Europski tjedan testiranja na HIV:  Što trebate znati i gdje se možete besplatno i anonimno testirat

Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sklopu projekta Živjeti zdravo, čija je voditeljica prof.dr.sc. Sanjom Musić Milanović, pridružuje se Europskom tjednu testiranja na HIV provođenjem besplatnog i anonimnog testiranja brzim testovima

Zagreb, 21. studenog 2022. –  Svake se godine krajem studenog, ususret 1. prosincu –  Svjetskom danu borbe protiv AIDS-a –  obilježava Europski tjedan testiranja (engl. European testing week, ETW) na HIV. Tijekom ETW-a, europske zemlje pozivaju se da svojim aktivnostima doprinesu informiranju građana o važnosti testiranja, ranog otkrivanja infekcije HIV-a te pravovremenog liječenja.

„Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u sklopu projekta Živjeti zdravo, i ove se godine pod sloganom „Nema maženja bez paženja“ pridružuje ETW-u provođenjem besplatnog i anonimnog testiranja na HIV brzim testom, putem kojeg korisnici svoj HIV status saznaju za svega par minuta. Pouzdanost brzog testa za otkrivanje HIV infekcije koji se koristi u Savjetovalištu za promicanje spolnog zdravlja HZJZ-a je 99,8% “, objasnila je Lana Kasumović, voditeljica Odsjeka za promicanje spolnog zdravlja sa savjetovalištem Službe za promicanje zdravlja.

Gdje i kako možete saznati svoj HIV status?

Testiranja će se provoditi radnim danima, od 21. do 25. studenog u Zagrebu, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, na adresi Rockefellerova 12 (prizemlje), od 15 – 19 sati.

„Postupak testiranja sastoji se od kratkog razgovora sa savjetnikom/icom. Zatim se iz prsta uzima nekoliko kapljica krvi te je HIV status osobe koja se testira vrlo brzo poznat.  U slučaju pozitivnog testa, osobama se na licu mjesta pruža prva psihološka pomoć i upućuje ih se na daljnju obradu i liječenje u Kliniku za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević“, kazala je Ivona Ćudina, liječnica iz Službe za promicanje zdravlja.

Testirati se mogu punoljetne osobe, dok se maloljetnici mogu testirati samo uz pratnju i  suglasnost svojih roditelja, skrbnika ili zakonskih zastupnika. Savjete i informacije o spolnom zdravlju i HIV-u mogu dobiti svi građani Republike Hrvatske bez obzira na dob. Prvih 50 osoba koje u Savjetovalištu prilikom testiranja izgovore „magičnu“ rečenicu „Nema maženja bez paženja“ čeka poklon iznenađenja za ohrabrenje.

Što je važno znati o HIV-u

Ako je osoba zaražena, virus HIV-a će se nalaziti u tjelesnim tekućinama (krv, sjemena tekućina, vaginalni iscjedak). Glavni put prijenosa HIV-a je putem spolnog odnosa i kontaktom sa zaraženom krvi.

„Osobe pod povećanim rizikom su one koje imaju rizične obrasce spolnog ponašanja. To podrazumijeva često mijenjanje partnera, nekorištenje zaštite, prvenstveno kondoma, upuštanje u spolne odnose pod utjecajem alkohola i droga i nepoznavanje seksualne prošlosti partnera“, pojasnila je Dora Bukal, dr. med. specijalist epidemiolog.

Prijenos nije moguć uobičajenim socijalnim kontaktima (rukovanje, grljenje, pričanje sa zaraženom osobom…). Virus napada obrambeni sustav organizma, a razdoblje bez simptoma bolesti može potrajati i do 10 godina. Osobe koje su zaražene virusom HIV-a, a nemaju simptome, virus mogu prenijeti na druge osobe. Pojava simptoma znači razvoj bolesti (AIDS), što uključuje umor, noćno znojenje, smanjenje tjelesne mase, promjene na koži i sluznicama, povećanje limfnih čvorova, proljev, kašalj i veću mogućnost obolijevanja od drugih bolesti. Bolest se ne može izliječiti, ali se napredovanje bolesti i pogoršanje simptoma može spriječiti antiretrovirusnim lijekovima. Što se ranije otkrije infekcija HIV-om, to je liječenje uspješnije.

Aktivnosti projekta pratite na Facebooku, Instagramu i YouTubeu.

ETW plakat 2022. pdf

O projektu „Živjeti zdravo“

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju Nacionalnog programa nastao je projekt Živjeti zdravo, koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016. do 2022. godine. Cilj je projekta Živjeti zdravo unapređenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te stvaranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovog projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti, koje su uzrok više od tri četvrtine smrti u Hrvatskoj. Projekt Živjeti zdravo sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto te Zdravlje i okoliš.

Obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti

Mjesec borbe protiv ovisnosti svake se godine u Hrvatskoj obilježava u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca. Cilj obilježavanja je upozoriti cjelokupnu javnost na problem zlouporabe svih sredstava ovisnosti, a osobito droga te potaknuti sve subjekte na provedbu aktivnosti za uspješno suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu današnjice.

Obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti provodi se putem šire društvene akcije na nacionalnoj i lokalnoj razini, a s ciljem informiranja javnosti o štetnim zdravstvenim i socijalnim posljedicama ovisnosti te pružanja pomoći obitelji, osobito odgojnoj funkciji roditelja u prevenciji ovisničkog stila življenja. Tijekom Mjeseca borbe protiv ovisnost, i putem javnih medija predstavljat će se projekti i aktivnosti koje se provode s ciljem zaštite zdravlja djece, mladeži i obitelji i promoviranja zdravih stilova života na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Aktivnosti koja će se tijekom Mjeseca borbe protiv ovisnosti održati u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s ciljem rasprave oko različitih aspekata povezanih s ovisnostima, nalaze se u nastavku.

 

DATUM AKTIVNOST SUDJELOVANJE/ORGANIZACIJA
17.11.2022. Okrugli stol „Koordinacija i provedba politike na području ovisnosti i ponašajnih ovisnosti na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“, Zagreb Organizator HZJZ, Služba za suzbijanje zlouporabe droga
24. – 25.11.2022. 10. brodski simpozij o alkoholizmu, kockanju i modernim ovisnostima, Slavonski Brod Predavanje predstavnika Službe za suzbijanje zlouporabe droga HZJZ-a
29.11.2022. Stručni skup Zagrebačke županije povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, Ivanić Grad Predavanje predstavnika Službe za suzbijanje zlouporabe droga HZJZ-a
2.12.2022. Okrugli stol „Žene s problemom ovisnosti o drogama“, Zagreb Organizator HZJZ, Služba za suzbijanje zlouporabe droga
2. – 3.12.2022. Mala škola toxiCOOLogije, Zagreb Predavanje predstavnika Službe za suzbijanje zlouporabe droga HZJZ-a
6.12.2022. Predstavljanje rezultata Istraživanja prevalencije HIV-a, hepatitisa C i rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge u Hrvatskoj (bio-bihevioralno istraživanje metodom uzorkovanja upravljanim ispitanicima u Zagrebu, Splitu i Rijeci), Zagreb Organizator HZJZ, Služba za suzbijanje zlouporabe droga
9.12.2022. Godišnji sastanak radnih skupina Nacionalnog informacijskog sustava za droge, Zagreb Organizator HZJZ, Služba za suzbijanje zlouporabe droga
16.12.2022. 1. simpozij o problemu ovisničkog ponašanja mladih „Mladi i (ne)ovisni“, Zagreb Predavanje predstavnika Službe za suzbijanje zlouporabe droga HZJZ-a

 

Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik I. vrste, viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. listopada 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme, nezdravstveni djelatnik I. vrste, viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.

Više pogledajte ovdje.

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/7-21-03 od dana 20. siječnja 2021., Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-24 od dana 12. rujna 2022., Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-29 od dana 14. listopada 2022. i Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-34 od dana 3. studenog 2022. Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavljuje javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Izvješće o smrtnosti prema listi odabranih uzroka smrti u 2021.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.

U izvješću su za Hrvatsku i županije za 2021. godinu  prikazani uzroci smrti razvrstani prema tabličnom popisu uzroka smrti Eurostat-a (Causes od Death, „European Shortlist“) u koji je dodan COVID-19.

Cijelo izvješće možete pogledati OVDJE

Svjetski dan trčanja

Svjetski dan trčanja, koji se održava svake godine u nedjelju koja je najbliže 8. studenome, globalna je proslava trčanja koja potiče na kretanje baš svih bez obzira na dob, spol, građu i financijske mogućnosti. Obilježavanje Svjetskog dana trčanja (World Run Day) pokrenuo je strastveni trkač s Long Islanda (NY), Bill McDermott, a datum održavanja događaja posvetio je svom bratu koji je poginuo 8. studenog u automobilskoj nesreći. McDermott je tako pozvao putem interneta sve trkače na svijetu da podrže njegovu inicijativu i organiziraju grupno trčanje u svom okruženju. Oko 40 trkača iz Long Beacha i 60 iz raznih mjesta širom svijeta se 1999. godine uključilo u njegovu manifestaciju te se otada obilježava Svjetski dan trčanja. To je jedan od rijetkih događaja koji u svrhu podizanja svijesti o koristima trčanja istovremeno obilježavaju ljudi u cijelom svijetu.

Na ovaj dan, trkači diljem svijeta dijele svoju strast prema životnom stilu koji je jedan od najboljih i najjednostavnijih načina da ostanete u formi, a i puno više od toga. Koristi trčanja su mnogostruke: od prevencije pretilosti, bolesti srca, visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2, smanjenje rizika od srčanog udara, povećanje kardiorespiratornog kapaciteta, poboljšanje cirkulacije i funkcije cijeloga organizma, promicanje zdravih stilova života do pomoći pri reduciranju loših i nezdravih navika kao što su pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i druge ovisnosti. Pozitivne tjelesne promjene koje se događaju uslijed redovitog trčanja utječu i na poboljšanje kvalitete sna, raspoloženja, koncentracije, smanjenje tjeskobe i stresa te na zadovoljstvo pojedinca samim sobom i povećanje samopouzdanja.

Svjetski dan trčanja proslava je fizičke aktivnosti koja potiče ljude sve dobi da budu aktivni i redovno se kreću. Nije važno koliko brzo trčite ili koliko kilometara prelazite, važno je sudjelovati, zabaviti se  i poboljšati vlastito zdravlje.

Svjetski dan šećerne bolesti 2022.

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog dvadeset i prvu godinu zaredom, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation). Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2021.-2023.. godine je Dostupnost zdravstvene zaštite a fokus ovogodišnjeg obilježavanje je na dostupnosti edukacije o šećernoj bolesti sa sloganom Edukacijom do bolje sutrašnjice.

 

Šećerna bolest u svijetu

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 643 milijuna do 2030. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 6.7 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 5 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Šećerna bolest u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je 2021. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 327785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti i procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih preko 500000.

Rizični čimbenici

Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):

  • pojačano žeđanje
  • učestalo mokrenje
  • pojačana glad
  • umor
  • zamućen vid
  • usporeno cijeljenje rana
  • smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

Procijenite svoj rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2

Dob ili genetsku predispoziciju ne možete promijeniti. Međutim, na Vama su ostali čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što

su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje. Informirajte se koliki je Vaš rizik i  kako ga smanjiti pomoću Upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2

Godišnja dijabetička kontrola

Ako imate šećernu bolest važno je redovito ići na kontrole kod liječnika, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku ne daju simptome no upravo ih je tad važno otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama liječnik dobije uvid u Vaše zdravstveno stanje i može znati treba li Vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi liječnik, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu jer se tako dobije kompletna slika Vašeg zdravstvenog stanja. Ako Vi ili netko od Vaših bližnjih imate šećernu bolest obavezno pročitajte letak  Godišnja dijabetička kontrola  i ako ove godine nije provedena, napravite je.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, pripravnik

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. listopada 2022. za prijam na pripravnički staž za  radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, pripravnik u Službi za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Movember ili Brkati studeni

Movember je pokret obilježavanja studenog kao mjeseca zaštite zdravlja muškaraca. Fokus je na zdravstvenim problemima koji pogađaju muškarce, kao što su rak prostate i rak testisa, ali i na često zanemarenim poteškoćama vezanim uz mentalno zdravlje i samoubojstvima.

Rak prostate

Od raka prostate, najčešćeg novodijagnosticiranog raka muškaraca u Hrvatskoj, godišnje oboli oko 2800 osoba, a prema posljednjim je podacima u 2021. godini umrlo njih 805. U gotovo 90% slučajeva javlja se kod muškaraca starijih od 60 godina, a incidencija je u porastu. Nove smjernice za probir na rak koje je izdala Europska komisija preporučuju PSA testiranje (testiranje prostata specifičnog antigena) kod muškaraca mlađih od 70 godina, međutim važno je u svakom pojedinom slučaju procijeniti koristi i rizike tog postupka.

Rak testisa

Rak testisa javlja češće se javlja kod mlađih muškaraca, najčešće (preko 80%) prije 50-te godine života. U Hrvatskoj od njega godišnje oboli oko 200 muškaraca. U usporedbi s drugim sijelima raka, prognoza je vrlo dobra- petogodišnje preživljenje procjenjuje se na oko 95%. Važno je redovito (jednom u mjesec-dva) pregledati testise i posjetiti liječnika ukoliko primijetite bilo kakvu promjenu ili kvržicu – liječenje raka testisa otkrivenog u ranom stadiju, pa čak i uklanjanje jednog testisa, najčešće ne utječe na seksualni život ili plodnost.

Mentalno zdravlje i suicidi

Smrt od suicida u Hrvatskoj je vodeći uzrok smrti od ozljeda kod muškaraca između 20 i 64 godine života. Prema posljednjim su podacima u 2021. godini od suicida umrla 454 muškarca, što je 78% od ukupnog broja smrti od suicida te godine. Brojna istraživanja pokazuju da su muškarci manje skloni od žena potražiti pomoć kod pojave zdravstvenih problema, pa tako i kod pojave psihičkih teškoća.

Razgovor o emocijama i psihičkim teškoćama u suprotnosti je s rodnim ulogama i s njima povezanim osobinama koje pripisujemo muškarcima kao što su stabilnost, snaga i asertivnost. Rodna uloga muškarca kao „hranitelja“ obitelji i s njom povezan osjećaj odgovornosti dovodi do većeg utjecaja socioekonomskih problema kao što su nezaposlenost, nizak društveni status i financijski problemi na psihičko zdravlje muškaraca. Visoka prevalencija PTSP-a Hrvatskoj, posebno izražena kod muškaraca kao rezultat sudjelovanja u Domovinskom ratu, također doprinosi riziku od suicida.
Svi zajedno možemo poboljšati stanje psihičkog zdravlja muškaraca oko nas. Prepoznavanje rodnih uloga i promjene očekivanja, osvještavanje načina na koji muškarci komuniciraju o emocionalnim teškoćama i prilagodba pristupa zdravstvenih stručnjaka i stručnjaka za mentalno zdravlje te fokus na posebno ugrožene skupine kod formiranja intervencija i javnozdravstvenih akcija, olakšat će muškarcima traženje pomoći, ali i svima nama da prepoznamo znakove psihičkih teškoća i suicidalnosti.

Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.

Prve rezultate Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj 2021. godine možete pročitati OVDJE.

 

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer, pripravnik

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. listopada 2022. za prijam na pripravnički staž na radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer, pripravnik.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar, pripravnik

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. listopada 2022. za prijam na pripravnički staž na za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar, pripravnik.

Više pogledajte ovdje.

Difterija (postupnik)

Postupnik možetete preuzeti OVDJE (PDF, 174.2 KB).

Difterija je akutna infekcija uzrokovana toksin-producirajućim sojevima bakterije Corynebacterium diphtheriae. Bolest se najčešće prezentira u dva klinička oblika: kao upala ždrijela kod koje se stvaraju psudomembranozne naslage ili kao kožna difterija koja je karakterizirana nespecifičnom infekcijom kože. Toksin je odgovoran i za nastanak većine komplikacija difterije kao što su miokarditis, polineuropatije, nefritis ili trombocitopenija.  Sojevi C. diphtheriae koji ne proizvode toksin mogu uzrokovati blagi do teški eksudativni faringitis. Druge manifestacije netoksogenih infekcija sa C. diphtheriae uključuju kožne lezije, endokarditis, bakterijemiju i septički artritis.

Dijagnoza se postavlja klinički, a potvrđuje izolacijom uzročnika iz kliničkih uzoraka (bris ždrijela, ili bris pseudomembrane, nazofarinska, rane ili kožnih lezija) te ispitivanjem toksikogenosti. Za uzgoj bacila u kulturi uzorak bi bilo idealno uzeti od ispod membrane, ili je potrebno uzeti samu membranu. PCR testom može se u roku od nekoliko sati otkriti prisutnost gena za toksin, ali potvrda ekspresije toksina mora se provesti pomoću Elek testa. Ako se sumnja na C. diphtheriae potrebno je upozoriti laboratorij.

Rezervoar C. diphtheriae: čovjek

Inkubacija: obično 2-5 dana, moguće i duže

Prijenos: kapljični, bliskim kontaktom sa oboljelom osobom ili kliconošom (sekretima orofarinksa ili kožnim promjenama); rijetko indirektno predmetima kontaminiranim izlučevinama iz lezija inficirane osobe. Svježe mlijeko može biti vehikulum. Loša osobna higijena i velika gustoća smještaja ljudi na nekom prostoru doprinosi širenju kožne difterije.

Zaraznost: dok bacili ne nestanu iz izlučevina ili lezija bolesnika; obično 2 tjedna ili manje, rijetko kod respiratorne difterije i više od 4 tjedna. Rijetko kronični kliconoša može izlučivati uzročnika 6 mjeseci pa i duže. Učinkovita antibiotska terapija odmah prekida izlučivanje.

Klinička slika: Nakon nespecifičnog prodromalnog perioda u trajanju od 12 do 24 h, u bolesnika se razvija blaga grlobolja, disfagija, blago povišena tjelesna temperatura i tahikardija. U djece su česti mučnina, povraćanje, tresavica i vrućica. Ako se radi o soju koji stvara toksin, u području tonzila se stvara karakteristična membrana. Ona je u početku nalik na bijeli sjajni eksudat, no tipično postaje prljavo siva i drži se za podlogu, tako da njezino odstranjivanje uzrokuje krvarenje. Lokalni edem može izazvati očito oteknuće vrata (bikovski vrat), promuklost, stridor i dispneju. Membrana se može proširiti na grkljan, dušnik i bronhe te može djelomice začepiti lumen ili se iznenada odvojiti dovodeći do potpune opstrukcije.

Do kožnih promjena tipično dolazi na ekstremitetima i različitog su izgleda, te ih se često ne može razlikovati od kroničnih kožnih bolesti (npr. ekcem, psorijaza, impetigo). Tipični su bol, osjetljivost i eksudat. Ako se stvara egzotoksin, promjene mogu biti neosjetljive. U 20 do 40% slučajeva dolazi do istodobne nazofaringealne infekcije.

U slučaju pojave drugih komplikacija, simptomi miokarditisa se obično javljaju od 10. do 14. dana bolesti, no mogu se pojaviti bilo kada u razdoblju od 1. do 6. tjedna. Zahvaćanje živčanog sustava obično započinje u 1. tjednu bolesti, bulbarnom paralizom koja uzrokuje disfagiju i nazalnu regurgitaciju. Periferna se neuropatija pojavljuje od 3. do 6. tjedna. Ona je i motorna i osjetna, premda prevladavaju motorni simptomi. Do povlačenja dolazi nakon više tjedana.

Prevencija: Cijepljenje je jedina učinkovita metoda prevencije bolesti posredovane toksin-producirajućom C. diphtheriae. Pojava bolest kod potpuno cijepljenih osoba vrlo je rijetka. Cjepivo učinkovito štiti od učinaka egzotoksina koji proizvode C. diphtheriae i C. ulcerans, iako cijepljene osobe mogu biti asimptomatski nositelji bakterije koja proizvodi toksine. Sama infekcija i preboljenje ne osiguravaju imunost, stoga se bolesnici nakon oporavka trebaju cijepiti.

Izolacija i liječenje: Potrebna je izolacija bolesnika uz mjere predostrožnosti glede prijenosa dišnim putem i dodirom te ju se mora nastaviti sve dok dva uzorka za kulturu, uzeta 24 i 48 h nakon prestanka antibiotskog liječenja ne budu negativna.

Za liječenje oboljelih sa respiratornim oblikom difterije potrebno je primijeniti antitoksin nakon uzimanja uzoraka za laboratorijsku dijagnostiku, bez čekanja potvrde radi li se o toksin-producirajućem soju jer antitoksin neutralizira samo toksin koji se još nije vezao za stanice. Prije davanja antitoksina potrebno je provesti test preosjetljivosti na antitoksin.

Oboljele se uz primjenu antitoksina liječi i antibioticima, penicilinom ili eritromicinom. Bolesnici obično nisu zarazni 48 sati nakon primjene antibiotske terapije. Po završetku terapije potrebno je potvrditi eliminaciju uzročnika sa 2 uzastopna nalaza kulture iz uzorka ždrijela i/ili nazofarinksa. Prvi uzorak uzima se 24 sata nakon završetka antibiotske terapije, a drugi sa razmakom od 24 sata od prvog uzorka.

Prema smjernicama SZO, primjena antitoksina kod kožne difterije ima ograničenu vrijednost. U većine oboljelih sa kožnim oblikom, malo je vjerojatna apsorpcija velike količine toksina i stoga se kod ovog oblika bolesti rizik od davanja antitoksina procjenjuje većim nego korist. Oboljele se liječi primjenom antibiotske terapije, a ulogu u liječenju može imati i kirurški debridman rane.

Postupak u slučaju pojave sumnje na difteriju

–          Izolacija oboljelih ili osoba sa sumnjom na respiratornu difteriju uz mjere kapljične izolacije

–          Izolacija oboljelih ili osoba sa sumnjom na kožnu difteruju uz mjere kontaktne izolacije

–          Svi potvrđeni slučajevi trebaju biti u izolaciji do dobivanja dva uzastopna negativna uzorka kultivacije

–          Prijava sumnje/oboljenja nadležnoj epidemiološkoj službi te prikupljanje dodatnih podataka o oboljelima

–          Liječenje i primijena antitoksina prema kliničkim smjernicama

–          Dezinfekcija svih predmeta u kontaktu sa bolesnikom i njegovim izlučevinama, završno čišćenje

–          Potvrđene i vjerojatne slučajeve potrebno je cijepiti ili docijepiti nakon oporavka, ovisno o prethodnom cijepnom statusu

 

Postupak s kontaktima

–          Svim bliskim kontaktima, pogotovo onim u izravnom kontaktu sa orofaringealnim izlučevinama ili sadržajem kožnih promjena koji prilikom pregleda, skrbi ili kontakta nisu nosili propisnu OZO treba uzeti bris nosa i grla i kultivirati na C.diphteriae te ih staviti pod zdravstveni nadzor 7 dana

–          Odrasle kontakte oboljelih koji rukuju s hranom (posebice mlijekom) ili su u bliskom kontaktu s necijepljenom djecom sve do bakteriološkog nalaza odnosno potvrde da nisu kliconoše potrebno je udaljiti s radnog mjesta

–          Primijeniti postekspozicijsku antibiotsku profilaksu: doza benzatin penicilina im. jednokratno (600 000 jedinica za mlađe od 6 godina i 1.2 milijuna i.j. za osobe ≥ 6 godina ili 7-10 dana eritromicina per os 40 mg/kg/dan za djecu, 1 gram/dan za odrasle svim kontaktima u kućanstvu bez obzira na cjepni status)

–          Prethodno cijepljeni kontakti trebaju primiti booster dozu cjepiva koje sadrži toksoid difterije ako nisu cjepivo primili zadnjih 5 godina. Necijepljenim kontaktima ili onima kod kojih nije poznat cijepni status dati primarno cijepljenje (vrsta cjepiva ovisno o dobi i zdravstvenom stanju, kontraindikacijama)

–          Provjera cjepnog statusa zdravstvenih djelatnika koji skrbe za oboljele te po potrebi cijepljenje / docjepljivanje

–          U slučaju pojave bolesti u imigranstkom kampu ili prihvatnom centru potrebno je procijeniti cijepni status svih zaposlenika centra i svih korisnika zajedničkog smještaja te po potrebi provesti primarno cijepljenje tj. docjepljivanje

–          Po mogućnosti smanjiti gustoću smještaja u prihvatnom centru ukoliko se utvrdi da je smještaj prenapučen

Kliconoše ne trebaju dobiti antitoksin. Nakon 3 dana liječenja, osobe koje su kliconoše se mogu vratiti na posao, dok se antibiotska terapija još provodi. Kulture treba ponoviti ≥ 2 tjedna nakon okončanja liječenja antibioticima. Kliconoše koje je nemoguće nadzirati trebaju dobiti benzatin penicilin G a ne eritromicin, zbog suradljivosti.

S obzirom na zabilježeni veći broj slučaja difterije među migrantskom populacijom u nekoliko europskih država posljednjih mjeseci, osobama koje zbog prirode posla dolaze u bliski kontakt s većim brojem migranata (npr. policija, zdravstveni djelatnici, djelatnici u prihvatnim cetrima i sl.) preporučljivo je da se docijepe protiv difterije (kombinirano cjepivo protiv difterije i tetanusa), ako je prošlo više od deset godina od zadnjeg cijepljenja protiv ove bolesti.

Također, liječnici i drugi zdravstveni djelatnici primarnog kontakta pozivaju se da zbog ove veće učestalosti difterije (uglavnom kožne, iako su zabilježeni i slučajevi respiratorne difterije) među migrantskom populacijom, uzmu diferencijalno dijagnostički i difteriju u obzir ako je klinička slika u osobe kompatibilna s prethodno navedenom.

Podsjećamo da zdravstveni djelatnik treba svaku sumnju na difteriju odmah telefonski dojaviti teritorijalno nadležnom epidemiologu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Svjetski dan moždanog udara 2022. – Sačuvaj #dragocjenovrijeme

Nauči prepoznati simptome moždanog udara

Svjetski dan moždanog udara obilježava se na inicijativu Svjetske organizacije za moždani udar svake godine 29. listopada.

Ovogodišnjim Svjetskim danom moždanog udara želimo podići svijest o ozbiljnosti i učestalosti moždanog udara, rizičnim čimbenicima te znakovima moždanog udara i potrebi pravovremenog pristupa kvalitetnom liječenju kako bi se smanjilo opterećenje moždanim udarom u populaciji.

Svrha Svjetske kampanje protiv moždanog udara je slanje jedinstvene i dosljedne poruke diljem svijeta kako bi se osigurala trajna usredotočenost na problem moždanog udara.

Kod moždanog udara, svaka minuta je ključna za ishod. Kako moždano tkivo i milijuni neurona počinju propadati, vrijeme je izuzetno dragocjeno. Kampanja Sačuvaj #dragocjenovrijeme  ima za cilj podići svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara i prednostima brzog medicinskog zbrinjavanja nakon moždanog udara. Želimo naglasiti što sve možemo sačuvati brzom reakcijom: život, ali i samostalnost, kvalitetu života i dragocjene uspomene, stoga su ključne poruke ovogodišnje kampanje: Minute spašavaju živote, Minute spašavaju uspomene, Minute spašavaju pokretljivost, Minute mogu očuvati govor, Minute mogu očuvati samostalnost.

Brz pristup liječenju spašava živote i poboljšava oporavak. Ako uočite znakove moždanog udara, nazovite odmah hitnu pomoć!

Kako prepoznati moždani udar?

Kao udar GROM-a!

Govor – Može li osoba razgovjetno govoriti? Zamoliti osobu da ponovi jednostavnu rečenicu. Na udar može upućivati nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor.

Ruke – Može li osoba ravnomjerno podići obje ruke? Zamoliti osobu da podigne obje ruke. Ako je jedna ruka slaba i “pada”, to je znak za uzbunu.

Oduzetost – Je li prisutna oduzetost polovine tijela ili lica? Zamoliti osobu da hoda. Pogledati je li lice simetrično. Čini li vam se da jedna strana “visi”, recite osobi da se nasmije – ako ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu.

Minute – Minute su važne, moždani udar je hitno stanje. Reagirajte odmah, pozovite hitnu pomoć!

Aktivnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo povodom Svjetskog dana moždanog udara

Kako neke zemlje izvješćuju o smanjenom broju hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti, tako i moždanog udara, koji je akutno i hitno  stanje, tako je HZJZ napravio analizu hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti ukupno, te zasebno moždanog udara za 2020 godinu po mjesecima, te usporedbu s 2019. godinom u istom periodu, na razini države.  Rezultati ukazuju na smanjenje broja hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti za 19% u prosjeku, a za moždani udar u prosjeku 10%. Najveći pad u broju hospitalizacija u odnosu na 2019. godinu zabilježen je u vrijeme „lockdown perioda“, te većeg broja novooboljelih osoba od Covid-19.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo povodom Svjetskog dana moždanog udara provodi edukativnu javnozdravstvenu kampanju  “Sačuvaj #dragocjenovrijeme“ – „Nauči prepoznati simptome moždanog udara“! koristeći digitalne tehnologije za podizanje svijesti, jačanje prevencije, ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara i pravovremenog liječenja. Želimo naglasiti što sve možemo sačuvati brzom reakcijom: život, ali i samostalnost, kvalitetu života i dragocjene uspomene.

U okviru kampanje izrađen je edukacijsko promotivni materijal namijenjen općoj odrasloj populaciji,  video materijali, infografike,  plakati i stručni članci. Tiskani i elektronski plakati na digitalnim uređajima postavljeni su u domovima zdravlja i ljekarnama diljem Hrvatske. Svi materijali dostupni su na društvenim mrežama HZJZ-a, kao i na mrežnoj stranici HZJZ-a, https://www.hzjz.hr.

Izvor: https://www.world-stroke.org/world-stroke-day-campaign/world-stroke-day

Pripremile: prim. Verica Kralj, dr.med. i Ivana Grahovac, dr.med.

Održan okrugli stol: „Sekundarna upotreba podataka u zdravstvu”

 

Koalicija udruga u zdravstvu je  24. listopada 2022. organizirala  okrugli stol na temu Sekundarna upotreba podataka u zdravstvu, u prostoru HUB385 u Zagrebu. Povod za održavanje okruglog stola je sve češće naglašavanje značajnosti zdravstvenih i medicinskih podataka pacijenata u zdravstvenom sustavu, kako bi se pratila njegova kvaliteta, ishodi liječenja i učinkovitost, kao i sigurnost pacijenata. Stalne su najave digitalizacije zdravstvenog sustava, pa smo željeli propitati što sve podaci u zdravstvenom sustavu znače, kako se mogu koristiti i što to znači za svakog pojedinog građanina, odnosno pacijenta.

Panelisti na okruglom stolu:

  • dipl.ing.med.biokem. Katarina Gvozdanović, osnivačica i voditeljica radne skupine SEKA
  • dr.sc. Ivan Pristaš, kao predstavnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva
  • Prof.dr.sc. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC Zagreb
  • Ljiljana Vukota, udruga SVE za NJU
  • Tanja Malbaša, Savez društava multiple skleroze Hrvatske
  • Iva Katić, mag.iur., tajnica kabineta ravnatelja AZOP-a

Profesor Pleština objasnio je važnost agregiranih, skupnih podataka za svakodnevnu praksu i donošenje kliničkih odluka, te kako bi nama kao maloj zemlji bilo od iznimne važnosti povezati se s bazama podataka velikih zemalja, jer će nama trebati jako puno vremena da sakupimo podatke i iz njih izvedemo dokaze o kvaliteti liječenja pojedinih bolesti. Naglasio je važnost prikupljanja podataka radi praćenja ishoda, mjerenja kvalitete zdravstvene zaštite i učinkovitosti zdravstvenog sustava, ali i vrijednost podataka svakog pojedinog individualnog pacijenta koji pridonose kvaliteti i pouzdanosti skupnih, agregiranih podataka.

Gospođa  Katarina Gvozdanović ukazala je na činjenicu da podaci u zdravstvu, kod pojedinih pružatelja zdravstvene zaštite kao i kod osiguravatelja  postoje i da ih moramo početi dodatno obrađivati i iz njih učiti. To je jednako važno za akademsku zajednicu i istraživače kao i za sam sustav zdravstva i njegovo unapređenje. Upravo ta potreba natjerala ju je da okupi skupinu entuzijasta iz različitih područja sustava zdravstva u Radnu skupinu za sekundarnu obradu podataka pri Hrvatskom društvu za medicinsku informatiku HLZ.

Gospođa Iva Katić  analizirala je osnovnu namjeru GDPR-a , a to je zaštita osobnih podataka građana Europskog gospodarskog prostora pred velikim „skupljačima podataka“ – društvenim mrežama i digitalnim korporacijama, kako bi ih se zaštitilo od pretjerane marketinške aktivnosti i od zloupotrebe njihovih podataka. Još je istaknula kako se ponekad GDPR koristi kao izgovor da se nešto ne učini, iako bi zapravo trebao olakšati prikupljanje podataka i učiniti ga sigurnijim, te kako AZOP organizira redovne edukacije o GDPR-u i njegovoj primjeni u praksi, te da se na njih moguće prijaviti putem mrežnih stranica AZOP-a.

Dr.sc. Ivan Pristaš pozdravio je održavanje okruglog stola na ovu temu, kao i sve napore da se u Hrvatskoj što brže i što kvalitetnije implementira e-zdravstvo. Sve odluke u sustavu zdravstva trebale bi biti temeljene na kvalitetnim i pouzdanim podacima. U svjetlu sekundarne obrade podataka u zdravstvu izdvojio je registre bolesti, koji bi trebali biti brojniji i kvalitetniji te u mogućnosti umrežavati se s drugim bazama podataka. Dr. Pristaš je  najavio i inicijativu da se u sustavno praćenje ishoda u zdravstvu uvrsti i iskustvo pacijenata, odnosno ishodi liječenja koje prijavljuju pacijenti, kao i potrebu da se udruge pacijenata, ali i šire građanstvo upoznaju sa svim područjima i načinima prikupljanja podataka u zdravstvu koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Pristaš smatra da će dolazeći  Europski prostor podataka u zdravstvu pozitivno utjecati na procese prikupljanja u upravljanja podacima u zdravstvu u RH.

Gospođa Tanja Malbaša je izdvojila primjer iznimno uspješnog zagovaračkog projekta  kada je Savez društava multiple skleroze Hrvatske  na temelju podataka o oboljelima od MS u Hrvatskoj te u tijesnoj suradnji s Hrvatskim neurološkim društvom uspio promijeniti smjernice dijagnosticiranja i liječenja MS, što je donijelo značajno poboljšanje kvalitete života i bolje ishode liječenja novodijagnosticiranim oboljelima.  Naglasila je kako kao udruga pacijenata kontinuirano prikupljaju podatke o osobama s MS i njihovoj kvaliteti života, te se u svakoj takvoj aktivnosti savjetuju s AZOP-om.

Gospođa Ljiljana Vukota izrazila je zabrinutost da među bolesnicima, ali i širim krugom građanstva još uvijek postoji nedovoljno znanje i razumijevanje procesa prikupljanja podataka i upravljanja podacima. Smatra da jednako tako postoji vrlo niska svijest o koristima od upotrebe podataka u zdravstvu i tome koliko svaki pojedinac, odnosno njegovi podaci mogu pridonijeti boljem razumijevanju pojedine bolesti, njenog dijagnosticiranja i liječenja, te boljim ishodima zdravstvene zaštite. S druge strane, gospođa Vukota primijetila je u svakodnevnom radu da je tema podataka u zdravstvu sve zanimljivija pacijentima, te da su sve otvoreniji za informacije i edukaciju u tom smjeru.

Moderator Ivica Belina predstavio je rezultate ankete provedene među udrugama pacijenata o poznavanju problematike prikupljanja podataka i njihovim upravljanjem, koji nisu bili na zavidnoj razini, ali pokazuju da pacijenti u Hrvatskoj uopće ne žele podijeliti svoje zdravstvene i medicinske podatke u telefonskim i elektroničkim anketama nepoznatim sobama i da razumiju da ta vrsta podataka nosi veliki potencijal. Belina je najavio seriju susreta na ovu temu kako bi se civilno društvo educiralo i osnažilo za izazove koje nam donosi digitalizacija zdravstva, te prikupljanje podataka, upravljanje podacima i njihovo dijeljenje.

Izvor: kuz.hr

Svjetski dan moždanog udara 2022. – O moždanom udaru

Što je moždani udar?

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu  kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

  • Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
  • Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
  • Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
  • Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
  • Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem

Moždani udar u brojkama

Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Prema procjenama, moždani udar doživi 12.2 milijuna ljudi godišnje, a 6.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je više od 100 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Moždani udar u Hrvatskoj

U 2021. godini od moždanog udara u Hrvatskoj je umrlo 5 018 osoba, odnosno 8 % svih ukupno umrlih, čime je moždani udar na trećem mjestu uzroka smrti. Ako gledamo po spolu, moždani udar nalazi se na trećem mjestu uzroka smrti i u muškaraca (nakon bolesti COVID-19 i ishemijske bolesti srca) i u žena (nakon ishemijske bolesti srca i bolesti COVID-19). Od moždanog udara umrlo je 2 067 muškaraca i 2 951 žena.

Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim u dobi 80 i više godina kad su stope smrtnosti u žena veće no u muškaraca. Značajni porast smrtnosti vidljiv je u dobi od 60 godina u muškaraca, te iznad 65 godina u žena. Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, a smanjenje iznosi 55% (od 287/100.000 u 2002.g. na 129/100.000 u 2019.g.).

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2019. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (311/100 000), a zemlje s najnižim stopama su Francuska, Lihtenštajn (36/100 000) i Švicarska (40/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 129/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

Svladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  • Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu  kolesterola i fibrilaciju atrija.
  • Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
  • Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
  • Naučite prepoznati rane simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć.

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2021. – tablični podaci

Ovdje objavljujemo tablične podatke za 2021. godinu (XLSX-datoteke).

Kako će novi podaci biti dostupni, tako ćemo ih objavljivati.

1. STANOVNIŠTVO I VITALNI DOGAĐAJI

  • preuzimanje tablica (demografski podaci) (XLSX, 54.3 KB)
  • preuzimanje tablica (podaci o umrlima) (XLS, 478 KB)

2. ZDRAVSTVENE USTANOVE I DJELATNICI U ZDRAVSTVU

3. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

4. SPECIJALISTIČKO – KONZILIJARNE TE OSTALE DJELATNOSTI

5. ZARAZNE BOLESTI, CIJEPLJENJE I MIKROBIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA

6. STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, DNEVNE BOLNICE, JEDNODNEVNA KIRURGIJA I BOLNIČKE HEMODIJALIZE TE BOLNIČKA REHABILITACIJA

7. PORODI I PREKIDI TRUDNOĆE

8. REGISTRI KRONIČNIH BOLESTI

9. POBOL I UZROCI SMRTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

  • Pobol (XLSX, 91.7 KB)
  • Uzroci smrti (XLSX)

10. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

11. FINANCIJSKI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI RH ZA 2019. GODINU PREMA METODOLOGIJI SUSTAVA ZDRAVSTVENIH RAČUNA

12. MEDICINSKA OPREMA, OPERACIJSKE DVORANE I MEDICINSKI POSTUPCI U HRVATSKOJ

13. KREVETI U JEDINICAMA ZA POJAČANU NJEGU DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE I DOMOVA ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE

  • preuzimanje tablica (XLSX, 10 KB)

14. POKAZATELJI ZDRAVSTVENOG STANJA I KORIŠTENJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

  • preuzimanje tablica (XLSX, 80.2 KB)

Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar, pripravnik

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. listopada 2022. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer u Službi za mikrobiologiju

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 21. rujna 2022. za prijam na pripravnički staž za radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Epidemija ebole u Ugandi

Dopuna 11. siječnja 2023. Uganda je 11. siječnja proglasila završetak epidemije ebole.

 

Što je ebola?

Ebola je rijetka, ozbiljna i često smrtonosna bolest koju uzrokuje virus ebole.
Prenosi se izravnim kontaktom s krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama zaraženih osoba, bilo živih ili preminulih. U to je uključen i nezaštićen spolni odnos s pacijentima, kod kojih je virusna nukleinska kiselina detektirana i do 193 dana nakon njihovog potpunog oporavka od bolesti. Stoga stvarna vjerojatnost prijenosa virusa ebole spolnim putem od strane osobe koja je preboljela ebolu nije poznata.
Bolest se može dobiti i izravnim kontaktom s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama zaraženih divljih životinja, živih ili uginulih, poput majmuna, šumskih antilopa i šišmiša.
Virus ebole ne prenosi se zrakom poput virusa gripe.
Bolest iznenada započinje dva dana do dvadeset jednog dana nakon izlaganja virusu pojavom groznice, bolova u mišićima, slabosti, glavobolje i grlobolje.
Sljedeću fazu bolesti obilježavaju povraćanje, proljev, osip i neispravan rad jetre i bubrega. Neki pacijenti imaju obilna unutarnja i vanjska krvarenja te im prestane raditi više organa.

Ne postoji cijepljenje protiv ebole uzrokovane sudanskim sojem virusa niti specifično liječenje od bolesti.

Rizik od zaraze virusom ebole i kako ga izbjeći

Čak i ako živite u zaraženim područjima ili ste putovali tamo, rizik od zaraze virusom ebole izrazito je malen, osim ako ste bili u izravnom kontaktu s tjelesnim tekućinama osoba oboljelih od ebole, odnosno živih ili uginulih životinja. U kontakt s tjelesnim tekućinama uključen je i nezaštićen spolni odnos s pacijentima koji su se potpuno opravili od ebola virusne bolesti.
Uobičajenim kontaktom s ljudima koji ne izgledaju bolesno, na javnim mjestima, ne prenosi se virus ebole. Zaraženi ljudi, u vrijeme inkubacije (prije pojave znakova bolesti), nisu zarazni za okolinu, jer počinju izlučivati virus tek kada se pojave znakovi bolesti (povišena tjelesna temperatura, povraćanje, proljev, glavobolja, grlobolja…..).
Virusom ebole ne može se zaraziti putem predmeta (osim ako su svježe kontaminirani krvlju i tjelesnim tekućinama bolesnika), namirnica (osim mesa zaraženih životinja) ili kupanjem u bazenu.
Komarci ne prenose virus ebole.
Virus ebole jednostavno se uništava sapunom, dezinfekcijskim sredstvima, sunčevim zrakama ili sušenjem. Pranje rublja kontaminiranog tjelesnim tekućinama u perilici za rublje uništit će virus ebole. Virus ebole živi vrlo kratko na površinama koje su na suncu ili posušenim površinama.

Epidemija ebole u Ugandi

Od rujna do 5. studenog 2022. godine potvrđeno je 132 oboljelih od ebole, a umrlo je 53 bolesnika. Moguće je da je broj oboljelih i umrlih veći od broja potvrđenih slučajeva. Bolest je uzrokovana sudanskim sojem, za koji nema cjepiva. Većina oboljelih su iz pokrajine Mubende i Kassanda, a ima oboljelih i u pokrajinama Bunyangabu, Kagadi, Kampala, Kyegegwa, Masaka i Wakiso.

Trenutno postoji rizik od zaražavanja ebolom u Ugandi pa se u Hrvatskoj za sve putnike povratnike iz te zemlje provode mjere zdravstvenog nadzora u trajanju od 21 dan.

Sljedeće informacije namijenjene su putnicima koji putuju u zaražena područja ili se vraćaju iz njih:

Savjeti osobama koje putuju u Ugandu

Sljedećim preventivnim mjerama može se smanjiti rizik od zaraze:

• Izbjegavajte izravan kontakt s krvlju ili tjelesnim tekućinama pacijenata i umrlih bolesnika odnosno predmetima koji su svježe kontaminirani.

• Redovito održavajte higijenu ruku pranjem sapunom i tekućom vodom i/ili antisepticima.

• Izbjegavajte bliski kontakt s divljim životinjama (živim ili uginulim) i nemojte jesti meso divljih životinja.

• Izbjegavajte nezaštićene spolne odnose.

• Izbjegavajte mjesta na kojima su naseljeni šišmiši kao što su špilje, skloništa ili rudnici.

Rizik za zdravlje putnika koji putuju poslovno i turistički u zemlje u kojima je epidemija Ebole bi se znatno povisio u slučaju da osoba iz bilo kojeg razloga bude hospitalizirana, jer trenutno u bolnicama postoji rizik od dolaska u kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelih od ebole.

Savjeti osobama koje se vraćaju iz Ugande

Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti osobe koje dolaze iz zemalja u kojima ima ebole trebaju se temeljem rješenja graničnog sanitarnog inspektora podvrgnuti zdravstvenom nadzoru po ulasku u Hrvatsku.
Rizik da ste bili izloženi virusu ebole izrazito je malen ako niste bili u bolnici u Ugandi i ako niste sudjelovali u zbrinjavanju oboljelih od ebole.

Međutim:
Ako razvijete povišenu tjelesnu temperaturu, groznicu, proljev, osjetite neobjašnjiv umor ili druge ozbiljne simptome (npr. povraćanje, neobjašnjiva krvarenja i tešku glavobolju) unutar tri tjedna nakon povratka iz zemalja u kojoj ima ebole,
ili ste bili u izravnom kontaktu s tjelesnim tekućinama živih ili preminulih osoba, odnosno živih ili uginulih životinja, uključujući nezaštićen spolni odnos s bolesnicima koji su se oporavili od ebole, obavezno je da:

• Odmah potražite liječničku pomoć uz napomenu gdje ste putovali jer je moguće da su simptomi rezultat zaraze virusom ebole ili nekom drugom bolešću, poput malarije ili žute groznice, što treba odmah ispitati i započeti liječenje.

Podaci ECDC-a i SZO o epipdemiji ebole u Ugandi: https://www.ecdc.europa.eu/en/news-events/ebola-outbreak-uganda i https://www.who.int/emergencies/disease-outbreak-news/item/2022-DON421

 

 

Newer posts