Objavljeno Europsko izvješće o drogama 2022.
EUROPSKO IZVJEŠĆE O DROGAMA ZA 2022.: NAJVAŽNIJE
Ponuda i uporaba droga vraćaju se nakon poremećaja uzrokovanog COVID-om 19
(14. lipnja 2022., Lisbon) Povećanje ponude i uporabe droga nakon poremećaja uzrokovanog bolešću COVID-19 jedan je od problema koji je istaknula Agencija EU-a za droge (EMCDDA) predstavljajući svoje Europsko izvješće o drogama za 2022.: trendovi i razvoj (1). U izvješću se daje najnoviji pregled situacije u području droga u Europi, istražujući dugoročne trendove i nove prijetnje. U trenutku kada međunarodna situacija donosi nove izazove, u izvješću se razmatra i kako aktualni globalni događaji mogu utjecati na dinamiku problema droga u Europi u budućnosti.
U godišnjem pregledu opisuje se kako se problemi s drogom u Europi nastavljaju razvijati te kako inovacije utječu na tržište droga. Dostupnost droga i dalje je na visokoj razini u cijeloj EU (u nekim slučajevima, kao što je kokain, premašuje razinu prije pandemije), a snažne i opasne tvari se i dalje pojavljuju. U izvješću se također otkriva kako proizvodi od kanabisa postaju sve raznolikiji i kako raste proizvodnja sintetičkih droga u Europi.
Kad je riječ o uporabi droga, postoje i znakovi povratka na razine prije pandemije. Na primjer, analizom otpadnih voda otkriveno je povećanje uporabe kokaina, cracka, amfetamina i metamfetamina u nekim gradovima između 2020. i 2021. (2). Budući da su ograničenja povezana s pandemijom bolesti COVID-19 ublažena diljem Europe, čini se da su se službe za tretman ovisnosti i druge službe vratile na uobičajen način rada, a neke od inovativnih praksi koje su usvojene tijekom lockdowna (službe e-zdravstva, telemedicina) zadržane su i dalje.
Ylva Johansson, povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove, kaže: „Nastavak eskalacije proizvodnje sintetičkih droga u EU-u pokazuje nemilosrdnu želju organiziranih kriminalnih skupina da profitiraju od ilegalne trgovine drogom, dovodeći javno zdravlje i sigurnost u opasnost. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su partnerstva između europskih i međunarodnih kriminalnih mreža dovela do rekordne dostupnosti kokaina i industrijske proizvodnje metamfetamina u Europi. To sa sobom nosi potencijal za povećanu uporabu i štetne posljedice. EU i njegove države članice i dalje će se boriti protiv tih prijetnji koje se razvijaju zajedničkim naporima, na temelju prioriteta EU-a u području kriminala te strategija povezanih s drogama i sigurnošću.”
Direktor EMCDDA-a Alexis Goosdeel dodaje: „Poruka ovog izvješća može se sažeti u tri riječi: Everywhere, Everything, Everyone (svugdje, sve, svi). Etablirane droge nikada nisu bile tako pristupačne, a i dalje se pojavljuju snažne nove tvari. Danas gotovo sve što ima psihoaktivna svojstva može biti droga, budući da granice između dopuštenih i nezakonitih tvari blijede. Isto tako, svatko može imati izravne ili neizravne posljedice jer problemi s drogom pogoršavaju većinu drugih važnih zdravstvenih i društvenih izazova s kojima se danas suočavamo. Ovo izvješće dolazi u vrijeme kada su važni globalni događaji povezani sa svim područjima naših života. U okviru analize trenutačnih trendova i novih prijetnji istražuje se kako bi ta kretanja mogla utjecati na probleme s drogom u Europi u budućnosti. Čvrsto vjerujem da se složena pitanja politike u području droga mogu riješiti samo ako svoje odgovore temeljimo na uravnoteženom razumijevanju problema koje se temelji na dokazima.”
I dalje se pojavljuju opasne nove psihoaktivne tvari – katinoni u središtu pozornosti
Nove psihoaktivne tvari (NPT) nastavljaju se pojavljivati u Europi po jedna tjedno, što predstavlja javnozdravstveni izazov. Tijekom 2021. godine 52 nove droge prvi su put prijavljene putem Sustava ranog upozoravanja EU-a (EWS), čime je ukupan broj novih psihoaktivnih tvari koje prati EMCDDA porastao na 880. U 2021. po prvi je put prijavljeno šest novih sintetičkih opioida, 6 sintetičkih katinona i 15 novih sintetičkih kanabinoida. Novo izvješće o postignućima EWS-a objavljeno je danas kada mreža slavi svoju 25. obljetnicu (3).
Rekordne količine novih psihoaktivnih tvari zaplijenjene su u Europi 2020. (27 država članica EU-a, Turska i Norveška), čineći ukupno 6,9 tona (41 100 zapljena). Od zaplijenjenih materijala, 65% (3,3 tone) odnosilo se na sintetičke katinone, koji se često prodaju kao zamjena postojećim stimulansima (npr. kokain, MDMA). Nakon uvođenja kontrole sintetskih katinona u Kini, najveći dio velikih količina tih tvari koje su se 2020. krijumčarile u Europu dolazio je iz Indije, što vjerojatno odražava prilagodbu tržišta pravnim kontrolama i poremećajima u opskrbi. Krajem 2021. EMCDDA je nadzirao 162 sintetička katinona, što ju je učinilo drugom najvećom kategorijom novih psihoaktivnih tvari koje su promatrane nakon sintetičkih kanabinoida (praćeno 224). Rekordno krijumčarenje sintetskih katinona u Europu i izvješća o štetnim posljedicama (npr. trovanjima) potaknuli su nove odgovore. Za dva sintetička katinona 3-MMC i 3-CMC izvršena je procjena rizika u 2021. te je Europska komisija predložila njihovu kontrolu diljem EU-a.
Kanabis – novi događaji u vezi s najpopularnijom nezakonitom drogom u Europi
Razvoj događaja u području kanabisa dovodi do novih izazova u pogledu načina na koji zemlje odgovaraju na najčešće konzumiranu nezakonitu drogu u Europi. Proizvodi od kanabisa postaju sve raznolikiji, uključujući ekstrakte i jestive ekstrakte (visok udio THC-a) i proizvode od CBD-a (nizak udio THC-a). Mijenja se i europsko okruženje politike o kanabisu, a područje primjene politika postupno se povećava. Osim kontrole nezakonitog kanabisa, politike sada obuhvaćaju i reguliranje kanabisa za medicinsku i drugu uporabu (npr. sastojci u prehrambenim proizvodima i kozmetičkim proizvodima).
Prosječni udio THC-a u smoli kanabisa 2020. iznosio je 21%, gotovo dvostruko više nego u biljnom kanabisu (11%), što je obrnulo trend zabilježen posljednjih godina, kada je biljni kanabis obično bio visokopotentan. To odražava tržišne inovacije jer se čini da su proizvođači smole, obično izvan EU-a, odgovorili na konkurenciju biljnog kanabisa proizvedenog u Europi. U izvješću se ističu i razlozi za zabrinutost u pogledu nezakonitih proizvoda od kanabisa s primjesama sintetičkih kanabinoida, koji mogu biti vrlo snažni i toksični.
Konzumenti koji vjeruju da su kupili proizvode od prirodnog kanabisa možda nisu svjesni da proizvod sadržava sintetičke kanabinoide i da su izloženi većim zdravstvenim rizicima.
Znakovi sve veće proizvodnje, krijumčarenja i dostupnosti droga u Europi
Tijekom 2020. zatvoreno je više od 350 laboratorija za proizvodnju nezakonitih droga, uključujući neka proizvodna postrojenja za kokain, metamfetamin i katinon velikih razmjera. Najnovija analiza upućuje na to da je dostupnost kokaina u Europi i dalje visoka, što donosi niz zdravstvenih prijetnji. U EU-u je 2020. zaplijenjeno rekordnih 213 tona kokaina (202 tone 2019.), a uništena su 23 laboratorija (15 u 2019.) (4).
Dostupnost amfetamina također je visoka i možda je u porastu. Tijekom 2020. države članice EU-a zaplijenile su rekordnih 21,2 tone (2019. zaplijenjeno je 15,4 tone), a zatvoreno je 78 laboratorija za amfetamine (38 u 2019.).
Izvješće ukazuje na sve veći broj zatvorenih proizvodnih pogona za proizvodnju metamfetamina srednjih i velikih razmjera u Europi. Proizvodnja i opskrba metamfetaminom nedavno se promijenila u Europi.
Takav razvoj događaja predstavlja rizik od šire dostupnosti i potencijal za povećanu uporabu.
Broj zatvorenih laboratorija za proizvodnju MDMA-a (29) ostao je relativno stabilan u 2020. Osim toga, zatvoreno je 15 postrojenja za proizvodnju katinona (5 u 2019.), a zaplijenjeno je 860 kg kemijskih prekursora za proizvodnju katinona (438 u 2019.). Iako rjeđi, nezakoniti laboratoriji koji proizvode heroin, ketamin, GBL i DMT također su zatvoreni u EU-u 2020.
Ključno pitanje postavljeno u izvješću jest smanjuju li se tržišta droga na mračnoj mreži (darknet). Čini se da je niz čimbenika utjecao na aktivnost na tim tržištima (npr. aktivnosti tijela kaznenog progona, problemi s isporukom, prevare).
Krajem 2021. procijenjeni prihodi dramatično su pali na nešto manje od 30 000 EUR dnevno (u usporedbi s milijun EUR dnevno u 2020.). Čini se da se prednost daje društvenim medijima i aplikacijama za trenutačnu razmjenu poruka kao sigurnijem i praktičnijem izvoru opskrbe, što naglašava potrebu za odgovorima u tom području.
Potreba za povećanjem broja službi za tretman i smanjenje štete
U današnjem se izvješću naglašava potreba za povećanjem broja službi za tretman ovisnosti i smanjenje štete u Europi za intravenske konzumente droga. Samo su Češka, Španjolska, Luksemburg i Norveška 2020. izvijestile o ispunjavanju ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2020. u pogledu opskrbe 200 šprica godišnje po intravenskom konzumentu droga. Također je cilj uključiti 40% populacije visokorizičnih konzumenata opioida u liječenje agonistima opioida (OAT), što je zaštitni čimbenik protiv predoziranja drogom. Procjenjuje se da je 2020. u EU-u bilo milijun visokorizičnih konzumenata opioida, a 514 000 konzumenata u liječenju OAT-a, što upućuje na ukupnu pokrivenost tretmana od 50 %. Međutim, postoje velike razlike među zemljama, a pružanje tretmana i dalje je nedovoljno u mnogim državama članicama EU-a.
Intravenska uporaba droga povezana je s ozbiljnim zdravstvenim problemima, kao što su zarazne bolesti, predoziranje i smrtni slučajevi. Iako se intravenska uporaba heroina smanjuje, sve je veća zabrinutost u pogledu intravenske uporabe šireg raspona tvari, uključujući amfetamine, kokain, sintetičke katinone, propisane opijate i druge lijekove.
Procjenjuje se da je u EU-u 2020. bilo 5800 smrtnih slučajeva zbog predoziranja nedopuštenim drogama. Većina tih smrtnih slučajeva bila je povezana s toksičnošću više vrsta droga, koja obično uključuje kombinacije nezakonitih opioida, drugih nedopuštenih droga, lijekova i alkohola (5). Osim visoke dostupnosti kokaina u Europi, izvješća pokazuju da se uporaba cracka možda povećava i da se sada vidi među ranjivim konzumentima droge u više gradova i zemalja. Crack se obično puši, ali se također može injektirati i povezan je s nizom zdravstvenih i društvenih šteta (npr. zarazne bolesti i nasilje). Dugoročni trendovi ukazuju na procjenu otprilike 7000 osoba koje su 2020. započele tretman zbog problema s crackom u Europi, što je trostruko više nego 2016.
Međunarodna situacija: novi izazovi i moguće prijetnje
Na probleme s drogom u Europi mogu utjecati razvoji na međunarodnoj razini. U današnjem izvješću razmatraju se najnovija kretanja u Afganistanu i Ukrajini te moguće posljedice za područje droga. Iako je prerano za procjenu punog učinka tih događaja, bit će potrebno ciljano praćenje situacije za informiranje politika prema drogama i odgovore.
Unatoč zabrani proizvodnje, prodaje i krijumčarenja nezakonitih droga u Afganistanu za 2022., čini se da se uzgoj maka nastavlja. Zbog postojećih financijskih problema u zemlji prihodi od droga mogli bi postati važniji izvor prihoda, što bi moglo dovesti do povećanja krijumčarenja heroina u Europu. Drugo je ključno pitanje hoće li Europa postati potrošačko tržište metamfetamina proizvedenog u Afganistanu.
Europski proizvođači trenutačno opskrbljuju tržište EU-a tom drogom. Međutim, nedavno je zabilježena i proizvodnja metamfetamina s efedrom velikih razmjera u Afganistanu, kao i povećane zapljene te droge na nekim poznatim putovima krijumčarenja heroina.
Rat u Ukrajini je pridonio nesigurnosti situacije u odnosu na droge u Europi. Osobe koje su pristupile tretmanu ovisnosti u Ukrajini činit će mali udio osoba koje traže utočište u EU-u. Tim će pojedincima biti potreban kontinuitet tretmana, kao i usluge prilagođene njihovim specifičnim potrebama i jeziku. Općenito, osobe koje bježe od sukoba vjerojatno su pretrpjele ozbiljan psihološki stres, zbog čega bi u budućnosti mogle postati osjetljivije na probleme zlouporabe droga. Rat bi također mogao uzrokovati promjene u krijumčarskim rutama jer kriminalci iskorištavaju ranjivosti ili izbjegavaju zahvaćena područja.
Predsjednik Upravnog odbora EMCDDA-a Franz Pietsch zaključuje: „Današnje izvješće pruža nam strateški i holistički pregled situacije u području droga u Europi i njezinih posljedica za javno zdravlje i sigurnost. To je ključan resurs koji pomaže tvorcima politika i stručnjacima u području droga da poboljšaju svoju pripravnost i odgovor. Ovaj tjedan obilježava se 25. obljetnica Sustava ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u EU. Kako se nove droge nastavljaju pojavljivati, potrebna je veća podrška nacionalnim sustavima ranog upozoravanja te forenzičnom i toksikološkom testiranju kako bi se bolje otkrile i odgovorilo na nove prijetnje te zaštitilo javno zdravlje.”
(1) Europsko izvješće o drogama za 2022. (25 jezika)
Nacionalni podatci na kojima se temelji izvješće (Statistički bilten za 2022.) – https://www.emcdda.europa.eu/data/stats2022_en
U izvješću se opisuje situacija u području droga do kraja 2021. na temelju podataka za 2020. i, ako su dostupni, za 2021.
(2) https://www.emcdda.europa.eu/news/2022/2/latest-wastewater-data-reveal-drug-taking-habits-75-european-cities_en
(3) https://www.emcdda.europa.eu/publications/rapid-communication/update-eu-early-warning-system-2022_en
(4) Najnovije analize tržišta kokaina i metamfetamina u EU-u — https://www.emcdda.europa.eu/publications/eu-drug-markets_en
(5) Miniguides EMCDDA-a za odgovor na probleme s drogom – https://www.emcdda.europa.eu/publications/health-and-social-responses-a-european-guide_en
Počinje ovogodišnja ljetna kampanja Nema maženja bez paženja!
Počinje ovogodišnja ljetna kampanja Nema maženja bez paženja!
U sklopu projekta Živjeti zdravo čija voditeljica je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije i ove godine provodimo javnozdravstvenu kampanju na temu zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja „Nema maženja bez paženja“, koja počinje 15. lipnja i traje do 04. rujna 2022.
Zagreb, 15. lipnja 2022. – od 15. lipnja do 04. rujna 2022., Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu projekta Živjeti zdravo provodi ljetnu javnozdravstvenu kampanju na temu zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja pod već poznatim sloganom Nema maženja bez paženja.
Preliminarni rezultati istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, provedenog 2021./2022. na uzorku od 1208 učenika 3. razreda srednjih škola iz cijele Hrvatske, pokazuju da je njih 355 (29,3%) imalo neku vrstu spolnoga odnosa. Od 355 spolno aktivnih učenika samo njih 57 (16%) ima osnovnu razinu znanja o kontracepcijskim metodama.
Osnovna razina znanja je definirana kao točan odgovor na svih 5 pitanja:
- Hormonska kontracepcija služi za zaštitu od spolno prenosivih infekcija i neplanirane trudnoće.
- Prekinuti snošaj ima visoku djelotvornost u sprečavanju trudnoće.
- Ako se koristi hormonska kontracepcija, nema potrebe za korištenjem kondoma.
- Kondom se može upotrijebiti više puta.
- Dvostruka zaštita je korištenje dva kondoma istovremeno
Naglasak kampanje je na mladima koji su često suočeni sa zbunjujućim i proturječnim informacijama iz nepouzdanih izvora. Od iznimne je važnosti omogućiti mladima pristup točnim i provjerenim informacijama.
U sklopu ovogodišnje kampanje Nema maženja bez paženja provodimo online edukaciju putem objava i kvizova na društvenim mrežama. Najoriginalnije fotografije, videozapise i slogane kao i najbrže točne odgovore na kvizove znanja darivat ćemo poklon paketima Nema maženja bez paženja!
Tijekom ljetnih mjeseci, putem info panoa, svlačionica na plažama diljem Republike Hrvatske i plakata u ljekarnama bit će prikazane preventivne poruke kako bismo potaknuli svijest svih građana, posebice mladih, o važnosti očuvanja i unaprjeđenja spolnog i reproduktivnog zdravlja što će doprinijeti vidljivosti kampanje na nacionalnoj razini. Pozivamo sve zainteresirane da svakog tjedna šalju i podijelile s nama fotografije/videozapise pored naših plakata, info panoa i svlačionica na plažama. Uključite se i podijelite s nama i vaše slogane na temu spolnog zdravlja. Najoriginalnije darujemo poklon paketima Nema maženja bez paženja!
Sve detaljne informacije dostupne su na službenoj web stranici projekta Živjeti zdravo www.zivjetizdravo.eu i na svim društvenim mrežama projekta.
Ljetna kampanja Nema maženja bez paženja 2022.
.
O projektu Živjeti zdravo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju Nacionalnog programa nastao je projekt Živjeti zdravo koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016.-2022. godine. Cilj projekta Živjeti zdravo je unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti koje su uzrok više od 3/4 smrti u Hrvatskoj. Projekt Živjeti zdravo sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
Svjetski dan darovatelja krvi 2022. g.
Svjetski dan darovatelja krvi obilježava se 14. lipnja svake godine još od 2004. godine, kad je na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije usvojena rezolucija o uspostavi obilježavanja tog dana. Ove godine slogan obilježavanja Svjetskog dana darovatelja krvi jest darovanje krvi kao čin solidarnosti. Ovaj dan obilježavanja osmišljen je sa sljedećim ciljevima:
- promicanje globalne svijesti o potrebi za sigurnom krvlju i krvnim pripravcima za transfuziju;
- naglašavanje ključnog doprinosa dobrovoljnih, neplaćenih darovatelja krvi nacionalnim zdravstvenim sustavima;
- podrška nacionalnim službama za transfuziju krvi, organizacijama darovatelja krvi i drugim nevladinim organizacijama u jačanju i širenju programa dobrovoljnog darovanja krvi.
Svake godine se prikupi oko 120 milijuna doza krvi na svijetu. Ovaj broj raste iz godine u godinu zbog jačanja svijesti o potrebi dobrovoljnog darovanja krvi. U Hrvatskoj se godišnje prikupi prosječno oko 200.000 doza krvi. Sigurnost krvi u Hrvatskoj je osigurana mjerama kontrole kvalitete i nadzora nad krvi i krvnim pripravcima, koje uključuju i mikrobiološku kontrolu, kao i mjerama zaštite od infekcija u zdravstvenim ustanovama koje se kontinuirano provode te principima samodostatnosti i dobrovoljnog neplaćenog davalaštva. Mnogim pacijentima i pacijenticama kojima je u određenom trenutku potrebna transfuzija krvi ona nije uvijek brzo dostupna. Sigurna krv i krvni pripravci neophodni su svim zemljama na svijetu radi prevencije mnogih smrti i očuvanja zdravlja.
U Hrvatskoj se krv može darovati na organiziranim akcijama darovanja krvi u transfuzijskoj ustanovi (Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu) ili u organizaciji dobrovoljnih udruga / organizacija (poput Hrvatskog crvenog križa). Redovite akcije darovanja krvi se provode u svim većim radnim organizacijama, školama, mjesnim zajednicama, a vrijeme i mjesto održavanja akcija najavljuju se putem medija.
Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2021. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija zdravstvene zaštite žena u Republici Hrvatskoj tijekom 2021. g., uključujući ginekološke ordinacije u domovima zdravlja i privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja).
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2021. godini dostupno je putem sljedeće poveznice.
Početak rada PARC programa europskog istraživanja i inovacija za poboljšanje procjene rizika u području kemikalija
Cilj Europskog partnerstva za procjenu rizika u području kemikalija (The European Partnership for the Assessment of Risks from Chemicals – PARC) koje je započelo s radom 1.5.2022. godine u Parizu razvoj je nove generacije procjene rizika u području kemikalija koja objedinjuje ljudsko zdravlje i okoliš u jedinstven pristup “jedno zdravlje”. To će pomoći strategiji Europske unije za održivost u području kemikalija i cilju “nultog zagađenja” europskog Zelenog plana. PARC ujedinjuje gotovo 200 znanstvenih partnera iz 28 zemalja te agencija EU-a, a njime koordinira ANSES. Financira se podjednako iz programa Obzor Europa, devetog okvirnog programa za istraživanje i inovacije EU-a te od sudionika u partnerstvu.
Svrha PARC-a, koji je počeo s radom 1.5.2022. godine pod francuskim zasjedanjem Vijećem Europske unije, je udružiti široku zajednicu istraživačkih institucija i zdravstvenih ustanova u svrhu unapređenja istraživanja, dijeljenja znanja i poboljšanja vještina procjene rizika u području kemikalija. Rezultati ovog partnerstva pokrenutog 1. svibnja 2022. koristit će se kao podrška novim europskim i nacionalnim strategijama za smanjenje izloženosti opasnim kemikalijama i njihovog utjecaja na zdravlje i okoliš.
Cilj će biti stvaranje novih, lako dostupnih i iskoristivih podataka te novih metoda i alata za procjenu. PARC će pomagati u razvijanju alata za pronalazak novih, manje štetnih tvari koje su u skladu s pristupima održivog razvoja.
PARC se uvelike oslanja na znanstvenu suradnju te će pružati jedinstvenu priliku različitim dionicima u procjeni rizika da surađuju izvan planiranih okvira i rokova vezanih uz različite uredbe iz pojedinih sektora. Pronalaskom prilika za udruživanje na nacionalnoj i europskoj razini, PARC će optimizirati sredstva dodijeljena za procjenu rizika u području kemikalija i monitoring te ubrzati napredak u tim područjima.
Partnerstvo će se nadovezati na prethodni rad, pogotovo rad u sklopu europskog zajedničkog programa HBM4EU (Europska inicijativa za humani biomonitoring) koji završava u ljeto 2022. Partnerstvo će se nadovezati na prethodni rad različitih europskih projekata i programa poput EURION-a i ASPIS-a, EU-ToxRiska, te EuroMixa.
PARC trenutačno obuhvaća gotovo 200 partnera iz 28 zemalja te tri EU agencije (Europska agencija za okoliš – EEA, Europska agencija za kemikalije – ECHA i Europska agencija za sigurnost hrane – EFSA). Partnerstvo angažira javne partnere diljem kontinenta uključujući europsku i nacionalne agencije za procjenu rizika, sveučilišta i javne istraživačke ustanove. Pet ravnateljstava Europske komisije (DG-RTD, DG-GROW, DG-ENV, DG-SANTE te JRC) i ministarstva uključenih zemalja pomažu u upravljanju PARC-om te će nadzirati njegov rad. Petnaest organizacija u Francuskoj partneri su u ovom velikom projektu.
Partnerstvo će trajati sedam godina, a završetak je planiran u proljeće 2029. Proračun PARC-a procjenuje se na 400 milijuna eura, od čega polovicu financira Europska komisija, a ostatak zemlje partneri. Koordinator partnerstva je ANSES.
Za dodatne informacije:
– Europska partnerstva u sklopu programa Obzor Europa
– Europski zeleni plan
– EU-ova strategija održivosti u području kemikalija
EUROPSKO PARTNERSTVO
Ovo partnerstvo dobilo je sredstva iz programa EU-a za istraživanja i inovacije Obzor Europa, u skladu sa Sporazumom o financiranju br. 101057014.
Poziv na testiranje i razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društvene znanosti, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 27. svibnja 2022. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društvene znanosti, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja.
Za prethodno navedeno radno mjesto temeljem objavljenog natječaja pozivaju se kandidati na testiranje poznavanje rada na osobnom računalu i engleskog jezika.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje i razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, nutricionist u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 27. svibnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, nutricionist u Službi za promicanje zdravlja.
Za prethodno navedeno radno mjesto temeljem objavljenog natječaja pozivaju se kandidati na testiranje poznavanje rada na osobnom računalu i engleskog jezika.
Više pogledajte ovdje.
Provedene 3 regionalne radionice za provedbu evaluacije učinkovitosti psihosocijalnih intervencija usmjerenih na osobe s problemom ovisnosti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je 2021. godine istraživački projekt evaluacije Smjernica za psihosocijalni tretman ovisnosti u zdravstvenom, socijalnom i zatvorskom sustavu. Jedna od preporuka navedenog istraživačkog projekta bila je osigurati dodatne edukacije za provođenje evaluacije učinkovitosti psihosocijalnih intervencija, uključujući procesnu evaluaciju vezanu uz zadovoljstvo klijenata te prikupljanje i praćenje podataka o tretmanu te evaluaciju učinka odnosno oporavka nakon tretmana.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji sa poljskim Institutom za psihijatriju i neurologiju i Nacionalnim centrom za prevenciju ovisnosti, organizirao u razdoblju od 23. do 27. svibnja 2022. u Zagrebu 3 regionalne edukacije za predstavnike Službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, terapijskih zajednica, kaznenih tijela, bolnica, centra za socijalnu skrb i udruga, a koji u svom svakodnevnom radu provode psihosocijalne intervencije usmjerene na osobe s problemom ovisnosti.
Glavni cilj edukacija bio je pridonijeti poboljšanju kvalitete liječenja kroz izradu plana pripreme, praćenja i evaluacije psihosocijalnog tretmana pružajući osnovna znanja i vještine u odnosu na evaluaciju procesa i ishoda tretmana.
Program edukacija obuhvatio je pitanja vezana za sam proces provođenja evaluacije, uključujući evaluaciju programa psihosocijalnog tretmana. Sudionici su se kroz rad u grupama na primjerima iz prakse upoznali sa definiranjem ciljeva, metoda, ishoda i rezultata različitih vrsta evaluacija.
Nova cijena PCR testa u HZJZ
Od dana 15. lipnja 2022. godine, odlukom Upravnog vijeća, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na snagu stupa nova cijena PCR testiranja na SARS-CoV-2 koje se pruža na zahtjev pravnih i fizičkih osoba. Nova cijena se odnosi isključivo na testiranje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
- Test na SARS-Cov-2 RT-PCR – jedinična cijena 321,00 kn
*Navedena cijena ne primjenjuje se pri testiranju na uputnicu izdanu od strane liječnika.
Izvješće o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2020. godini
Na samom početku pojave epidemije zlouporabe heroina i ovog velikog zdravstvenog problema, 1978. godine je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo osnovan nacionalni Registar osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga. Iz bolnica i službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika pri županijskim zavodima za javno zdravstvo prikupljaju se podaci o osobama koje su bile na liječenju ovisnosti ili zlouporabe psihoaktivnih droga, a od 2008. godine iz terapijskih zajednica, a od 2020. godine i iz zatvorskog sustava. Pri registraciji se koriste modificirani međunarodni Pompidou upitnik i Međunarodna klasifikacija bolesti, deseta revizija – šifre F11 do F19, osim F17. Dijelovi obrasca Pompidou su: opći socio-demografski podaci te podaci o liječenju, rizičnom ponašanju i sudskim problemima.
Od 1981. godine HZJZ izdaje Izvješća o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj te šalje podatke Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske, Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama u Lisabonu (EMCDDA) te Uredu za droge i kriminal Ujedinjenih naroda (UNODC).
Prema podacima o spolu i dobi liječenih ovisnika, većinu liječenih osoba kao i prethodnih godina čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosi 5,3 : 1,0. Kao i u cijeloj Europi i u Republici Hrvatskoj ovisnička populacija sve više stari, zbog čega prosječne dobi liječenih osoba (muškaraca i žena) pokazuju trend rasta. Budući da se bilježe osobe liječene zbog zlouporabe i ovisnosti o svim psihoaktivnim drogama, raspon godina je vrlo velik.
Najmlađa zabilježena osoba je imala 13, a najstarija 73 godine.
Najvišu stopu imala je Zadarska županija (470,2), zatim Istarska županija (392,2), Šibensko-kninska (346,9), Primorsko-goranska (272,1), Splitsko-dalmatinska (242,7), Dubrovačko-neretvanska (217,8) te Grad Zagreb (141,7). Za cijelu Hrvatsku stopa je iznosila 153,9 na 100.000 stanovnika.
Vrlo slično kao i godinu dana ranije, među liječenima zbog ovisnosti je najveći broj osoba sa završenom srednjom školom (liječeni zbog zlouporabe opijata – 69,4 %, liječeni zbog zlouporabe neopijata 51,2 %).
Najviše je liječenih, kao i ranijih godina, živjelo s primarnom obitelji. Iz podataka o roditeljskom statusu je vidljivo da od svih osoba liječenih 2020. godine njih 39 % ima djecu. Eksperimentiranje psihoaktivnim sredstvima već dugi niz godina počinje u dobi od oko 16 godina. Prosječna je dob prvog uzimanja bilo koje droge sadašnjih heroinskih ovisnika bila 15,9 godina. Prvo uzimanje heroina prosječno se događa u dobi od 20,2 godina, a prvo intravenozno u dobi od 21,1 godine.
Roditelji ovisnika o heroinu su za problem ovisnosti najčešće saznali nakon dvije do tri godine ovisničkog ponašanja (32,0 %), a roditelji liječenih zbog zlouporabe neopijata su za problem ovisnosti saznali ranije.
Udio osoba pozitivnih na HIV je već dulji niz godina 0,5 % ili manje. U 2020. godini je bio 0,3%. Ovo možemo zahvaliti i trajnoj edukaciji, dobroj obaviještenosti, modernoj farmakoterapiji, radu centara za savjetovanje te programu zamjene igala i šprica.
Izvješće o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2020. možete pogledati i preuzeti OVDJE .
Predstavljen prvi post-COVID-19 vodič
Dana 9. lipnja 2022. u Knjižnici HAZU-a u Zagrebu Hrvatski zavod za javno zdravstvo je predstavio vodič pod nazivom „Povratak zdravlja i snage nakon COVID-19“ za pacijente u kojemu su detaljno opisani simptomi i načini oporavka najčešćih post-COVID simptoma kao što su bol u prsima, otežano disanje, suhi i neproduktivni kašalj, poremećaj pamćenja i spavanja, bolovi u mišićima i ispadanje kose.
Autori vodiča su ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. i pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med.
Vodič možete preuzeti OVDJE.
Ovo je prvi takav vodič u Hrvatskoj koji će pacijentima i medicinskim profesionalcima uvelike pomoći u pravovremenom prepoznavanju post-COVID stanja kod pacijenata i pružanju adekvatne medicinske pomoći.
Prema riječima ravnatelja HZJZ-a, izv. prof. dr. sc. Krunoslava Capaka, u 2021. godini tema poput post covid oporavka nije bilo puno jer je to bila nova bolest i nije se puno znalo o njoj. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježili smo 12 tisuća dijagnosticiranih post-COVID, a u 2022. u svega dva i pol mjeseca dokle imamo podatke je zabilježeno dvostruko više, čak 24 tisuće slučajeva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Post-COVID-19 stanje javlja se kod osoba s vjerojatnom ili potvrđenom zarazom SARS-CoV-2 u anamnezi, obično tri mjeseca od početka bolesti, sa simptomima koji traju najmanje dva mjeseca i ne mogu se objasniti alternativnom dijagnozom. Uobičajeni simptomi uključuju, ali nisu samo, umor, otežano disanje i kognitivnu disfunkciju, te općenito utječu na svakodnevno funkcioniranje. Simptomi mogu biti novi početak nakon početnog oporavka od akutne epizode COVID-19 ili održavati se od početne bolesti. Simptomi se također mogu mijenjati ili se vratiti tijekom vremena. Svakoj je osobi potrebno različito vrijeme za oporavak od COVID-a. Mnogi se ljudi osjećaju bolje za nekoliko dana ili tjedana, a većina će se potpuno oporaviti unutar 12 tjedana. No, kod nekih ljudi simptomi mogu trajati dulje.
Svjetski dan oboljelih od tumora mozga
Dan sive vrpce tradicionalno se obilježava 8. lipnja
Obilježavanje je pokrenula Njemačka udruga oboljelih od tumora na mozgu (Deutsche Hirntumorhilfe) još 2000. godine. Cilj je podizanje svjesnosti i educiranje javnosti o samoj bolesti, kao i usmjeravanje pozornosti na osobe koje se bore s ovom bolešću i njihove obitelji.
Tumori mozga nastaju abnormalnom diobom stanica, kao i druge vrste raka, a ovisno o samoj prirodi rasta stanica dijelimo ih na dobroćudne i zloćudne. Dok su dobroćudni tumori mozga u najvećem broju slučajeva potpuno izlječivi, prognoza kod zloćudnih tumora ovisi o njihovoj invazivnosti i brzini rasta. Tumore mozga zato dijelimo na tumore I., II., III. i IV. stupnja, pri čemu su tumori IV. stupnja gotovo neizlječivi. Najčešći benigni tumori (stupanj I) mozga su meningeomi, dok je najčešći maligni tumor glioblastom.
Osim o vrsti tumora, prognoza ovisi i o drugim čimbenicima, kao što su dob oboljele osobe (prognoza je bolja kod osoba mlađih od 40 godina) te lokacija, oblik i veličina tumora (i s tim povezana mogućnost operativnog liječenja). Ako ne postoji opcija operativnog liječenja, primjenjuju se kemoterapija i zračenje. Prema podacima o preživljenju u Europi, oko 30% odraslih osoba s dijagnozom primarnog tumora mozga preživi 5 godina nakon dijagnoze, uz prisutne razlike među državama.
Simptomi tumora mozga mogu biti uzrokovani povećanjem intrakranijalnog pritiska, a neki od njih su specifični ovisno o tome na kojoj se lokaciji u mozgu nalaze. Neki od simptoma tumora mozga su:
– glavobolje
– epileptički napadaji
– promjene u ponašanju ili pamćenju
– vrtoglavica, mučnina i povraćanje
– teškoće sa spavanjem, umor
– motorički problemi, nemogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti
Tumori mozga najčešće nemaju poznati uzrok, a samim time ne postoji ni mogućnost prevencije. Češći su u starijih osoba, iako su neke vrste specifične za dječju dob. Pretilost može povećati rizik od nastanka meningeoma, jednog od oblika tumora mozga koji je najčešće dobroćudan. Također, ionizirajuće zračenje (rentgen, CT) može uzrokovati nastanak tumora mozga, no procjenjuje se da je to slučaj u manje od 1% oboljelih, najčešće kao rezultat radioterapije. Rizik je veći i u osoba koje imaju slučajeve tumora mozga kod bliskih srodnika, te kod određenih genetskih oboljenja (neurofibromatoza, tuberozna skleroza, Von Hippel Lindauova bolest, Li-Fraumeni sindrom, Turnerov sindrom, Turcot sindrom, Gorlinov sindrom).
Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog registra za rak, u 2019. godini je od primarnih malignih tumora mozga oboljelo 389 osoba, 213 muškaraca i 176 žena. U posljednjih deset godina (2010.-2019.) godišnje se prosječno dijagnosticira 423 slučaja, od čega 52% kod muškaraca. Kod djece (0-19 godina) su maligni tumori mozga drugi najčešći oblik raka nakon leukemija i limfoma, s 13 novih slučajeva malignih tumora mozga u 2019. (9 kod dječaka).
Prema podacima o mortalitetu u posljednjih 10 godina (2011.-2020.) od primarnog malignog tumora mozga u Hrvatskoj godišnje umre prosječno 407 osoba (52% muškaraca), od čega 9 djece (0-19 godina). U 2020. godini umrlo je 6 djece u dobi do 19 godina (3 dječaka).
U usporedbi s drugim država Europske unije, Hrvatska je na visokom 5. mjestu po incidenciji tumora mozga i drugih dijelova središnjeg živčanog sustava, te na 4. mjestu po mortalitetu. Treba naglasiti kako na podatke o tumorima mozga uvelike ovisi kvaliteta prikupljanja podataka pojedinog registra za rak (više nego kod ostalih sijela raka) te je moguće da je dio razlika u incidenciji i mortalitetu (kao i preživljenju) među europskim zemljama poveziv i s čimbenikom kvalitete podataka.
Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2021. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija opće/obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj tijekom 2021. g., uključujući domove zdravlja, COVID-19-ordinacije, ordinacije posebnog dežurstva, privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja), ustanove za zdravstvenu skrb, vojne ordinacije, kao i mobilne timove za cijepljenje protiv COVID-19.
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2021. godini dostupno je putem sljedeće poveznice.
Svjetski dan sigurnosti hrane
Svjetski dan sigurnosti hrane obilježava se 7. lipnja četvrtu godinu zaredom, a ovogodišnje geslo je – „Sigurnija hrana, bolje zdravlje“ – ističe aktivnu ulogu i odgovornost svih dionika u sustavu sigurnosti hrane. Svjetski dan sigurnosti hrane godišnja je proslava kako bi se skrenula pozornost i potaknulo djelovanje kako bi se spriječilo, otkrilo i upravljalo rizicima koji se prenose hranom.
Svjetska zdravstvena organizacija je naglasila kako sigurna hrana predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika dobrog zdravlja dok je zdravstveno neispravna hrana uzrok mnogih bolesti i sličnih stanja kao što su poremećaj rasta i razvoja, nedostatak mikronutrijenata, nezarazne, zarazne i mentalne bolesti.
Većina bolesti, koje se prenose hranom, mogu se spriječiti uz pravilno rukovanje hranom i edukacijom.
Sigurna proizvodnja hrane poboljšava ekonomske mogućnosti omogućavanjem pristupa tržištu.
Međutim, nesigurna ili kontaminirana hrana dovodi do ekonomskih gubitaka te gubitka hrane i nastajanja otpada hrane. Stoga, dobre prakse duž opskrbnog lanca mogu poboljšati održivost minimiziranjem štete po okoliš i pomaganjem održavanjem više poljoprivrednih proizvoda.
Svjedoci smo intenzivnih klimatskih promjena koje utječu kako na proizvodnju hrane tako i na zdravlje populacije. Proizvodnja, stavljanje na tržište zdravstveno ispravne hrane kao i kontrola iste postaje sve veći izazov. Sve veći zahtjevi tržišta i industrijalizacija koju prate zagađenje okoliša i klimatske promjene koje postaju učestalije i intenzivnije poručuju nam da se svi zajedno moramo ponašati odgovornije kako bismo osigurali dovoljno hrane koja će zadovoljiti potrebe rastuće svjetske populacije.
Ponovno se naglašava važnost svih dionika u sustavu, pri čemu je zadaća vlada i državnih institucija osigurati sigurnu i nutritivno vrijednu hranu za sve svoje građane, poljoprivredni proizvođači odgovorni su za usvajanje dobrih praksi i sigurnog uzgoja, sudionici u poslovnom procesu dostave hrane do krajnjih potrošača dužni su osigurati sigurnu hranu u svakoj fazi procesa, dok svi potrošači imaju pravo na informiranu odluku i izbor sigurne, zdrave i nutritivno vrijedne hrane, pri čemu je sigurnost hrane i aktivna suradnja na tom pitanju zajednička.
Potrebna je zajednička odgovornost svih na području sigurnosti, potreban je zajednički rad na pitanjima koji se tiču svih nas – globalno, regionalno, nacionalno i lokalno kako bi se osigurala dostupnost sigurne hrane širom svijeta na održiv način sada i u budućnosti.
Uskoro tiskovna konferencija EMCDDA-a (14. lipnja 2022., 11.00 sati)
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) će na tiskovnoj konferenciji koja se održava 14. lipnja 2022. godine s početkom u 11:00 h predstaviti Europsko izvješće o drogama za 2022.: trendovi i razvoj.
Detalje o samom događaju možete pronaći na sljedećoj poveznici gdje se možete i registrirati za praćenje samog događaja.
https://www.emcdda.europa.eu/event/2022/06/launch-event-european-drug-report-2022_en
Samo izvješće i popratni materijali su trenutno pod embargom i biti će dostupni s početkom tiskovne konferencije.
Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga – rezultati za 2019.
ESPAD (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) – Publikaciju možete preuzeti na poveznici:
Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) – REZULTATI ISTRAŽIVANJA 2019
ESPAD (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) platforma za pregled podataka
ESPAD (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) je najveće međunarodno istraživanje o uporabi sredstava ovisnosti u svijetu koje objedinjuje više od 40 istraživačkih timova u različitim zemljama Europe i svijeta.
- svibnja na webinaru Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) predstavljena je suvremena platforma koja nudi jedinstven pregled podataka o mladima, korištenju supstanci i rizičnim ponašanjima u Europi. Osmišljena je kako bi ESPAD istraživanje približio onima koji žele znati više o projektu, čime se premošćuje jaz između istraživanja i prakse.
Platformu su razvili koordinatori ESPAD istraživanja, Nacionalno istraživačko vijeće Italije.
Osnovna svrha ovog preglednika je omogućiti širu dostupnost ESPAD podataka svim zainteresiranim, od opće populacije, novinara i učitelja do stručnjaka za prevenciju i znanstvenika.
Nova platforma objedinjuje dvadesetogodišnje ESPAD podatke te korisnicima nudi pristup informacijama na tri razine:
Početna stranica —sadrži interaktivne karte i grafikone, najnovije rezultate i nove trendove u određenim tvarima i ponašanjima;
Traka za pretraživanje —pretraživanjem ključnih riječi omogućava uvidu u ESPAD upitnicik, broj ispitanika i učestalost odgovora po godinama, zemlji i spolu;
Stručno područje — nudi pretraživanje podataka za stručne korisnike. Za pristup stručnom području potrebna je registracija. Ovdje korisnici mogu analizirati i izraditi prikaz podataka koristeći širok raspon parametara te mogu spremati svoja pretraživanja i preuzimati rezultate (npr. u grafičkom formatu). Podaci se prikazuju isključivo objedinjeno po zemljama koje sudjeluju u studiji i prema godini istraživanja.
Pristup platformi dostupan je putem poveznice https://data.espad.org.
Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2021. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija zdravstvene zaštite predškolske djece u Republici Hrvatskoj tijekom 2021. g., uključujući domove zdravlja, ordinacije posebnog dežurstva i privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja).
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2021. godini dostupno je putem sljedeće poveznice.
Obilježen Dan plavog irisa
Povodom obilježavanja Dana plavog irisa u subotu, 4. 6. 2022. u Zagrebu je održana javnozdravstvena akcija u organizaciji udruge Cro-Ilco Zagreb. Javnozdravstvenoj akciji pridružili su se predstavnici Hrvatskog sabora, Gradonačelnika grada Zagreba i Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, gastroenterološka sekcija studenata medicine zagrebačkog Medicinskog fakulteta, medicinske sestre (enterostomalni terapeuti) i drugi stručnjaci.
Dan plavog irisa obilježava se u cilju potpore osobama sa stomom među kojima je najveći udio oboljelih od raka debelog crijeva. U udruzi Cro-Ilco osobe sa stomom mogu potražiti savjet i pomoć.
Tijekom akcije zainteresirani građani su dobili i promotivne materijale Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva uz dodatna objašnjenja o načinu provedbe pregleda u okviru Programa. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju.
Rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak s više od 3.600 novih slučajeva godišnje, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća) s 2.079 umrlih u 2020. godini.
Rak debelog crijeva u najvećem broju slučajeva nastaje iz izraslina na crijevima – polipa koji se mogu pretvoriti u zloćudni tumor.
Ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme velike su šanse za izlječenje, a ranim otkrivanjem i uklanjanjem polipa crijeva nastanak raka debelog i završnog crijeva može se spriječiti.
Kako nam je bilo pogledajte u galeriji.
