Projekt Živjeti zdravo pridružuje se obilježavanju Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a 01.12.2022.
Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sklopu projekta Živjeti zdravo, čija je voditeljica prof.dr.sc. Sanjom Musić Milanović, i ove se godine pod sloganom „Nema maženja bez paženja“ pridružio Europskom tjednu testiranja (engl. European Testing Week, ETW) provođenjem besplatnog i anonimnog testiranja na HIV takozvanim „brzim testom“. Europski tjedan testiranja u cijeloj se Europi obilježava povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a. Cilj ETW-a i Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a je doprinijeti informiranju građana, ukloniti predrasude o HIV-u i AIDS-u te osvijestiti društvo o važnosti testiranja, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja infekcije HIV-om.
Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Referentnog centra za epidemiologiju Ministarstva zdravstva RH, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do 24. studenoga 2022. godine, u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 2004 osobe (1774 muškarac, 228 žena, 2 neupisan spol) kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 612 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od AIDS-a umrlo 255 osoba (ukupno 349 od HIV-a/AIDS-a).
Veliki je javnozdravstveni cilj sprječavanje širenja infekcije HIV-om i razvoja bolesti AIDS. Služba za promicanje zdravlja HZJZ-a doprinosi tome cilju provođenjem javnozdravstvene kampanje „Nema maženja bez paženja“ te radom Savjetovališta za promicanje spolnog zdravlja HZJZ-a, u sklopu kojeg se ljudi mogu besplatno i anonimno testirati na HIV. U Savjetovalištu za promicanje spolnog zdravlja HZJZ-a za vrijeme trajanja ETW testirane su 142 osobe te su izvršena 294 savjetovanje za 147 korisnika.
Edukacija djelatnika specijalne bolnice Daruvarske toplice o načinima ostvarivanja primjerenog kontakta s osobama s invaliditetom
U okviru provedbe Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji sa specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice i Udrugom za promicanje pozitivne afirmacije mladih u društvu „Impress Daruvar“ organizirao je edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika Daruvarskih toplica o načinima ostvarivanja primjerenog kontakta i specifičnostima zdravstvene skrbi za ovu izrazito vulnerabilnu populaciju.
Edukacija je 29. studenog 2022. godine održana u Lječilišnom hotelu Termal za oko 20 djelatnika Daruvarskih toplica koji u svom radu dolaze u izravan kontakt s osobama s invaliditetom.
Uvodnu riječ dala je Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, dipl.oec., a zatim su se nazočnima obratile i predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić, dipl. ing., predstavnica Daruvarskih toplica Ankica Ivesa, dipl. oec., te predsjednica Udruge Impress Daruvar Tanja Herceg, mag.psych.
Edukaciju su, kao i uvijek na ovakvim skupovima, održali predstavnici krovnih udruga i saveza osoba s invaliditetom, stoga su polaznici informirani o specifičnostima para- i tetraplegije, mišićne distrofije, sljepoće, gluhoće, gluhosljepoće, intelektualnih teškoća, autizma te mentalnih bolesti.
Zaključnu riječ s informacijama o novostima u razvoju epidemiologije invaliditeta dao je voditelj Odjela za zaštitu zdravlja vulnerabilnih skupina HZJZ-a doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med..
Sudionicima edukacije podijeljene su informativne brošure, odnosno brošura „Načini ostvarivanja primjerenog kontakta i specifičnosti zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom“ koja je nastala u suradnji HZJZ-a, Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i udruga predstavnika različitih vrsta invaliditeta, zatim priručnik Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara „Da, ti to možeš!“ i knjižica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih „Kako razgovarati s osobama s oštećenjem sluha“.
Fotogalerija:
Održana Konferencija za medije povodom Svjetskog dana AIDS-a i Volim zdravlje nacionalne javnozdravstvene kampanje
Svake godine 1. prosinca u svijetu se obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, kao međunarodni dan usmjeren globalnom zdravlju. Tada se države, zdravstveni radnici, mediji, civilno društvo i mnogi drugi udružuju u kampanji oko određenih tema povezanih s prevencijom zaraze HIV-om i AIDS-a koje se prilagođavaju lokalnim situacijama i uvjetima.
Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) nositelj je nacionalne kampanje Volim zdravlje povodom obilježavanja Svjetskog dana AIDS-a, sukladno Hrvatskom nacionalnom programu za prevenciju HIV/AIDS-a te Akcijskom planu za spolno i reproduktivno zdravlje Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije i Smjernicama Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.
Ovogodišnja tema kampanje je primjena znanja u zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja, a u skladu s globalnom temom Svjetskog dana AIDS-a, koja naglašava da je za uspješnu prevenciju, dostupnost znanju važna svima, bez obzira na geografsku udaljenost ili socijalne barijere. Naime, danas razumijemo koliko su edukacija i znanje u području spolnog zdravlja važni elementi prevencije, no oni nisu dovoljni. Razvoj svjesnosti i informiranje o rizicima preduvjet je uspješne prevencije koja treba biti u skladu s primjenom znanja. Zato ovom kampanjom promoviramo brojnie alate koji su pažljivo razvijeni u svrhu zaštite zdravlja, u sinergiji institucionalnog zdravstvenog sustava i društvene zajednice a dostupni su na platformi www.volimzdravlje.hr.
Dugogodišnje iskustvo rada u zajednici uz prilagođavanje potrebama mladih u Hrvatskoj, upućuje da je o HIV/AIDS-u najbolje educirati i razgovarati u kontekstu zaštite spolnog zdravlja odnosno objedinjujući prevenciju svih učestalih spolno prenosivih infekcija.
Kvalitetan utjecaj na javnozdravstvene teme uvijek je sinergija institucionalnog zdravstvenog sustava i društvene zajednice, stoga su na konferenciji za medije sudjelovali renomirani stručnjaci i javni dužnosnici: izaslanica Gradonačelnika Grada Zagreba dr.sc. Mirela Šentija Knežević, Zamjenica pročelnika Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom; Dunja Skoko Poljak dr.med., Načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva; Prof.dr.sc. Josip Begovac iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević; Prim. Tatjana Nemeth Blažić, Voditelj odjela za HIV, spolno i krvlju prenosive bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Davor Dubravić, mag.psih., Odjel za pružanje psihosocijalne podrške i savjetovanje Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa.
Izaslanica gradonačelnika grada Zagreba dr.sc Mirela Šentija Knežević je u svom obraćanju istaknula važnost organizacija civilnog društva u podizanju svijesti o HIV-u kao jedan od prioriteta grada Zagreba koji ih podržava na više razina. Grad Zagreb kao ključni suradnik omogućuje inicijativu i provedbu testiranja (Centar za zdravlje mladih, Checkpoint Zagreb), ali i podržava usluge savjetovanja, psihološke i psihosocijalne podrške, uključivanje u skrb i ostale usluge koje nudi udruga HUHIV.
Jedan od najvažnijih i najuspješnijih projekata udruge HUHIV je CheckPoint centar Zagreb koji već 10 godina pruža usluge besplatnog savjetovanja i testiranja na HIV, hepatitis C, sifilis, klamidiju i gonoreju mladima i građanima, uz podršku Grada Zagreba, Klinike za infektivne bolesti, HZJZ-a i Ministarstva zdravstva. Osim u Domagojevoj 10 usluge savjetovanja i testiranja za mlade pružaju se i u Centru za zdravlje mladih.
Davor Dubravić, mag.psih. udruge HUHIV istaknuo je ključne pokazatelje rada CheckPoint centra Zagreb. U dosadašnjih 10 godina pružanja usluga mladima, individualno je savjetovano preko 13.000 mladih i građana koji su zabrinuti za svoje spolno zdravlje. U 2022., individualnih savjetovanja bilo je preko 1.300 od čega je preko 1.200 korisnika testirano, 80% muškaraca i 20% žena, peosječne dobi od 27 godina. Ukupno je bilo 163 novodijagnosticiranih infekcija, 1,12% HIV novodijagnosticiranih, 11,6% hepatitis C i 4,7% sifilis novodijagnosticiranih te 3,7% novodijagnosticiranih na infekciju klamidijom i 4,1% gonorejom. 1 novootkrivena infekcija HIV-om na 100 testiranih ukazuje da smo u Hrvatskoj i dalje deset puta epidemiološki efikasniji od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Zabrinjava porast infekcija sifilisom, visoki udio infekcija hepatitisom C te činjenica da su gotovo sve učestale novootkrivene infekcije poput klamidije i gonoreje bile bez simptoma te da je preko pola korisnika saznalo svoju dijagnozu testirajući se prvi puta. Unatoč poboljšanju znanja mladih o zaštiti spolnog zdravlja, primjena zaštitnih ponašanja i dalje ostaje izazov.
Za prikaz epidemiološke situacije vezane uz HIV/AIDS govorila je prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr.med., voditeljica odjela za krvlju i spolno prenosive bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U odnosu na druge države svijeta i Europe, Hrvatska ima razmjerno povoljnu epidemiološku situaciju glede HIV/AIDS infekcije koju Hrvatski zavod za javno zdravstvo pomno prati od pojavnosti ove infekcije u svijetu i to od 1985. godine. Ove godine zabilježeno je 100 novooboljelih, što ne odskače od generalnog prosjeka. Hrvatska ima nisku stopu pojavnosti HIV/AIDS infekcije (2 na 100 000), a kako bi se ovaj trend i održao naglasila je važnost ranog otkrivanja i testiranja, kao i važnost prevencije i edukacije lokalne i šire zajednice.
Hrvatski zdravstveni sustav nudi niz zdravstvenih usluga koje pokrivaju različite potrebe mladih, ali važan dio usluga namijenjenih mladima nadopunjuju organizacije civilnog društva koje su puno bliže stvarnom životu i brigama mladih, ciljano se posvećuju njihovim potrebama (edukacije, savjetovanje, brzo testiranje, podrška). Kroz rad s mladima upoznati su s njihovim problemima vezanim uz spolno prenosive bolesti (SPB) i raspolažu kvalitetnim uvidom u stvarno stanje rasprostranjenosti ovih bolesti koje su često bez simptoma i neprepoznate. Stoga SPB mogu uzrokovati komplikacije i posljedice po zdravlje, a zaražena osoba ih može nesvjesno širiti. Zbog toga je prevencija SPB važan javnozdravstveni izazov. Iako se Hrvatska svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije, zajednica pridonosi da se HIV dijagnosticira puno ranije što omogućava uspješnije liječenje i smanjenje daljnjega prijenosa. Također, zabrinjava visok udio mladih visokorizičnog spolnog ponašanja koji se nisu testirali ili su se testirali tek jednom u životu, kao i značajna pojavnost ostalih SPB kao što su sifilis, klamidija, gonoreja, hepatitis C, koje, ako se pravodobno ne prepoznaju i ne liječe, također mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije i posljedice.
Dunja Skoko Poljak, dr. med. se zahvalila HUHIV-u i svim prisutnima u ime Ministarstva zdravstva i istaknula važnost suradnje između organizacija civilnog društva i državnih tijela. Ministarstvo zdravstva u sklopu Hrvatskog nacionalnog programa za prevenciju HIV/AIDS-a provodi i podržava programe koji su usmjereni na prevenciju, liječenje, ranu dijagnostiku i destigmatizaciju HIV/AIDS infekcije. Vrijednosti ovih programa su prepoznate na svjetskoj razini kao primjeri dobre prakse u području HIV/AIDS-a i hepatitisa.
Očuvanje spolnog zdravlja predstavlja prioritet jer porast broja oboljelih od spolno prenosivih infekcija i drugi problemi povezani sa spolnim i reproduktivnim zdravljem mogu značajno utjecati na kvalitetu života osoba i društva. Neprepoznate i neliječene spolno prenosive infekcije često su bez simptoma i izazivaju dugoročne i ozbiljne zdravstvene posljedice kod oboljele osobe (od karcinoma, imunokompromitiranih stanja, do neplodnosti i drugih komplikacija), ali i povećavaju rizik za nesvjesno širenje na druge osobe. Činjenica je da se većina spolno prenosivih bolesti u današnje vrijeme uspješno liječi, a neke se mogu prevenirati cijepljenjem, pravovremenim testiranjem ili zaštitnim ponašanjem. Važno je spriječiti ili rano otkriti spolno prenosive infekcije kao što su klamidijska infekcija, infekcija HPV-om, koje su neke od najučestalijih spolno prenosivih infekcija, jer u kroničnom obliku mogu uzrokovati ozbiljne komplikacije. No i infekciju HIV-om, iako ne spada među najučestalije infekcije, važno je testiranjem otkriti u ranoj fazi, jer to je u današnje vrijeme cjeloživotna kronična bolest s kojom osoba može doživjeti normalan očekivani životni vijek, a liječenjem se ostvaruje nemjerljiva razina virusa u krvi čime se praktički eliminira prijenos HIV-a na druge osobe, čak i spolnim putem.
prof. dr. sc. Josip Begovac, dr. med. iz Klinike za infektivne bolesti ”dr. Fran Mihaljević” naglasio je važnost ranog otkrivanja HIV infekcije u zajednici zbog toga što se na taj način otkrije u ranoj fazi u odnosu na one koje su otkrivene unutar zdravstvenog sustava. Kako bi infekcije i dalje otkrivale na ovakav način, ključna je sinergija između Klinike i organizacija civilnog društva. Gotovo svi koji su uključeni u skrb na Klinici uzimaju učinkovitu terapiju, a njih 97% imaju nemjerljivu razinu virusa u krvi, tj. nisu zarazni za druge. Hrvatska je tim putem ostvarila cilj 90=90=90 tj. (UN HIV/AIDS program; 90% otkriveno, 90% u tretmanu, 90% nemjerljivi), a za još bolji obuhvat testiranje u zajednici kakvo provodi HUHIV je od iznimne važnosti. Posebno je naglasio važnu ulogu centara za testiranje u zajednici koje dokazano pridonose ranoj detekciji HIV infekcije što je preduvjet uspješnog liječenja i prevencije daljnjeg širenja u zajednici.
Kod kreiranja usluga i podrške u zajednici za pomoć u stjecanju i primjeni znanja te zaštitu zdravlja, uzimamo u obzir potrebe zajednice, slušamo što nam govore korisnici da im je potrebno i na koji način žele do toga doći.
Potrebno je naglasiti ključna područja na kojima svi zajedno moramo raditi a to je nedostatak svjesnosti javnosti da se mnoge spolno prenosive bolesti mogu spriječiti cijepljenjem (HPV, hepatitis B), da primjerice kontracepcijske pilule ne štite od spolno prenosivih bolesti, da osoba koja živi s HIV-om i redovito se liječi više nije zarazna niti za svog spolnog partnera zahvaljujući učinkovitim lijekovima, da spolno prenosive infekcije uključujući i HIV često uopće ne izazivaju simprome ili su oni oskudni te da je jedini pravi pokazatelj testiranje koje omogućuje ranu dijagnozu, uspješnije liječenje, smanjuje rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija te pomaže u sprečavanju prijenosa, kao i da je osim znanja potrebna i primjena zaštitnih ponašanja za zaštitu spolnog zdravlja.
Fotogalerija:
Više o kampanji na: https://huhiv.hr/volim-zdravlje/
VIŠE INFORMACIJA ZA MEDIJE:
HUHIV – Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa; www.huhiv.hr; pr@huhiv.hr
Hrvatski zavod za javno zdravstvo; www.hzjz.hr; www.javno-zdravlje.hr; info@hzjz.hr
Projekt Volim zdravlje UP.02.2.1.08.0057 je financiran iz Europskog socijalnog fonda – ‘‘Promocija zdravlja i prevencija bolesti – Faza 2’’. Ukupna vrijednost projekta je 499.626,00 kn, a intenzitet potpore iznosi 100%.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (47. tjedan 2022.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 27. studeni 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 52 prijave oboljelih od gripe. Tjedna izvješća pristigla su iz svih županija. Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Među pristiglim prijavama kliničke gripe stopa incidencije je najveća u dobi između 30 i 64 godina.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u laboratorijskim uzorcima potvrđen je pretežno virus gripe tip A te sporadično virus gripe tip B. U subtipiziranm uzorcima prevladava virus gripe A/H3N2.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II vrste, sanitarni inženjer, pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. listopada 2022. za prijam na pripravnički staž na radno mjesto zdravstveni djelatnik II vrste, sanitarni inženjer, pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Infekcija HIV-om i AIDS u Hrvatskoj u 2022. godini – epidemiološki podaci
Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Referentnog centra za epidemiologiju Ministarstva zdravstva RH, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do 2022. godine, u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 2004 osobe kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 612 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od AIDS-a umrlo 256 osoba (ukupno 349 od HIV-a/AIDS-a).
U prvih jedanaest mjeseci u 2022. godini zabilježeno je 100 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om (uključujući AIDS), što je nešto veći broj nego je u to vrijeme bilo prošle godine (77).
Taj porast broja zabilježenih novih dijagnoza infekcije HIV-om u ovoj godini u odnosu na prošlu godinu čine strani državljani i/ili osobe koje od prije imaju HIV pozitivan status, a ove godine su se uključile u hrvatski zdravstveni sustav liječenja i skrbi.
Među osobama koje su dijagnosticirane i ušle u skrb tijekom prvih jedanaest mjeseci 2022. godine (100), 18 ih je oboljelo od AIDS-a, a 9 zaraženih HIV-om je umrlo, od čega 6 od AIDS-a. Prema spolu, bilo je 78 (78%) muškaraca, 22 žene. Među slučajevima sa zabilježenim putem prijenosa kod 62 osobe (61%) je vjerojatni put prijenosa bio spolni odnos između muškaraca, u 24 (25%) spolni odnos između muškarca i žene, 2 (2%) injektiranje droga.
Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 90 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od oko 2,3 na 100 000 Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om (4,3 na 100 000 je bio prosjek za zemlje EU/EEA u 2021. godini).
Prema podacima Klinke za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Referentnom centru za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva RH, u prvih jedanaest mjeseci 2022. godine je 1438 osoba oboljelih od infekcije HIV-om bilo uključeno u skrb (od toga 103 onih koji su po prvi puta uključeni u sustav liječenja), od kojih je njih 1422 uzimalo antiretrovirusne lijekove, što čini 99 posto oboljelih (tijekom 2021.g. je od 1363 osoba u skrbi, 1345 uzimalo terapiju). Pokazatelji ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi je dobro i uspješno, no još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 50 %) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.
Više o epidemiologiji AIDS-a i infekcije HIV-om pročitajte na stranici Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj.
Jeste li spremni ugasiti posljednju cigaretu!
U mjesec borbe protiv ovisnosti (od 15. studenog do 15. prosinca) potičemo Vas da donesete odluku o prestanku pušenja. Važno je imati na umu da bez obzira na to koliko dugo osoba puši nikad nije kasno za prestanak pušenja. Prestanak pušenja rezultira značajnim i neposrednim zdravstvenim dobrobitima te smanjuje rizik od smrti povezane s pušenjem u usporedbi s onima koji i dalje nastave pušiti.
Ova brošura može Vam pomoći u donošenju odluke te Vas informira o dostupnim oblicima pomoći i podrške u odvikavanju od nikotina.
Preuzmite brošuru – Jeste li spremni ugasiti posljednju cigaretu
Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik III. vrste, stručni referent
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 10. studenog 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik III. vrste, stručni referent u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, viši stručni savjetnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 10. studenog 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, viši stručni savjetnik u Ravnateljstvu.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 10. studenog 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Bilten Incidencija raka u Hrvatskoj 2020. godine
Registar za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) je populacijski registar koji prati pojavnost raka na području Republike Hrvatske. Djeluje od 1959. godine, a prvi izvještaj napravljen je za 1968. godinu. Od 2015. godine dio je Nacionalnog javnozdravstvenog informacijskog sustava (NAJS) pri HZJZ.
Godišnji izvještaji (Bilteni) Registra za rak redovito se objavljuju na web-stranicama HZJZ. Radi se o dinamičkoj bazi podataka te su prema međunarodnim smjernicama objavljeni podaci podložni manjim promjenama kako pristižu podaci za sljedeće godine. Stoga se podaci o broju slučajeva u nekoj godini objavljeni kod prikaza trendova bolesti mogu blago razlikovati od onih objavljenih u izvještaju za tu godinu.
U 2020. godini zabilježeno je 23.230 novih dijagnoza raka (C00-C97 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti, bez ne-melanomskog raka kože (C44*)), što je pad od 10,3% u odnosu na broj slučajeva u 2019. godini prema sadašnjem stanju baze Registra za rak (25.896). Relativno gledano, najveći pad novih dijagnoza (veći od 20%) zabilježen je kod raka bubrega, prostate i štitnjače. U apsolutnim brojevima, najveći pad je zabilježen za rak prostate (599 slučajeva manje), pluća (414 manje) te debelog i završnog crijeva (291). Više slučajeva nego u 2019. godini zabilježeno je za rak gušterače (23 slučaja više), zloćudne tumore mozga i drugih dijelova središnjeg živčanog sustava (15 slučajeva više) i neka druga, rjeđa sijela raka.
Slika 1. Broj postavljenih dijagnoza raka, po sijelima raka, 2019. i 2020. godina
Po županijama, najveći relativni pad dijagnoza raka bio je u Virovitičko-podravskoj (-16,1%), Požeško-slavonskoj (-16%) i Varaždinskoj županiji (-15,6%); najmanji pad bio je u Splitsko-dalmatinskoj (-5,8%) i Šibensko-kninskoj (-4,8%) županiji, dok je u Istarskoj županiji zabilježeno 2,6% dijagnoza više nego u 2019. godini. U apsolutnim brojevima, najveći pad broja dijagnoza zabilježen je u Gradu Zagrebu (-608), Osječko-baranjskoj županiji (-256) i Zagrebačkoj županiji (-182).
Slika 2. Broj postavljenih dijagnoza raka, po županijama, 2019. i 2020. godina
Pad broja postavljenih dijagnoza bio je najveći tijekom proljeća 2020. godine, ali je zabilježen i krajem godine.
Slika 3. Broj postavljenih dijagnoza raka, po mjesecima, 2019. i 2020. godina
Zabilježeni pad u broju postavljenih dijagnoza raka u 2020. godini nije rezultat stvarnog smanjenja pojavnosti zloćudnih bolesti. Incidencija raka u stalnom je porastu u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Zbog demografskih trendova, postojećih rizičnih čimbenika i sve preciznijih dijagnostičkih metoda taj porast je i očekivan.
Pad broja dijagnosticiranih slučajeva u 2020. godini vjerojatno je rezultat kombinacije čimbenika povezanih s COVID-19 pandemijom: smanjene dostupnosti dijagnostičkih pretraga zbog djelomičnog zatvaranja bolnica, kratkotrajnog prekida provedbe nacionalnih programa ranog otkrivanja raka, kao i manje učestalosti traženja liječničke pomoći ili obavljanja drugih sistematskih pregleda.
Slični pokazatelji smanjenja broja dijagnosticiranih slučajeva u 2020. godini zabilježeni su i u drugim zemljama koje imaju dostupne podatke. Osim pandemije COVID-19, Hrvatsku su u 2020. zadesila i dva razorna potresa, koja su također mogla djelomično utjecati na raspoloživost zdravstvenih usluga.
Važno je naglasiti iznimnu važnost inzistiranja na provođenju preventivnih pregleda za probir i rano otkrivanje raka kako bi se ovaj manjak postavljenih dijagnoza nadoknadio i time smanjio utjecaj na buduće podatke o smrtnosti od raka.
Cjeloviti Bilten Registra za rak za 2020. godinu dostupan je OVDJE.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog, u spomen na sestre Mirabel, političke aktivistkinje koje je 25. studenog 1960. godine u Dominikanskoj Republici dao ubiti diktator Rafael Trujillo.
Obilježavanjem Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama svake godine otvara se i 16 dana aktivizma – globalna kampanja predvođena organizacijama civilnog društva koja traje do Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca, a za cilj ima podići svijest o problemu nasilja nad djevojčicama i ženama. Unatoč povećanju svijesti javnosti i nešto boljem rješavanju problema nasilja nad ženama, ono je i dalje najprisutniji oblik kršenja ljudskih prava. Nasilje nad ženama intenziviralo se uslijed pandemije COVID-19, a aktualna klimatska kriza, globalni konflikti i ekonomska nesigurnost dodatno su opterećenje za već izražen problem.
Najzastupljeniji oblici nasilja nad ženama su nasilje u partnerskim odnosima (fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko) i seksualno uznemiravanje. Pri razumijevanju problema nasilja nad ženama, velik dio uzroka za njegovu pojavnost i perzistenciju pripisuje se rodnoj neravnopravnosti i visokoj društvenoj toleranciji na diskriminatoran tretman žena.
Globalne procjene veličine problema ukazuju na to da otprilike jedna u tri žene u nekom trenutku svog života doživi tjelesno ili seksualno nasilje, najčešće od strane svog partnera. Takvi oblici nasilja ne pogađaju samo odrasle žene, gotovo četvrtina djevojaka u adolescentnim vezama doživi tjelesno ili seksualno nasilje. Slučajevi ubojstva, kao najekstremnijeg oblika nasilja nad ženama, u posljednjih su godinu dana često bili predmet vijesti u Republici Hrvatskoj. Pravobraniteljica za ravnopravost spolova Republike Hrvatske u svom izvješću za 2021. godinu istaknula je kako, unatoč trendu pada ukupnog broja ubijenih žena, raste negativan trend porasta broja ubijenih žena od strane bliskih osoba. Globalno, čak 38% ubojstava žena počinjeno je od strane njezinog bivšeg ili sadašnjeg partnera.
Žrtve nasilja, zbog iskustva nasilnog incidenta ili kroničnog nasilja, često imaju povećane potrebe za zdravstvenom pomoći. Čak i kad nisu fatalne, posljedice nasilja po zdravlje žrtve često su teške i dugotrajne.
- 42% žrtava prijavljuje ozljedu nastalu uslijed nasilja
- U nasilnim odnosima češća je zaraza spolno prenosivim bolestima
- U odnosu na osobe koje nisu u nasilnim odnosima, žrtve nasilja dvaput češće boluju od depresije
- Među žrtvama nasilja češća je zlouporaba alkohola
Osim navedenih, zdravstvene posljedice nasilja mogu uključivati i česte ili intenzivne glavobolje, intenzivnu bol u različitim dijelovima tijela, probavne tegobe i smanjenu pokretivljost.
Svi, ako želimo, možemo pomoći borbi protiv nasilja nad ženama:
- Informirajmo se o problemu nasilja nad ženama
- Ako znamo da netko nama blizak trpi nasilje, važno je usmjeriti svoje napore u očuvanje odnosa sa žrtvom – socijalna mreža je važna
- Ako svjedočimo nasilju, prijavimo događaj nadležnim institucijama – policiji na 192 ili lokalnom državnom odvjetništvu
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (46. tjedan 2022.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 20. studeni 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 35 prijava oboljelih od gripe. Tjedna izvješća pristigla su iz svih županija. Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Zagrebačkoj, Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji, a slijedi ih Grad Zagreb. Među pristiglim prijavama kliničke gripe stopa incidencije je najveća u dobi između 30 i 64 godina.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u laboratorijskim uzorcima potvrđen je pretežno virus gripe tip A te sporadično virus gripe tip B. U subtipiziranm uzorcima prevladava virus gripe A/H3N2.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Svjetski dan AIDS-a 2022.
Dana 1. prosinca Svjetski je dan AIDS-a koji obilježavamo već 34 godine. Cilj je različitim aktivnostima i medijskim događajima doprinijeti informiranju javnosti o infekciji HIV-om koji uzrokuje AIDS, dostupnosti liječenja antiretrovirusnim lijekovima, mogućnostima prevencije te podsjetiti o važnosti uklanjanja stigme i diskriminacije s kojima se još uvijek susreću oboljeli i njihovi bližnji. U prevenciji je važno rano otkrivanje i liječenje zaraze HIV-om, ali i drugih spolno prenosivih bolesti te promicanje odgovornog spolnog ponašanja i zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo pridružuje se i ove godine u suradnji s udrugom HUHIV i brojnim partnerima obilježavanju Svjetskog dana AIDS-a sudjelovanjem u aktivnostima javnozdravstvene kampanje „Volim zdravlje“.
Međunarodni simbol svjesnosti i podrške oboljelima, prevenciji i liječenju ove bolesti je crvena vrpca (engl. red ribbon), a njeno isticanje je jedan od načina pokazivanja solidarnosti i podrške oboljelima i spomen na umrle. Poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a je „Izjednačiti“ (engl. Equalize). To je poticaj za sve nas da radimo na rješavanju nejednakosti i doprinosimo eliminaciji infekcije HIV-om i AIDS-a.
Infekcija virusom humane imunodeficijencije (HIV) koja neliječena dovodi do slabosti imuniteta i bolesti AIDS jedna je od bolesti koja se značajno proširila u svim dijelovima svijeta i njeno sprječavanje jedan je od javnozdravstvenih prioriteta.
U svijetu je, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije i Zajedničkog programa Ujedinjenog naroda za AIDS (UNAIDS), krajem 2021. godine bilo 37,7 milijuna ljudi koji žive s HIV-om, od čega oko 2,2 milijuna u Europskoj regiji SZO-a, te godine je zabilježeno 1,5 milijuna novooboljelih od zaraze HIV-om, a 650 000 ljudi umrlo je od posljedica ove bolesti. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC) u zemljama članicama Europske unije i Europsko Ekonomske zajednice (EU/EEA) u 2021. je zabilježeno oko 14.971 novih dijagnoza HIV infekcije, što čini stopu od 3,7 na 100 000 stanovnika.
Posljednje desetljeće se u svijetu bilježi kontinuirani pad novooboljelih od infekcije HIV-om i smrti od AIDS-a. U zemljama EU/EEA tijekom posljednjeg desetljeća se također kontinuirano smanjuje broj novooboljelih i umrlih od AIDS-a, a posljednjih godina se bilježi i blagi pad novih infekcija HIV-om.
U cilju zaustavljanja širenja infekcije HIV-om, svjetske su organizacije postavile globalne zdravstvene strategije i ciljeve za ubrzavanje i poboljšanje prevencije i liječenja koji uključuju okončanje epidemije HIV-a/AIDS-a do 2030. godine kao dio Globalnih ciljeva održivog razvoja (engl. Sustainable Development Goals, SDGs). Globalni ciljevi uključuju i ciljeve UNAIDS-a koji poziva zemlje da do 2025. godine postignu preduvjete za završetak epidemije (95 % zaraženih osoba je dijagnosticirano, 95 % dijagnosticiranih uzima antiretrovirusne lijekove i 95 % liječenih ima nemjerljivu viremiju).
Epidemiologija infekcije HIV-om i AIDS-a u Hrvatskoj
Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do polovine studenoga 2022. godine zabilježeno je ukupno 2004 osobe (1774 muškaraca i 228 žena) kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 612 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od AIDS-a umrlo 255 osoba (349 od HIV-a/AIDS-a). Većina osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om su bili muškarci (89 %) i najveći postotak prijavljenog puta prijenosa je seksualni odnos između muškaraca (71 %), dok je drugi najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca. Udio zaraženih putem injektiranja droga je 4%. Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj se zadržala na niskoj razini, s blagim trendom porasta novodijagnosticiranih osoba do 2015. godine, što dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije povećanom dostupnošću testiranja u zdravstvenim ustanovama i zajednici, te nakon 2015. blagim padom broja novooboljelih.
Prevencija i Nacionalni program prevencije HIV/AIDS-a
U Hrvatskoj se HIV/AIDS tijekom 37 godina od pojave prvih slučajeva (1985.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, zahvaljujući kontinuiranoj i sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije, dijagnostike i liječenja. Aktivnosti koje se u zemlji provode imaju za cilj održati povoljnu epidemiološku situaciju, te unaprijediti skrb za zaražene osobe i osobe u povećanom riziku za infekciju, sukladno globalnim ciljevima 95 % – 95 % – 95 %. Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a obuhvaća medicinske, javnozdravstvene i obrazovne mjere, mjere destigmatizacije oboljelih, uzimajući u obzir važnost suradnje različitih partnera, uključujući organizacije civilnog društva, kako bi se uspostavilo koordinirano i sinergističko djelovanje svih dijelova društva u suzbijanju i sprječavanju HIV-a/AIDS-a.
Testiranje i rano otkrivanje infekcije je važna preventivna mjera, kako za individualno liječenje, tako i za sprečavanje širenja infekcije odnosno smanjenje broja novooboljelih osoba. Liječenje koje se započne rano je uspješnije. U Hrvatskoj je na petnaestak lokacija dostupno dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV u zavodima za javno zdravstvo te u zajednici, kao nadogradnja zdravstvenom sustavu, gdje se osobe koje su u većem riziku zaraze HIV-om ili koje žele provjeriti HIV status mogu anonimno i besplatno testirati. Popis centara za dobrovoljno testiranje i savjetovanje možete pronaći ovdje ili u tražilici zdravstvenih usluga u aplikaciji Spolno zdravlje , čiji sadržaji su prošle godine prošireni i s edukativnom internetskom platformom – Volim zdravlje.
Liječenje oboljelih od HIV infekcije antiretrovirusnom terapijom, koja je od 1997. godine dostupna, je prema pokazateljima ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi uspješno, čime se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te doprinosi sprečavanju širenja infekcije HIV-om. No, još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 50 %) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije.
Važna poruka temeljena na medicinskim dokazima je Nemjerljivo=Nezarazno (N=N), koja znači da osobe koje žive s HIV-om i redovito uzimaju lijekove te imaju nemjerljivu razinu virusa ne mogu prenijeti HIV svojim seksualnim partnerima.
U današnje vrijeme je infekcija HIV-om postala kronična bolest s kojom je moguće živjeti, raditi i planirati budućnost zahvaljujući napretku medicinske znanosti, razvoju lijekova i društvenom pristupu oboljelima.
S obzirom na put prijenosa, dosadašnje iskustvo je pokazalo da je prevenciju infekcije HIV-om najbolje provoditi u kontekstu zaštite spolnog zdravlja odnosno objedinjujući prevenciju svih učestalih spolno prenosivih infekcija uz edukaciju o izbjegavanju rizičnih ponašanja i primjeni zaštitnih ponašanja.
Očuvanje zdravlja i prevencija bolesti započinje znanjem. No stečeno znanje treba primjenjivati i aktivno pristupiti zaštiti zdravlja.
Stoga je ove godine naglasak nacionalne kampanje na važnosti primjene znanja u zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja uz promociju brojnih “alata” i usluga koje pomažu u informiranju i stjecanju znanja te njegovoj primjeni odnosno prakticiranju protektivnog ponašanja i korištenju preventivnih usluga.
Javnozdravstvena kampanja „Volim zdravlje“ koja se provodi u sklopu istoimenog projekta koji financira Europski socijalni fond u središte stavlja primjenu znanja. Kampanjom se promoviraju edukativno informativni materijali i usluge koji pomažu u informiranju i stjecanju znanja o prevenciji infekcije HIV-om i drugih spolno prenosivih infekcija te zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja, a uključuju interaktivne alate poput kvizova, kalkulatora rizika, mogućnosti postavljanja pitanja stručnjacima te edukativne članke o cijepljenju, načinima zaštite, testiranju, liječenju, psihosocijalnoj podršci oboljelima i slično:
– Volim zdravlje – portal za edukaciju i informiranje zdravstvenih djelatnika, drugih stručnjaka kao i zainteresiranih laika (e-učenje / online tečajevi, stručni zdravstveni članci, promocija zdravlja i prevencija bolesti, savjetovališta i centri za testiranje, podrška oboljelima)
– BRUTALKA – enciklopedija o spolnom zdravlju koja na sveobuhvatan način obrađuje teme o zaštiti spolnog zdravlja za mlade i sadrži brutalno otvorene edukativne i stručne informacije o spolnom zdravlju
– SPOLNO ZDRAVLJE – mobilna aplikacija s interaktivnim alatima – kalkulator rizika, pitaj stručnjaka, tražilica zdravstvenih usluga i brojni edukativni i informativni sadržaji
– Centri za savjetovanje i testiranje – centri za anonimno i besplatno testiranje na HIV, hepatitis B i C, te neke spolno prenosive infekcije (sifilis, gonoreja, klamidijska infekcija) te savjetovanje o zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja uz pružanje pomoći kod upućivanja na daljnje pretrage i preglede, povezivanja sa sustavom skrbi i liječenja te pružanje psihosocijalne podrške.
Više informacija o kampanji povodom Svjetskog dana AIDS-a 2022 možete vidjeti ovdje
Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2020. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa
S obzirom na trend naglog porasta izdvajanja za zdravstvo u razvijenim zemljama tijekom posljednjih desetljeća, pojavila se potreba za praćenjem pokazatelja potrošnje u zdravstvu koji bi pružili uvid u strukturu te potrošnje i omogućili usporedbu između različitih zemalja. Kao odgovor na tu potrebu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) razvila je Sustav zdravstvenih računa (System of Health Accounts) – metodologiju prikazivanja financijskih zdravstvenih pokazatelja koja obuhvaća niz vrlo detaljnih i preciznih klasifikacija dionika i funkcija u zdravstvu čijim se kombiniranjem u tablicama i unosom pripadajućih izdataka dobiva pregled strukture zdravstvene potrošnje.
Tom metodologijom je započeto prikupljanje podataka za Hrvatsku – istraživanje, u sklopu kojega su prikupljeni financijski podaci za 2011. godinu, po prvi je put provedeno 2012. godine. Podaci za 2012. godinu prikupljeni su tijekom 2013. godine – u obama navedenima ciklusima korištena je metodologija Sustava zdravstvenih računa 1.0 (System of Health Accounts, Version 1.0). Prikupljanje podataka za 2013. godinu provedeno je tijekom 2014. godine i to po prvi put prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa 2011 (System of Health Accounts, Version 2011), a prema toj metodologiji prikupljani su i svi podaci za sljedeće godine, uključujući i podatke za 2020. godinu koji su prikupljeni tijekom 2021. godine. Kao izdaci za 2020. godinu, uračunati su izdaci za aktivnosti koje su izvršene tijekom te godine, bez obzira na vrijeme kada je ta aktivnost zaista i plaćena.
Izvješće možete pogledati i preuzeti putem sljedeće poveznice (PDF, 1.16 MB).
Europski centar za praćenje droga i ovisnost o drogama objavio Izvješće „Rekreacijska uporaba dušikovog oksida — sve veća zabrinutost za Europu”
U studenom 2022. godine Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) je objavio izvješće „Rekreacijska uporaba dušikovog oksida — sve veća zabrinutost za Europu”. Svrha predmetnog izvješća je ispitati trenutnu situaciju, rizike i reakcije na rekreacijsku upotrebu dušikovog oksida u Europi. Predmetno izvješće pruža najsuvremeniji pregled kemije, farmakologije i toksikologije dušikovog oksida. Namijenjeno je kreatorima politika i praktičarima.
Izvješće je strukturirano na sljedeći način:
Odjeljak 1 pruža sažetak trenutne situacije, utvrđenih rizika i odgovora.
Odjeljak 2 predstavlja tehnički pregled kemije, farmakologije, toksikologije, pojedinačnih rizika i zakonitih uporaba.
Odjeljak 3 pruža pregled epidemiologije i društvenih rizika. Osim toga, uključuje detaljne studije slučajeva iz Danske, Francuske, Irske, Litve, Nizozemske i Portugala. Također je navedena studija slučaja o situaciji u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je korištenje dušikovog oksida utvrđeno kod mladih ljudi tijekom dužeg razdoblja, a navedena iskustva, uključujući odgovor, mogu biti od pomoći u informiranju o odgovorima u drugim zemljama (iako UK više nije članica EMCDDA-e, nakon što je napustila EU 31. prosinca 2020.).
Izvješće je dostupno na poveznici kako slijedi:
Ključni zaključci predmetnog izvješća dostupni su na poveznici kako slijedi:
https://www.emcdda.europa.eu/spotlights/spotlight-recreational-use-nitrous-oxide-laughing-gas_en
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, viši stručni savjetnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. listopada 2022. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća
Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća obilježava se svake treće nedjelje u mjesecu studenom. Ovogodišnjim sloganom „Zapamti Podrži Djeluj“ (engl. „Remember Support Act“) nastoji se pružiti potpora za žrtve prometnih nesreća i njihovih obitelji te stavljanje naglaska na:
· Sjećanje na sve ljude koji su izgubili živote ili su teško ozlijeđeni u prometnim nesrećama
· Prepoznavanje važnosti hitnog medicinskog zbrinjavanja
· Bolju provedbu zakonskih odredbi u slučaju izazivanja prometne nesreće
· Davanje kvalitetnije podrške žrtvama prometnih nesreća i njihovim obiteljima
· Promicanje znanstveno-utemeljenih inicijativa za sprječavanje prometnih nesreća, odnosno smrti i ozljeda na cestama
Obilježavanjem ovoga dana želi se potaknuti društvo na odgovornije ponašanje u prometu i poštivanje i razvoj prometne kulture, a vladajuće na ulaganje u prometnu infrastrukturu i dobru legislativu kako bi se smanjio broj stradalih.
Svake godine milijuni ljudi nastradaju u prometnim nesrećama. Stoga je razdoblje od 2021. do 2023. godine proglašeno „Desetljećem akcije“ s ciljem smanjenja broja žrtava na cestama za 50%, a u kojem Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća ima važnu ulogu.
Ovogodišnjim Svjetskim danom sjećanja na žrtve prometnih nesreća nastoji se naglasiti važnost pravde, odnosno zakona koji reguliraju sigurnost na cestama te čitavog procesa istrage prometnih nesreća. Istrage i sve povezane pravne radnje trebaju se provoditi ozbiljno, pošteno i dosljedno, odnosno onako kako zaslužuju i priželjkuju žrtve prometnih nesreća koje su ozlijeđene ili imaju poginulog člana obitelji uslijed nečijeg kršenja zakona ili nemara.
U svijetu godišnje u prometnim nesrećama smrtno strada više od milijun ljudi, a upravo su prometne nesreće vodeći uzrok smrti u dobi od 5 do 29 godina.
U 2021. godini u prometnim nesrećama život su izgubile 343 osobe (stopa 8.8/100 000) (HZJZ, 2022).
Prema statističkom izvješću MUP-a, u 2021. godini evidentirane su 31.453 prometne nesreće, što je 20,6 % više odnosu na podatke za isto razdoblje prethodne godine (MUP, 2022).
Veliki se broj prometnih nesreća i ozljeda može spriječiti. Sudionici u prometu trebaju se pridržavati svih pravila sigurnosnog ponašanja u prometu kako bi se izbjegli neželjeni događaji. Od velike je važnosti primjena sigurnosnog pojasa, zaštitne kacige, pridržavanje propisane brzine, izbjegavanje konzumacije alkohola i droga te izbjegavanje korištenja mobilnih uređaja prilikom vožnje. U Hrvatskoj se od 1994. godine provodi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, a u tijeku je provedba programa za razdoblje od 2021. do 2030. godine o kojem više možete pronaći ovdje.
Izvori:
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2022/11/Bilten__Umrli-_2021-1.pdf
https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2022/Statisticki_pregled_2021_Web.pdf
Europski dan svjesnosti o antibioticima
Europski dan svjesnosti o antibioticima (18. studenoga) i Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW 18. do 24. studenoga) dio su europske i globalne kampanje koja se obilježava svake godine kako bi se poboljšala svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije i potaknula najbolja praksa među javnošću, dionicima „Jedno zdravlje“ i kreatorima politika, koji svi imaju ključnu ulogu u smanjenju daljnje pojave i širenja antimikrobne rezistencije
Tema 2022. godine je “Zajedno spriječimo antimikrobnu rezistenciju”. Pozivamo sve sektore da potiču savjesnu uporabu antimikrobnih lijekova i da ojačaju preventivne mjere koje se bave smanjenjem antimikrobne rezistencije, radeći zajedno kroz pristup: One Health -_Jedno zdravlje kao sveobuhvatni pristup zdravlju čovjeka, životinja i okoliša.
U Hrvatskoj, ove sektore i razne struke unutar tih sektora povezuje Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA), pri Ministarstvu zdravstva RH koje koordinira sve aktivnosti vezane uz kontrolu širenja rezistencije na antibiotike u Hrvatskoj i koje surađuje s istovjetnim tijelima u drugim europskim zemljama. Podaci o rezistenciji na nacionalnoj razini koriste za prilagodbu međunarodnih smjernica za liječenje izvanbolničkih infekcija.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz dva Europska Projekta EU JAMRAI I ( 2017-2021) i II (2022-) sudjeluje u implementaciji racionalne uporabe antimikrobnih lijekova putem edukacija i informiranja građana, suradnje i implementacije programa racionalizacije uporabe antibiotika na svim razinama zdravstvene zaštite.
Što je antimikrobna rezistencija?
Antimikrobna rezistencija (AMR) javlja se kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju na lijekove učinkovito. AMR otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, nastanka teške bolesti i smrti. Pojavu i širenje AMR-a ubrzali su:
1. neodgovarajuća uporaba antimikrobnih lijekova kod ljudi, životinja i biljaka;
2. neadekvatne sanitarne, higijenske, biosigurnosne i mjere prevencije i kontrole infekcija u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije osobe,
3. sustavi uzgoja i proizvodnje hrane;
4. nedostatak ravnopravnog pristupa antimikrobnim lijekovima, cjepivima osigurane kvalitete.
5. boravak u zemljama sa visokom prevalencijom antimikrobne rezistencije mogu se vratiti u domovinu kolonizirani bakterijama otpornim na više lijekova.
Iz svega navedenog vidimo kako je otpornost na antibiotike sve ozbiljniji javnozdravstveni problem u Europi. Dok broj infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike raste, broj novih antibiotika ne obećava, što predstavlja negativnu perspektivu dostupnosti učinkovitog liječenja antibioticima u budućnosti.
Prema provedenim istraživanjima procijenjeno je oko 1,27 milijuna smrti u 2019. godini nastalih uslijed antimikrobne rezistencije kod bakterija. Šest vodećih uzročnika smrti povezanih s antimikrobnom rezistencijom su višestruko otporne bakterije: Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Streptococcus pneumoniae, Acinetobacter baumannii i Pseudomonas aeruginosa.
Podaci iz Europske mreže za nadzor antimikrobne rezistencije (EARS-Net) pokazuju da postoji gradijent sjever-jug, s niskom stopom rezistencije u skandinavskim zemljama i Nizozemskoj koji općenito manje koriste antibiotike, i u južnoj Europi s višom stopom rezistencije koji koriste više antibiotika.
AMR je opisan kao tiha pandemija. To rezultira milijunima suvišnih smrti i povećanja troškova zdravstvene skrbi, gubitka života životinja, koji se reflektira na smanjenje proizvodnje hrane.
Svjetska banka je procijenila da bi globalno gospodarstvo do 2050.godine moglo izgubiti gotovo 4% godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) ako se AMR ne riješi, pri čemu su gubitci još veći u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Ova situacija mogla bi gurnuti do 28 milijuna ljudi, većinom u zemljama u razvoju, u siromaštvo do 2050. uglavnom kroz učinke AMR-a na ekonomsku produktivnost, stočarsku proizvodnju i troškove zdravstvene zaštite.
Bakterije otporne na antibiotike predstavljaju opasnost za sve nas jer uzrokuju infekcije koje je teško liječiti. Uzimamo li antibiotike često i nepravilno, pridonosimo povećanju broja bakterija otpornih na antibiotike, što je jedan od najhitnijih zdravstvenih problema u svijetu.
Što možemo učiniti kao pojedinci, a što kao zajednica?
Edukacija građana je bitan čimbenik u racionalizaciji potrošnje antibiotika s obzirom da su mnogi građani skloni samoinicijativnom uzimanju antibiotika. Građani pri tome nisu svjesni koliku štetu nanose umanjujući djelotvornost antibiotika u indikacijama kada su zbilja potrebni. Europska Unija apelira na sve zemlje članice da provode intenzivnu javnu kampanju za racionalizacijom uporabe antibiotika te se tome priključila i Hrvatska.
Oko 90% antibiotika se troši izvan bolnica s tim da se oko 75% antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima i davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, ali potiče razvoj mutanti otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš – te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u određenom trenutku mogu uzrokovati infekciju.
- Glavna odgovornost kreće od nas samih, a onda i od zajednice na svim razinama koja daje smjernice ponašanja u racionalnom i ispravnom korištenju antimikrobnih lijekova u humanom , animalnom i biljnom sektoru.
- Samoliječenje antibioticima nije odgovorna primjena antibiotika.
- Redovito perite svoje ruke i ruke svoje djece, na primjer nakon kihanja ili kašljanja prije dodirivanja drugih stvari ili ljudi.
- Ne uzimajte antibiotike bez prethodne konzultacije s liječnikom koristeći zaostale antibiotike od prijašnjih tretmana ili ih nabavljate u ljekarni bez recept.
- Ako u nekom trenutku vama, vašoj djeci ili drugim članovima obitelji zatrebaju antibiotici, oni možda više neće djelovati.
- Pogrešna ili nepravilna uporaba antibiotika može uzrokovati da bakterije postanu otporne na buduće liječenje infekcija.
Zapamtite: Antibiotici neće djelovati u slučaju prehlade ili gripe.
Prije uzimanja antibiotika uvijek potražite savjet liječnika.
Dodatne informacije o osviještenosti o antibioticima
dostupne su na: http://antibiotic.ecdc.europa.eu
Izvori:
Antimicrobial Resistance Collaborators. (2022). Global burden of bacterial antimicrobial resistance in 2019: a systematic analysis. The Lancet; 399(10325):P629-655.
Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti
Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) obilježava se već dvadeset godina, u 50 zemalja svijeta, treću srijedu u studenom. Obilježavanje je pokrenula Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (Global Iniative for Chronic Obstructive Lung Disease, GOLD) sa željom podizanja svijest javnosti o ovoj čestoj i teškoj bolesti. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana kronične opstruktivne plućne bolesti je „Tvoja pluća za život“ (engl. “Your lungs for life”), a ima za cilj istaknuti važnost održavanja zdravlja pluća kroz cijeli život. Kampanja se fokusira na čimbenike koji doprinose razvoju kronične plućne bolesti, od djetinjstva do odrasle dobi te na sve što kao pojedinci možemo učiniti za zaštitu zdravlja pluća i zaštitu posebno ranjivih skupina .
KOPB ostaje i dalje jedan od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u cijelom svijetu – i zato je sada najvažnije vrijeme za usredotočiti se na zdravlje pluća!
Što trebamo znati o KOPB-u?
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) česta je, progresivna bolest koja se može spriječiti i liječiti, a obilježava je trajno smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve.
Najčešći uzrok KOPB-a je dugotrajno aktivno ili pasivno izlaganje duhanskom dimu. Prvi znakovi bolesti najčešće se javljaju kod pušača starijih od 40 godina. Češće obolijevaju muškarci, no razlika se smanjuje zbog porasta broja pušača među ženama. Do razvoja KOPB-a može doći i zbog izloženosti štetnim plinovima i česticama (prašini, kemikalijama, zagađenom zraku u kući zbog sagorijevanja bioloških materijala za potrebe grijanja) u kombinaciji s genetskom predispozicijom te preosjetljivošću dišnih puteva. U manjeg broja oboljelih uzrok je manjak enzima koji je odgovoran za elastičnost pluća. Dugotrajna astma također povećava rizik za nastanak KOPB-a.
Simptomi KOPB-a
Simptomi KOPB-a najčešće su kašalj, zaduha i iskašljavanje. Kašalj se u početku bolesti javlja samo ujutro, no kako bolest napreduje javlja se tijekom cijelog dana, a kasnije i noći. Kod dijela bolesnika bolest se razvija i bez kašlja. Zaduha (osjećaj nedostatka zraka) postepeno napreduje. Prvo se javlja prilikom napora, a kasnije, u težim stadijima bolesti i prilikom obavljanja najjednostavnijih aktivnosti (održavanje osobne higijene, oblačenje, priprema hrane) pa čak i u mirovanju. Mogu se pojaviti i brojni drugi simptomi poput piskanja u prsima i osjećaja umora. Oboljeli su podložni čestim upalama pluća koje dodatno otežavaju disanje i čest su razlog hospitalizacije.
Za KOPB su karakteristična razdoblja pogoršanja koja se javljaju u različitim vremenskim razmacima, izrazito pogoršavaju plućnu funkciju i uzrokuju znatnije smanjenje kvalitete života. Iako počinje u plućima, KOPB s vremenom prelazi u sistemsku bolest u kojoj su zahvaćeni i drugi organi.
Postavljanje dijagnoze i liječenje
Budući da se tegobe najčešće postepeno razvijaju, dijagnoza KOPB-a se u velikog broja bolesnika ne postavlja pravovremeno, čime se gubi dragocjeno vrijeme za učinkovitije liječenje. Bolesnici se s vremenom navikavaju na kašalj i smanjenu toleranciju napora te traže liječničku pomoć kad je bolest već uznapredovala.
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, fizikalnog pregleda i testova plućne funkcije. Glavni dijagnostički kriterij za postavljanje dijagnoze temelji se na nalazima spirometrije. Spirometrija je bezbolna pretraga kojom se mjeri plućna funkcija, odnosno plućni volumen i brzina protoka zraka kroz dišne putove. Test se izvodi u sjedećem položaju. Osoba treba sav zrak koji ima u plućima nakon dubokog udisaja ispuhati u aparat najvećom brzinom. Najvažniji dijagnostički parametri u spirometriji su FEV1 (volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi nakon dubokog udaha) i FVC (forsirani vitalni kapacitet, tj. ukupni volumen izdahnutog zraka maksimalnom snagom). Smanjeni omjer FEV1 i FVC pokazatelj je smanjene prohodnosti dišnog sustava (opstrukcije).
Liječenje ovisi o težini kliničke slike, a cilj je ublažiti znakove bolesti, smanjiti broj epizoda pogoršanja i poboljšati kvalitetu života. Treba naglasiti važnost prestanka pušenja jer se tako smanjuje napredovanje bolesti.
Za osobe oboljele od KOPB-a važno je cijepljenje protiv upale pluća (pneumokoka), gripe i COVID-19, redovite kontrole kod liječnika te ispravno uzimanje propisanih lijekova.
Procjenjuje se da u svijetu od KOPB-a umire više od 3 milijuna ljudi godišnje.
Prevencija KOPB-a
Najbolji način prevencije KOPB-a je nepušenje i neizlaganje duhanskom dimu. Većina slučajeva KOPB–a može biti spriječena ukoliko se zaustavi izloženost duhanskom dimu.
Osim toga, za održavanje zdravlja pluća važno je ne izlagati se onečišćenom zraku, štetnim tvarima na radnom mjestu, ali i biti tjelesno aktivan svakodnevno.
Prestanak pušenja je najbolje što možete učiniti za svoje zdravlje, zdravlje svojih pluća i svojih bližnjih!
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Klinikom za plućne bolesti Jordanovac izradio je edukativni letak na temu KOPB-a koji možete preuzeti ovdje.