Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 21. rujna 2022. javni natječaj za prijam na radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Izvješće – Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2021. g.
U ovom izvješću su prikazani i analizirani podaci o pobačajima u Republici Hrvatskoj u 2021. godini. Izvor podataka su isključivo bolnice jer se prema zakonskim propisima pobačaji mogu obavljati samo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.
Izvješće “Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2021. godine” dostupno je putem sljedeće poveznice.
Nacionalni dan borbe protiv raka dojke – Dan ružičaste vrpce
Listopad je mjesec posvećen borbi protiv raka dojke, stoga se diljem svijeta održavaju mnogobrojne javnozdravstvene akcije s ciljem podizanja svijesti o raku dojke te važnosti ranog dijagnosticiranja i liječenja ove bolesti, što poboljšava ishode izlječenja i preživljenja. U Hrvatskoj se, odlukom Hrvatskog sabora, svake godine 7. listopada obilježava i Nacionalni dan borbe protiv raka dojke.
Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja u svijetu. Rak dojke odgovoran je za 25% svih malignih oboljenja u žena. Iako se može javiti u bilo kojoj dobi, čak i kod vrlo mladih žena, ipak je preko 80 % novooobljelih starije od 50 godina.
Budući da rano otkrivanje raka povećava vjerojatnost uspješnog liječenja, od iznimne je važnosti informirati i potaknuti žene na odaziv u Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke koji se provodi u Hrvatskoj od 2006. godine. U sklopu programa sve žene u dobi od 50 do 69 godina primaju poziv za mamografski pregled svake dvije godine s ciljem što ranijeg otkrivanja bolesti, većeg uspjeha liječenja, poboljšanja kvalitete života oboljelih te smanjenja smrtnosti. Kod žena koje su se odazivale u nacionalni program, pokazalo se da je rak dojke otkriven u ranijem stadiju u većem postotku, nego kod žena koje se nisu odazvale na poziv u program. Na Slici 1. prikazana je razlika u stadijima prilikom otkrivanja raka kod žena kojima je rak dojke dijagnosticiran unutar te onih kojima je dijagnosticiran izvan programa.
Slika 1. Stadij prilikom otkrivanja raka dojke, prema statusu odaziva u program
Kod žena ciljne skupine koje su se odazvale u Nacionalni program, većina slučajeva raka dojke, njih 51-60 %, dijagnosticirana je u lokaliziranom stadiju, kod 22-28 % žena bolest je bila regionalno proširena u trenutku dijagnoze, kod 1-2 % prilikom dijagnoze postojale su udaljene metastaze, dok kod 14-19 % stadij prilikom dijagnoze nije prijavljen. U usporedbi s ženama ciljne skupine koje se nisu odazvale u Nacionalni program, a otkriven im je rak dojke, kod samo 38-51 % njih rak je dijagnosticiran u lokaliziranom stadiju, dok je kod 27-39 % otkriven kada je već bio regionalno proširen, a kod 4-9 % postojale su i udaljene metastaze.
Može se zaključiti da su ciljevi programa ostvareni jer se uvođenjem mamografskog probira povećao udio slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjio udio onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama.
U Hrvatskoj je završeno šest ciklusa pozivanja žena, a sedmi je u tijeku. Svake godine u okviru programa učini se oko 150.000 mamografskih pregleda, odaziv je oko 60 %, a otkriveno je ukupno preko 7000 novih karcinoma dojke. Tako je u prvom ciklusu odaziv bio 63 % te je otkriveno 2081 karcinoma dojke, u drugom ciklusu odaziv je bio 57 %, uz 1349 otkrivenih karcinoma, u trećem ciklusu zabilježen je odaziv od 60 % i 1269 otkrivenih karcinoma, u četvrtom ciklusu odaziv je bio 59 % te je otkriveno 884 karcinoma, u petom je odaziv bio 59 %, uz 1376 otkrivenih karcinoma, dok je u posljednjem, šestom, ciklusu zabilježen odaziv od 56 %. Raspon odaziva prema županijama kreće se između 45 i 80 %, a najveći odaziv imaju Međimurska, Krapinsko-zagorska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija, i to u rasponu od 70 do 80 %. Sedmi ciklus pozivanja žena na mamografski pregled započeo je u ožujku 2021., a uključuje godišta 1952.-1971.
Iako se prema službenim podacima odaziv u nacionalni program kreće oko 60 %, dio žena obavlja mamografski pregled i izvan programa u sklopu sistematskih pregleda i pregleda u privatnom sektoru zbog čega se ne odazivaju na poziv. Prema podacima Europske zdravstvene ankete (EHIS istraživanja 2019.), mamografiju je u RH u posljednje 2-3 godine obavilo 77,3 % žena u dobi 50-69 godina.
S obzirom na ohrabrujuće rezultate u vidu pada smrtnosti od raka dojke, potrebno je nastaviti podizati svijest o važnosti redovitih pregleda dojki i poticati žene na odaziv u Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke.
Cijepljenje protiv gripe za osobe s povećanim rizikom od razvoja teškog oblika gripe i njezinih komplikacija
Dopuna 12. siječnja 2023.:
Od 12. siječnja 2023. godine, svi zainteresirani za cijepljenje protiv gripe mogu se cijepiti besplatno. Više informacija OVDJE.
Sastav ovogodišnjeg cjepiva protiv gripe sukladan je preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za ovu sezonu, a temelji se na rezultatima kontinuiranog praćenja genskih i antigenskih osobina cirkulirajućih virusa gripe u prethodnoj sezoni. Sastavni dio cjepiva protiv gripe za sezonu 2022./2023. su sljedeći cijepni sojevi:
A/Victoria/2570/2019 (H1N1)pdm09 – sličan soj
A/Darwin/9/2021 (H3N2) – sličan soj
B/Austria/1359417/2021 – sličan soj
B/Phuket/3073/2013 – sličan soj
Uoči sezone gripe 2022./2023. nabavljeno je 600.000 doza cjepiva, od koji je 515.000 doza već stiglo u Hrvatsku, te je započeta njihova distribucija u županijske zavode za javno zdravstvo.
Cijepljenje protiv gripe počelo je 17. listopada 2022. uz napomenu da će neki županijski zavodi stići distribuirati cjepivo u ambulante već tijekom sljedećeg tjedna pa će moći početi cijepiti i krajem tjedna (od 12. do 14. listopada).
Molimo sve koji se žele cijepiti protiv gripe, a pripadaju nekoj od niže navedenih skupina s povećanim rizikom od teškog oblika bolesti i komplikacija gripe, da se jave izabranim liječnicima obiteljske medicine i izabranim pedijatrima radi cijepljenja.
Termin za cijepljenje poželjno je telefonskim putem unaprijed dogovoriti radi izbjegavanja gužvi koje su povoljni uvjeti za širenje COVID-19, ali i drugih respiratornih infekcija.
O mogućnosti cijepljenja u nadležnom Zavodu za javno zdravstvo, ako nemate izabranog liječnika, također molimo da se informirate i zatražite termin telefonom. O mogućnosti cijepljenja protiv gripe na punktovima za cijepljenje protiv COVID-a, molimo provjerite izravno kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo.
Punkt za cijepljenje protiv COVID-a koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, na koji se može doći svake srijede poslijepodne bez najave, nudit će i cijepljenje protiv gripe.
Cjepivo protiv COVID-a i cjepivo protiv gripe, osobe starije od 12 godina mogu primiti istovremeno.
Osobe za koje je cijepljenje besplatno su sljedeće:
- osobe životne dobi 65 godina i starije,
- štićenici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,
- osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, a posebno djeca s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,
- odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima bubrega, hemaglobinopatijama i oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju),
- djeca i adolescenti (6 mj. do 18. god.) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbjegavanja nastanka Reye sindroma uz influenzu),
- u slučaju da se neka od osoba za koje je cijepljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti (kontraindikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima mogu cijepiti osobe iz njihove bliske okoline, na primjer kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.,
- zdravstveni radnici,
- trudnice.
Osobe koje nemaju pravo na besplatno cijepljenje, a koje prepoznaju važnost cijepljenja protiv gripe, mogu se cijepiti kod izabranih liječnika ako osobno nabave/kupe cjepivo na temelju izdanog liječničkog recepta.
Očekujemo da Hrvatska ljekarnička komora uskoro obavijesti građanstvo o mogućnostima cijepljenja putem ljekarni, s obzirom da je prošlih sezona ono bilo moguće u nekim ljekarnama.
Važno je uzeti u obzir sljedeće: prema Zakonu o lijekovima i Pravilniku o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, ljekarnici cjepiva mogu izdati samo na liječnički recept. Pri kupnji cjepiva u ljekarni potrebno je imati privatni recept na cjepivo kojeg liječnik propisuje na ime pacijenta i prema uputama izdanim od liječnika i ljekarnika čuvati i prenositi cjepivo na temperaturi hladnjaka.
Također, moguće je cijepljenje i u nekim ljekarnama, a za to molimo da se obratite telefonski najbližoj ljekarni radi informacija.
Ispravak javnog natječaja objavljenog dana 5. listopada 2022.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 ,objavljuje ispravak javnog natječaja.
Više pogledajte ovdje.
Završni skup programa PoMoZi Da – uoči obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja!
Uoči ovogodišnjega Svjetskoga dana mentalnoga zdravlja održat će se završni skup edukativnoga programa mentalnozdravstvenog opismenjavanja PoMoZi Da 2020.-2022. Edukativni program PoMoZi Da razvijen je u sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, sufinanciranoga iz Europskoga socijalnog fonda u sklopu Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., elementa Zdravstveno obrazovanje, podelementa Mentalno zdravlje. Namijenjen je odgojno-obrazovnim djelatnicima u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj.
Edukativni program i materijali razvijeni su na temelju provedenoga istraživanja zdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih krajem 2017. godine te u suradnji sa skupinom stručnjaka iz akademske, kliničke i obrazovne zajednice te sustava javnoga zdravstva, a prate suvremene pristupe i primjere dobre prakse u svijetu i Hrvatskoj. Program je razvijen u razdoblju od 2018.-2019., a njegova provedba započela je 2020. godine.
Drago nam je što se od samih početaka program PoMoZi Da uspješno provodi u suradnji s CARNET-om te Agencijom za odgoj i obrazovanje. Ministarstvo zdravstva prepoznalo je program PoMoZi Da važnim u strateškom okviru za mentalno zdravlje Republike Hrvatske. U sklopu strukturiranoga dijaloga s mladima, instrumenata Obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih 2010.-2018., Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike podržalo je unaprjeđivanje zdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih. Također smo ponosni što je u sklopu kampanje za mentalno zdravlje djece i mladih u školama UNICEF Hrvatska odlučio u narednom razdoblju ojačati njegovu provedbu.
Program provode educirani stručnjaci iz županijskih zavoda za javno zdravstvo, a na skupu ćemo svečano dodijeliti diplome 3P edukatora svim stručnjacima koji su zadovoljili uvjete tijekom ovog razdoblja pilotiranja. Na završnom skupu ćemo prezentirati rezultate provedbe programa od 2020. do 2022. godine, preliminarne rezultate evaluacije ishoda te buduće planove. Svečano predstavljanje programa održat će se 7. listopada 2022. u hotelu Academia (Tkalčićeva 88) u Zagrebu.
Više informacija o programu i kako se na njega prijaviti možete pronaći ovdje. Neka mentalno zdravlje i dobrobit za sve bude naš prioritet!
Infografika – PoMoZi Da 2020_2022
Listopad – mjesec borbe protiv raka dojke
U listopadu, mjesecu borbe protiv raka dojke, diljem Hrvatske organiziraju se brojne javnozdravstvene akcije kojima se podiže svijest o važnosti odlaska na redovite dijagnostičke preglede s ciljem ranog otkrivanja raka dojke. Redovitim pregledima koji uključuju samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled, rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće.
Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja u svijetu. Zbog starenja stanovništva i povećanja prevalencije rizičnih čimbenika možemo očekivati da će taj broj biti sve veći. Većina slučajeva dijagnosticira se kod starijih žena, čak preko 80 % novooboljelih je starije od 50 godina. Ipak, od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, ali rjeđe, stoga je važno da se već od najranije mladosti započne s redovitim pregledima grudi. Od raka dojke mogu oboljeti i muškarci, ali na njih otpada svega 1% oboljelih od raka dojke.
Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2019. godini zabilježeno je 2999 slučajeva raka dojke (stopa 143,2/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2020. godini 722 žene (stopa 34,7/100.000). Iako možemo očekivati sve veći broj slučajeva raka dojke, smrtnost od istoga je u Hrvatskoj u padu. Rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu. To je dijelom rezultat provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke.
Budući da rano otkrivanje raka povećava vjerojatnost uspješnog liječenja, od iznimne je važnosti podizati svijest o tome da se od raka dojke obolijeva često te da briga o svom zdravlju podrazumijeva i brigu o zdravlju svojih dojki. Rak dojke čini jednu četvrtinu svih oboljelih žena od malignih bolesti. Stoga, pozivamo sve žene da se odazovu na besplatne mamografske preglede kada za njih dobiju poziv, ali i da samostalno redovito pregledavaju svoje dojke i u dogovoru sa obiteljskim liječnikom odlaze na redovite preglede grudi.
U mjesecu borbe protiv raka dojke želimo i senzibilizirati javnost za potrebe onih koji žive s malignim bolestima, a posebno rakom dojke, te organiziranjem i podržavanjem mnogobrojnih javnozdravstvenih akcija pomoći im da njihove priče budu vidljivije, a potrebe pravovremeno ispunjene.
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-13 od dana 13. lipnja 2022., Odluke Upravnog vijeća, Klasa: 012-04/22-15/7, Urbroj: 381-15-22-3 od dana 5. rujna 2022. i Odluke Upravnog vijeća, Klasa: 012-04/22-15/8, Urbroj: 381-15-22-6 od dana 4. listopada 2022. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.
Online-edukacija: Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama
U sklopu Nacionalnog programa Zubna putovnica i programa nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama, 28. rujna 2022. godine je održana online-edukacija na temu “Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama” za provoditelje programskih aktivnosti iz odgojno-obrazovnih i zdravstvenih ustanova.
Svrha i cilj edukacije su bili usvajanje znanja o prevenciji karijesa, pravilnoj praksi četkanja zubi u vrtićima i školama prema nacionalnim standardima.
Sudionici edukacije su se također upoznali s Nacionalnim programom Zubna putovnica koji ima za cilj unaprjeđenje dentalne zdravstvene zaštite predškolske i školske djece, uključujući i edukaciju o oralnom zdravlju.
Sudionike edukacije pozdravile su dr. sc. Anka Jurišić Kvesić, dr. med. dent., predsjednica Nacionalnog povjerenstva za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva i savjetnica ministra zdravstva za dentalnu medicinu, koja je naglasila važnost nastavka provedbe nacionalnog programa i aktivnosti koje doprinose prevenciji karijesa, te Sanja Jelovčić, prof., viša savjetnica za predškolski odgoj iz Agencije za odgoj i obrazovanje.
U programu edukacije je sudjelovao prof. dr. sc. Hrvoje Jurić, dr. med. dent., specijalist dječje i preventivne stomatologije, predstojnik Zavoda za dječju i preventivnu stomatologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med., specijalist školske i sveučilišne medicine, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. sc. Anka Jurišić Kvesić, dr. med. dent., predsjednica Nacionalnog povjerenstva za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva, mr. sc. Marijana Radić Vuleta, dr. med. dent., iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Dolores Eškinja Kos, mag. med. techn., zdravstvena voditeljica Dječjeg vrtića Kockica iz Kršana.
Dodatne informacije o programu dostupne su putem sljedeće poveznice.
Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – 2022.
Prema procjenama Ujedinjenih naroda (UN) problem invalidnosti je mnogo rašireniji nego što se inače misli: od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri invalid. Raspolaganje odgovarajućim podacima o dizabilitetu – invaliditetu preduvjet je za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom. Uostalom, unapređenje razine zdravlja pučanstva ima za cilj i dodavanje života godinama, odnosno povećanje broja godina života bez bolesti i invaliditeta.
Republika Hrvatska je prepoznajući taj problem donijela Zakon o Registru osoba s invaliditetom (NN 64/01, NN 63/22), koji propisuje način prikupljanja, obrade i zaštite tajnosti podataka o osobama s invaliditetom. Registar se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a počeo je s radom 2002. godine. Prema navedenom Zakonu osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Ovogodišnje izvješće o osobama s invaliditetom sadrži prikaze općih sociodemografskih parametara te podatke o vrstama oštećenja i oštećenjima funkcionalnih sposobnosti za Republiku Hrvatsku te za svaku županiju zasebno. Sve obrade iz ovog izvještaja provedene su s obzirom na stanje dana 01.09.2022. godine i u potpunosti su prilagođene novom načinu vještačenja, te nema mogućnosti za analizu podataka koji su se nekad prikupljali po starom načinu utvrđivanja invaliditeta. Iz navedenog razloga se ne može primjerice provesti obrada prema završenom stupnju obrazovanja i životnim uvjetima (Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom to nema kao obavezno polje prilikom vještačenja).
Izvješće možete preuzeti OVDJE (PDF, 3.3 MB)
Antidopinški program HZJZ-a dobio odlične ocjene Svjetske antidopinške agencije (WADA)
Svjetska antidopinška agencija (WADA) obavila je nadzor funkcioniranja hrvatskog sustava antidopinga. Nadzor je prošao s odličnim ocjenama s tim da je bilo potrebno provesti usklađenje s novim pravilima vezano uz institucionalnu neovisnost Žalbenog vijeća što je provedeno u suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom
Dana 23. rujna 2022. WADA je obavijestila Službu za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o uspješno izvršenim svim korektivnim mjerama na temelju Izvješća nadzora WADA-e provedenog 16. i 17. studenoga 2021. Nadzor WADA-e postupak je koji se ciljano provodi nad antidopinškim organizacijama potpisnicima Svjetskog antidopinškog kodeksa s ciljem održavanja dobre i ujednačene antidopinške prakse diljem svijeta. Provođenje svih zadanih korektivnih mjera iz nadzora uvjet je za održanje sukladnosti nacionalne antidopinške organizacije s Kodeksom WADA-e.
Sukladnost s Kodeksom WADA-e pokazatelj je postojanja kvalitetnog i neovisnog antidopinškog programa čiji je cilj provođenje antidopinških aktivnosti usmjerenih na očuvanje integriteta sporta, zaštitu prava sportaša i promicanje čistog sporta.
Služba za antidoping nastavit će provoditi antidopinški program prema načelima etičnosti i pravičnosti, uvijek vodeći računa o nužnosti nepristranog postupanja.
I nadalje će se voditi računa o pravovremenom informiranju sportaša i sportske zajednice o svim relevantnim antidopinškim pitanjima, s obzirom da je najbolji način sprječavanja dopinga osviještenost o štetnim učincima dopinga na zdravlje sportaša, na sportsku zajednicu i društvo općenito.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar/sanitarni tehničar
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. kolovoza 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar/sanitarni tehničar u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Nacionalni tjedan dojenja, 1. – 7. listopada 2022.
Iskoračimo za dojenje – koračajmo u znak podrške dojenju i za očuvanje vlastitog zdravlja
Od 1. do 7. listopada obilježava se Nacionalni tjedan dojenja. Ove godine želja nam je raditi na podizanju svijesti o važnosti i dobrobiti dojenja za dijete, majku i cjelokupnu zajednicu. Uz to i o važnosti provedbe zdravih stilova života, a posebno hodanja kao najdostupnije tjelesne aktivnosti i provođenja vremena vani, na otvorenom, u svrhu očuvanja vlastitog zdravlja.
Pod geslom Iskoračimo za dojenje pratit ćemo temu ovogodišnjeg Svjetskog tjedna dojenja (engl. Step up for breastfeeding) i pozvati sve ljude da budu tjelesno aktivni, da hodaju, te svakodnevno putem društvenih mreža Živjeti zdravo dijele broj koraka koji su učinili tog dana. Tako bismo zajedno pružili podršku i napravili što je moguće veći „iskorak“ za dojenje.
Organizatori ovogodišnjeg Nacionalnog tjedna dojenja su Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskom udrugom grupa za potporu dojenja, Udrugom za zdravo i sretno djetinjstvo, te zajednicom Supermame.
Prvog dana ovog tjedna, 1. listopada, obilježava se i Nacionalni dan hodanja. Stoga ćemo Nacionalni tjedan dojenja započeti pozivanjem svih ljudi na uključivanje u Nacionalni dan hodanja (Obilježavanje Nacionalnog dana hodanja 2022. godine – ŽIVJETI ZDRAVO (zivjetizdravo.eu). Tijekom cijelog tjedna dijelit ćemo zanimljive sadržaje i svakodnevno zbrajati korake koje će nam svi uključeni građani dostavljati putem društvenih mreža. Veličinom prijeđenih udaljenosti simbolički ćemo svakoga dana raditi sve veći iskorak i pružati sve veću razinu podrške majkama u dojenju.
Prisjetimo se, kroz projekt Živjeti zdravo čija je voditeljica prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, a koji provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u partnerstvu s Mrežom zavoda za javno zdravstvo nabavljeni su jednoobrazni setovi opreme za uređenje po jedne hodačke staze i po jednog parka u svakoj županiji Republike Hrvatske. U sklopu toga, a s ciljem promicanja zaštite i pružanja podrške dojenju kao najzdravijem izboru za dijete i za majku te kako bi potakli stvaranja okruženja koja promiču zdravlje, svaka hodačka staza i park Živjeti zdravo obogaćeni su stolićem i klupom za prematanje i dojenje. U ovogodišnjem Nacionalnom tjednu dojenja prisjetit ćemo se postavljenih klupa za dojenje i pozvati obitelji da s nama podijele svoje fotografije s klupa u parkovima i na stazama Živjeti zdravo.
Pozivamo vas da se pridružite našoj inicijativi obilježavanja Nacionalnog tjedna dojenja i u tjednu od 1. – 7. listopada provedete vrijeme vani na otvorenom, hodate, brojite korake i dijelite ih s nama, uživajte i na hodačkim stazama i u parkovima Živjeti zdravo slobodno nahranite svoju dječicu i zajedno s nama, pošaljete poruku o dobrobiti dojenja za zdravlje! Svakog dana, svoj dnevni broj koraka podijelite s nama na društvenim mrežama Živjeti zdravo uz @zivjeti.zdravo te i sami postanite dio velikog, nacionalnog iskoraka za dojenje, a mi ćemo putem društvenih mreža Živjeti zdravo s vama podijeliti veličinu učinjenog iskoraka!
U ovom tjednu brojat ćemo korake te dijeliti savjete i informacije o važnosti dojenja. Vjerujemo da ćemo ovakvom zajedničkom inicijativom pružiti podršku svim majkama koje doje ili žele dojiti svoju djecu, poslati pozitivnu poruku o vrijednosti dojenja te istovremeno podsjetiti na važnost redovite tjelesne aktivnosti za očuvanje zdravlja!
Za više sadržaja pravite zivjetizdravo.eu
O projektu Živjeti zdravo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju Nacionalnog programa nastao je projekt Živjeti zdravo koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016.-2022. godine. Cilj projekta Živjeti zdravo je unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti koje su uzrok više od 3/4 smrti u Hrvatskoj. Projekt Živjeti zdravo sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
Svjetski dan srca 2022. – Koristi 🖤 za svako 🖤
Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna, a ove godine globalna kampanja provodi se pod sloganom „Koristi 🖤 za svako 🖤“.
Kardiovaskularne bolesti naziv je za bolesti srca i krvnih žila te su one najčešći uzrok smrti na svijetu. Uzroci su mnogi: pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak, pretilost, onečišćenje zraka. Za 520 milijuna ljudi koji žive s kardiovaskularnim bolestima, pandemija bolesti COVID-19 posebno je teška jer su izloženi većem riziku od težih oblika bolesti, a mnnogi i zbog straha od zaraze izbjegavaju kontrolne preglede ili odlazak u bolnicu te se izoliraju od obitelji i prijatelja.
Svjetski dan srca prilika je za svakoga da zastane i razmisli kako najbolje koristiti srce, a Svjetska kardiološka federacija (WHF) ove je godine odlučila naglasak staviti na ulogu srca u svakodnevnom životu svakog pojedinca, stoga poručuje:
KORISTI 🖤 ZA HUMANOST
Pristup liječenju i podršci za KVB uvelike se razlikuje diljem svijeta. Iako se više od 75% smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti događa u zemljama s niskim do srednjim dohotkom, pristup liječenju može biti problem bilo gdje. Uključivanjem u globalne događaje kao što je Svjetski dan srca, kao i lokalne aktivnosti, osnaženi smo širiti svijest i pomoći donijeti promjenu cijelom čovječanstvu.
KORISTI 🖤 ZA PRIRODU
Onečišćenje zraka odgovorno je za 25% svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, odnoseći živote 7 milijuna ljudi svake godine. Bilo da se radi o neposrednijim radnjama poput hodanja ili vožnje biciklom umjesto putovanja automobilom, ili dugoročnijim nastojanjima kao što je podrška zakonima koji štite čist zrak, svatko od nas može doprinijeti zdravijem planetu na svoj način.
KORISTI 🖤 ZA SEBE
Psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog udara. Vježbanje, razgovor i dovoljno kvalitetan san pomažu u smanjenju razine stresa. Odupirući se štetnim mehanizmima obrane i lošim navikama izazvanim stresom, možemo povećati zdravlje našeg srca.
Kardiovaskularne bolesti u RH – najnoviji podaci
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti (KVB) prvi uzrok smrtnosti, a od njih je 2021. godine, prema preliminarnim podacima, umrlo 22 958 osoba, odnosno 36,6 % ukupno umrlih. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 % (7 773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,0 % (5 011) u ukupnom mortalitetu. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 41,6 % umrlih žena (13 126) te 31,6 % umrlih muškaraca (9 832). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 % (7 773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,0 % (5 011) u ukupnom mortalitetu.
U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Prosjek za zemlje EU27 iznosi 367,6/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 190,4 (Francuska) do 1051,8 (Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije (393,6), Austrije (362,9) i Italije (270,7), a nižu stopu od Mađarske (714,8).
Zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola.
KVB predstavljaju globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života i na razini svijeta i u Hrvatskoj. Unatoč značajnom trendu smanjenja dobno standardiziranih stopa smrtnosti, projekcije ukazuju na daljnje povećanje opterećenja KVB (veća prevalencija, bolje liječenje i preživljenje) ako se dosadašnji trendovi ne zaustave. Pandemija COVID-19 dodatno će pridonijeti povećanju morbiditeta i mortaliteta od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti.
Što su kardiovaskularne bolesti i kako ih liječiti, možete pročitati ovdje.
Kako spriječiti nastanak kardiovaskularnih bolesti, možete pročitati ovdje.
Izvor: World Heart Federation
Okrugli stol – Treba li Hrvatskoj nacionalni plan za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti?
Zagreb, 15. rujna 2022. – Uoči Svjetskog dana srca Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom, Hrvatskom ligom za hipertenziju i Zakladom Hrvatska kuća srca održao je okrugli stol na kojem su stručnjaci zaključili kako je uvođenje Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti nužnost za Hrvatsku.
Snimku Okruglog stola možete pogledati ovdje:
Također, sažetak i glavne zaključke pronaći ćete ovdje.
Obilježavanje Nacionalnog dana hodanja 2022. godine
Obilježavanje Nacionalnog dana hodanja 2022. godine
Obilježavanje Svjetskog dana hodanja je pokrenula vodeća međunarodna organizacija za rekreaciju (Sport za sve) – TAFISA (engl. The Association For International Sport for All) 1991. godine te je prijedlog da se svaki prvi vikend u listopadu taj dan obilježi diljem svijeta.
Na tragu navedenog, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo i suradnika na razini lokalne zajednice te brojnih volontera, inicirao i pokrenuo obilježavanje Nacionalnog dana hodanja provedbom javnozdravstvene akcije „Hodanjem do zdravlja“ u svim županijama Republike Hrvatske. Akcija „Hodanjem do zdravlja“ održat će se 1. listopada ove godine u svim županijama, na već dogovorenim hodačkim stazama, u sklopu projekta „Živjeti zdravo“, koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda. Lokacije hodačkih staza i termine održavanja aktivnosti možete pronaći na našoj interaktivnoj karti: https://zivjetizdravo.eu/events/category/hodanjem-do-zdravlja/
Cilj je organiziranim aktivnostima promicanja zdravlja informirati i senzibilizirati građane Republike Hrvatske svih dobnih skupina o pozitivnim učincima redovite tjelesne aktivnosti na zdravlje. Želja je ovom akcijom potaknuti sve građane, prije svega one koji posljednjih godina nisu našli vremena za tjelesnu aktivnost, da se u slobodno vrijeme, na otvorenom, unutar sigurnog okruženja uključe u organiziranu i stručno vođenu aktivnost hodanja i na taj način učine velik korak prema unapređenju vlastitog zdravlja na pristupačan i zabavan način.
Pridružite nam se i učinite korak za vaše zdravlje u pravom smjeru!
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. lipnja 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Kako spriječiti nastanak kardiovaskularnih bolesti
Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca želimo vam približiti kako spriječiti kardiovaskularne bolesti i očuvati zdravlje svoga srca i krvnih žila.
Mnogo je čimbenika rizika povezanih s nastankom kardiovaskularnih bolesti. Neki čimbenici rizika, poput obiteljske anamneze, ne mogu se promijeniti, dok se drugi čimbenici rizika, poput visokog krvnog tlaka, mogu izbjeći promjenama u načinu života i liječenjem. Dok milijuni ljudi diljem svijeta vode borbu s čimbenicima rizika koji dovode do kardiovaskularnih bolesti, mnogi i dalje nisu svjesni vlastitog visokog rizika.
Najvažniji bihevioralni čimbenici rizika za nastanak srčane bolesti i moždanog udara su nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje i štetna uporaba alkohola. Ovakva ponašanja mogu dovesti do povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, visokog kolesterola, prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, koji se mogu mjeriti i tako procijeniti rizik pojedinca od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Hvatanje u koštac sa samo jednim čimbenikom rizika, npr. na tjelesnu neaktivnost odgovoriti češćom tjelovježbom, pomoći će, ali kako biste značajno smanjili rizik od kardiovaskularnih bolesti, važno je sagledati svoj životni stil u cjelini. Ako već živite s kardiovaskularnom bolesti, ostati zdravima i aktivnima može vam pomoći da živite dulje i smanjiti mogućnost da se stanje pogorša.
Dok individualni izbori igraju ulogu u takvim ponašanjima, istovremeno važnu ulogu imaju vlade i donosioci odluka, osobito u osiguravanju pristupa alatima koji su ljudima potrebni za zdrav život, uključujući čist zrak, priuštivu zdravu hranu i dobro planirane urbane prostore koji potiču aktivan način života. Zdravstvene politike koje stvaraju okruženja u kojima su zdravi izbori ne samo dostupni, nego i priuštivi, bitne su u motiviranju ljudi da usvoje i održavaju zdravije stilove života.
Hranite se zdravo i uravnoteženo
Zdrava, uravnotežena prehrana presudna je za održavanje zdravog srca i krvožilnog sustava. Zdrava prehrana trebala bi uključivati širok izbor neprerađene i svježe hrane, uključujući puno voća i povrća (najmanje pet porcija svaki dan), cjelovite žitarice, orašaste plodove i hranu s niskim udjelom zasićenih masti, šećera i soli. Budite oprezni s prerađenom hranom koja često sadrži visoku razinu soli i pijte puno vode!
Vježbajte redovito
Za poboljšanje i održavanje zdravlja potrebno je samo 30 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta, pet dana u tjednu. Odrasli (u dobi od 18 do 65 godina) i starije osobe (65+) trebali bi težiti barem 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili najmanje 75 minuta tjelesne aktivnosti visokog intenziteta svaki tjedan. Djeca i adolescenti trebali bi se svakodnevno baviti tjelesnom aktivnošću umjerenog do jakog intenziteta najmanje 60 minuta.
Pokušajte učiniti tjelovježbu redovitim dijelom svog života: koristite stepenice umjesto dizala, izađite iz autobusa nekoliko stanica ranije i ostatak puta pješačite. Biti aktivan također je odličan način da se oslobodite stresa i kontrolirate svoju težinu, dva važna čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu
Smanjenje rizika od prekomjerne težine i pretilosti obično uključuje smanjenje broja kalorija unesenih iz masti i šećera, povećanje udjela dnevnog unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova te redovito vježbanje. Najmanje 60 minuta vježbanja većinu dana u tjednu pomoći će vam u održavanju zdrave tjelesne težine.
Izbjegavajte pušenje
Ako prestanete pušiti, vaš rizik od koronarne bolesti srca bit će prepolovljen unutar godinu dana i s vremenom će se vratiti na uobičajenu razinu. Izbjegavajte okruženja ispunjena dimom: izloženost pasivnom pušenju značajno povećava rizik od srčanog udara. Svi oblici duhana su štetni i ne postoji sigurna razina izloženosti duhanu. Ako imate problema s prestankom pušenja, razgovarajte sa svojim liječnikom o izradi prilagođenog plana koji će odgovarati vašim potrebama.
Izbjegavajte alkohol
Kao i kod duhana, ne postoji sigurna razina za pijenje alkohola, a štetni učinci alkohola daleko nadmašuju sve potencijalne zaštitne koristi. Dok smanjenje konzumacije alkohola može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dokazi pokazuju da je po zdravlje idealno uopće ne konzumirati alkohol. Čak i oni koji umjereno piju primjećuju zdravstvene prednosti kada prestanu piti alkohol.
Upravljajte stresom
Stres može uzrokovati stezanje arterija, što može povećati rizik od srčanih bolesti, osobito kod žena. Vježbanje, duboko disanje, opuštanje mišića i pronalaženje vremena za stvari koje volite samo su neke od stvari koje možete učiniti kako biste lakše kontrolirali razinu stresa. Ako stvari počinju izmicati kontroli, nemojte se bojati razgovarati s nekim ili potražiti stručnu pomoć.
Znajte svoje brojeve
Redovito provjeravajte visinu krvnog tlaka te razine kolesterola i šećera u krvi – mjere važne za određivanje i kontrolu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
• Visoki krvni tlak, ili hipertenzija, jedan je od najvećih uzroka srčanog i moždanog udara. Obično nema simptoma, stoga je važno redovito ga kontrolirati i, ako je potrebno, poduzeti potrebne mjere za smanjenje, što može uključivati promjene u prehrani, povećanu tjelesnu aktivnost i lijekove.
• Visoke razine kolesterola u krvi također povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar. Kolesterol u krvi normalno se može kontrolirati zdravom prehranom i, ako je potrebno, odgovarajućim lijekovima.
• Dijabetes ili visoka razina šećera u krvi povećava rizik od srčanog i moždanog udara, stoga je važno znati njegovu razinu u krvi i poduzeti sve potrebne mjere za kontrolu ako vam to liječnik savjetuje.
Uzimajte lijekove kako je propisano
Ako imate veći rizik od razvoja bolesti srca ili moždanog udara, možda ćete morati uzimati lijekove kako biste smanjili rizik. To može uključivati statine za snižavanje razine kolesterola u krvi, male doze aspirina za sprječavanje krvnih ugrušaka, inzulin za dijabetes i tablete za snižavanje krvnog tlaka. Uzimajte lijekove koje vam je liječnik propisao i pridržavajte se svog režima.
Znajte znakove upozorenja
Ako imate neki od simptoma i/ili znakova kardiovaskularne bolesti, posavjetujete se s obiteljskim liječnikom, a u slučaju naglog nastanka izrazitih simptoma, odmah zatražite liječničku pomoć. Što se prije zatraži pomoć, veće su šanse za potpuni oporavak.
Izvor: World Heart Federation
Više o kardivaskularnim bolestima možete pročitati ovdje.
Preuzmite i letke s korisnim informacijama:
HZJZ – primjer stvaranja povoljnog okruženja za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom
Na Svjetskom ekipnom prvenstvu u šahu za gluhe (14.-24.09.2022., Varšava) sudjelovala je i reprezentacija Hrvatske čija je članica naša djelatnica Registra osoba s invaliditetom dr. sc. Ana Vuljanić
U muškom dijelu natjecanja reprezentativci Hrvatske (Zlatko Klarić, Branko Vujaković, Bogdan Božinović, Toni Vujčić, Goran Cechi i Tvrtko Golemović) osvojili su zlatnu medalju, dok je ženska ekipa u sastavu Ana Vuljanić, Kristina Špilek i Stana Marić u konačnom poretku zauzela 4. mjesto.
Ani sportski uspjesi i izvrsnost u radu još jednom pokazuju da je osobama s invaliditetom potrebno pružiti jednake mogućnosti u svim aspektima života. Tako i Hrvatski zavod za javno zdravstvo nastoji promovirati uvažavanje specifičnih potreba osoba koje proizlaze iz invaliditeta te stvoriti povoljno okruženje za izjednačavanje njihovih mogućnosti i ostvarenje temeljnih prava.
Ana, još jednom čestitke!
Obavijest o odgodi razgovora pristupnicima za specijalizacije iz epidemiologije
Više pogledajte ovdje.