog završetka liječenja utječe na život osobe i njenih bližnjih. Fizičke posljedice liječenja, psihološke posljedice, gubitak posla i utjecaj na ekonomsku sigurnost, strah od povratka bolesti – u svim je navedenim područjima potrebno preživjelima pružiti podršku, osigurati daljnje terapije u cilju ublažavanja negativnih učinaka liječenja na zdravlje, kao i adekvatan način daljnjeg praćenja i pretraga.
U svemu navedenom treba istaknuti ulogu koju imaju udruge pacijenata. Tamo oboljele osobe i njihove obitelji mogu pronaći psihološku pomoć, praktične informacije o liječenju i životu s rakom, konkretnu pomoć kao što su pravni savjeti, plaćeni prijevoz za odlazak na kemoterapije, druženje i razgovor s osobama koje prolaze kroz istu situaciju. Kao društvo, trebamo osigurati više navedenih oblika potpore kroz zdravstveni sustav, i pobrinuti se da budu jednako dostupni svim osobama neovisno o mjestu stanovanja i socioekonomskom statusu.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. (20. tjedan)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2021./2022., zaključno s 22. svibnja 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 6 034 prijava oboljelih od gripe, od čega je 5 prijava stigla u 20. tjednu 2022. godine.
Grafikon 1. Broj prijava oboljelih od gripe prema županijama, 20. tjedan, sezona 2021./2022.
Najveća kumulativna stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj županiji (691,3), a slijedi ih Šibensko-kninska županija (639,9) (grafikon 2).
Grafikon 2. Kumulativna stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2021./2022. na dan 22.5.2022.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3).
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. na dan 22.5.2022.
Nakon sezone gripe 2020./2021. u kojoj nije laboratorijski potvrđen niti jedan slučaj gripe, ove sezone bilježimo oboljele gripe u broju koji je niži u odnosu na sezone gripe prije pandemije (grafikon 4).
Grafikon 4. Tjedno kretanje prijava gripe u zadnjih pet sezona gripe u Hrvatskoj
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 20. tjednu bilo je 0,65% uzoraka pozitivnih na gripu, i to isključivo virus gripe tip A. U svim subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A potvrđen je virus A/H3N2.
Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Doneseni programski standardi za ocjenjivanje/verifikaciju programa psihosocijalne rehabilitacije osoba s problemom ovisnosti
Odluka o donošenju programskih standarda za ocjenjivanje/verifikaciju programa domova socijalne skrbi, terapijskih zajednica i drugih pružatelja usluga socijalne skrbi za osobe s problemom ovisnosti o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti donesena je od strane ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i ravnateljice Zavoda za socijalni rad 10. svibnja 2022. godine.
Programski standardi izrađeni su u koordinaciji Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te su usvojeni od strane Povjerenstva za ocjenjivanje/verifikaciju programa domova socijalne skrbi, terapijskih zajednica i drugih pružatelja usluga socijalne skrbi za osobe s problemom ovisnosti o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti koje djeluje pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
- Odluka o usvajanju standarda (PDF, 1.3 MB)
- Odluka (PDF, 1.4 MB)
- Programski standardi za terapijske zajednice_F
U prostorijama HZJZ-a obilježen Svjetski dan nepušenja 2022.
Danas je u edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo obilježen Svjetski dan nepušenja, kojeg je inicirala Svjetska zdravstvena organizacija još 1987. godine
Uz Hrvatski zavod za javno zdravstvo, događaj je organizirala i Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz sudjelovanje Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH. Povodom obilježavanja Svjetskog dana nepušenja ove je godine naglasak na zaštiti okoliša te se cijela kampanja odvija pod naslovom „Duhan – prijetnja našem okolišu“. Kampanja je usmjerena na podizanje svijesti javnosti o utjecaju duhana na okoliš – od uzgoja, proizvodnje, distribucije i otpada.
Na sastanku su sudjelovali dr.sc. Iva Pejnović Franelić, prim.dr.med., izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, prim.dr.med., prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, dr.sc. Ivan Ćelić, dr.med., Ana Puljak, dr.med., dr.sc. Dijana Mayer, dr.med. Tim povodom dr.sc. Dijana Mayer, dr.med. zahvalila se svim sudionicima, posjetiteljima i predstavnicima medija na dolasku te je istaknula:
„Vrlo je bitno naglasiti kako uz duhanski dim, okolišu štete i cijeli proces proizvodnje i konzumacije duhanskih proizvoda, od sadnje duhana do opušaka kojih imamo čak 4.5 trilijuna svake godine, a koji se ne odlažu u otpad na pravilan način čime se stvara oko 766 milijuna kilograma toksičnog otpada. Ovaj događaj je samo jedan korak naprijed u podizanju svijesti kako o štetnosti pušenja po ljudsko zdravlje tako i štetnosti cijelog procesa proizvodnje duhanskih proizvoda koji za naš okoliš ima poguban utjecaj.“
„Duhan ima strahovit utjecaj na ljudsko zdravlje. Većina ljudi ima dovoljno veliko znanje o štetnosti duhana, ali je ovisnost o duhanu, uz utjecaj nepovoljnog okruženja koje stvaraja duhanska industrija, toliko snažna da ljudi nažalost i dalje puše. Danas smo posebno istaknuli utjecaj duhana na okoliš. Njegova proizvodnja i zbirnjavanje otpada koji nastaje konzumacijom duhanskih proizvoda ima vrlo štetan utjecaj na okoliš. Primjerice, ne postoji biljka na koju se u uzgoju koristi više pesticida nego što je to duhan. Uz to, proizvodnja i samo konzumiranje duhana velik su zagađivač zraka. Onešišćenje zraka je četvrti vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti od kojih umire najveći broj ljudi“, izjavio je ravnatelj HZJZ-a izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, prim.dr.med.
Fotogalerija:
Svjetski dan multiple skleroze – 30.05.2022.
Multipla skleroza (MS) je najčešća autoimuna demijelinizacijska upalna bolest središnjeg živčanog sustava (mozga i leđne, tj. kralježnične moždine). Pretežno je to bolest mladih osoba, a kod većine se bolesnika znaci bolesti javljaju između 20. i 45. godine života, rijetko prije 15. i nakon 55. godine. Žene obolijevaju dvaput češće od muškaraca.
Bolest je češća u zemljama koje su smještene između 40. i 65. stupnja sjeverne geografske širine, što je vjerojatno povezano s manjim brojem sunčanih dana i manjkom vitamina D, a vrlo je rijetka u tropskim krajevima i na Dalekom istoku. U većine bolesnika se simptomi pojavljuju povremeno, a s progresijom bolesti im se može mijenjati jačina i trajanje. Početni su simptomi najčešće subjektivne smetnje osjeta, smanjenje oštrine vida, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, dvoslike, poremećaji ravnoteže i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, isprekidan (skandiran) govor, pojava spasticiteta, mentalni poremećaji i depresivne tegobe.
Kako bi se kontinuirano unapređivale zdravstvene, ali i ostale politike za osobe oboljele od ove bolesti, potrebni su prije svega točni podaci o njezinoj učestalosti. Na temelju rezultata istraživanja koje je u periodu 2015. – 2017. godine proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji sa Savezom društava multiple skleroze Republike Hrvatske i Klinikom za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, od ove bolesti u RH boluje 6.160 osoba, dok su prema zadnjem istraživanju HZJZ iz 2020. godine u okviru EU-projekta Morbidity statistics u Hrvatskoj oboljele 7.024 osobe. Od 27. svibnja 2009. godine se, na inicijativu organizacije MSIF (engl. Multiple Sclerosis International Federation), u svijetu obilježava Svjetski dan multiple skleroze, kako bi se pomoglo u rješavanju globalnog problema oboljelih pravovremenim početkom liječenja odmah nakon što je bolest dijagnosticirana. Ranim početkom liječenja ostvaruju se najbolji rezultati za pacijente.
Cilj održavanja Svjetskog dana multiple skleroze je povezivanje ljudi, grupa i organizacija u pokret na međunarodnoj razini koji sudjelovanjem u događajima i aktivnostima podiže svijest o multiploj sklerozi kao globalnom problemu. I ove će se godine nizom manifestacija i skupova obilježiti ovaj dan te putem medija upozoriti na ključne probleme s kojima se svakodnevno susreću i protiv kojih se bore oboljeli.
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-3 od dana 16. ožujka 2022. i Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-08 od dana 16. svibnja 2022. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.
HZJZ obilježava Svjetski dan nepušenja 2022.
Dana 31. svibnja obilježava se Svjetski dan nepušenja, a inicirala ga je Svjetska zdravstvena organizacija još 1987. godine. Ovaj dan se obilježava s ciljem ukazivanja na zdravstvene i ostale rizike povezane s uporabom duhana.
Ove godine naglasak je obilježavanja Svjetskog dana nepušenja na zaštitu okoliša te se cijela kampanja odvija pod naslovom „Duhan – prijetnja našem okolišu“. Kampanja je usmjerena na podizanje svijesti javnosti o utjecaju duhana na okoliš – od uzgoja, proizvodnje, distribucije i otpada.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te uz sudjelovanje Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj obilježava Svjetski dan nepušenja. Više informacija o događaju pročitajte OVDJE.
Globalna kampanja 2022. ima za cilj podizanje svijesti javnosti o utjecaju cijelog proizvodnog procesa duhana na okoliš – od njegova uzgoja, proizvodnje i distribucije do štetnog otpada koji stvara. Ova kampanja također želi razotkriti pokušaje duhanske industrije kojima ona pokušava zavaravati javnost reklamirajući i predstavljajući duhanske proizvode kao ekološki prihvatljive.
Od početka do kraja, ciklus proizvodnje duhana je izuzetno zagađujući i štetan. Onečišćenje zraka prvo je na što većina pomisli kada se spomene štetnost duhana, no štetni su učinci prisutni u svakom koraku lanca proizvodnje što ovaj problem čini kompleksnim.
- Svake se godine diljem svijeta uništi oko 3.5 milijuna hektara obradive zemlje te 200.000 hektara šuma radi uzgoja duhana što posljedično dovodi i do smanjenja kvalitete tla.
- Duhanska industrija destruktivno utječe klimatske promjene, odavno preopterećen ekosustav i osiromašene prirodne resurse.
- Proizvodnja duhana uzrokuje, na svjetskoj razini, pomanjkanje vode, fosilnih goriva i izvora metala.
- Više od 30 000 požara godišnje u EU uzrokovano je djelovanjem cigareta.
- 4.5 trilijuna opušaka svake godine ne odlaže se u otpad na pravilan način čime se stvara oko 766 milijuna kilograma toksičnog otpada te se otpuštaju tisuće kemijskih spojeva u zrak, vodu i tlo.
- Filteri cigareta nisu biorazgradivi i predstavljaju veliku opasnost u vodenom ekosustavu
Pušači su postali svjesni svojeg okoliša te odabiru ekološki održivije proizvode, stoga ih je potrebno osvijestiti o „zelenim” marketinškim trikovima duhanske industrije koja plasira proizvode kao ekološki prihvatljive. U te prakse spada i čišćenje plaža od otpada te predstavljanje novih duhanskih proizvoda kao eko-prijateljskih kako bi se odvratila pažnja šire javnosti od činjenice kako je sama duhanska industrija iznimno nepovoljna za okoliš.
Kampanja za Svjetski dan nepušenja 2022. podsjeća vlade i vladajuće da promijene zakone. Potrebne su promjene koje će implementirati nove i osnažiti već postojeće propise te učiniti proizvođače duhanskih proizvoda odgovornima za ekološke štetne učinke i ekonomske troškove koji nastaju kao posljedica duhanskih otpadnih proizvoda. SZO također preporučuje da sve zemlje u potpunosti ukinu reklamiranje, promociju i pokroviteljstvo duhanskih proizvoda, uključujući i oglašavanje njihovog društveno odgovornog poslovanja kojima se pokušava zavarati javnost.
Tijekom posjeta Sanje Musić Milanović Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji najavljeno njezino globalno djelovanje u području promicanja zdravlja!
Prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović sudjelovala je u Ženevi na skupu kojeg su organizirale Republike Hrvatska, Sjedinjene Meksičke Države i Svjetska zdravstvena organizacija pod nazivom „Tipping the Scales: Global Actions to Address Obesity“, a na kojem je predstavljen Akceleracijski plan Svjetske zdravstvene organizacije za zaustavljanje debljine, gdje se sudionicima skupa obratila, najprije uvodno, a potom i na završetku skupa.
Pomoćnica Glavnog direktora za univerzalnu zdravstvenu pokrivenost i zdravlje populacija Naoko Yamamoto u svom je obraćanju najavila kako će sada, nakon primljenog priznanja Svjetske zdravstvene organizacije kojim je proglašena „Prvakom zdravlja 2022. godine“, prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović započeti svoje globalno djelovanje u području promicanja zdravlja.
„Iz danas prezentiranih iskustava drugih zemalja u borbi s debljinom jasno je kako se događa puno aktivnosti. Imamo toliko važnih poteza koje možemo i vjerujem, moramo implementirati. Složili smo se oko zajedničkog zaključka kako je hitno nešto poduzeti oko debljine – imamo preporuke, imamo globalni plan i sve što trebamo učiniti je – djelovati globalno, učiti jedni od drugih. Imamo toliko dobrih primjera, budimo ujedinjeni! Moramo ubrzati naše napore za zaustavljanjem debljine i za to su nam potrebni svi glasovi raznih generacija,“ poručila je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović te zahvalila svim sudionicima na predanosti ovoj globalnoj inicijativi.
Tijekom četverodnevnog posjeta sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije, supruga predsjednika Republike sudjelovala je i na nizu radnih sastanaka. Sastala se s Naoko Yamamoto, pomoćnicom glavnog direktora za univerzalnu zdravstvenu pokrivenost i zdravlje populacija; Etiennom Krugom, direktorom Odjela za socijalne odrednice zdravlja; Anshuom Banerjeeom, direktorom Odjela za roditeljstvo, novorođenčad, zdravlje djece i adolescenata i starenje; Francesom Brancom, direktorom Odjela za nutricionizam i sigurnost hrane; Rüdigerom Krechom, direktorom Odjela za promicanje zdravlja te Bente Mikkelsen, direktoricom Odjela za kronične nezarazne bolesti.
Na sastancima se razgovaralo o temama zajedničkog stručnog interesa te o prilikama za daljnju suradnju u području globalnog promicanja zdravlja.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. (20. tjedan)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2021./2022., zaključno s 22. svibnja 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 6 034 prijava oboljelih od gripe, od čega je 5 prijava stigla u 20. tjednu 2022. godine.
Grafikon 1. Broj prijava oboljelih od gripe prema županijama, 20. tjedan, sezona 2021./2022.
Najveća kumulativna stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj županiji (691,3), a slijedi ih Šibensko-kninska županija (639,9) (grafikon 2).
Grafikon 2. Kumulativna stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2021./2022. na dan 22.5.2022.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3).
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. na dan 22.5.2022.
Nakon sezone gripe 2020./2021. u kojoj nije laboratorijski potvrđen niti jedan slučaj gripe, ove sezone bilježimo oboljele gripe u broju koji je niži u odnosu na sezone gripe prije pandemije (grafikon 4).
Grafikon 4. Tjedno kretanje prijava gripe u zadnjih pet sezona gripe u Hrvatskoj
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 20. tjednu bilo je 0,65% uzoraka pozitivnih na gripu, i to isključivo virus gripe tip A. U svim subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A potvrđen je virus A/H3N2.
Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Svjetski dan štitnjače – 25. svibnja 2022.
Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja s ciljem podizanja društvene svijesti o bolestima štitnjače, s posebnim naglaskom na pravovremenu dijagnostiku, liječenje i prevenciju. Posvećen je svim ljudima s bolestima štitnjače te svim istraživačima i liječnicima koji proučavaju i liječe bolesti štitnjače.
Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitna žlijezda sintetizira hormone trijodtironin i tiroksin, koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa, otpušta ih u krvotok te na taj način regulira sveukupni metabolizam. Proizvodnju hormona tiroksina i trijodtironina regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako štitnjača iz nekog razloga smanji izlučivanje trijodtironina i tiroksina, hipofiza proizvodi veću količinu TSH nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste, što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače).
Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače) i hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače). Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija.
Za normalan rad štitne žlijezde i izgradnju hormona štitnjače neophodan je jod. Kod blagog do umjerenog manjka joda, štitnjača hipertrofira kako bi mogla proizvoditi dostatnu količinu hormona pa dolazi do gušavosti. U slučaju većeg nedostatka joda nastaje miksedem, bolest štitnjače koja dovodi do hipotireoze.
Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), 2020. godine su u svijetu od raka štitnjače oboljele 586 202 osobe, a umrlo je 43 646 osoba. Žene čine gotovo 80 % svih novih slučajeva i 63 % smrti zbog raka štitnjače. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2019. godini od raka štitnjače oboljela je 831 osoba, od čega 78% žena. Incidencija je u stalnom porastu, oko 5 % godišnje u posljednjih 20 godina. Uzrok tome su sve češći ultrazvučni pregledi štitnjače, koji u velikom broju slučajeva otkriju lokalizirane karcinome. Povećana je i prevalencija nekih rizičnih čimbenika, kao što je pretilost. Ostali čimbenici rizika uključuju izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljsku anamnezu raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, sniženu razinu D vitamina i određene rijetke nasljedne sindrome.
Prosječno godišnje od raka štitnjače umire 35 osoba, od čega oko 60 % žena. U usporedbi s većinom drugih čestih sijela raka, rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85% kod muškaraca i 90% kod žena Ova se bolest može pojaviti u bilo kojoj dobi; kod žena se češće javlja u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok je u muškaraca češća u pedesetim i šezdesetim.
U Hrvatskoj u 2020. godini, dijagnoze koje pripadaju poremećajima štitnjače (EOO-E07) zabilježene su u djelatnosti obiteljske (opće) medicine i zdravstvene zaštite predškolske djece u ukupno 334 238 osoba: 396 u dobi od 0 do 6 godina, 9 768 u dobi od 7 do 19 godina, 206 400 u dobi od 20 do 64 godine te 117 674 među starijima od 65 godina. Navedene dijagnoze evidentirane su prilikom kontakta sa zdravstvenom zaštitom, kao glavne dijagnoze, dodatne dijagnoze ili na receptima, no nisu nužno potvrđene, stoga navedeni podaci ne mogu poslužiti jednoznačnom određivanju pojavnosti navedenih bolesti i stanja.
Prema procjeni Američkog društva za štitnjaču, i do 60 % osoba s bolestima štitnjače nije svjesna svoga stanja, stoga podizanje društvene svijesti o ovom javnozdravstvenom problemu širom svijeta igra ključnu ulogu u prevenciji, ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom liječenju, čime se može bitno smanjiti globalno opterećenje ovim bolestima.
Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva 2022. g.
2006. godine Hrvatski sabor donio je Odluku kojom je 26. svibnja proglašen Nacionalnim danom darivanja i presađivanja organa i tkiva, čije je obilježavanje prilika za javnu zahvalu darivateljima i njihovim obiteljima te iskaz solidarnosti i podrške svima koji čekaju na presađivanje organa.
Presađivanje organa i tkiva danas je širom svijeta prihvaćena i uspješna metoda liječenja bolesnika kod kojih je došlo do nepovratnog zatajenja funkcije organa kao što su srce, bubrezi, jetra, gušterača ili pluća, putem presađivanja organa preminulih osoba ili u nekim slučajevima živih srodnih i nesrodnih darivatelja. Uspješna transplantacija spašava živote i izuzetno pridonosi poboljšanju kakvoće života primatelja.
U Hrvatskoj se mogućim darivateljem organa smatra svaka preminula osoba koja se za života tome nije izričito protivila. Osobe koje poslije smrti ne žele darovati organe i tkiva trebaju popuniti Izjavu o nedarivanju kod izabranog liječnika obiteljske medicine, koje se upisuju u registar nedarivatelja pri Ministarstvu zdravstva. U Republici Hrvatskoj se transplantacije izvode u pet kliničkih bolničkih centara, a prema podacima mreže Eurotransplant, naša država je posljednjih 10 godina zemlja s najvećim brojem donora po glavi stanovnika u Europi.
Detaljniji statistički pokazatelji aktivnosti mreže Eurotransplant (uključujući podatke za Hrvatsku) dostupni su putem sljedeće poveznice.
Europski tjedan borbe protiv raka 2022.
Svake godine, u posljednjem tjednu svibnja (25. – 31. svibnja), obilježava se Europski tjedan borbe protiv raka. U fokusu ovogodišnje kampanje je Europski plan borbe protiv raka (#EUCancerPlan) i uloge svakog dionika u njegovoj što boljoj i učinkovitijoj provedbi.
Pozivaju se svi pojedinci i organizacije koje se bave borbom protiv raka da se pridruže i doprinesu, kako provedbi Europskog plana borbe protiv raka, tako i što sveobuhvatnijoj prevenciji, skrbi i zadovoljavanju potreba oboljelih.
Svaki dan Europskog tjedna borbe protiv raka posvećen je određenoj temi iz širokog spektra područja onkološke skrbi. Obilježavanje započinje temom primarne prevencije, a zaključuje se Svjetskim danom nepušenja.
Rak je globalni javnozdravstveni problem s kojim se potrebno suočiti na svim razinama. Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), u Europi je u 2020. godini dijagnosticirano preko 4 milijuna slučajeva raka, a umrlo je više od 1,9 milijuna ljudi. Na temelju sadašnjih podataka, procjenjuje se da će se 40% Europljana u jednom trenutku svog života suočiti s nekom od dijagnoza raka.
U Hrvatskoj je u 2020. godini od raka umrlo 13.138 ljudi, što rak dovodi na visoko drugo mjesto najčešćih uzroka smrti u Hrvatskoj, odmah nakon srčano-žilnih bolesti. Kod osoba mlađih od 65 godina rak je najčešći uzrok smrti te uzrokuje oko 36% svih smrti u toj dobi.
Kada govorimo o smrtnosti od raka, Udruženje europskih liga protiv raka (ECL) navodi kako se gotovo polovica smrti od raka u Europi može izbjeći i to pridržavanjem 12 jednostavnih preporuka Europskog kodeksa protiv raka.
Europski kodeks protiv raka (ECAC)
Prvo izdanje ECAC-a datira još iz 1987. godine, a do danas je triput revidiran. Svako izdanje kodeksa protiv raka usmjereno je na aktivnosti koje pojedinci mogu poduzeti u cilju sprječavanja raka. Trenutno je na snazi četvrto izdanje ECAC-a koje se ističe po svojim navodima temeljenim isključivo na čvrstim znanstvenim dokazima, usmjerenosti na opću populaciju (umjesto na donositelje odluka, zdravstvene djelatnike, industriju i sl.) te navedenim najznačajnijim rizičnim čimbenicima. Također, naglasak četvrtog izdanja ECAC-a stavljen je na prikladnost i značajnost poruka za prosječnog stanovnika (ne samo za one koji su u visokom riziku od obolijevanja od raka) i na aktivnosti koje svaka osoba može poduzeti kako bi ublažio svoj rizik od raka te su u istom korištene vrlo jednostavne, izravne i svima razumljive rečenice.
Četvrto izdanje ECAC-a najbolje možemo opisati kao „12 koraka za smanjenje rizika od raka“. Pridržavajući se sljedećih koraka, svaka osoba čini veliki korak u poboljšanju i zaštiti vlastitog zdravlja:
- Nemojte pušiti. Ne uživajte duhanske proizvode.
- Nemojte dopustiti pušenje u svojem domu. Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu.
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
- Budite tjelesno aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.
- Hranite se zdravo:
– Jedite što više integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća.
– Ograničite unos visokokalorične hrane (hrane bogate šećerom ili masnoćama) i izbjegavajte zaslađena pića.
– Izbjegavajte suhomesnate proizvode; ograničite unos crvenog mesa i hrane s velikim sadržajem soli. - Ako konzumirate alkohol bilo koje vrste, budite umjereni. Nekonzumiranjem alkohola smanjuje se rizik od raka.
- Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, osobito djece. Upotrebljavajte zaštitu od sunca. Ne sunčajte se u solarijima.
- Poštujte zdravstvena i sigurnosna uputstva na radnom mjestu kako biste se zaštitili od tvari koje uzrokuju rak.
- Saznajte jeste li u svojem domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona. Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona.
- Za žene:
– Dojenjem majka smanjuje svoj rizik nastanka raka. Ako možete, dojite svoje dijete.
– Hormonskom nadomjesnom terapijom povećava se rizik od određenih vrsta raka. Ograničite trajanje hormonske nadomjesne terapije. - Uključite svoju djecu u program cijepljenja protiv:
– Hepatitisa B (za novorođenčad)
– Humanog papiloma virusa (HPV). - Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka:
– Debelog crijeva
– Dojke
– Vrata maternice
– Pluća.
Reference i više informacija:
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 6. travnja 2022. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Prof.dr. sc. Sanja Musić Milanović dobila priznanje Svjetske zdravstvene organizacije za zasluge u promicanju zdravlja!
Prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović 22. svibnja, sudjelovala je kao posebna gošća, na manifestaciji globalnog karaktera „Walk The Talk: The Health for All Challenge“ koja je u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije održana u Ženevi.
“Walk The Talk” je održan uoči otvaranja 75. zasjedanja Svjetske zdravstvene skupštine, a organiziran je u cilju promicanja zdravlja. Republika Hrvatska je u sklopu događanja u Ženevi predstavila svoj nacionalni projekt promicanja zdravlja “Živjeti zdravo”, a čija je voditeljica upravo Sanja Musić Milanović.
Ovogodišnje izdanje “Walk The Talk” usmjereno je na temu važnosti sporta za zdravlje i ujedno predstavlja najavu partnerstva Svjetske zdravstvene organizacije, FIFA-e i Katara prilikom organizacije Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru 2022. pod nazivom „Healthy FIFA World Cup Qatar 2022: Creating Legacy for Sport and Health“.
„Redovita tjelesna aktivnost ima značajne pozitivne učinke na zdravlje i dobrobit svakoga. Zato u Hrvatskoj u okviru programa Živjeti zdravo promičemo tjelesnu aktivnost već dugi niz godina i potičemo svakoga da pronađe svoj način kako će biti aktivan barem 30 minuta dnevno. Osobno, moji omiljeni oblici tjelesne aktivnosti su trčanje i hodanje“, izjavila je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović te je istaknula i na podudarnost ovog događanja s hrvatskom kampanjom „Hodanjem do zdravlja“ i naglasila kako je ovo odličan način da svi javnozdravstveni stručnjaci, donositelji odluka i drugi važni dionici pokažu kako zaista rade ono što promiču. „Jako sam sretna što danas hodam zajedno s tisućama ljudi diljem svijeta i što možemo podijeliti poruku o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje te proslaviti zajedničku predanost cilju smanjenja tjelesna neaktivnosti na globalnoj razini“, rekla je Sanja Musić Milanović koja se uvodno obratila svim okupljenima te je zajedno s glavnim direktorom Svjetske zdravstvene organizacije dr. Tedrosom Adhanom Ghebreyesusom povela skupinu hodača.
Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus uručio je gospođi Musić Milanović posebno priznanje kojim je proglašena „Prvakom zdravlja 2022. godine“ i to za njezino dugogodišnje zagovaranje i djelovanje u području promicanja zdravlja.
FOTO: WHO
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. (19. tjedan)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2021./2022., zaključno s 15. svibnja 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 6 029 prijava oboljelih od gripe, od čega je 39 prijava stigla u 19. tjednu 2022. godine. Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, osim Splitsko-dalmatinske županije (grafikon 1).
Grafikon 1. Broj prijava oboljelih od gripe prema županijama, 19. tjedan, sezona 2021./2022.
Najveća kumulativna stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj županiji (691,3), a slijedi ih Šibensko-kninska županija (628,7) (grafikon 2).
Grafikon 2. Kumulativna stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2021./2022. na dan 15.5.2022.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3).
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. na dan 15.5.2022.
Nakon sezone gripe 2020./2021. u kojoj nije laboratorijski potvrđen niti jedan slučaj gripe, ove sezone bilježimo oboljele gripe u broju koji je niži u odnosu na sezone gripe prije pandemije (grafikon 4).
Grafikon 4. Tjedno kretanje prijava gripe u zadnjih pet sezona gripe u Hrvatskoj
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 18. tjednu bilo je 1,13% uzoraka pozitivnih na gripu, i to isključivo virus gripe tip A. U svim subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A potvrđen je virus A/H3N2.
Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Publikacija Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama: “Problematika droga u zatvorskom okruženju u Europi”
Publikacija EMCDDA-a “Problematika droga u zatvorskom okruženju u Europi: trenutni i budući izazovi”, (eng.: Prison and Drugs in Europe), objavljena 2022. godine, pruža pregled aktualnog znanja i najnovijih dostignuća u području uporabe droga u zatvorskom okruženju u Europi. Izvješće detaljno istražuje epidemiologiju uporabe droga i probleme povezane s drogom među zatvorskom populacijom, dostupne odgovore društvenih i zdravstvenih službi na probleme povezane s drogom u zatvoru, uključujući najnovije dokaze o učinkovitosti, te opskrbu drogom i tržišta droga unutar zatvora. Također, publikacija pruža pregled o nedavnim i budućim izazovima u ovom području. Izvješće je namijenjeno kreatorima politika i njihovim savjetnicima, stručnjacima i praktičarima, istraživačima i znanstvenicima te svima koji se bave područjem zatvorskog sustava i droga. Publikaciju možete preuzeti ovdje.
Simpozij: 50 godina dijalize u KBC Zagreb
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnju s Hrvatskom ligom za hipertenziju, Hrvatskim društvom za hipertenziju Hrvatskog liječničkog zbora, Nefro.hr – hrvatskim društvom za bubreg, Hrvatskim društvom za nadomještanje funkcija organa i KBC Rebrom suorganizator je Simpozija „50 godina dijalize“ kojeg organizira Zavod za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju kao Referalni centar za dijalizu, afereze i nadomjesno bubrežno liječenje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
Simpozij će biti održan 26.5.2022. godine. Na Simpoziju će doc.dr.sc. Ranko Stevanović, voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ prezentirati rezultate istraživanja „Serološki odgovor u bolesnika na dijalizi nakon cijepljenja za Covid“. Više informacija o simpoziju preuzmite OVDJE.
Dijaliza
Dvije su metode dijalize: hemodijaliza i peritonealna dijaliza. Pri hemodijalizi, krv se otklanja iz tijela i pumpa u stroj koji filtrira (odvaja) toksične tvari iz krvi i vraća pročišćenu krv u tijelo. Može se odrediti ukupna količina vraćene tekućine.
Kod peritonealne dijalize ulijeva se u trbušnu šupljinu tekućina koja sadrži posebnu mješavinu glukoze i soli i izvlači (difuzijom) toksične tvari iz tkiva. Tekućina se tada drenira i discarded. Mijenjanjem količine glukoze može se odstraniti više ili manje tekućine iz tijela.
Učestalost dijaliznih tretmana razlikuje se prema količini preostale bubrežne funkcije, no većini ljudi potrebna je dijaliza 3 puta tjedno. Uspješni dijalizni program omogućava umjereno normalni život, umjerenu dijetu, prihvatljiv broj crvenih krvnih stanica, a oštećenja živaca ne napreduju. Dijaliza može poslužiti kao dugotrajna terapija kod kroničnog zatajenja bubrega ili kao prijelazna mjera prije presađivanja bubrega. Pri akutnom zatajenju bubrega dijaliza može biti potrebna samo za nekoliko dana ili tjedana dok se ne uspostavi bubrežna funkcija.
Dijaliza se može rabiti za otklanjanje lijekova ili otrova iz tijela. Ljudi često prežive otrovanje ako im se potpomogne disanje i srčana funkcija dok se ne otkloni otrov.
Obzirom na procjene da 10% odrasle populacije u svijetu ima neki stupanj KBB, sukladno tome u Hrvatskoj se procjenjuje da do 300 000 osoba ima neki oblik bubrežne bolesti. Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u nas godišnje oko 500 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju. Oko 4000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja. Populacija na NBF raste upravo zbog povećavanja broja transplantiranih, a usprkos smanjenju broja bolesnika liječenih hemodijalizom i peritonealnom dijalizom.
Kronična bubrežna bolest tihi je ubojica i znatno narušava kvalitetu života. Međutim, postoji nekoliko načina na koji možemo sačuvati bubrege zdravima.
Unaprjeđenje prevencije i liječenja bolesti bubrega isplativa je strategija za sprječavanje ili odgađanje zatajenja bubrega. Preporuka je implementirati oportunistički probir na KBB u visokorizičnih skupina (osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom KBB). To podrazumijeva i učiniti dostupnima osnovne identifikacijske testove iz urina i krvi. Preporučaju se redoviti liječnički pregledi koji uključuju procjenu funkcije bubrega, ali i usvajanje zdravih životnih navika koje će spriječiti razvoj rizičnih čimbenika za razvoj bubrežne bolesti.
Poništenje dijela natječaja od dana 6. travnja 2022.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 6. travnja 2022.
Više pogledajte ovdje.
Tjedan svjesnosti o celijakiji
Celijakija je bolest probavnog sustava. Uzrok oboljenja je trajna nepodnošljivost proteina glutena, koji se nalazi u pšenici (pšenični prolamin i glutenin), ječmu (hordein), raži (sekalin) i eventualno zobi (avenin). Istraživanja su pokazala da oboljeli nisu osjetljivi na ostale žitarice, rižu i kukuruz, budući da one ne sadrže toksične prolaminske frakcije.
Kada je tolerancija na gluten ograničena, tijelo stvara antitijela – znači stvara svoje molekule, anti-gliadin antitijela, koja napadaju molekule glutena. Na taj način dolazi do oštećenja sluznice tankog crijeva i uništenja crijevnih resica. Posljedica je malapsorpcija, odnosno otežana i smanjena apsorpcija hranjivih tvari.
Kliničke manifestacije celijakije su jako različite. Razlozi toj raznolikosti su nepoznati, ali mogu ovisiti o dobi i imunološkom statusu osobe, količini i vremenskoj izloženosti organizma glutenu, te stanju gastrointestinalnog trakta.
Same kliničke manifestacije bolesti mogu se podijeliti u gastrointestinalne (“klasične”) i ne-gastrointestinalne.
Gastrointestinalne kliničke manifestacije se obično javljaju kod djece od 4 do 24 mjeseca starosti, a ne-gastrointestinalne se javljaju kroz simptome u starije djece i odraslih osoba.
Osobe s kliničkim manifestacijama odnosno sa simptomatskom celijakijom su u manjini od ukupnog broja oboljelih. Na žalost, većinu čine osobe s “tihom” celijakijom, koji imaju pozitivne serološke testove i oštećenu sluznicu tankog crijeva, a sve bez nutritivne deficijencije.
Pojava prvih simptoma bolesti je različita, i ovisi da li se javlja kod djece ili kod odraslih osoba.
Prvi simptomi se javljaju kod djece nekoliko mjeseci nakon uvođenja žitarica u prehranu dojenčadi. Stanje oboljele djece od celijakije u odnosu na zdravu djecu je prosječno 1:100 u svijetu, a kreće se u rasponu od 1:80 do 1:300.
Neki od uobičajenih simptoma bolesti su:
· kronični proljev, odnosno kašaste, ali ne vodenaste, obilne i svijetle stolice, čiji je rezultat pothranjeno dijete u dobi od 1-2 godine
· bolovi i nadutost u trbuhu
· gubitak apetita
· nerazjašnjena slabokrvnost – zbog nedostatka željeza (sideropenijska anemija) ili nedostatak željeza koji još nije doveo do slabokrvnosti (sideropenija), a koja traje bez obzira na liječenje kapima ili tabletama željeza uslijed kontinuiranog gubitka mikroskopskih količina krvi stolicom iz oštećenog crijeva, te se tako smanjuje apsorpcija željeza. Anemija se javlja u 20-40% bolesnika s celijakijom kao posljedica poremećaja apsorpcije željeza i folne kiseline, a ako bolest zahvaća ileum, i vitamina B12
· učestalo povraćanje
· slabiji rast – uslijed značajno smanjenog lučenja hormona rasta
Kod djece progresivna, ubrzana malapsorpcija nutrijenata može dovesti do zastoja u rastu, razvitku i neurološkim usporenostima.
Poznato je, međutim, da klinička slika celijakije u starije djece i odraslih može biti potpuno drugačija. Bolest se općenito češće manifestira monosimptomatski ili u blažem obliku. Ne-gastrointestinalne kliničke manifestacije su raznolike i češće su rezultat dugotrajne malapsorpcije, koji dovode do rekurentnih abdominalnih bolova, dispepsije, recidivirajućeg povraćanja, nedostatka željeza (anemije), anoreksije, opstipacije, neplodnosti i osteoporoze ili osteopenije, a sve navedeno mogu biti jedini gastrointestinalni simptomi. Većina autora smatra da kod nejasnog povišenja aminotransferaza (u 10-20% bolesnika) i recidivirajućih pankreatitisa, također treba posumnjati u celijakiju.
Tihi oblik celijakije obilježen je nedostatkom ili blagim simptomima i nalazom parcijalne ili subtotalne atrofije sluznice tankoga crijeva; otkriva se obično probirom populacije ili aktivnim traženjem bolesti u skupinama pod većim rizikom za razvoj bolesti, npr. dijabetičara ili članova obitelji bolesnika. Manji broj takvih bolesnika ima gastrointestinalne simptome, većinom se radi o bolesti manjeg intenziteta često povezanoj sa smanjenim osjećajem psihofizičkog zdravlja.
Dakle, kod odraslih pacijenata, prvi simptomi mogu biti prikriveni s drugim bolestima, odnosno njihovim simptomima, kao na primjer:
· bolovi u kostima, krhkost kostiju – čak 40% bolesnika pati od osteopenije (blaži poremećaj gustoće kostiju), a kod 20% javlja se osteoporoza (teži poremećaj)
· neurološki oblici bolesti – dolazi do epilepsije, cerebralne ataksije, polineuropatije i teške miastenije
· smetnje reprodukcije – neplodnost ili učestali spontani pobačaji
· kožna celijakija (herpetiformni dermatitis) – javljaju se sitni mjehurići na koži laktova, koljena i bedara
· oštećenje zubne cakline
· zadnjih 20 godina poznato je da bolesnici s celijakijom češće obolijevaju od nekih malignih bolesti. Tako je npr. maligni limfom crijeva 40 puta učestaliji, a karcinom ždrijela i jednjaka 10-12 puta češći u neliječenih osoba s celijakijom
Jedini lijek za oboljele od celijakije je bezglutenska dijeta koje se moraju pridržavati cijeli život. Celijakija je neizlječiva bolest, čiji se simptomi mogu povući samo uz dosljedno provođenje bezglutenske dijete. Oboljeli mogu konzumirati dozvoljene namirnice u koje ulaze prirodno bezglutenske namirnice i specijalne bezglutenske dijetetske namirnice namijenjene upravo ovoj populaciji. Uvjetno prikladne namirnice su jednostavne industrijske prerađevine bez dodataka, namirnice za široku potrošnju s oznakom “bez glutena”, te analizirane namirnice.
Budući da deklariranje glutena na proizvodima nije zakonom propisano, konkretna pomoć oboljelim od celijakije je analiziranje količine glutena u namirnicama ili grupama namirnica.
Prvi i najveći problem predstavljaju sami bezglutenski proizvodi. Na tržištu je sve više bezglutenskih proizvoda, čija se količina glutena periodički provjerava, a i sve je više domaćih proizvođača. Samom pojavom veće količine proizvoda i njihovom raznovrsnošću, cijene se uravnotežuju i proizvodi postaju dostupniji oboljelima. Čak i kod bezglutenskih proizvoda može doći do kontaminacije glutenom, a neki oboljeli su u zabludi, budući da smatraju kako bezglutenski proizvodi nemaju uopće glutena. S ovim se dolazi do problema legislative, edukacije i krajnje informiranosti pacijenta. Prema istraživanjima Zakardasa i suradnika, prehrambeni status oboljelih od celijakije ovisi o više čimbenika, kao što su: utjecaj bezglutenske dijete na svakog oboljelog pojedinačno, kvaliteta informiranja o bezglutenskoj dijeti, kvaliteta življenja, osjetljivost na gluten.
Hrana bez glutena je hrana namijenjena prehrani osoba s intolerancijom na gluten, odnosno celijakijom. Definirano je da se radi o vrsti hrane proizvedenoj od žitarica i njihovih mješavina koje prirodno ne sadrže gluten ili od žitarica kao što su pšenica, raž, ječam i zob, a iz kojih je gluten odstranjen tehnološkim postupkom.
Dugi niz godina trajalo je usuglašavanje oko pojma glutena, usavršavanja analitičkih metoda određivanja i pokušaji rješavanja problema oko deklariranja. Brojne radne skupine pri Codex Alimenarius-u radile su još od 1981. godine i konačno usuglasile svoja stajališta 2008. godine. Zahvaljujući tome, Europska Komisija je izglasala Uredbu broj 41/2009 o sastavu i označavanju namirnica namijenjenih oboljelima od celijakije.
No, dok Uredba konačno nije izglasana, industrija je koristila vrijeme za proizvodnju “bezglutenskih” proizvoda i njima sličnih, svaka zemlja članica je imala svoj sistem notifikacije i provjere količina glutena, potrošač je bio sve zbunjeniji jer se čak i na proizvodima koji po svom sastavu ne mogu sadržavati gluten nalazio navod “bez glutena”, te se trebalo vjerovati proizvođačkoj specifikaciji, jedinom dokumentu koji ima navedenu količinu glutena, a u koju potrošač, odnosno oboljeli od celijakije nije imao uvida.
Trenutnom Uredbom regulirane su količine glutena ovisno o porijeklu i vrsti pojedinih bezglutenskih namirnica, te deklariranje glutena.
Konačno, navodi o količini glutena su se promijenili i sada glase:
· Gluten free (bez glutena) – količina glutena ne smije biti veća od 20 mg/kg izraženo na originalni proizvod
· Very low gluten (s niskom količinom glutena) – količina glutena ne smije biti veća od 100 mg/kg izraženo na originalni proizvod
To su jedini navodi koji se smiju navoditi.
Nažalost smatra se da će nova terminologija označavanja hrane namijenjene oboljelima od celijakije dovesti do nerazumijevanja i nepovjerenja kod ove specifične skupine.
Ostaje nam vidjeti i nadati se da će navođenje navoda o količini glutena u bezgutenskim proizvodima biti odgovarajuće, a ne kakav marketinški trik, jer i sama Europa je uvidjela da kontrola količina glutena u hrani treba biti češća i ozbiljnija, budući je hrana zbilja jedini lijek oboljelima od celijakije.
Dr.sc Lea Pollak
Voditeljica Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari
Hrvatski zavod za javno zdravstvo