Održana Prva sjednica Generalne skupštine europskog JA ImpleMENTAL projekta

Projekt Europske komisije, pod nazivom „JA-ImpleMENTAL“, službeno je započeo 1. listopada 2021. s ciljem potpore državama u nastojanju poboljšanja skrbi za mentalno zdravlje

Projektom se nastoji poduprijeti države članice, odnosno projektne partnere, u implementaciji dvaju primjera dobre prakse iz Belgije i Austrije o zaštiti mentalnog zdravlja i prevenciji suicida.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, partner te voditelj diseminacijskog radnog paketa (WP2 Dissemination), organizirao je Prvu sjednicu Generalne skupštine u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu u trajanju od 17.-18. listopada 2022.

Sastanak su otvorili predstavnici države organizatora Republike Hrvatske (zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, državna tajnica Ministarstva zdravstva Marija Bubaš, te saborski zastupnik Ivan Ćelić) te predstavnici Helenske Republike (zamjenik Ministarstva zdravstva Helenske Republike Zoi Rapti) i  Europske komisije (Filip Borkowski i Florina Telea).

Tijekom dva dana predstavljena su prva postignuća inicijative od zemalja partnera, najznačajniji ishodi iz analiza situacije vezani uz određene izazove pri implementaciji, aktivnosti izgradnje kapaciteta i obuke za reformu sistema mentalnog zdravlja i prevenciju suicida, te sastanak dionika (Stakeholder Forum Meeting) zaključen s glavnim preporukama za iduće dvije godine implementacije.

Prevencija padova

Povodom jučerašnjeg Svjetskog dana osteoporoze, donosimo vam nekoliko informacija o padovima i važnosti njihove prevencije.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svake godine pad doživi jedna trećina osoba starijih od 65 godina, a učestalost padova se povećava s dobi. U Hrvatskoj su padovi vodeći uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja od ozljeda u starijih osoba. Najčešći uzroci bolničkog zbrinjavanja starijih osoba uslijed pada su prijelom kuka, traumatska ozljeda mozga te ozljede ruku.

Rizični čimbenici za nastanak padova u starijoj dobi su mnogobrojni:

  • starija dob
  • ženski spol
  • poremećaji ravnoteže
  • oslabljen vid i sluh
  • bolesti koštanog, mišićnog i živčanog sustava
  • osteoporoza
  • druge kronične bolesti

Povećanom riziku od padova pridonosi nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana, konzumacija alkohola i uzimanje pojedinih lijekova.

Zbog straha od padova, starije osobe ponekad izbjegavaju tjelesnu aktivnost i kretanje. Treba naglasiti kako je kretanje važno za zdravlje koštano mišićnog i kardiovaskularnog sustava te značajno doprinosti prevenciji padova i ozljeda. Svakodnevne tjelesne aktivnosti potrebno je izvoditi na siguran način, u cilju zaštite vlastitog zdravlja i sprečavanja padova.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva prije nekoliko godina izradio je edukacijski materijal namijenjen osobama zrele i starije životne u cilju smanjenja padova i njihovih posljedica. Letak sadrži praktične smjernice o tome kako smanjiti vjerojatnost padova:

  1. Redovitim kontrolama vlastitog zdravlja
  2. Usvajanjem zdravih navika
  3. Pridržavanjem savjeta za veću stabilnost kod kretanja
  4. Promjenama u vlastitom domu i okruženju koje doprinose sigurnosti

 

Za detalje i preporuke, letak možete preuzeti ovdje.

Poziv na razgovor – pripravnik, zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. listopada 2022. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, viši stručni savjetnik u Ravnateljstvu

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 21. rujna 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, viši stručni savjetnik u Ravnateljstvu.

Više pogledajte ovdje.

 

Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa

Danas, 21. listopada, obilježavamo Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa.

U prometnim nesrećama, na globalnoj razini, godišnje život izgubi više od 1,3 milijuna ljudi. Prometne nesreće stoga predstavljaju zdravstveni i razvojni problem te je nužno intenzivno raditi na poboljšanju sigurnosti cestovnog prometa na svim razinama.

Prometne nesreće vodeći su uzročnik smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina, a osmi uzročnik smrti na svijetu za osobe svih dobnih skupina. Posebno ugrožena skupina su pješaci, biciklisti i motociklisti koji čine više od polovice smrtno stradalih u prometu.

Iako Europa bilježi najmanju stopu smrtnosti u prometnim nesrećama (9,3/100 000), na području EU je u 2019. godini u prometnim nesrećama smrtno nastradalo oko 22 800 osoba. To je smanjenje od otprilike 2% u usporedbi s prethodnom godinom (2018.) kad je na cestama smrtno stradalo 25 100 osoba.

Prometne nesreće i u Hrvatskoj predstavljaju značajan javnozdravstveni problem. Isto kao i u svijetu, vodeći su uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj populaciji. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova vidljivo je smanjenje broja prometnih nesreća te broja umrlih i ozlijeđenih (usprkos povećanju broja vozača, motornih vozila i prometnica) u posljednjih nekoliko godina – stopa smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća za Hrvatsku iznosila je 2011. godine 9,7/100 000, dok je u 2020. godini iznosila 5,8/100 000. U zadnjem desetogodišnjem razdoblju (2011. – 2020.) ukupno je u prometnim nesrećama u Hrvatskoj smrtno stradalo 3 324osoba, a 144 708 osoba je ozlijeđeno.

U 2020. godini u Hrvatskoj je u prometnim nesrećama smrtno stradalo 237 osoba.

Glavni čimbenici sigurnosti cestovnog prometa i uzročnici prometnih nesreća

Za izradu Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine, o kojem će nešto više riječi biti dalje u tekstu, načinjena je analiza kritičnih čimbenika nastanka prometnih nesreća za razdoblje od 2010. do 2019. Analizirane su samo teške prometne nesreće, odnosno one nesreće sa smrtno stradalima i teško ozlijeđenima.

Analiza je pokazala da je u RH upravo čovjek uzrok većine (čak 57%) teških prometnih nesreća. Iz ovog prikaza preuzetog iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa možemo vidjeti kako je kobna kombinacija čovjeka i ceste, ali i, naravno, čovjeka i vozila.

Preuzeto iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030.

Što se uzroka nastanka prometnih nesreća tiče, spomenuta analiza pokazala je da su glavni upravo brzina, alkohol i neoprezna vožnja te, naravno, kombinacije ovih triju čimbenika. Uzrok najvećeg broja prometnih nesreća s poginulim i teže ozlijeđenim osobama u razdoblju od 2010. do 2019., je brzina, koja je bila uzročnik u ukupno 39% prometnih nesreća s poginulima i teško ozlijeđenim osobama.

Preuzeto iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030.

Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030.

Vlada RH je 29. srpnja 2021. godine usvojila Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030.

Opći cilj Plana je smanjenje broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu za 50%. Posebni cilj Plana je unapređenje sigurnosti cestovnog prometa u RH.

Ovaj posebni cilj planira se ostvariti provedbom mjera svrstanih u 13 područja djelovanja:

1.      Sigurna brzina

2.      Vožnja bez utjecaja alkohola, droga i lijekova

3.      Sigurna vožnja

4.      Sigurnosna kaciga

5.      Zaštita u vozilu

6.      Prevencija distrakcije vozača

7.      Aktivni oblici prometovanja

8.      Sigurnost motociklista i mopedista

9.      Sigurnost profesionalnih vozača

10.   Sigurna infrastruktura

11.   Sigurna vozila

12.   Brze i učinkovite hitne službe

13.   Jačanje kapaciteta prometne policije i inspekcijskih službi

Unutar ovih područja djelovanja planira se ostvariti 190 aktivnosti – edukacijske, inženjerske i zakonske, podijeljene u 71 mjeru.

Sredstva za provedbu Plana osigurat će se iz državnog proračuna, posebnim ugovorom stručnih organizacija i osiguravajućih društava s MUP-om, sredstvima prikupljenim od donacija i iz fondova EU.

Za provedbu Plana, odnosno ostvarenje svih planiranih aktivnosti te postizanje općeg i posebnog cilja, neophodna je suradnja svih važnih dionika – tijela lokalne, regionalne i državne uprave, stručnih organizacija, znanstvenih ustanova, interesnih skupina, organizacija civilnog društva te samih građana, medija i privatnog sektora. Time se naglašava kako podjela odgovornosti između korisnika, kreatora i upravitelja čini prometni sustav Republike Hrvatske sigurnim za sve!

 

Izvor: Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030.

Bilten o sigurnsoti cestovnog prometa u 2020.

Poništenje dijela natječaja od dana 21. rujna 2022.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 21. rujna 2022.

Više pogledajte ovdje.

Svjetski dan osteoporoze

Svjetski dan osteoporoze obilježavamo svake godine 20. listopada.

Osteoporoza je progresivna metabolička bolest koja uzrokuje poremećaj strukture kosti i gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kad je već u uznapredovalom stadiju.

Bolest se razvija kroz nekoliko godina, a najčešće se dijagnosticira tek nakon prijeloma. Procjenjuje se da će jedna od 3 žene i jedan od 5 muškaraca starijih od 50 godina doživjeti prijelom kosti uslijed osteoporoze. Sa starenjem stanovništva očekuje se da će osteoporoza, već sada vrlo učestalo stanje, postati još značajniji javnozdravstveni problem.

Čimbenici rizika:

–        ženski spol

–        starenje

–        pozitivna obiteljska anamneza (obiteljska predispozicija)

–        nedostatak estrogena

–        manjak D vitamina,

–        nedovoljan unos kalcija

–        vrlo niska tjelesna masa (BMI<19)

–        pušenje

–        prekomjerna konzumacija alkohola

–        nedostatna tjelesna aktivnost

–        centralni tip pretilosti,

–        hiperparatireoidizam

–        dijabetes tip 1 i tip 2

–        reumatoidni artritis

–        malapsorpcija hranjivih tvari, primjerice kod celijakije ili Chronove bolesti

–        određeni lijekovi, kao što su primjerice dugotrajno liječenje kortikosteroidima

Osteoporoza češće zahvaća žene nego muškarce. Razlog tome je pad izlučivanja ženskog spolnog hormona estrogena u razdoblju postmenopauze. Naime, u reproduktivnom razdoblju estrogen štiti kosti od gubitka koštane mase.

Dijagnostika

Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim čimbenicima i osobama koje su doživjele frakturu (prijelom kosti) nakon manje traume, najčešće pada te muškarcima u dobi od 70 godina ili prije ovisno o rizicima.

Simptomi

– bol u leđima (odmah nakon prijeloma kralješka bol je oštra i nagla, ali kroz vrijeme postaje tupa

– smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača)

– stvaranje grbe (uzrokovano kolabiranim kralješkom)

– prijelom kosti nakon manje traume

Statistički podaci:

Zabilježene dijagnoze osteoporoze  (MKB 10:M80 i M81) u 2021. godini u PZZ (djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj

Izvor: CEZIH

Napomena: Ovdje se radi o dijagnozama koje  su  evidentirane prilikom kontakta sa zdravstvenom zaštitom, bilo  kao  glavne,  bilo  kao  dodatne  dijagnoze  ili na  receptima. 

U Hrvatskoj je u 2021. godini u djelatnosti opće/obiteljske medicine zabilježeno skoro 100.000 (96.252) osoba s dijagnozom osteoporoze.

Posljedice

Kod osoba s osteoporozom do prijeloma kosti može doći već i kod najmanjih trauma, kao što su udarac u namještaj, saginjanje ili kihanje. Najčešće dolazi do kompresivnih prijeloma kralježaka, prijeloma vrata bedrene kosti i prijeloma distalne podlaktice. Prijelomi vrata bedrene kosti, odnosno kuka, vodeći su uzrok invalidnosti kod osoba starije životne dobi te najčešći uzrok smrti uzrokovan ozljedama u dobnoj skupini starijih od 65 godina. Prijelom kuka nastaje najčešće kao posljedivca pada. Dovode do smanjenja mobilnosti, neovisnosti i produktivnosti.

Prijelom bedrene kosti (S72): najčešća dijagnoza u mortalitetu i morbiditetu (hospitalizacije) unutar skupine ozljeda (S00-T98) u Hrvatskoj:

Prema zadnjim dostupnim podacima za Hrvatsku: 652 osobe su umrle zbog prijeloma bedrene kosti (S72) (2020.), od toga 197 osoba muškog spola, (30%),  i 455 osoba ženskog spola (70%), od toga 637 (98%) u osoba 65+; najčešće kao posljedica pada, većinom kod starijih osoba („fraktura” kuka).

Slika 1. Stope smrtnosti zbog prijeloma bedrene kosti (S72) u Hrvatskoj u 2020. godini (stopa/100 000) stanovnika

Stope smrtnosti zbog prijeloma bedrene kosti povećavaju se s dobi, te su u dobnoj skupini 85+ najviše, veće u osoba ženskog spola (458,4/100000, u odnosu na muškarce 343,4/100000.

Prijelom bedrene kosti – bolnički pobol

Od ukupnog broja hospitalizacija zbog prijeloma bedrene kosti u Hrvatskoj u 2021. godini, njih 85,4% zabilježeno je u osoba starije životne dobi (65+).

Prevencija

Koštana masa nastaje tijekom djetinjstva, puberteta i adolescencije. Tada je vrlo važno pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću utjecati na njenu kvalitetu. Za nastanak koštane mase osobito je važan kalcij, zajedno s vitaminom D koji omogućava njegovu apsorpciju

Smanjenje koštane mase počinje već u srednjim tridesetima, i tada više nije moguće preventivnim mjerama utjecati na stvaranje nove koštane mase, međutim možemo prevenirati i usporiti njen gubitak. Slično kao i u mlađoj životnoj dobi, na to možemo utjecati pravilnom prehranom, bogatom kalcijem i vitaminom D (mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, plava riba, orašasti plodovi i sjemenke) uz dovoljan unos proteina. Procjenjuje se da je kod čak 40% Europljana prisutan manjak vitamina D (hipovitaminoza), dok se kod 13% radi o značajnom manjku.

Neophodna je i tjelesna aktivnost s opterećenjem, kao što su hodanje, penjanje uz stepenice ili ples, a potrebno je uključiti i vježbe za ravnotežu i stabilnost, koje mogu pomoći prevenirati padove i posljedične prijelome. Tjelesnu aktivnost treba prilagoditi stanju pojedinca i provoditi uz konzultaciju s liječnikom, jer određene vježbe visokog intenziteta, nagli pokreti te saginjanje u struku mogu povećati rizik od prijeloma.

U cilju prevencije i usporenja osteoporoze kod žana se perimenopauzi i postmenopauzi može primijeniti hormonsko nadomjesno liječenje (estrogeni), a najbolji rezultati se postižu ako se primijni na odmah po nastanku menopauze. Pri odluci o hormonskom nadomjesnom liječenju u obzir nuspojave istoga te rizici.

Liječenje

Liječenje osteoporoze započelo je još 40-tih godina prošlog stoljeća, kad je primjećeno da dodatak estrogena može pomoći kod koštanih promjena kod žena nakon menopauze. Danas postoji mnogo terapijskih opcija za osteporozu, među kojima se koriste bifosfanati, spojevi koji onemogućavaju funkciju razgradnje kosti. Osim njih, koristi s hormonsko nadomjesno liječenje, elektivni modulatori estrogenskih receptora (SERM), testosteron kod muškaraca, kalcitonin, fluoridi i flavonidi.

Treba naglasiti da se kod svih starijih osoba, a osobito onih kod kojih su zabilježeni simptomi osteoporoze i gubitak koštane mase naglašava važnost  promjene životnih navika uključujući tjelesnu aktivnost, prehranu bogatu kalcijem, prestanak pušenja, smanjenje potrošnje alkohola, te uzimanje vitamina D.

Za kontrolu osteoporoze i smanjenje rizika od prijeloma važno je redovno uzimanje propisane terapije, te promjena životnih navika. Za vrijeme COVID-19 pandemije, zbog poteškoća u redovitoj zdravstvenoj skrbi, straha od odlaska liječniku, te smanjene tjelesne aktivnosti (posebno kod starijih osoba) treba naglasiti važnost suradnje s liječnikom u kontroli bolesti.

Zaključak

Osteoporoza, s njom povezani prijelomi, i posljedično smanjenje produktivnosti i neovisnosti imaju značajan utjecaj na kvalitetu života pojedinca i predstavljaju velik financijski teret za zdravstvene i ekonomske sustave. Važno je preventivnim mjerama utjecati na osteoporozu kroz cijeli životni vijek, a u starijih osoba pokušati prevenirati daljnje smanjenje koštane mase i prijelome.

 

Održan edukativno-zdravstveni program „Sačuvajmo zdrave dojke“

U subotu 15. listopada 2022. u Zagrebu, sedmu godinu zaredom održan je edukativno-zdravstveni program „Sačuvajmo zdrave dojke“ u organizaciji udruge P.I.N.K. life – Pogled iz novog kuta

Događaj je započeo u parku Zrinjevac prigodnim programom, a nastavio se mimohodom do Cvjetnog trga gdje se održala humanitarna modna revija oboljelih osoba i osoba iz javnog života. Također, velik broj okupljenih građana tom je prilikom informiran o važnosti usvajanja zdravih životnih navika te redovnog pregleda i samopregleda dojki. Sudjelovanjem u ovoj akciji, Hrvatski zavod za javno zdravstvo podsjeća i na važnost odaziva na mamografske preglede u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.

Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja u svijetu. Prema posljednjim objavljenim podacima  u Hrvatskoj u 2019. godini zabilježeno je 2999 slučajeva raka dojke (stopa 143,2/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2020. godini 722 žene (stopa 34,7/100.000). Iako možemo očekivati sve veći broj slučajeva raka dojke zbog starenja stanovništva i povećanja prevalencije rizičnih čimbenika, smrtnost od istoga je u Hrvatskoj u padu. Rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu. To je dijelom rezultat provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke. Svake godine u okviru programa učini se oko 150.000 mamografskih pregleda, odaziv je oko 60 %, a od 2006. godine, od kada se provodi program, otkriveno je ukupno više od 7000 novih karcinoma dojke.

Brojnim javnozdravstvenim i humanitarnim akcijama u listopadu, mjesecu borbe protiv raka dojke, poručuje se da je potrebno ulagati napore u prevenciji i ranom otkrivanju kako bi se sačuvalo zdravlje dojki, a kada se bolest pojavi, zajedničkim snagama pomoći oboljelima da uspješno prođu kroz taj izazovan period u njihovim životima.

U nastavku možete pogledati fotogaleriju s događaja.

Istraživačko izvješće – Kohortno istraživanje “Smrtnost osoba koje su liječene zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine”

Rezultati Kohortnog istraživanja „Smrtnost osoba koje su liječene zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine“ pokazuju usporedive i pouzdane podatke o općoj i specifičnoj smrtnosti u desetogodišnjem periodu. U kohortno istraživanje u Republici Hrvatskoj uključene su osobe liječene zbog zlouporabe opijata u dobi od 15 do 49 godina prilikom ulaska u istraživanje, a koje su po prvi puta započele liječenje ili novu epizodu liječenja tijekom razdoblja istraživanja, između 1. siječnja 2010. godine i 31. prosinca 2019. godine, te su u tom periodu imale prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Ciljevi kohortnog istraživanja bili su procijeniti smrtnost među liječenim korisnicima opijatskih droga, analizirati trendove, te usporediti smrtnost liječenih korisnika opijatskih droga sa smrtnošću opće populacije i sa smrtnošću korisnika opijatskih droga u drugim europskim državama.

Kohortno istraživanje smrtnosti provedeno je za razdoblje od 2010. do 2019. godine temeljem podataka dostupnih u odgovarajućim javnozdravstvenim registrima te podacima dostavljenima iz službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, bolnica i terapijskih zajednica. Korištene su baze podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kako slijedi: Registar osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, Registar uzroka smrti, Registar psihoza, Registar izvršenih samoubojstava Hrvatske, te Baza podataka hospitalizacija.

Ovo Kohortno istraživanje izrađeno je od strane Stručne radne skupine za izradu i provedbu kohortnog istraživanja o smrtnosti osoba koje boluju od poremećaja ovisnosti osnovane pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Aktivnosti izrade Kohortnog istraživanja provedene su u koordinaciji Službe za suzbijanje zlouporabe droga i Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Voditelj istraživanja: doc. dr. sc. Marijan Erceg, dr. med. specijalist epidemiologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

 

 

Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer u Službi za mikrobiologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 21. rujna 2022. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na temelju članka 182. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18 i 125/19), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2022. odobrenom od Ministarstva zdravstva i Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o specijalističkom usavršavanju doktora medicine u djelatnosti obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i opstetricije, medicine rada i sporta, hitne medicine, oftamologije i optometrije, opće interne medicine, fizikalne medicine i rehabilitacije, kliničke radiologije, epidemiologije, školske i adolescentne medicine i kliničke mikrobiologije, financijskim sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost dodijeljenih Ministarstvu zdravstva za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. od dana 6. srpnja 2022., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavio je javni natječaj dana 25. kolovoza 2022.

Više pogledajte ovdje.

Poništenje dijela natječaja od dana 25. kolovoza 2022.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 25. kolovoza 2022. za prijam u radni odnos doktora medicine na neodređeno vrijeme i upućivanje na specijalizaciju.

Više pogledajte ovdje.

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2021. – tablični podaci

Ovdje objavljujemo tablične podatke za 2021. godinu (Excel-datoteke).

Kako će novi podaci biti dostupni, tako ćemo ih objavljivati.

1. STANOVNIŠTVO I VITALNI DOGAĐAJI

2. ZDRAVSTVENE USTANOVE I DJELATNICI U ZDRAVSTVU

3. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

4. SPECIJALISTIČKO – KONZILIJARNE TE OSTALE DJELATNOSTI

5. ZARAZNE BOLESTI, CIJEPLJENJE I MIKROBIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA

6. STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, DNEVNE BOLNICE, JEDNODNEVNA KIRURGIJA I BOLNIČKE HEMODIJALIZE TE BOLNIČKA REHABILITACIJA

7. PORODI I PREKIDI TRUDNOĆE

8. REGISTRI KRONIČNIH BOLESTI

9. POBOL I UZROCI SMRTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

10. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

11. FINANCIJSKI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI RH ZA 2020. GODINU PREMA METODOLOGIJI SUSTAVA ZDRAVSTVENIH RAČUNA

12. MEDICINSKA OPREMA, OPERACIJSKE DVORANE I MEDICINSKI POSTUPCI U HRVATSKOJ

13. KREVETI U JEDINICAMA ZA POJAČANU NJEGU DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE I DOMOVA ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE

14. POKAZATELJI ZDRAVSTVENOG STANJA I KORIŠTENJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

Edukativna radionica: Važnost ranog otkrivanja raka dojke

U utorak, 18. listopada 2022. godine u Splitu će se održati edukativna radionica “Važnost ranog otkrivanja raka dojke”.

Na priloženoj pozivnici pogledajte detalje:

Uoči Svjetskog dana hrane, obilježili smo treći nacionalni Tjedan školskog doručka!

Uoči Svjetskog dana hrane Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu projekta Živjeti zdravo, u razdoblju od 10. do 14. listopada, obilježio je treći nacionalni Tjedan školskog doručka.

I ove godine u osnovnim školama diljem Hrvatske od 10. do 14. listopada, pod sloganom “3,2,1… Kreni!” obilježili smo Tjedan školskog doručka. Obilježavanju su se priključile mnogobrojne škole diljem Hrvatske uz podršku osnivača, županijskih zavoda za javno zdravstva,  udruga, poznatih chefova, roditelja i mnogih drugih.

Tjedan školskog doručka pokrenut je u sklopu projekta Živjeti zdravo, pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović, s ciljem podizanja svjesnosti o važnosti nutritivno bogatog doručka za svako školsko dijete. Doručak je za školarce najvažniji obrok u danu, a škole su mjesto gdje se svaki dan poslužuju tisuće doručaka. Povodom toga se od 2020. godine svakog listopada, uoči Svjetskog dana hrane, obilježava nacionalni Tjedan školskog doručka.

Nije slučajnost da se Tjedan školskog doručka veže upravo uz datum obilježavanja Svjetskog dana hrane, 16. listopada. Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrana „Leave no one behind“ podsjeća nas na važnost dostupnosti pravilne prehrane za sve.

Kroz Tjedan školskog doručka imali smo prilike vidjeti ne samo razne kreativne pristupe proslavi Tjedna školskog doručka, već i različita tradicionalna, regionalna jela i različite lokalne sastojke. Iako baš u toj različitosti leži bogatstvo hrvatske prehrane, mogli smo nažalost primijetiti i različitost u mogućnostima i uvjetima za organizaciju školske prehrane koja rezultira nejednakom pristupom. Široka prihvaćenost inicijative Tjedna školskog doručka pokazuje da osnivači škola, školski djelatnici, zdravstveni djelatnici, roditelji i učenici prepoznaju važnost školske prehrane i da su spremni na suradnju kako bi se ona unaprijedila. Jedino uz ovakvu multisektorsku suradnju i participaciju učenika, roditelja i svih relevantnih dionika možemo ostvariti dugoročni cilj, a to je unaprjeđenje i poboljšanje prehrane u školama te usvajanje pravilnih prehrambenih navika kod djece i mladih, odnosno od rane životne dobi.

Na mrežnoj stranici projekta Živjeti zdravo, u rubrici #ŽivjetiZdravoUŠkoli, nalaze se dodatne ideje za škole i roditelje, ali i niz materijala kojima se mogu koristiti učitelji i odgojno-obrazovni djelatnici, roditelji koji žele pronaći ideje za doručke te sama djeca, koja mogu iskoristiti različite edukativno-zabavne materijale.

Proslavi Tjedna školskog doručka pridružile su se mnogobrojne osnovne škole, a cijeli projekt pratite na društvenim mrežama projekta Živjeti zdravo – Facebooku i Instagramu.

 

 

Potpisan ugovor o izradi projektne dokumentacije i izvođenju radova cjelovite obnove zgrade Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Dana 14. listopada 2022. ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak i direktor tvrtke TEXO MOLIOR d.o.o., Antonio Deranja, potpisali su ugovor o izradi projektne dokumentacije i izvođenju radova cjelovite obnove zgrade Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na adresi Rockefellerova ulica 2, Zagreb u iznosu od 135.200.000,00  kuna bez PDV-a, odnosno 169.000.000,00  kuna s PDV-om.

Sredstva za izradu projektne dokumentacije i izvođenju radova cjelovite obnove Hrvatski zavod za javno zdravstvo osigurao je iz Fonda solidarnosti Europske unije i Mehanizma za oporavak i otpornost kroz operaciju FSEU.2021.MZ.050, HZJZ – FAZA 3 – Obnova Rockefellerove 2.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo svoje djelatnosti obavlja na više lokacija u Zagrebu koje su djelomično neupotrebljive nakon potresa iz 2020. godine, a čija je sanacija nužna kako bi se neometano nastavio rad svih službi.

Iako smo dio objekata obnovili, zgrada na adresi Rockefellerova 2, u kojoj su bile smještene Služba za mikrobiologiju, Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti, Služba za epidemiologiju nezaraznih bolesti i Služba za medicinsku informatiku i biostatistiku, u potresu je značajno oštećena. Službe su privremeno preseljene i njihov se povratak očekuje nakon cjelovite obnove zgrade u zadnjem kvartalu 2023. godine.

 

Održana konferencija za medije povodom početka sezone respiratornih bolesti

Hrvatski savez dijabetičkih udruga zajedno s partnerima pokrenuo je javno-zdravstvenu kampanju „Reagiram i preveniram“ s ciljem podizanja svjesnosti i edukacije građana o respiratornim bolestima, prvenstveno o pneumokoknoj bolesti i gripi, kao i njihovim komplikacijama

Povodom Europskog dana gripe i početka cijepljenja protiv gripe u Hrvatskoj te početka sezone respiratornih infekcija održana je konferencija za medije.

„U Hrvatsku je stiglo oko 600 tisuća doza cjepiva protiv gripe. Imamo i 13 tisuća doza cjepiva protiv pneumokoka. Dakle, sve je spremno. Kakvo će stanje biti, ne možemo predvidjeti. Ukoliko gledamo kako je bilo u Australiji, gdje je bio nešto veći val respiratornih bolesti, možemo onda očekivati i kod nas nešto veću pojavnost gripe i pneumokoka.“ – rekao je doc.dr.sc.Tomislav Benjak, spec. javnog zdravstva, HZJZ.

Cjepivo protiv gripe i pneumokoka preporuča se osobama s povećanim rizikom, te je za njih cjepivo besplatno.

„Dugačka je lista osoba s povećanim rizikom, a preporuka je da se cijepe i protiv gripe i pneumokoka. To su, između ostalog, osobe starije životne dobi, iznad 65. godine života, osobe sa kroničnim bolestima bez obzira na dob. To su osobe koje imaju šećernu bolest, kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega i jetre, cerebrovaskularne bolesti, kronične bolesti pluća, osobe koje žive u domovima za starije osobe. Jer, ukoliko se ne cijepe, može doći do velikih komplikacija. Mi, na žalost, redovito viđamo bolesnike koji se nisu cijepili. Evo, istraživanje u našoj bolnici je pokazalo da  80% bolesnika koji su kod nas završili na hospitalizaciji zbog teških oblika respiratornih infekcija, nisu bili cijepljeni, a zbog svojih indikacija, trebali su se cijepiti. Cijepljenje protiv gripe preporučuje se trudnicama kao zaštita njih i njihovog djeteta“- upozorio je izv. prof. dr. sc. prim. Rok Čivljak, dr. med., spec. infektolog i subspec. intenzivne medicine, Klinika za infektivne bolesti Fran Mihaljević.

Upravo je zbog nedovoljne informiranosti građana pokrenuta javno- zdravstvena i edukativna kampanja „Reagiram i preveniram“.

„Mi smo generalno zdravstveno nepismeni, te treba puno raditi na edukaciji. Ovo je jedan od načina da tu zdravstvenu pismenost povećamo. Kampanja „Reagiram i preveniram“ kontinuirano radi i raditi će na tome da se poveća znanje, ali i svijest koliko je važno cijepiti se protiv gripe i pneumokoka.“- rekla je mag.soc.geront. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

Od 17.listopada službeno kreće cijepljenje protiv gripe. Stručnjaci pozivaju da se osobe s povećanim rizikom, istodobno cijepe protiv gripe i pneumokoka.

„Sve je spremno. Pacijenti već zovu i pitaju kada mogu doći. U mojoj ambulanti je jako velik interes, već od kraja kolovoza zovu kako bi dobili sve potrebne informacije. Trudimo se da tako bude i s pneumokokom, jer mnogi ni ne znaju da to cjepivo postoji. Zato nam, osim komunikacije s pacijentima, uvelike pomaže i sustav u računalu koji nas obaviještava kada netko od pacijenata ima povećan rizik i da bi se trebao cijepiti protiv pneumokoka.“- objasnio je dr.med.Matija Ivančić, liječnik obiteljske medicine, DZ Centar.

Protiv gripe se cijepi prije i u sezoni gripe, obično od listopada do veljače, dok se protiv pneumokoka osobe mogu cijepiti tokom cijele godine.

 

 

 

 

 

Objavljeni novi natječaji u sklopu programa EU4Health

 

 

Četvrti program „EU za zdravlje” (EU4Health) je odgovor Europske unije na utjecaj pandemije COVID-19 na pacijente, medicinsko i zdravstveno osoblje te zdravstvene sustave u Europi.

Program „EU za zdravlje” provodi se putem godišnjih programa rada. U 2022. godini, program „EU za zdravlje” nastavit će ulagati u izgradnju jačih, otpornijih zdravstvenih sustava i utrti put Europskoj zdravstvenoj uniji. S proračunom od preko 835 milijuna eura, radni program za 2022. godinu osigurat će neusporedivu razinu ulaganja EU-a u zdravstvo i osigurati ambiciozno i ​​odlučno djelovanje u četiri fokusna područja: pripravnost na krize, prevencija bolesti, zdravstveni sustavi i zdravstvena radna snaga te digitalizacija.

Program će omogućiti financiranje prihvatljivim subjektima iz država članica i pridruženih trećih zemalja, međunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama i privatnom sektoru u obliku bespovratnih sredstava ili nabave specifičnih usluga. Europska komisija i Izvršna agencija za zdravstvo i digitalno poslovanje (HaDEA) upravljat će programom.

 

Europska zdravstvena i digitalna izvršna agencija (HaDEA) objavila je tri poziva na dostavu projektnih prijedloga u okviru godišnjeg programa rada„EU za zdravlje” 2022.:

EU4H-2022-PJ-11 — Call for proposals on NCDs – cardiovascular diseases and diabetes
EU4H-2022-PJ-12 — Call for proposals on cancer and other NCDs prevention – action on health determinants
EU4H-2022-PJ-14 — Call for proposals to support the roll-out of the second cohort of the inter-speciality cancer training programme

 

Aktivnosti tih projekata će podržati Europski plan za pobjedu protiv raka i EU misiju protiv raka. Više informacija o natječajima možete pronaći na ovoj poveznici.

Upute za prijavitelje možete preuzeti na ovoj poveznici.

Više informacija o načinu prijave možete pronaći ovdje.  Detaljnije upute za prijavu putem Funding & Tenders portala se nalaze na ovoj poveznici.

 

Europska zdravstvena i digitalna izvršna agencija (HaDEA) organizira informativni webinar o 2. valu poziva u sklopu programa „EU za zdravlje” 19 listopada 2022. godine. Agencija će, zajedno s Glavnom upravom za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE), predstaviti kontekst politike, ciljeve i očekivani učinak, kao i postupak za ovaj val poziva. Cjelovitu agendu i poveznicu za prijavu potražite na ovoj poveznici.

Rok za prijavu na ove pozive je 21. veljače 2023. godine.

 

Više o programu „EU za zdravlje” možete pročitati ovdje.

 

 

 

Završni skup programa PoMoZi Da

Uoči ovogodišnjega Svjetskoga dana mentalnoga zdravlja 7. listopada 2022. u hotelu Academia (Tkalčićeva 88) u Zagrebu održan je završni skup edukativnoga programa mentalnozdravstvenog opismenjavanja PoMoZi Da 2020.-2022. Edukativni program PoMoZi Da razvijen je u sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, sufinanciranoga iz Europskoga socijalnog fonda u sklopu Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., elementa Zdravstveno obrazovanje, podelementa Mentalno zdravlje. Namijenjen je odgojno-obrazovnim djelatnicima u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj.

Edukativni program i materijali razvijeni su na temelju provedenoga istraživanja zdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih krajem 2017. godine te u suradnji sa skupinom stručnjaka iz akademske, kliničke i obrazovne zajednice te sustava javnoga zdravstva, a prate suvremene pristupe i primjere dobre prakse u svijetu i Hrvatskoj. Program je razvijen u razdoblju od 2018.-2019., a njegova provedba započela je 2020. godine.

Skupu je svojim dolaskom podržala savjetnica Predsjednika RH za odgoj i obrazovanje, prof. Jadranka Žarković.

Pozdravne govore su održale uvažene gošće:

  • dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskog sabora,
  • prim. Vera Katalinić-Janković, dr. med., posebna savjetnica ministra zdravstva, Ministarstvo zdravstva,
  • mr. sc. Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja,
  • dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, Ravnateljicu Agencije za odgoj i obrazovanje,
  • Gđu. Anu Dautović, zamjenica predstojnice Ureda UNCEF-a za Hrvatsku,

a skup je ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pozdravila dr. sc. Ivanu Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja.

Drago nam je što se od samih početaka program PoMoZi Da uspješno provodi u suradnji s CARNET-om te Agencijom za odgoj i obrazovanje. Stoga smo na završnom skupu uručili u ime projekta Živjeti zdravo i edukativnog programa PoMoZi Da zahvalnice Agenciji za odgoj i obrazovanje i Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži CARNET. Zahvalnice smo uručili i Školi za medicinske sestre Vrapče i X. gimnaziji Ivan Supek u Zagrebu zbog podrške promoviranju i provedbi programa.

Program PoMoZi Da provode educirani stručnjaci iz županijskih zavoda za javno zdravstvo, a na skupu smo svečano dodijelili  30 diploma 3P edukatora iz 15 županijskih zavoda za javno zdravstvo.

U sklopu predavanja dr.sc. Ljiljana Muslić, voditeljica programa PoMoZi Da nas je podsjetila na razvoj, ciljeve i sadržaj programa, a Martina Markelić, prof. sociologije ispred tima za koordinaciju i praćenje provedbe dala je prikaz provedbe programa. Na završnom skupu dr. sc. Ljiljana Muslić je uz pomoć članova radne skupine i tima prikazala preliminarne rezultate evaluacije.

U sklopu osvrta na budućnost naglašene su potrebe osiguranja održivosti programa te predstojeća financijska podrška Ureda UNICEF Hrvatska za razdoblje od 18 mjeseci 2023./2024. godine.

Skupu je prisustvovalo ukupno 64 sudionika, a mnogi od njih su sudjelovali u njegovom stvaranju i razvoju te provedbi.

Sudeći po reakcijama sudionika tijekom druženja nakon formalnog dijela programa, raduje nas da smo cjelokupnim prikazom rezultata programa oduševili sve prisutne.

Više informacija o programu i kako se na njega prijaviti možete pronaći ovdje.

 

Svjetski dan mentalnog zdravlja 2022.

Još i prije pandemije procjenjivalo se da svaka osma osoba u svijetu ima problema s mentalnim zdravljem. No, posljednjih nekoliko godina ostavilo je posljedice na mentalno zdravlje cjelokupne populacije: mnogi su osjetili učinke kroničnog stresa kojemu nas je pandemija izložila, a procjenjuje se da je uslijed nje došlo do porasta prevalencije anksioznih i depresivnih teškoća i do 25%. Nažalost, čini se da gotovo nitko nije bio spreman na mentalnozdravstvenu krizu koja prati pandemiju COVID-19: resursi za zaštitu mentalnog zdravlja često su nedovoljnog kapaciteta ili nedovoljno dostupni građanima. Budući da je mentalno zdravlje neodvojivo od tjelesnog, važno je posvetiti mu pažnju koju zaslužuje i učiniti ga prioritetnim.

Zato je slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja „Učinimo mentalno zdravlje i dobrobit za sve globalnim prioritetom“.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada svake godine, a pokrenula ga je 1992. godine Svjetska federacija za mentalno zdravlje (engl. World Federation for Mental Health – WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (engl. World Health Organization – WHO). Cilj mu je potaknuti na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju i naglasiti važnost koju ima promicanje mentalnog zdravlja. Ovogodišnja tema skreće nam pažnju na potrebu za usmjeravanjem na one preventivne intervencije koje vrednuju, promiču i čuvaju mentalno zdravlje, čime možemo prevenirati smetnje mentalnog zdravlja. Te intervencije trebaju zahvaćati čitav razvojni put čovjeka, od ranog djetinjstva do starosti, a njihova je implementacija važna kako bi sustavi skrbi bili bolje opremljeni nositi se s izazovima za mentalno zdravlje koji nam predstoje.

Jedna takva intervencija je i ulaganje u mentalnozdravstvenu pismenost pojedinaca, skupina i zajednica. Upravo je edukativni program PoMoZi Da, razvijen u sklopu projekta Živjeti zdravo, usmjeren na unaprjeđivanje mentalnozdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u osnovnim i srednjim školama. Također je u cilju ovog programa osnažiti odgojno-obrazovne djelatnike za pružanje psihološke prve pomoći učenicima koji razvijaju probleme mentalnog zdravlja, doživljavaju pogoršanje postojećih problema ili proživljavaju krizu. Mladi su posebno rizična skupina jer čak 50% mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine života, zbog čega je važno na vrijeme prepoznati znakove i potražiti pomoć. Mentalnozdravstvena pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika važna je jer učenici s njima provode najviše vremena tijekom školovanja, zbog čega mogu biti prvi koji će primijetiti ako učenik ima poteškoća ili pokazuje znatne promjene u ponašanju. Kada odgojno-obrazovni djelatnici primijete znakove problema, često ne znaju što učiniti ili nisu sigurni u svoje vještine pružanja podrške. Program PoMoZi Da usmjeren je i na smanjenje stigme i zabluda te poticanje otvorenog razgovora s učenicima o problemima mentalnog zdravlja. Sudjelovanjem u ovom programu odgojno-obrazovni djelatnici stječu znanja o najčešćim psihičkim smetnjama kod učenika, vježbaju kako im pristupiti i uče pružati psihološku prvu pomoć.

Dosadašnja iskustva polaznika govore o velikom zadovoljstvu sadržajem, vođenjem i načinom provedbe programa te o porastu sigurnosti i spremnosti za pristupanje učenicima koji doživljavaju teškoće. Rezultati preliminarne evaluacije ishoda također pokazuju porast sigurnosti polaznika u vlastito znanje i vještine te pozitivan pomak u stavovima o stručnoj pomoći.

Više o programu možete pročitati ovdje.

Izvori:

Svjetska federacija za mentalno zdravlje. (2022, svibanj 1). World Federation for Mental Health World Mental Health Day Theme. https://wfmh.global/news/2022.22-05-01_world-federation-for-mental-health-world-mental-health-day-theme

Svjetska zdravstvena organizacija. (bez datuma). World Mental Health Day 2022 – Make mental health & well-being for all a global priority. https://www.who.int/campaigns/world-mental-health-day/2022

Newer posts