Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kad su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, pa do kraja 2025. godine zabilježeno je ukupno 2320 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 679 oboljelo od AIDS-a. U istom razdoblju 286 osoba umrlo je od AIDS-a (415 osoba od HIV-a/AIDS-a).
U 2025. godini evidentirano je 110 osoba s dijagnosticiranom HIV infekcijom, od čega 26 novooboljelih osoba od AIDS-a, dok je od posljedica AIDS-a preminulo 10 osoba.
Stopa novih dijagnoza infekcije HIV-om u 2024. godini bila je 2,4 na 100 000 stanovnika. U posljednjih pet godina prosječan broj godišnjih novodijagnosticiranih slučajeva HIV-a/AIDS-a bio je 98 (raspon 79-113), što stopom od oko 2,4 na 100.000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije (5,3/100.000 je bio prosjek za zemlje EU/EEA u 2024. godini).
Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj se zadržala na niskoj razini, s blagim trendom porasta novodijagnosticiranih osoba do 2015. godine (kada je zabilježen najveći broj novih prijava HIV/AIDS-a – 117), a od 2015. godine bilježimo pad broja osoba s novodijagnosticiranom infekcijom HIV-om sve do 2022. godine. Blagi trend porasta novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om u razdoblju od 2003. do 2015. godine dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije povećanom dostupnošću testiranja (u zdravstvenim ustanovama i zajednici).
Porast broja zabilježenih novih dijagnoza infekcije HIV-om u 2022. godini (113) u odnosu na 2021. (79) i 2020. (75) objašnjava se uključivanjem u skrb u hrvatski zdravstveni sustav osoba koje su već ranije imale postavljenu dijagnozu infekcije HIV-om, odnosno osoba koje su dijagnosticirane izvan Hrvatske. Udio takvih slučajeva posljednjih godina iznosi oko 30 do 40 % ukupnog godišnjeg broja novih dijagnoza HIV infekcije (u 2025. godini 35,5 % osoba s novom dijagnozom bilo je ranije HIV-pozitivno i dijagnosticirano u inozemstvu). Prema izvještaju Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), slična situacija sa značajnim udjelom osoba s prethodno poznatim HIV pozitivnim statusom i s dijagnozom postavljenom izvan zemlje izvještavanja bilježi se i u državama članicama EU/EEA.
Kad se od godišnjeg broja novih slučajeva infekcije HIV-om oduzme broj osoba koje su ranije znale svoj HIV status i ušle iz drugih zemalja u skrb u Hrvatskoj, od 2018. godine se bilježi blagi pad broja godišnjih prijava novih infekcija HIV-om, zahvaljujući preventivnim mjerama koje se kontinuirano i sustavno provode, a od 2018. godine, uključujući i program predekspozicijske profilakse (PrEP) za osobe u velikom riziku za zarazu.
U 2025. godini 44 % čine osobe s prethodno poznatom dijagnozom u odnosu na ukupan broj za 2025. (Slika 3).
Broj oboljelih od AIDS-a ima stabilan trend niske pojavnosti, zahvaljujući dostupnosti antiretrovirusne terapije koja, ako je uspješno provedena, omogućuje da osobe koje žive s HIV-om imaju gotovo jednako očekivano trajanje života kao i osobe koje nisu zaražene HIV-om. Broj umrlih od HIV/AIDS-a u 2025. godini jednak je broju umrlih u 2024. godini – 16 osoba. Kad je riječ o broju umrlih od AIDS-a, tijekom 2025. godine evidentirano je 10 preminulih osoba, dok je u 2024. godini zabilježeno 5 smrtnih slučajeva. (Slike 1 i 2).
Slika 1. Broj osoba s novodijagnosticiranom infekcijom HIV-om, oboljelih od AIDS-a i umrlih od AIDS-a u Hrvatskoj po godinama, 1985.–2025.
Slika 2. Broj dijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om (uključujući AIDS) u Hrvatskoj po godinama, 2010.–2025.
Slika 3. Usporedba podataka s uključenim i isključenim prethodno dijagnosticiranim HIV-pozitivnim slučajevima, 2018.–2025.
Slika 4. Dobna raspodjela dijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om u Hrvatskoj, 1985.–2025. (N = 2320)
Put prijenosa
Od ukupno 2320 zabilježenih slučajeva HIV-a/AIDS-a za koje postoji podatak o putu prijenosa, raspodjela prema vjerojatnom putu prijenosa pokazuje da se velika većina oboljelih zarazila nezaštićenim spolnim odnosom (90 %). Najčešći prijavljeni put prijenosa je spolni odnos između muškaraca ili biseksualni kontakt (58 % u 2025., kumulativno 70 %), dok je drugi najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca (32 % u 2025., kumulativno 20 %). Udio zaraženih putem injektiranja droga je 4 %. Vertikalni prijenos (sa zaražene majke na dijete) čini 1 % od ukupnog broja zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om.
Među slučajevima zabilježenima u 2025. godini, bilo je 89 muškaraca (81 %) i 21 žena (19 %). Od 110 slučajeva HIV/AIDS-a u 2025. godini, kod 64 osobe (58 %) je vjerojatni put prijenosa bio spolni odnos među muškarcima (u 2024: 66.3 %), kod 35 osoba (32 %) spolni odnos između muškarca i žene (u 2024: 20,7 %). Kod jedne osobe (1 %) kao vjerojatan put prijenosa označen je prijenos s majke na dijete (radi se o odrasloj osobi koja otprije zna svoj HIV status, liječila se izvan Hrvatske i koja je ove godine ušla u hrvatski zdravstveni sustav skrbi i liječenja), dok je kod 1 osobe (1 %) taj put označen kao primatelj zaražene transfuzije/krvnih preparata (oboljela osoba otprije zna za HIV status, za prijenos navodi primanje krvi u afričkoj zemlji, te je ove godine ušla u hrvatski sustav skrbi i liječenja). Nadalje, kod 7 osoba (6 % ) put prijenosa ostaje nepoznat.
U analizi kumulativnih podataka za razdoblje 1985.–2025., za slučajeve za koje imamo podatak o županije boravišta oboljelog, najveću stopu oboljelih od HIV infekcije bilježi Grad Zagreb (110,02 na 100.000 stanovnika), dok najmanju stopu bilježi Krapinsko-zagorska županija (14,08 na 100.000 stanovnika). Najčešće prijavljivani put prijenosa bio je MSM u svim županijama.
Slika 5. Raspodjela osoba zaraženih HIV-om u Hrvatskoj prema vjerojatnom putu prijenosa, 1985.–2025.
Liječenje
Liječenje zaraze HIV-om antiretrovirusnom terapijom, koja je od 1998. godine dostupna i besplatna za pacijente, u Hrvatskoj je prema pokazateljima ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi dobro i uspješno, čime se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te doprinosi sprječavanju širenja HIV infekcije.
Prema podacima Klinke za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva, u 2025. godini 1624 osobe koje žive s HIV-om bile su uključene u skrb (2024.: 1549), od kojih je 111 bilo po prvi puta uključeno u sustav liječenja u Hrvatskoj (2024.: 93). Od tih 111 novouključenih u skrb, 48 osoba već je ranije znalo da ima HIV. Novodijagnosticirane su 63 osobe. Antiretrovirusne lijekove uzimalo je 1606 osoba (2024.: 1540).
Od 1624 osoba u skrbi, muškog spola bilo je 1441 (88,7 %). Manje od 1000 kopija HIV1-RNA imalo je 1390 (98,7 %) od 1408 osoba na terapiji kojima je određena viremija. Tijekom 2025. godine u 12,3 % osoba koje su uzimale antiretrovirusne lijekove nije određena HIV1-RNA. Još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om otkrije u kasnom stadiju kada je broj limfocita CD4 manji od 200/mm3 ili je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a (49 %). Medijan broja limfocita CD4 pri uključenju u skrb novodijagnosticiranih osoba bio je 244 u mikrolitru krvi.
Prevalencija
Hrvatska je zemlja niske prevalencije infekcije HIV-om: manje od 0,1 % stanovnika ima protutijela na HIV (seroprevalencija protutijela na HIV kod osoba koje prvi put dobrovoljno doniraju krv u Hrvatskoj je u razdoblju 1998.–2013. godine iznosila od 0,00 do 0,014 %, HZTM). Neke skupine stanovništva imaju znatno višu prevalenciju HIV protutijela: muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, osobe koje koriste droge injektiranjem te osobe koje često mijenjaju partnere. Procjene prevalencije HIV infekcije prema podacima seroepidemioloških istraživanja među MSM iznose između 2,8 % i 4,5 %.
Testiranja na HIV: izvještaj laboratorija o testiranjima na HIV
Praćenje proširenosti HIV infekcije među stanovništvom putem godišnjih izvještaja laboratorija u Hrvatskoj (zbirni, anonimni, bez isključivanja eventualnih duplikata, uključujući i pacijente koji su od prije poznati kao pozitivni na HIV) provodi se i na temelju izvještaja o obavljenim testiranjima na HIV, pokazuje niske opće postotke uzoraka pozitivnih na HIV (podaci iz 30-ak laboratorija, uključujući i testiranja brzim testovima u zajednici). Prema pristiglim podacima laboratorija koji su poslali izvješća u 2024. godini testirano je ukupno 234183 uzoraka krvi, od čega je zabilježeno 148 pozitivnih/reaktivnih nalaza na HIV (prema metodologiji prikupljanja podataka može sadržavati uzorke od osobe koja se više puta testirala). Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, među ukupno testiranim dozama krvi svih dobrovoljnih davatelja krvi (201895) u 2024. godini, učestalost potvrđenih pozitivnih uzoraka je i dalje niska, bez značajnih promjena u trendu u odnosu na prethodne godine.
Centri za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV-Izvještaj rada-2025
Centri za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV-Izvještaj rada-2023 i 2024
Centri-za-anonimno-i-besplatno-savjetovanje-na-HIV-Savjetovalista-za-HIV-Izvjestaj-rada-2022
Centri za anonimno i besplatno savjetovanje na HIV-Savjetovališta za HIV-Izvjestaj rada-2021
Centri za anonimno i besplatno savjetovanje na HIV-Savjetovališta za HIV- Izvjestaj rada-2020
Centri za anonimno i besplatno savjetovanje na HIV-Savjetovališta za HIV- Izvjestaj rada-2019.
Centri za anonimno i besplatno savjetovanje na HIV-Savjetovališta za HIV- Izvjestaj rada-2018
Centri za anonimno i besplatno savjetovanje na HIV-Savjetovališta za HIV- Izvjestaj rada-2017
Centri za anonimno i besplatno savjetovanje na HIV-Savjetovališta za HIV- Izvjestaj rada-2016
Centri za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV-Izvjestaj rada- 2015
Strategija prevencije i prijedlozi za intervenciju
Iako se Hrvatska svrstava među zemlje niske učestalosti HIV infekcije (godišnje oko dvije novooboljele osobe od zaraze HIV-om na 100.000 stanovnika), infekcija HIV-om i AIDS i dalje predstavljaju značajan javnozdravstveni izazov. U Hrvatskoj se HIV/AIDS tijekom 34 godine od pojave prvih slučajeva (1985.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, zahvaljujući kontinuiranoj i sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije, dijagnostike i liječenja, od nadzora nad pripravcima iz ljudske krvi do zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja, koje se kod nas provode još od vremena prije pojave prvih slučajeva, tj. od 1983. godine u djelatnosti prikupljanja krvi, odnosno 1988. godine u svim djelatnostima zdravstvene zaštite (program mjera zdravstvene zaštite protiv AIDS-a), a koje su sastavnice današnjeg Nacionalnog programa za prevenciju HIV-a/AIDS-a. Sadašnji epidemiološki podaci pokazuju stagnaciju ili blago smanjivanje pojavnosti infekcije HIV-om. Liječenje oboljelih ima dobre pokazatelje, no problem je što se još uvijek razmjerno velik udio infekcija otkrije kasno.
Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV-a/AIDS-a
Prvi program suzbijanja i sprječavanja AIDS-a koji je predstavljao rani javnozdravstveni okvir izrađen je 1986. godine. Prvi nacionalni program pod nazivom Program zdravstvene zaštite od HIV/AIDS-a u Republici Hrvatskoj donesen je 1993. godine, te se redovito revidirao i nadopunjavao sukladno suvremenim znanstvenim i javnozdravstvenim spoznajama. U 2016. godini Nacionalno povjerenstvo za prevenciju HIV infekcije i AIDS-a revidiralo je Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV-a/AIDS-a za razdoblje 2011.–2015., a 2017. je usvojen Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV-a/AIDS-a za razdoblje 2017.-2021.
Ciljevi programa mjera suzbijanja i sprječavanja HIV infekcije i AIDS-a su:
- Sprječavanje širenja HIV infekcije u Hrvatskoj
- Osiguranje adekvatne zdravstvene zaštite i skrbi za oboljele od HIV/AIDS-a
- Promicanje zdravlja i smanjenje rizičnih ponašanja u općoj populaciji i ključnim populacijama: muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima, osobama koje koriste droge injektiranjem, osobama koje imaju veći broj spolnih partnera te osobama koje naplaćuju seksualne usluge.
Mjere sprječavanja i suzbijanja HIV-a/AIDS-a te ostalih krvlju i spolno prenosivih bolesti
Mjere sprječavanja i suzbijanja HIV-a/AIDS-a te ostalih krvlju i spolno prenosivih bolesti provode se prema Hrvatskom nacionalnom programu prevencije HIV-a/AIDS-a i Programu mjera zdravstvene zaštite u kojem zajedničkim radom sudjeluju zdravstvene službe, mnogobrojni stručnjaci izvan zdravstva, kao i nevladine udruge. U okviru mjera prevencije HIV-a/AIDS-a prikupljaju se podaci o broju oboljelih i umrlih od HIV-a/AIDS-a, analizira epidemiološka situacija u zemlji, provodi nadzor nad krvlju, imunobiološkim lijekovima i bolničkim infekcijama, dijagnosticiranje i liječenje oboljelih te edukacija i podizanje svjesnosti čitavog stanovništva, posebice mladih i skupina izloženih povećanom riziku infekcije HIV-om. Važan temelj svih mjera prevencije su edukacija i informiranje, usvajanje odgovornog ponašanja (odgovorno spolno ponašanje, nekorištenje droga i drugih psihoaktivnih sredstava, uporaba sterilnog pribora za injektiranje droga i dr.) i rano otkrivanje HIV infekcije. Centri za dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV su, kao mjesta primarne i sekundarne prevencije HIV infekcije, važan dio javnozdravstvene zaštite (edukacija o odgovornom spolnom ponašanju, individualni plan smanjenja rizika, testiranje na HIV koje omogućuje rano otkrivanje i uspješnije liječenje, čime se sprječava ili smanjuje razvoj komplikacija bolesti i poboljšava životna prognoza zaražene osobe te sprječava prijenos infekcije na druge ljude) i jedan od ciljeva Nacionalnog programa za prevenciju HIV/AIDS-a. Sve aktivnosti i mjere provode se s ciljem održavanja ove relativno povoljne epidemiološke situacije, smanjenja broja novooboljelih od HIV-a/AIDS-a u budućnosti te unapređenja skrbi za zaražene osobe i osobe izložene povećanom riziku infekcije.
Testiranje i rano otkrivanje infekcije važna je preventivna mjera, kako za individualno liječenje, koje je, ako se započne ranije, uspješnije, tako i za sprječavanje širenja infekcije, odnosno smanjenje broja novooboljelih osoba.
Centri za dobrovoljno, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV (CST)
U Hrvatskoj je na petnaestak lokacija dostupno dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV, hepatitis B i C te određene spolno prenosive infekcije u CST centrima koji djeluju u zdravstvenim ustanovama (županijskim zavodima za javno zdravstvo, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević”) te u zajednici, u suradnji s organizacijama civilnog društva. Osobe izložene većem riziku zaraze HIV-om ili one koje žele provjeriti svoj HIV status mogu se tamo anonimno i besplatno testirati.
Centri za izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje
S ciljem pružanja mjera prevencije, liječenja i smanjenja šteta za osobe koje injektiraju droge, važnu ulogu imaju centri za izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje, dostupni na dvadesetak lokacija u županijskim zavodima za javno zdravstvo te organizacije civilnog društva koje sudjeluju u provedbi programa smanjenja šteta među populacijom korisnika droga.
Predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije (PrEP)
Predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije (PrEP) provodi se od rujna 2018. godine u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu za osobe koje su u većem riziku od zaraze HIV-om. Nakon Zagreba otvorene su PrEP ambulante i u Splitu u kolovozu 2023. godine te u Rijeci u travnju 2024. godine, koje rade s nešto manjim kapacitetom. PrEP je namijenjen prvenstveno muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima, koji su do sada bili praktički isključivi korisnici, osim par rijetkih izuzetaka. U prvoj godini provedbe 140 osoba je uzimalo PrEP. Do kraja 2025. godine je u Republici Hrvatskoj ukupno više od 1200 osoba posjetilo PrEP ambulantu i većina je započela PrEP. Tijekom 2025. godine je više od 200 osoba započelo prvi puta PrEP, a ukupno je oko 800 osoba službeno uzimalo PrEP te godine.
Potrebno je nastaviti provoditi sve dosadašnje mjere suzbijanja i sprječavanja infekcije HIV-om, te pojačati i poboljšati ciljane mjere prevencije usmjerene prema skupinama populacija koje su izložene većem riziku zaraze HIV-om, primarno populaciji muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima.
Iako je rano donositi zaključke, u posljednje tri godine primjećujemo lagani trend porasta broja osoba uključenih u sustav skrbi (na liječenju od HIV/AIDS-a). Priljev prethodno pozitivnih osoba u sustav skrbi u Republici Hrvatskoj u značajnoj se mjeri (oko 30 %) može pripisati stranim državljanima koji su od prije HIV-pozitivni i uključeni su u liječenje. Također, primjećujemo i diskretnu promjenu u trendu puta prijenosa zaraze (porast heteroseksualnog puta prijenosa uz istodobno smanjenje MSM puta prijenosa). Nastavak daljnjeg sveobuhvatnog praćenja HIV infekcija neophodna je mjera u detektiranju eventualnih promjena karakteristika epidemije u Hrvatskoj i uvođenju pravovremene odgovarajuće intervencije.
Mjere koje bi mogle doprinijeti daljnjem smanjenju pojavnosti HIV-a/AIDS-a u Hrvatskoj su povećanje dostupnosti i organizacijsko pojednostavljenje postupka testiranja na HIV u ambulantama za spolno prenosive infekcije (SPI), posebice za muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima, povećanje dostupnosti i broja testiranja na HIV i SPI u zajednici, proširenje korištenja PrEP-a, te podizanje svijesti zdravstvenih radnika o važnosti testiranja osoba koje su u većem riziku od zaraze.
Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj 2024
Epidemiologija_HIV_infekcije_i AIDS-a_u_Hrvatskoj_2023 (PDF, 569.2 KB)
Epidemiologija_HIV_infekcije_i AIDS-a_u_Hrvatskoj_2022
Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj 2021
Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj 2020 (PDF, 320.8 KB)
Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj 2019 (PDF, 203.7 KB)
Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj 2018 (PDF, 243.7 KB)
Epidemiologija-HIV-AIDS-RH-2016
Epidemiologija HIV-a u Hrvatskoj2018 (PDF, 883.7 KB)
Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj od 1985. do 2015
Izvjestaj-HIV-Hrvatska-web-2016 (PDF, 224.2 KB)
EpidemiologijaHIV-AIDS-RH-2017 (PDF, 329 KB)