Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Dan dojki & Bra day, 24. rujna 2022.

U subotu 24. rujna 2022. na Cvjetnom trgu u Zagrebu obilježen je Dan dojki & Bra Day (Breast Reconstruction Awareness Day), događaj u organizaciji Hrvatske lige protiv raka i uz potporu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, posvećen ponajprije edukaciji žena o tome kako sačuvati zdrave dojke i kako najbolje izliječiti oboljele dojke, kao i podizanju svijesti o suvremenim mogućnostima rekonstrukcije kada je dojka uklonjena zbog raka, s ciljem očuvanja psihofizičkog integriteta žene i pozitivnog učinka na izlječenje. U Hrvatskoj su na raspolaganju sve tehnike kojima se radi rekonstrukcija dojke vlastitim tkivom, kao i kombinirane tehnike uporabe vlastitog tkiva i implantata ili samo implantata, a svakako treba naglasiti da rekonstrukcija dojke ne utječe na povrat bolesti niti je prepreka u dijagnostici eventualnog lokalnog povrata.

Sudjelovanjem u ovoj akciji, Hrvatski zavod za javno zdravstvo podsjeća i na važnost odaziva na preventivni pregled u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.

Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2019. godini zabilježeno je 2999 slučajeva raka dojke (stopa 143,2/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2020. godini 722 žene (stopa 34,7/100.000). Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u RH, kao i u većini zemalja u svijetu. Zbog starenja stanovništva možemo očekivati da će taj broj biti sve veći. Većina slučajeva dijagnosticira se kod starijih žena, čak preko 80% novooobljelih je starije od 50 godina, stoga su nacionalnim programom obuhvaćene žene starije od 50 godina. Od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, ali rjeđe, pa je važno da se već od najranije mladosti započne s redovitim pregledima grudi.

Iako možemo očekivati sve veći broj slučajeva raka dojke, smrtnost od istoga je u Hrvatskoj u padu. Rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu.

To je dijelom rezultat provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanje raka dojke, započetog 2006. godine, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke. U sklopu programa sve žene u dobi od 50 do 69 godine primaju poziv za mamografski pregled svake dvije godine, s ciljem što ranijeg otkrivanja bolesti te uspješnijeg liječenja. U tijeku je 7. ciklus pozivanja žena na mamografski pregled.

Prema službenim podacima odaziv u nacionalni program se kreće oko 60%. Međutim, dio žena obavlja mamografski pregled i izvan programa, zbog čega se ne odazivaju na poziv (sistematski pregledi i pregledi u privatnom sektoru). Prema podacima Europske zdravstvene ankete (EHIS istraživanja 2019.), mamografiju je u RH u posljednje 2-3 godine obavilo 77,3% žena u dobi 50-69 godina. Godišnje se u okviru programa učini do 150.000 mamografskih pregleda, a u prvih 5 ciklusa je otkriveno 6959 novih karcinoma dojke. Najveći odaziv na poziv na mamografiju bilježi se u Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji, a najniži u Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Pandemija COVID-19 uzrokovala je prekide u zdravstvenoj skrbi diljem svijeta, što je bilo posebno izraženo u proljeće 2020. godine. U većini zemalja zaustavljeni su i programi probira na rak. Procjenjuje se da je u svijetu između siječnja i listopada 2020. obavljeno 47% manje testova probira na rak dojke, pri čemu je najveće smanjenje zabilježeno u travnju (-74%), dok nakon lipnja više nije bilo značajnog smanjenja. U RH bilježimo svega 5% manji odaziv u odnosu na razdoblje prije pandemije COVID -19. Provedba programa probira na rak dojke u RH odvija se kontinuirano s kraćim prekidom za vrijeme lockdowna u proljeće 2020.

Brojni građani svojim dolaskom podržali su ovu hvalevrijednu edukativnu akciju, poslušali korisne savjete stručnjaka i poticajne priče brojnih žena. Humanitarnom kupnjom sadnica vrijeska – ukrasne biljke koja opstaje u raznim vremenskim uvjetima – upravo simbolična i za ovu akciju, mnogobrojni posjetitelji podržali su Hrvatsku ligu protiv raka te, najvažnije, pružili podršku svim oboljelima.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska liga protiv raka

Što su kardiovaskularne bolesti?

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti koje zahvaćaju srce ili krvne žile (vene i arterije). Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti.

KOJE SU RAZLIČITE VRSTE KARDIOVASKULARNIH BOLESTI?

Srčana bolest

Koronarna bolest srca, koja se ponekad naziva i koronarna arterijska bolest ili ishemijska bolest srca, najčešća je vrsta bolesti srca. Odnosi se na srčane probleme uzrokovane suženim koronarnim arterijama koje krvlju opskrbljuju srčani mišić. Kod nekih osoba, prvi znak koronarne bolesti srca bude srčani udar.

Srčani udar

Srčani udar ili infarkt miokarda nastaje kada se, obično uslijed nastanka krvnog ugruška, prekine dotok krvi u srce. Bez kisika i hranjivih tvari, srčani mišić počinje odumirati. Srčani udar može uzrokovati trajno oštećenje srca, a može biti smrtonosan, osobito ako se ne pruži hitna medicinska pomoć i liječenje.

Moždani udar

Moždani udar nastaje kada je dotok krvi u mozak prekinut, zbog čega mozak gubi vitalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima. Moždani udar može biti uzrokovan krvnim ugruškom u moždanoj arteriji ili prsnućem krvne žile u mozgu i krvarenjem, oštećujući moždano tkivo.

Ostala stanja

Aritmija – nepravilan ili abnormalan rad srca

Bolest aorte (uključujući aneurizmu aorte) – bolest koja uzrokuje širenje ili pucanje aorte

Kardiomiopatije – bolesti srčanog mišića

Kongenitalna bolest srca – problemi sa srcem ili krvnim žilama koji postoje pri rođenju

Duboka venska tromboza i plućna embolija – krvni ugrušci u venama nogu, koji se mogu osloboditi i krvotokom doći do srca i pluća

Zatajenje srca – stanje u kojem srce ne pumpa krv kako bi trebalo

Bolest srčanih zalistaka – bolest srčanih zalistaka koji održavaju protok krvi kroz srce

Bolest perikarda (perikarditis) – upala tanke tkivne ovojnice koja okružuje srce

Reumatska bolest srca – oštećenje srčanog mišića i srčanih zalistaka od reumatske groznice, uzrokovano streptokoknom bakterijom

Vaskularna bolest (bolest krvnih žila) – svako stanje koje utječe na krvožilni sustav

Periferna vaskularna bolest (uključujući perifernu arterijsku bolest) – bolest krvnih žila koje opskrbljuju ruke i noge

Cerebrovaskularna bolest – bolest krvnih žila koje opskrbljuju mozak

KOJI SU SIMPTOMI KARDIOVASKULARNIH BOLESTI?

Važno je znati da kardiovaskularne bolesti dugo ne moraju biti praćene simptomima, a prvi znak može biti srčani ili moždani udar.

Simptomi kardiovaskularnih bolesti razlikuju se ovisno o stanju koje imate i mogu uključivati:

bol u prsima, stezanje u prsima, pritisak i nelagodu u prsima
bol, slabost ili utrnulost u nogama i/ili rukama
bol ili nelagodu u rukama, vratu, ramenima, čeljusti i leđima
kratkoću daha
brzo umaranje tijekom vježbanja ili drugih aktivnosti
promjene u srčanom ritmu
vrlo brze ili spore otkucaje srca, lupanje srca ili titranje u prsima
vrtoglavicu, ošamućenost ili nesvjesticu
slabost ili umor
oticanje ruku, nogu, gležnjeva ili stopala
groznicu
osip na koži ili neobične mrlje
suhi ili uporni kašalj

Simptomi srčanog udara kod muškaraca najčešće su intenzivna bol u prsima, bol u lijevoj ruci ili čeljusti te otežano disanje.

Iako žene mogu imati neke od istih simptoma, njihova je bol češće difuzna, šireći se na ramena, vrat, ruke, trbuh i leđa. Žene mogu osjetiti bol više nalik na probavne smetnje te bol koja možda neće biti postojana. Moguć je i izostanak bolova, a javljanje neobjašnjive tjeskobe, mučnine, vrtoglavice, lupanja srca i hladnog znoja. Srčanom udaru kod žena može prethoditi neobjašnjiv umor. Žene također češće imaju teže prve srčane udare koji češće dovode do smrti, u usporedbi s muškarcima.

Ako osjetite bol u prsima, otežano disanje i/ili nesvjesticu, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć. Uvijek biste trebali nazvati broj hitne pomoći u svojoj zemlji ako mislite da možda imate srčani udar.

Kardiovaskularne bolesti, uključujući bolesti srca, lakše je liječiti ako se rano otkriju. Ako ste zabrinuti za zdravlje svog srca, razgovarajte sa svojim liječnikom o koracima koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od srčanih bolesti, osobito ako imate obiteljsku povijest srčanih bolesti.

KAKO SE KARDIOVASKULARNE BOLESTI DIJAGNOSTICIRAJU?

Proces dijagnosticiranja kardiovaskularnih bolesti ovisi o vašim simptomima i stanju za koje liječnik misli da imate. Liječnik će ispitati vašu medicinsku i obiteljsku anamnezu, čimbenike rizika te vas pregledati. Uz ta saznanja, u obzir će uzeti rezultate provedenih testova i postupaka.

Kardiovaskularne bolesti dijagnosticiraju se pomoću niza laboratorijskih testova i slikovnih pretraga. Neki od uobičajenih testova koji se koriste za dijagnosticiranje kardiovaskularnih bolesti uključuju:

laboratorijske pretrage krvi
RTG prsnog koša
elektrokardiogram (EKG)
ergometrija
ehokardiogram
kompjuterizirana tomografija (CT)
skeniranje magnetskom rezonancijom (MRI)
kompjuterizirana tomografija elektronskim snopom (EBCT)
kateterizacija srca i koronarna angiografija

ŠTO UKLJUČUJE LIJEČENJE KARDIOVASKULARNIH BOLESTI?

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 80 % svih srčanih i moždanih udara može se spriječiti. Većina smrtnih slučajeva uslijed kardiovaskularnih bolesti uzrokovana je čimbenicima rizika kao što su visoki krvni tlak, visoki kolesterol, pretilost ili dijabetes, koji se u velikoj mjeri mogu spriječiti ili držati pod nadzorom zdravom prehranom, redovitom tjelovježbom i izbjegavanjem duhana. Također je vrlo važno pratiti krvni tlak, razinu kolesterola i razinu šećera u krvi.

Liječenje kardiovaskularnih bolesti može se razlikovati ovisno o stanju, ali može uključivati:

zdrave životne navike kao što su pravilna prehrana, redovita tjelovježba, nepušenje, izbjegavanje korištenja alkohola
lijekove, uključujući one koji liječe ili smanjuju čimbenike rizika, poput lijekova za snižavanje krvnog tlaka ili lijekova protiv zgrušavanja krvi
uređaje kao što su srčani elektrostimulatori (eng. pacemaker) ili implantabilni kardioverter-defibrilatori (ICD)
medicinske postupke uključujući koronarne stentove, operaciju srčanih zalistaka ili operaciju koronarne premosnice

Pripremile: Ivana Grahovac, dr.med.

Prim. Verica Kralj, dr.med.

Izvor: World Heart Federation

Poništenje dijela natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društvene znanosti, pripravnik (diplomski sveučilišni studij novinarstva ili diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije, smjer marketing)

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja objavljenog dana 24. kolovoza 2022. godine u Narodnim novinama, Biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te na internetskoj stranici Zavoda za prijam na pripravnički staž.

Više pogledajte ovdje.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Hrvatski je sabor 2004. godine donio odluku o obilježavanju Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Datum je odabran kao spomen na 22. rujna 1999. kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena.

Nasilje nad ženama velik je javnozdravstveni problem, ali i problem ljudskih prava. Svjetska zdravstvena organizacija definira ga kao “svaki čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira, ili može rezultirati tjelesnom, seksualnom ili mentalnom štetom ili patnjom kod žene, uključujući i prijetnje takvim činom”. Republika Hrvatska prepoznaje važnost ovog problema, a značajan napredak ostvaren je usvajanjem i primjenom Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenog zakona, Obiteljskog zakona, Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.
Konvencija Vijeća Europe u sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u Hrvatskoj je usvojena 2018. godine, a još je jedan važan korak u osiguravanju sveobuhvatne interdisciplinarne mreže u borbi protiv nasilja. Konvencija u centru ima upravo žrtvu, ženu, a cilj je smanjiti problem nasilja i s njim povezane posljedice produbljivanja nejednakosti između spolova.

Važno je potaknuti razgovor o nasilju nad ženama jer se radi o pervazivnom, široko rasprostranjenom problemu koji se javlja u svim slojevima društva, neovisno o dobi, obrazovanju, socioekonomskom ili društvenom statusu. Procjenjuje se da je svaka treća žena u EU doživjela neki oblik nasilja. Žene koje su žrtve nasilja treba osnažiti da isto prepoznaju te potraže pomoć organiziranih službi, a javnost potaknuti da prijavljuje nasilje svake vrste. U slučaju nasilja žrtve se mogu obratiti policiji, zdravstvenoj ustanovi, nadležnom centru za socijalnu skrb, državnom odvjetništvu, nevladinoj organizaciji ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.

Od studenog 2020. postoji i besplatan telefon (116 006) dostupan 24 sata dnevno, svakim danom, na koji se mogu javiti osobe žrtve nasilja kao i svi oni koji sumnjaju na nasilje u svojoj okolini.

Publikacija: Kardiovaskularne bolesti u Republici Hrvatskoj

Publikaciju o kardiovaskularnim bolestima u Republici Hrvatskoj možete preuzeti ovdje.

Poziv na razgovor – doktor medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na temelju članka 182. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18 i 125/19), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2022. odobrenom od Ministarstva zdravstva i Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o specijalističkom usavršavanju doktora medicine u djelatnosti obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i opstetricije, medicine rada i sporta, hitne medicine, oftamologije i optometrije, opće interne medicine, fizikalne medicine i rehabilitacije, kliničke radiologije, epidemiologije, školske i adolescentne medicine i kliničke mikrobiologije, financijskim sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost dodijeljenih Ministarstvu zdravstva za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. od dana 6. srpnja 2022., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 dana 25. kolovoza objavio je javni natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja.

Više o pozivu pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društvene znanosti (diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij sociologije, smjer znanstveni )

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. kolovoza 2022. za prijam na pripravnički staž za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društvene znanosti (diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij sociologije, smjer znanstveni).

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-3 od dana 16. ožujka 2022., Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-24 od dana 12. rujna 2022. te Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-25 od dana 12. rujna 2022., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na besplatnu on-line edukaciju “Dug život za sve“

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelj i socijalne politike, 26. rujna, od 11 do 14 sati, održat će se online webinar (poveznica u nastavku) pod nazivom „Dug život za sve“, a sudjelovanje na ovoj edukaciji će biti bodovano od strane nadležnih komora

Edukacija je namijenjena svim liječnicima, medicinskim sestrama i drugom stručnom osoblju koje uobičajeno sudjeluje u cijepljenju protiv COVOD-19 korisnika i djelatnika u domovima za starije i nemoćne te odraslih osoba s invaliditetom.

PROGRAM:

Pozdravna riječ:

a. HZJZ, zamjenica ravnatelja, prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med.

b. NZJZ-a Dr. Andrija Štampar, ravnatelj prim.prof.dr.sc. Branko Kolarić, dr.med.

c. Predstavnik Ministarstva

2. Postignuti rezultati u suzbijanju korone u domovima socijalne skrbi, prim. prof. dr. sc. Branko Kolarić

3. Novosti u cijepljenju protiv bolesti COVID-19, prim. dr. sc. Bernard Kaić, dr.med.

4. Uloga medicinske sestre u cijepljenju protiv Covida 19 u domovima za starije grada Zagreba, Sandra Ćurić, dip. med. techn., glavna sestra Doma za starije osobe Maksimir

5. Liječenje od bolesti COVID-19, prof.dr.sc. Bruno Baršić, dr.med.

6. Dobra informacija – bolja motivacija, prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, dr.med. spec. psihijatar

Podsjećamo da je u Hrvatsku stiglo novo adaptirano (varijantno, tzv. omikron) cjepivo protiv COVID-19 koje je namijenjeno isključivo za docjepljivanje, sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje možete pronaći u privitku i na poveznici:

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/11/Privremene-preporuke-za-cijepljenje-protiv-bolesti-COVID-19-2.pdf

Zbog povećanog rizika za širenje COVID-19 kod organiziranog smještaja osoba starije životne dobi i odraslih osoba s invaliditetom, posebno se preporučuje:

Prva docjepna doza (tzv. treća doza) za sve djelatnike i za sve odrasle korisnike usluge smještaja koji još nisu primili prvu docjepnu dozu već su samo završili primarno cijepljenje.
Druga docjepna doza (tzv. četvrta doza) za sve odrasle korisnike usluge smještaja i sve djelatnike s bolestima koje uvećavaju rizik za razvoj težih oblika bolesti COVID-19 i u dobi 60 i više godina.

Join from the meeting link

https://hzjz.webex.com/hzjz/j.php?MTID=m3c363844af5f56f715072ea574a1af3e

Join by meeting number

Meeting number (access code): 2744 260 4804
Meeting password: K34mJ3EMZ9p (53465336 from video systems)

Tap to join from a mobile device (attendees only)

+49-619-6781-9736,,27442604804## Germany Toll

Join by phone

+49-619-6781-9736 Germany Toll

Global call-in numbers

Join from a video system or application

Dial 27442604804@hzjz.webex.com

You can also dial 62.109.219.4 and enter your meeting number.

Join using Microsoft Lync or Microsoft Skype for Business

Dial 27442604804.hzjz@lync.webex.com

COVID-19 – izvješće HZJZ-a

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, magistar inženjer ekoinženjerstva

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. kolovoza 2022. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, magistar inženjer ekoinženjerstva u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Treba li Hrvatskoj nacionalni plan za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti?

Hrvatska ima znatno veću stopu mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti od prosjeka EU-a

Zagreb, 15. rujna 2022. – Uoči Svjetskog dana srca Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom, Hrvatskom ligom za hipertenziju i Zakladom Hrvatska kuća srca održao je okrugli stol na kojem su stručnjaci zaključili kako je uvođenje Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti nužnost za Hrvatsku.

„U Hrvatskoj, kao i u Europi, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti već desetljećima. Svake godine u našoj zemlji od kardiovaskularnih bolesti umre preko 20.000 ljudi. Iako je zadnjih godina prisutan trend smanjenja smrtnosti, Hrvatska u usporedbi s drugim europskim zemljama spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Prosjek za zemlje EU27 iznosi 367,6/100.000, a u Hrvatskoj je on 572,8/100.000. Drago nam je što je Europska komisija prepoznala ovaj problem te shodno tome podržala „Europski plan za kardiovaskularno zdravlje“ koji ima za cilj smanjiti broj prijevremenih smrti za jednu trećinu do 2030. Istovremeno poziva države članice da pokrenu vlastite Nacionalne planove za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti. Nadamo se kako će i Hrvatska uskoro krenuti zadanim smjerom Europske unije“, naglasio je izv. prof. Krunoslav Capak, dr. med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Zbog pandemije COVID-19 dogodile su se promjene i kod kardiovaskularnih bolesti, osim što smo 2020. godine bilježili blago povećanje umrlih za 797, s 22.020 u 2019. godini na 22.817 u 2020. godini, bilježimo i pad broja hospitalizacija kardiovaskularnih bolesti.

„Analizom utjecaja pandemije COVID-19 na broj hospitalizacija u Hrvatskoj, a prema podatcima iz baze hospitalizacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zabilježeno je prosječno godišnje smanjenje svih hospitalizacija u 2020. godini za 26 % u odnosu na broj hospitalizacija u 2019. godini. Za kardiovaskularne bolesti ukupno smanjenje broja hospitalizacija bilo je 19 %. Najveći pad u broju hospitalizacija bio je u mjesecima velikog broja novooboljelih osoba od COVID-19. Postavlja se pitanje što nas čeka u godinama koje dolaze, u smislu povećanja broja kardiovaskularnih bolesnika koji nisu bili otkriveni za vrijeme pandemije“, izjavila je prim. Verica Kralj, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti, HZJZ.

Nacionalni plan za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti trebao bi sadržavati jasne smjernice za prevenciju, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju.

„O važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti uporno upozoravamo javnost. Uklanjanjem rizičnih čimbenika kao što su pušenje, alkohol, masna i nezdrava hrana te nedostatna tjelesna aktivnost kao i pravodobnim otkrivanjem i liječenjem hipertenzije, dislipidemije i dijabetesa može se bitno unaprijediti kardiovaskularno zdravlje, odnosno smanjiti kardiovaskularni pobol i smrtnost. Hrvatsko kardiološko društvo osnovalo je Zakladu Hrvatska kuća srca s ciljem provođenja javno-zdravstvenih aktivnosti i educiranja građana o važnosti kardiovaskularne prevencije. Međutim, smatram kako bi uvođenje Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti dodatno institucionaliziralo naše napore i iznjedrilo jasne smjernice koje bi bile obvezujuće za ključne dionike zdravstvenoga sustava te omogućilo sustavno informiranje naših građana o važnosti i dosezima dosljednoga pridržavanja mjera kardiovaskularne prevencije“, izjavio je akademik Davor Miličić, predsjednik Kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.

Liječnici obiteljske medicine vrlo su često prvi s kojima pacijenti stupe u kontakt kada imaju određeni zdravstveni problem, stoga je njihovo uključivanje u Nacionalni program, točnije u učinkovito provođenje istog, neizmjerno važno.

„Pacijenti s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti prvo bi se trebali javiti obiteljskim liječnicima. Potrebno je unaprjeđenje preventivnih aktivnosti što se može postići unaprjeđenjem rada liječnika, osposobljavanjem pacijenta te unaprjeđenjem organizacije preventivnih aktivnosti. Osnaživanje obiteljskih liječnika podrazumijeva dostatnu specijalističku izobrazbu te osposobljavanje liječnika za provedbu savjetovanja i motivacijskog intervjua. Osnaživanje pacijenta u prevenciji kardiovaskularnih bolesti na primarnoj razini zdravstvene zaštite podrazumijeva uključivanje interdisciplinarnog tim koji čine stručnjaci poput nutricionista, kineziologa i psihologa. Također, smatram da je uvođenje radnog probira u otkrivanju kardiovaskularnih bolesti, iznimno važno“, naglasila je izv. prof. Venija Cerovečki, dr. med., pročelnica Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

„Za adekvatnu borbu protiv kardiovaskularnih bolesti vrlo je važna rana dijagnostika bolesti, pogotovo povišenog tlaka“, naglasio je akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju. „Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini, gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Kako godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa, često je kasno otkrivena i loše regulirana. Stoga su neophodni informiranje i edukacije opće populacije o prevenciji, pravovremenom otkrivanju i liječenju hipertenzije, edukacija zdravstvenih radnika te potreba ranog otkrivanja i liječenja uz sustavni program. Hrvatska liga za hipertenziju godinama organizira javno-zdravstvene i edukativne akcije i neki su pozitivni pomaci već vidljivi“.

Ne smijemo zaboraviti i zadnji korak u cjelovitom pristupu prema vraćanju kardiovaskularnih bolesnika u normalan život, a to je rehabilitacija.

„Potreban nam je način za probijanje inercije, razvoj hrabrijih rješenja financiranja i postavljanje nacionalnih prioriteta. Pokazali smo kako danas možemo skrbiti o najtežim, najkompleksnijim kardiovaskularnim bolesnicima, od dijagnostike, liječenja do uspješne rehabilitacije. Međutim, jedno pitanje koje se nameće imamo li uspostavljene sustave, organizacijsku fleksibilnost i ono što ja nazivam društvenom tolerancijom kako bi se omogućila praktična provedba svih dostignuća koja nam stoje na raspolaganju? U sekundarnoj prevenciji/rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti imamo rješenja, a Thalassotherapija Opatija, kao Referentni centar Ministarstva zdravstva, za navedeno ih područje može ponuditi za izradu cjelovitog Nacionalnog plama“, izjavio je prof. dr. sc. Viktor Peršić, dr. med., ravnatelj Thalassotherapije Opatija.

Ministarstvo zdravstva podržava uvođenje Nacionalnog programa i smatra kako je isti neophodan za smanjenje kardiovaskularnih pobola i smrtnosti.

“Ministarstvo zdravstva pozdravlja donošenje Europskog plana za kardiovaskularno zdravlje te će snažno podržati pokretanje nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti. Kardiovaskularne bolesti kao prvi uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja u Hrvatskoj predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem koji je dodatno pogoršan pandemijom bolesti Covid-19 te je sve izraženija potreba za sveobuhvatnim pristupom poboljšanja ishoda liječenja kardiovaskularnih bolesti i to jačanjem programa prevencije, ranog otkrivanja i liječenja te rehabilitacije kardiovaskularnih bolesti. Predstojeća reforma zdravstva koju provodi ministar zdravstva prof. Beroš u fokus stavlja preventivne aktivnosti i uvođenje novih Nacionalnih preventivnih programa te promicanje zdravih navika i podizanje zdravstvene pismenosti građana kroz međuresorni projekt „Javne ustanove – Prijatelji zdravlja“ te uvođenje preventivnih sistematskih pregleda”, izjavila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam.

HZJZ na B2Run utrci

Nakon dvije godine stanke u organizaciji i održavanju poslovne utrke B2Run zbog svima znanih okolnosti utrka se vratila, a ove je godine u Zagrebu održana 15. rujna. U nešto izmijenjenom sastavu s obzirom na 2019. godinu, naš je trkački tim „Živjeti zdravo“ ponovo nastupio na utrci s još boljim rezultatom nego 2019. godine. Iako vremenske prilike nisu bile idealne, ove smo godine zauzeli 110. mjesto od ukupno 280 prijavljenih organizacija s vremenom 1:11:24, a tom su rezultatu pridonijeli novi mladi članovi puni snage i energije. Niti pljusak koji nas je uporno pratio cijelu utrku nije nas spriječio da ju svi uspješno završimo.

Kako je i sama utrka krenula 2017. godine idejom promoviranja zdravog načina života koji uključuje kretanje bilo kakve vrste tako i HZJZ podupire tu ideju kroz naše projekte i akcije, a na ovaj način dajemo poticaj i ostalima da se pokrenu i pridruže bilo kojem obliku kretanja i naprave promjene u svom životu.

Nadamo se da će pandemija uskoro biti iza nas i da ćemo se svi nastaviti baviti svojim aktivnostima.

Pred nama su neke nove utrke, a sve druge pozivamo kao i do sada da se pokrenu jer dobro je kretati se i živjeti zdravo.

Ove godine u timu su bili: Ana Martinović, Dragan Jurić, Slaven Krtalić, Lana Kasumović, Tomislav Benjak, Ivan Kaić, Željko Petković, Maja Knepr Šegina, Iva Fiolić i Lea Pollak.

Fotogalerija:

Prva tri dana cijepljeno je 3313 osoba novim „omikron“ cjepivom!

U ponedjeljak 12. rujna 2022. započelo je cijepljenje novim „omikron“ cjepivom. U prva tri dana cijepljeno je 3.313 građana:

556 osoba primilo je prvu docjepnu „treću“ dozu novim cjepivom, a
2.757 osoba primilo je drugu docjepnu „četvrtu“ dozu novim cjepivom.

Ukupno su utrošene 5.278.073 doze cjepiva. Ukupno je 2.317.824 osoba cijepljeno prvom dozom (uključujući doze sa statusom nepoznato), a od njih 2.043.690 cijepljeno je s dvije doze. S dodatnom dozom (osnovnim i novim adaptiranim cjepivom) cijepljeno je 916.559 osoba, od toga 5.278 osoba s drugom docjepnom (tzv. četvrtom) dozom. Novim adaptiranim cjepivom 556 osoba je primilo prvu docjepnu dozu, a 2.757 osoba drugu docjepnu dozu.

Radi se o 59,61% cijepljenog ukupnog stanovništva prvom dozom prema prvim rezultatima Popisa 2021., što je 70,89% odraslog stanovništva.

Prvo docjepljivanje (treća doza za većinu građana) novim „omikron“ cjepivom preporučuje se svim osobama u dobi 18 godina i više koje su završile primarno cijepljenje, odnosno primile dvije doze cjepiva Comirnaty (Pfizer), Spikevax (Moderna) ili Vaxzevria (AstraZeneca), odnosno jednu dozu COVID-19 cjepiva Janssen. Docijepiti se mogu i djeca u dobi 12 godina i više koja imaju povećan rizik za razvoj teških oblika bolesti COVID-19.

Adaptiranim/varijantnim cjepivom provodit će se i drugo docjepljivanje (četvrta doza) koje se preporučuje osobama u dobi od 60 godina i više te odraslim osobama mlađim od 60 godina s povećanim rizikom za razvoj teških oblika COVID-19. Drugo docjepljivanje provodi se u osoba koje su primarno cijepljene i potom docijepljene jednom dozom.

Osobe koje su preboljele i koje su završile primarno cijepljenje ili su primile prvu docjepnu dozu, mogu primiti docjepnu dozu najmanje 3 mjeseca nakon posljednje doze ili preboljenja (ovisno što je posljednje nastupilo).

„Zadovoljni smo odazivom građana na tzv. treću i četvrtu dozu novim cjepivom, iako bi odaziv trebao biti i veći. Za sada cijepimo novim cjepivom Pfizer, a za koji dan i novim cjepivom Moderna. “ istaknula je dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, dr.med., zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te je dodala „Osim dodatne, treće i četvrte doze, za što se primjenjuje novo cjepivo, one građane koji se još uopće nisu cijepili i nadalje pozivamo da dođu primiti svoju prvu i drugu dozu. Prve dvije doze provode se s osnovnim cjepivom protiv wuhanskog soja. Za treću i četvrtu dozu primjenjuje se novo cjepivo koje je osim protiv wuhanskog soja usmjereno protiv omikrona. Europska agencija za lijekove i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti ističu da svaka doza cjepiva bilo kojim cjepivom doprinosi zaštiti od teške bolesti i smrtnog ishoda. Dolazi zima kada su respiratorne inflacije učestalije i težeg oblika, pa je cijepljenje protiv COVID-19, gripe i pneumokoka najbolja zaštita, posebno za građana starije životne dobi i s kroničnim bolestima.“

Gdje se provodi cijepljenje?

u zavodima za javno zdravstvo i domovima zdravlja na punktovima za cijepljenje:

o informacije o cijepljenju u pojedinoj županiji i grad Zagreb možete pronaći na internetskim stanicama nadležnih zavoda za javno zdravstvo na poveznici: https://www.hzjz.hr/mreza-zavoda/

o u većini županija bit će moguće cijepljenje bez prijave (naručivanja) već u tjednu od 12. rujna, no u pojedinim županijama i gradu Zagrebu cijepljenje će se za početak provoditi uz naručivanje kako bi se izbjegle gužve.

u ordinacijama obiteljske medicine (osobito za kronične bolesnike).

Za cijepljenje se možete prijaviti:

1. Prijavom kod svojeg liječnika obiteljske medicine

2. Putem internetske stranice https://cijepise.zdravlje.hr/

3. Putem Portala zdravlja https://portal.zdravlje.hr/portalzdravlja/login.html

Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV)

NA BESPLATNO I DOBROVOLJNO CIJEPLJENJE PROTIV HPV INFEKCIJE POZIVAT ĆE SE UČENICI I UČENICE OD 5. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE, A MOGU SE CIJEPITI SVI OD 9 DO 25 GODINA STAROSTI

Učenice i učenike te redovite studentice i studente cijepi nadležni liječnik školske i adolescentne medicine, a osobe odgovarajuće dobi koje nisu u školskom sustavu mogu se cijepiti u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo, gdje se mogu dobiti i sve informacije o dobrovoljnom i besplatnom cijepljenju.

Cijepi se devetvalentnim cjepivom

Dobrovoljno i besplatno cijepljenje u cijeloj Republici Hrvatskoj omogućeno je za sve učenike i učenice osmog razreda osnovne škole od školske godine 2015./2016. Kako su pojedini gradovi i općine omogućavali besplatno cijepljenje unazad desetak godina, možemo s ponosom ustvrditi da je iskustvo cijepljenja protiv HPV-a u Hrvatskoj dugogodišnje. Cijepljenje je od 2019. godine, ovisno o raspoloživosti cjepiva besplatno i za sve osobe nakon osmog razreda osnovne škole do 25. godine starosti (uključujući i 25. godinu). Cjepivo je registirirano za sve osobe od 9. godine starosti na dalje, te se može omogućiti i cijepljenje ranije od 14. ili 15. godine na individualan zahtjev.

Broj cijepljene djece i mladih višestruko se povećao od 2016. godine kada je prvu dozu primilo 5.282 djece i mladih do 21.306 cijepljenih prvom dozom u 2022. godini (slika).

Slika: Ukupne doze cjepiva protiv HPV-a primijenjene u Hrvatskoj za učenike osnovnih škola, srednjih škola i studenti.

IZVOR: HZJZ

Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV-a) djevojčica i djevojaka, dječaka i mladića je preporučljivo radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i razvoja karcinoma.

Učenice i učenike cijepi školski liječnik nadležan za školu koju učenik pohađa kojemu se roditelji i učenici mogu obratiti za dodatne informacije i dogovor o cijepljenju.

Cijepljenje učenica i učenika 8. razreda osnovne škole

Prema Programu cijepljenja, liječnici školske medicine trebaju na početku školske godine održati edukativni sastanak s roditeljima djece osmog razreda osnovne škole i uručiti im pozive na cijepljenje protiv HPV-a, a roditeljima koji se ne odazovu na sastanak, putem škole ili djece uputiti poziv na cijepljenje djece protiv HPV-a. Prema preporuci Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, od ove godine školski liječnici će na cijepljenje pozivati učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole uz druge preventivne aktivnosti.

Cjepivo je neobavezno, a preporučuje se radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i njenih štetnih posljedica, prvenstveno određenih karcinoma te se učenici mogu cijepiti i ranije, od petog razreda nadalje.

Učenice i učenici na cijepljenje dolaze sami s pozivom na cijepljenje protiv HPV-a koji je za maloljetnike (prije 18. rođendana) potpisao roditelj ili staratelj. Ukoliko roditelj ili staratelj želi, na cijepljenje može doći u pratnji učenice/ka. Cijepljenje protiv HPV-a školski liječnik može provesti tijekom sistematskog pregleda učenika 8. razreda, ili drugih preventivnih pregleda i aktivnosti za učenike od 5. do 8. razreda.

Poziv na cijepljenje protiv HPV-a

Obrasce poziva na cijepljenje protiv HPV-a za učenike centralno priprema Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a učenicima ih dostavljaju timovi školske medicine odnosno županijski zavodi za javno zdravstvo. Ako se poziv na cijepljenje protiv HPV-a izgubi ili ošteti, može se preuzeti ovdje i takav obrazac vrijedi jednako kao onaj koji dijete dobiva od školskog liječnika ili u školi.

U prve dvije godine provedbe programa cijepljenja, školski liječnici su prikupljali i zadržavali u zdravstvenom kartonu djeteta samo pozive (s potpisom roditelja odnosno staratelja za maloljetnike) za djecu koja su se cijepila, a sada se u zdravstvenom kartonu učenica i učenika 8. razreda osnovne škole zadržavaju i pozivi učenika koji se nisu cijepili.

Za dodatne informacije se možete obratiti Službi za školsku medicinu pripadajućeg županijskog zavoda za javno zdravstvo čije podatke za kontakt možete pronaći na ovoj adresi: http://www.hzjz.hr/zavod/mreza-zavoda/ .

Najčešća pitanja i odgovori vezani uz cijepljenje protiv HPV-a:

Što je humani papiloma virus?

Kako dolazi do zaraze?

Koliko je učestala infekcija HPV-om?

Koje zdravstvene smetnje uzrokuje infekcija HPV-om?

NE alkoholu i pušenju!

Kako se možemo zaštiti?

Cijepljenje protiv HPV-a

Kome je namijenjeno besplatno i dobrovoljno cijepljenje?

Cjepivo za učenike i učenice 8. razreda osnovne škole

Kakve su nuspojave?

Kakvu zaštitu pruža cjepivo?

Što je humani papiloma virus?

Humani papiloma virus, skraćeno HPV, obuhvaća grupu od više od 200 tipova virusa, od kojih 40-tak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije. Tipovi virusa označuju se brojevima. Naziv dolazi od bradavica, lat. papiloma, koje uzrokuju neki od tipova virusa. Određeni tipovi virusa mogu dovesti do nekih vrsta raka. Sukladno navedenom, tipovi HPV-a se dijele se na: “visokorizične”, onkogene tipove (16, 18, 31, 33, 45…..) i “niskorizične”, neonkogene tipove (6, 11, 42, 43, 44….).

Kako dolazi do zaraze?

Infekcija HPV-om se širi intimnim dodirom kože ili sluznice. Do zaraze može doći vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom sa zaraženom osobom. Važno je istaknuti da do zaraze može doći i kod dodira zaražene kože s kožom, što uključuje predigru i maženje. Zaražena osoba može zaraziti drugu i kada nema nikakvih znakova bolesti. Prvi se znakovi bolesti mogu pojaviti godinama nakon što se osoba zarazila, zbog čega je teško utvrditi kada je ustvari došlo do zaraze.

Koliko je učestala infekcija HPV-om?

Humani papiloma virus (HPV) je najčešći uzročnik virusnih infekcija reproduktivnog trakta. Većina spolno aktivnih žena i muškaraca se zarazi u nekom trenutku u životu. Zbog toga su svi koji su spolno aktivni izloženi riziku od zaraze.

Koje zdravstvene smetnje uzrokuje infekcija HPV-om?

Infekcija HPV-om često nema nikakve simptome. Infekcija HPV-om najčešće (u 9 od 10 slučajeva) prolazi unutar dvije godine od zaraze, bez ikakvih znakova bolesti. No kod nekih osoba infekcija HPV-om može uzrokovati spolne bradavice ili potrajati duže te se može javiti i rak. Infekcija HPV-om može uzrokovati: karcinom vrata maternice (cerviksa), rodnice (vagine) i stidnice (vulve) kod žena, karcinom muškog spolnog uda (penisa) te karcinom čmara (anusa) i grla kod muškaraca i žena. Broj utvrđenih slučajeva u 2019. godini i broj preminulih u 2020. godini za 6 sjela raka koje može uzrokovati HPV navedeni su u tablici (Izvor: Registar za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo).

Tablica: broj slučajeva i broj preminulih – 6 sjela raka (podaci za posljedenje raspoložive godine)

Od karcinoma uzrokovanih HPV-om najčešći je karcinom vrata maternice (cerviksa). Prema Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj svake godine od invazivnog karcinoma cerviksa oboli oko 300 žena, a preko 100 ih umre. Više od 99 posto slučajeva karcinoma cerviksa je posljedica infekcije onkogenim tipovima HPV-a. Predstadiji raka vrata maternice se mogu utvrditi preventivnim ginekološkim pregledima (PAPA testom), te su kao i sam rak uzrokovani infekcijom HPV-om, a otkrivaju se u više od 2000 djevojaka i žena svake godine.

Spolne bradavice najčešće počinju kao male kvržice (jedna ili grupa kvržica) u anogenitalnom području. Mogu ostati male ili narasti, mogu biti izbočene ili ravne, te izgledom podsjećati na cvjetaču.

NE alkoholu i pušenju!

Razlozi zbog kojih kod nekih osoba infekcija HPV-om ne prolazi samo od sebe, odnosno bez liječenja, već dovodi do bradavica i raka još uvijek nisu u potpunosti istraženi. No više je istraživanja pokazalo da je pušenje i pijenje alkohola značajan rizični čimbenik za razvoj trajne infekcije usne šupljine i anogenitalnog područja HPV-om.

Kako se možemo zaštiti?

Prevencija infekcija HPV-om se dijeli na primarnu prevenciju koja obuhvaća zdravstveni odgoj (kasnije stupanje u spolne odnose, manji broj spolnih partnera, i dr.) i cijepljenje, te sekundarnu prevenciju – organizirani probir (engl. screening) žena na karcinom cerviksa (PAPA test).

Cijepljenje protiv HPV-a

Cijepljenje se u Hrvatskoj provodi devetvalentnim cjepivom (Gardasil 9).

Sažetak opisa svojstava lijeka i Upute o lijeku su za ovo cjepivo javno su dostupni na stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode http://www.halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova

Kome je namijenjeno besplatno i dobrovoljno cijepljenje?

U Republici Hrvatskoj, prema Izmjenama i dopuna Provedbenog programa imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od: tuberkuloze, hepatitisa A i B, bjesnoće, žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, tetanusa, ospica, teške bolesti donjeg dišnog sustava prouzrokovane infekcijom respiratornim sincicijskim virusom, krpeljnog meningoencefalitisa, vodenih kozica, rotavirusnog gastroenterokolitisa, malarije, streptokokne bolesti (uključujući invazivnu pneumokoknu bolest), haemophilus influenzae – invazivne bolesti, invazivne meningokokne bolesti, HPV infekcije, bolesti COVID-19 i bolesti Majmunskih boginja uzrokovane virusom majmunskih boginja u 2022. godini. te prema mišljenju Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, preporučuje se besplatno cijepljenje protiv infekcije HPV-om za djevojčice i dječake koji pohađaju peti do osmi razred osnovne škole, a omogućeno je za individualni zahtjev za sve u dobi od 9 do 25 godina ovisno o raspoloživosti cjepiva.

Cijepljenje je preporučljivo provesti prije izlaganja infekciji HPV-om, što znači da je poželjno cijepiti se prije započinjanja spolne aktivnosti. Iako je poželjno cijepiti se prije početka spolnih aktivnosti ili što ranije na početku spolnog života, cijepljenje se preporučuje i onima koji su spolno aktivni. U slučaju da su zaraženi HPV-om, najvjerojatnije nisu zaraženi sa svih 9 tipova HPV-a protiv kojih se cijepi. Dijagnostička obrada radi utvrđivanja moguće infekcije HPV-om nije opravdana prije cijepljenja.

Cijepljenje ne uklanja rizik, već ga smanjuje, tako da preporuke o preventivnim ginekološkim pregledima jednako vrijede za cijepljene i necijepljene djevojke i žene.

Svjetska zdravstvena organizacija, Europski centar za kontrolu bolesti, Centar za kontrolu bolesti iz Atlante te brojna nacionalna zdravstveno-politička i stručna tijela su na temelju istraživanja, praćenja i kliničkih istraživanja donijela niz preporuka o primjeni cjepiva.

Cjepivo za učenike i učenice kao i mladih do 25 godina starosti

Na raspolaganju je devetvalentno cjepivo koje sadrži sljedeće tipove HPV-a: 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58 te je dostupno pod nazivom Gardasil 9. Gardasil 9 je namijenjen cijepljenju protiv sljedećih bolesti uzrokovanih HPV-om:

premalignih lezija i raka koji zahvaćaju vrat maternice (cerviks), stidnicu (vulvu), rodnicu (vaginu) kod ženskog spola i čmar (anus) kod oba spola, uzrokovanih tipovima HPV-a u cjepivu,
spolnih bradavica (Condyloma acuminata) kod oba spola uzrokovanih određenim tipovima HPV-a
Više informacija možete pronaći u sažetku opisa svojstva lijeka na sljedećoj poveznici: http://ec.europa.eu/health/documents/community-register/2018/20180219140172/anx_140172_hr.pdf

Kakve su nuspojave?

Cjepiva kao i svi drugi lijekovi mogu imati nuspojave. Uglavnom se radi o blagim nuspojavama poput lokalne reakcije, bolnosti i crvenila na mjestu primjene. Česte nuspojave nakon primjene HPV cjepiva uključuju: bol, crvenilo ili oteklinu na mjestu primjene, povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju i umor, mučninu, bol u mišićima ili zglobovima.

Kratka nesvjestica se može dogoditi nakon bilo kakvog medicinskog postupka, uključujući cijepljenje. Osoba bi prilikom cijepljenja trebala sjediti ili ležati te nakon cijepljenja dodatno 15 minuta sjediti da bi se smanjila mogućnost nesvjestice, a time i eventualnih ozljeda prilikom pada.

U vrlo rijetkim slučajevima se mogu pojaviti teške (anafilaktičke) alergijske reakcije nakon cijepljenja.

Kakvu zaštitu pruža cjepivo?

Ovo cjepivo sprečava oko 90 % karcinoma cerviksa, oko 70 – 80 % premalignih promjena na cerviksu, oko 90 % anogenitalnih bradavica te smanjuje učestalost abnormalnog rasta tkiva vulve, vagine i anusa.

Dosadašnja istraživanja ukazuju da cjepivo protiv HPV-a stvara dugotrajnu zaštitu, dulju od 10 godina, čime su mladi zaštićeni u razdoblju početka spolnog života i osnivanja trajne, uzajamno vjerne veze.

Literatura:

https://www.who.int/teams/health-product-policy-and-standards/standards-and-specifications/vaccine-standardization/human-papillomavirus

Factsheet about human papillomavirus (europa.eu)

https://www.cdc.gov/hpv/index.html

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cervical-cancer

Najava okruglog stola – „Treba li Hrvatskoj nacionalni plan za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti?“

15. rujna 2022., četvrtak u 10.30 sati

Edukacijski centar Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb

Uoči Svjetskog dana srca, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom, Zakladom „Hrvatska kuća srca“ i Hrvatskom ligom za hipertenziju pozivaju vas na okrugli stol „Treba li Hrvatskoj nacionalni plan za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti?“ s ciljem podizanja svijesti o bolestima srca i krvnih žila koje uzimaju najveći broj života u Hrvatskoj i svijetu.

Kardiovaskularne bolesti, kao prvi uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja u Hrvatskoj, predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem.

Ista je situacija i u Europi, stoga ne čudi prijedlog Europskog saveza za kardiovaskularno zdravlje prema Europskoj komisiji za uvođenje Plana za kardiovaskularni zdravljem u Europi kojim se želi smanjiti broj prijevremenih smrti i onih koje se mogu izbjeći za jednu trećinu do 2030. Kako bi se to postiglo, potrebno je usredotočiti se na primarnu prevenciju, rano otkrivanje bolesti te jednak pristup dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji.

Ovaj najveći javnozdravstveni izazov dodatno je pogoršan pandemijom bolesti COVID-19, stoga je potreba za sveobuhvatnim programima prevencije i liječenja kardiovaskularnih bolesti postala još istaknutija.

O tome treba li Hrvatskoj nacionalni plan za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti, što bi isti trebao obuhvaćati i kako ga implementirati u zdravstvenom sustavu, govorit će:

izv. prof. Krunoslav Capak, dr. med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Ivana Portolan Pajić, dr. med., izaslanica Ministarstva zdravstva RH
akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca i predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva
akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju
prof. dr. sc. Viktor Peršić, dr. med., ravnatelj Thalassotherapije Opatija
izv. prof. Venija Cerovečki, dr. med., pročelnica Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu
prim. Verica Kralj, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti, HZJZ

Prije početka okruglog stola, u 10.30 sati održat će se izjave za medije, a u 11.00 sati počinje okrugli stol kojeg svi zainteresirani mogu pratiti.

Već prvog dana cijepljeno je 707 osoba novim „omikron“ cjepivom!

U ponedjeljak 12. rujna 2022. započelo je cijepljenje novim „omikron“ cjepivom, a tim je cjepivom prvog dana cijepljeno ukupno 707 građana:

135 osoba primilo je prvu docjepnu („treću“) dozu novim cjepivom, a
572 osobe primile su drugu docjepnu („četvrtu“) dozu novim cjepivom.

Istim cjepivom provodit će se i drugo docjepljivanje (četvrta doza) koje se provodi u osoba koje su primarno cijepljene i potom docijepljene jednom dozom. Drugo docjepljivanje se preporučuje osobama u dobi od 60 godina i više te odraslim osobama mlađim od 60 godina s povećanim rizikom za razvoj teških oblika COVID-19. Osobe koje su preboljele i koje su završile primarno cijepljenje ili su primile prvu docjepnu dozu, mogu primiti docjepnu dozu najmanje 3 mjeseca nakon posljednje doze ili preboljenja (ovisno što je posljednje nastupilo).

„Jučer se novim adaptiranim cjepivom cijepilo 707 građana. Toliko cijepljenih u jednom danu imali smo posljednji put u ožujku ove godine. Time su građani još jednom iskazali povjerenje liječničkoj profesiji na čemu im zahvaljujemo.“ istaknula je dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, dr.med., zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te je dodala „Diljem Hrvatske građani se mogu cijepiti na punktovima zavoda za javno zdravstvo i domova zdravlja te javljanjem liječniku obiteljske medicine. U Zagrebu će se sutra, u srijedu 14. rujna, od 16 do 20 sati na punktu u Rockefellerovoj 4 moći cijepiti naši sugrađani bez naručivanja. Osim toga, uz naručivanje mogu se cijepiti na nekoliko zagrebačkih punktova (NZJZ-a „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska cesta 16, Dom zdravlja Zagreb – Centar, Siget, Avenija Većeslava Holjevca 22 i Runjaninova 4, Dom zdravlja Zagreb – Zapad, Prečko 2a i Prilaz baruna Filipovića 11 i Dom zdravlja Zagreb – Istok, Ninska 16). U većini županija cijepljenje je moguće na punktovima bez naručivanja.“

Gdje se provodi cijepljenje?

u zavodima za javno zdravstvo i domovima zdravlja na punktovima za cijepljenje:

o informacije o cijepljenju u pojedinoj županiji i grad Zagreb možete pronaći na internetskim stanicama nadležnih zavoda za javno zdravstvo na poveznici: https://www.hzjz.hr/mreza-zavoda/

o u većini županija biti će moguće cijepljenje bez prijave (naručivanja) već u tjednu od 12. rujna, no u pojedinim županijama i gradu Zagrebu cijepljenje će se za početak provoditi uz naručivanje kako bi se izbjegle gužve.

u ordinacijama obiteljske medicine (osobito za kronične bolesnike).

Za cijepljenje se možete prijaviti:

1. Prijavom kod svojeg liječnika obiteljske medicine

2. Putem internetske stranice https://cijepise.zdravlje.hr/

3. Putem Portala zdravlja https://portal.zdravlje.hr/portalzdravlja/login.html

Europski dan oralnog zdravlja 2022. g.

Europski dan oralnog zdravlja obilježava se svake godine 12. rujna na inicijativu Vijeća europskih doktora dentalne medicine (engl. Council of European Dentists, CED), u svrhu podizanja svijesti o važnosti očuvanja oralnog zdravlja.

Ovaj dan je važan s obzirom na to da milijarde ljudi boluju od neke oralne bolesti, najčešće zubnog karijesa koji se smatra najraširenijom bolesti u svijetu, jer se premalo ulaže u sprečavanje nastanka karijesa, a previše u njegovo liječenje i posljedice.

Republika Hrvatska ulaže značajne napore u poboljšanje oralnog zdravlja, osobito kod djece kroz preventivne aktivnosti i Nacionalni program Zubna putovnica koji je usmjeren poboljšanju oralnog zdravlja i zdravstvenog ponašanja školske i predškolske djece s ciljem ranog otkrivanja i prevencije karijesa kroz preventivne preglede prilikom upisa u dječji vrtić, 1. razred osnovne škole te u 6. razredu osnovne škole (detaljnije informacije o programu dostupne su putem sljedeće poveznice). Program također uključuje svakodnevno organizirano četkanje zubi koje se provodi u vrtićima i školama s ciljem razvijanja redovitih navika održavanja oralne higijene i prevencije karijesa od najranije dobi (detaljnije informacije o nadziranom četkanju zubi u vrtićima i školama putem sljedeće poveznice).

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Nacionalno povjerenstvo za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva nastavljaju u novoj pedagoškoj godini 2022./2023. s edukacijama o oralnom zdravlju u odgojno-obrazovnom sustavu u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje (Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama, 28. rujna 2022. godine; prijave su moguće putem sljedeće poveznice) te je obilježavanje Europskog dana oralnog zdravlja podsjetnik na važnost edukacija u očuvanju i zaštiti oralnog zdravlja.

Stoga ne zaboravimo da je za zdrave zube i usnu šupljinu potrebno redovito održavati oralnu higijenu i redovito odlaziti na preglede, ali i smanjiti unos hrane i pića koji sadržavaju šećere.

Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2022.

Publikaciju Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2022. možete preuzeti ovdje.

Nacionalni dan ambliopije

Ambliopija ili slabovidnost je smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija (vidne oštrine, percepcije kretanja, osjećaja dubine prostora, razlikovanja kontrasta), a bez prisutne vidljive bolesti oka. Ambliopija je najčešća patologija vida u djece i vodeći uzrok sljepoće na jednom oku.

Oko je organ koji poput antene prima svjetlosne podražaje, dok se stvarna slika svijeta koji gledamo oblikuje u vidnom dijelu mozga. Uzrok razvijene ambliopije nije u oku, već u mozgu – u izostanku dozrijevanja vidnog dijela mozga zbog nedovoljne vidne stimulacije. U 7. godini života djeteta razvoj vidnog dijela mozga gotovo je u cijelosti završen. Djeca se u pravilu ne žale na smetnje vida, a roditelji je ne mogu zamijetiti.

Rizični čimbenici za nastanak ambliopije su u više od 90% slučajeva izražene refraktivne greške i strabizam (škiljavost, bijeg oka). Postoji li refraktivna greška, tada je potrebna korekcija naočalama ili kontaktnom lećom. Ponekad je potrebno i flasterom prekriti zdravo oko kako bi se poticao razvoj vida slabovidnog oka. Liječenje traje do postizanja za dob odgovarajuće vidne oštrine, a to je u pravilu moguće do 7. godine života. Zakasni li se s liječenjem slabovidnosti, dijete više neće moći jasno vidjeti jer vidni dio mozga u ranom periodu rasta i razvoja nije bio stimuliran jasnom i oštrom slikom svijeta koji nas okružuje, stoga nije i neće biti razvijen.

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, od 1. lipnja 2015. godine, uvelo je probir na slabovidnost kao obvezatan za svu četverogodišnju djecu u Republici Hrvatskoj, dok je u siječnju 2016. godine ministar zdravstva donio odluku o uspostavi Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti. 20. lipnja 2016. godine je Hrvatski sabor jednoglasno donio odluku o proglašenju 12. rujna Nacionalnim danom ambliopije. U sklopu programa, djeca u dobi od četiri godine dobivaju poziv na kućnu adresu s točno određenim datumom, vremenom i mjestom pregleda. Probir testiranjem vidne oštrine četverogodišnjaka najpouzdaniji je za otkrivanje slabovidnosti, s obzirom na to da se tim jednostavnim testom može otkriti i do 97 % svih anomalija oka. Detaljnije informacije o provedbi Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti dostupne su putem sljedeće poveznice.

Roditelji i djeco, odazovite se na pregled! P(r)ogledajmo na vrijeme!

Newer posts