Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Izvješće Euro-Peristat o perinatalnom zdravlju u Europi 2015. – 2019. godine

Temeljem podataka iz baze poroda Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Hrvatska je po drugi put sudjelovala u izradi Izvješća o perinatalnom zdravlju u europskim zemljama mreže Euro-Peristat.

Izvješće European Perinatal Health Report 2015 – 2019 dostupno je putem sljedeće poveznice: EPHR 2019.

Poboljšanje perinatalne zaštite, stvaranje uvjeta sigurnog majčinstva i smanjenje perinatalne i dojenačke smrtnosti su na globalnoj i nacionalnim razinama među osnovnim ciljevima zdravstvene zaštite većine zemalja. U svrhu izjednačavanja kriterija praćenja zdravlja majki i novorođenčadi u Europi te uspostave europskog perinatalnog informacijskog sustava, pokrenut je 1999. godine projekt Euro-Peristat, u okviru programa praćenja zdravlja u Europskoj uniji (EU’s Health Monitoring Programme). Koordinator projekta Euro-Peristat je francuski Nacionalni institut za javno zdravstvo i medicinska istraživanja (INSERM). Hrvatska je prvi put uključena u ‘European Perinatal Health Report’ (EPHR) 2015. godine čime su omogućene usporedbe s drugim europskim zemljama temeljem ujednačenih kriterija praćenja. U radu Euro-Peristata sudjeluju predstavnici 27 država članica Europske unije (EU), Islanda, Norveške, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva (UK).

Novi EPHR je objavljen 15. studenog 2022. godine na mrežnim stranicama Euro-Peristata i uključuje podatke o 9 od ukupno 10 ključnih pokazatelja perinatalnog zdravlja za razdoblje 2015. – 2019. godine. Za razliku od prethodnih izvješća nisu uključene usporedbe maternalne smrtnosti jer su u europskim zemljama rijedak nepovoljan događaj koji nije moguće uspoređivati u kratkom vremenskom razdoblju. Perinatalni ishodi za pandemijsku 2020. i 2021. godinu će biti predstavljeni u novim izvješćima Euro-Peristat u 2023. godini.

Za svaku zemlju su prikazani pokazatelji za 2015. i 2019. godinu te promjene u kretanju za cjelokupno razdoblje 2015. – 2019. godine za sljedeće ključne pokazatelje:

stope mrtvorođenja u gestacijskoj dobi ≥ 24 navršena tjedna trudnoće i ≥ 28 navršenih tjedana trudnoće
stope novorođenačke smrtnosti u dobi 0 – 6 i 7 – 27 navršenih dana života kod djece gestacijske dobi ≥ 22 navršena tjedna trudnoće i ≥ 24 navršena tjedna trudnoće te po 500-gramskim težinskim podskupinama
stope dojenačke smrtnosti kod djece gestacijske dobi ≥ 22 navršena tjedna trudnoće i ≥ 24 navršena tjedna trudnoće te po 500-gramskim težinskim podskupinama
udio živorođenih niske porodne težine ˂ 1.500 g i 1500 – 2499 g te živorođenih težine ≥ 4.500 g
udio živorođenih kratkog trajanja trudnoće 22 – 31 navršenog tjedna i 32 – 36 navršenih tjedana te raspodjela udjela živorođenih prema gestacijskim podskupinama (22 – 36 tj., 37 – 38 tj., 39 – 41 tj., ≥ 42 tj.)
udio prijevremeno rođenih iz jednoplodnih i višeplodnih poroda i udio višeplodnih poroda
udio poroda prema dobi majki (˂ 20 g., 20 – 24 g., 25 – 34 g., 35 – 39 g., ≥ 40 g.)
rodilje prema prethodnim porodima (prvorotke, višerotke)
porodi prema načinu dovršetka (vaginalni, asisitirani vaginalni i carski rez)

Pokazatelji fetalne, novorođenačke i dojenačke smrtnosti

Kriterij Euro-Peristata za prikupljanje podataka o rođenima je gestacijska dob ≥ 22 navršena tjedna trudnoće i/ili porodna težina ≥ 500 grama. Budući da neke zemlje u zdravstvenu statistiku ne uključuju podatke o rođenima ispod 24 navršena tjedna trudnoće, za EPHR su u svrhu vjerodostojnih usporedbi korišteni podaci o rođenima i mrtvorođenima gestacijske dobi ≥ 24 navršena tjedna trudnoće, a za umrlu novorođenčad i dojenčad gestacijske dobi ≥ 22 navršena tjedna trudnoće. Hrvatska prikuplja podatke o rođenima prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodnog udruženja ginekologa i porodničara (FIGO), a to su gestacijska dob ≥22 navršena tjedna trudnoće ili porodna težina ≥ 500 g za nacionalne svrhe te gestacijska dob ≥ 28 navršenih tjedana trudnoće ili porodna težina ≥ 1.000 g za globalne međunarodne usporedbe.

Stopa fetalne smrtnosti za Hrvatsku u 2019. godini je iznosila 4,0/1.000 ukupno rođenih gestacijske dobi ≥ 24 tjedna trudnoće (u 2015. godini 4,2‰), a prema kriteriju za međunarodne usporedbe za rođene gestacijske dobi ≥ 28 tjedana trudnoće je fetalna smrtnost iznosila 3,2‰, isto kao i 2015. godine – slika C1.1.

Figure C1.1: Stillbirths rates at or after 24 and 28 weeks of gestation per 1000 stillbirths and live births in Europe in 2019

Ukupna stopa novorođenačke smrtnosti (0 – 27 navršenih dana) je u 2019. godini u Hrvatskoj iznosila 3,0/1.000 živorođenih (u 2015.godini 3,2 ‰) od čega je rana novorođenačka smrtnost (0 – 6 navršenih dana) iznosila 2,2‰ ( u 2015. godini 2,3‰), a kasna novorođenačka smrtnost (7 – 27 navršenih dana) je iznosila 0,7‰ ( u 2015. godini 0,9‰) – slika C2.1.

Figure C2.1: Early and late neonatal mortality rates at or after 22 weeks of gestation per 1000 live births in Europe in 2019

Dojenačka smrtnost među rođenima u 2019. godini (kohorta) je iznosila 3,8‰ (u 2015. godini 3,9‰) – slika C3.1.

Figure C3.1: Infant mortality rates at or after 22 and 24 weeks of gestation per 1000 live births in Europe in 2019

Udio prijevremenih poroda

Prijevremeno rađanje, naročito prije 32 navršena tjedna trudnoće, usko je povezano s izrazitom nezrelošću i lošijim perinatalnim ishodima – visokom smrtnošću ili oštećenjima i poremećajima s dugogodišnjim ili trajnim posljedicama. U Hrvatskoj je u 2019. godini bilo 6,5% živorođenih gestacijske dobi < 37 tjedana trudnoće (isto kao i 2015.godine) od kojih je 0,9% bilo u gestacijskoj dobi ispod 32 navršena tjedna trudnoće, a 5,6% između 32. i 36. tjedna trudnoće – slika C5.1.

Figure C5.1: Percentages of extremely and very preterm (22-31 weeks of gestation) and moderate and late preterm (32-36 weeks of gestation) live births in Europe in 2019

Udio rođenih od majki dobi ≥ 35 godina

U gotovo svim zemljama mreže Euro-Peristat udio rodilja dobi iznad 35 godine života je u porastu, a u 5 zemalja je iznad 30%. U Hrvatskoj je u 2019. godini udio rodilja dobi iznad 35 godina bio 23,2%, dok je u 2015. godini iznosio 18,9% – slika C 8.2.

Map C8.2: Mothers aged 35 years or more at delivery as a percentage of all women delivering a live born or stillborn baby in Europe in 2019

Dovršetak poroda carskim rezom

Carski rez kao način dovršetka poroda trebao bi se provoditi samo prema medicinskim indikacijama. Međutim, u Europi je udio carskih rezova kao načina dovršetka poroda u kontinuiranom porastu koji se često više ne može povezati isključivo s medicinskim indikacijama. U Hrvatskoj također bilježimo porast; u 2019. godini je postotak izvršenih carskih rezova iznosio 26,2%, dok je u 2015. godini iznosio 21% – slika C 10.1.

Figure C10.1: Percentage of births by operative delivery (caesarean or instrumental vaginal delivery) of all live births and stillbirths in Europe in 2019

Vodeći uzroci perinatalnih smrti su vezani uz prijevremeni porod i temeljno je pitanje gdje se postavlja granica preživljavanja uz primjenu metoda liječenja suvremene neonatalne medicine. Istraživanja pokazuju velike razlike u preživljavanju najmanje novorođenčadi i usporedbe među članicama mreže Euro-Peristat mogu pomoći u određivanju nacionalnih ciljeva perinatalnog zdravlja i procjeni mogućnosti za njihovo ostvarenje.

Izrada ovakvih izvješća pomaže u potpunijem procjenjivanju zdravstvenih sustava pojedinih zemalja i utvrđivanju eventualnih slabosti što bi moglo pomoći u donošenju zdravstveno-političkih odluka i intervencija za unaprjeđenje organizacije perinatalne zdravstvene zaštite pojedinih zemalja.

Pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata – stanje 2021. g.

Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 147/20) Hrvatski zavod za javno zdravstvo nadležan je za izradu pokazatelja zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Za potrebe izrade pokazatelja zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za javno zdravstvo je temeljem sporazuma s Ministarstvom hrvatskih branitelja koristio podatke u Registru hrvatskih branitelja. Navedena baza podataka je spojena s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom Republike Hrvatske (CEZIH), bazom podataka o hospitalizacijama, Registrom za rak i Registrom uzroka smrti.

Podaci su prikazani kao apsolutni brojevi i udjeli u ukupnom broju.

Pokazatelji za 2021. g. dostupni su putem sljedeće poveznice (PDF, 1.31 MB).

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2021. g.

Publikacija Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis sadrži najvažnije podatke i pokazatelje o radu zdravstvenih službi u sustavu zdravstva, kao i pokazatelje o zdravstvenom stanju hrvatske populacije i odabranih populacijskih skupina. Svi podaci prikupljaju se iz zdravstvenih ustanova i ordinacija s čitavog područja Hrvatske, bez obzira na vrstu vlasništva i vrstu zdravstvenog osiguranja pojedinca. Zdravstveni pokazatelji, koji ne ukazuju samo na aktualno stanje, već omogućuju praćenje kretanja pojedinih sastavnica, nužni su za ocjenu funkcioniranja i učinkovitosti zdravstvenog sustava i temelj su procesa zdravstvenog planiranja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Rad na razvoju i kvaliteti zdravstvenih pokazatelja iz cjelokupne bolničke i izvanbolničke zdravstvene djelatnosti odvija se u uskoj suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo.

Izdanje Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2021. godinu možete pregledati i preuzeti putem sljedeće poveznice: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2021. g. (PDF, 10.5 MB).

Tablice objavljene u ovom izdanju ljetopisa možete preuzeti u formatu Excel-datoteka (.xls/.xlsx) putem sljedeće poveznice: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2021. – tablični podaci.

Napomena: zbog izmijenjenih okolnosti prikupljanja podataka tijekom epidemije COVID-19, dio rutinskih statističkih izvješća nije dostavljen te su podaci u pojedinim poglavljima nepotpuni.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik III. vrste, stručni referent

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. studenog 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik III. vrste, stručni referent u Službi za antidoping.

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Održan okrugli stol o energetskim pićima i maloljetnicima

Učinci energetskih pića na zdravlje su brojni dok su maloljetnici izloženi većem riziku od štetnih posljedica energetskih pića od odraslih. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva te uz sudjelovanje Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj organizirao je Okrugli stol o energetskim pićima i maloljetnicima. Tom prilikom prvi put su bili prikazani podaci o pijenju energetskih pića među učenicima u Hrvatskoj u 2022. godini, u okviru Međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC; istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije).Također će biti prikazane aktualne aktivnosti uključujući promotivno-edukativne materijale.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (49. tjedan 2022.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 11. prosinac 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 226 prijava oboljelih od gripe, od čega su 122 prijave zaprimljene u 49. tjednu 2022. godine. Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika ukupno u sezoni bilježi se u Krapinsko-zagorskoj, Istarskoj i Međimurskoj županiji. Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u laboratorijskim uzorcima potvrđen je pretežno virus gripe tip A te sporadično virus gripe tip B. U subtipiziranim uzorcima zastupljena su oba virusa gripe A/H3N2 i /H1N1.

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.

Poništenje dijela natječaja od dana 11. studenog 2022.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 11. studenog 2022.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. studenog 2022. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Uzorkovanje i transport uzoraka kod sumnje na difteriju

Prilikom uzimanja uzoraka kod sumnje na difteriju potrebne su mjere opreza, te zaštitna oprema koja uključuje kiruršku masku, zaštitu za oči i zaštitne rukavice.

U idealnom slučaju, uzorke treba prikupiti na početku simptoma i prije antimikrobne ili antitoksične terapije. Svi uzorci moraju biti transportirani u laboratorij odmah nakon uzimanja ili držati na 4-8°C, a u slučaju odgođenog transporta 2-8 sati. Obrisci se uzimaju sa Dacron ili Rayon brisom. U slučaju odgođenog transporta uzete briseve staviti u transportnu podlogu (Amies ili Stuart’s).

Ukoliko je transport odgođen na više od 24 sata idealno bi bilo briseve staviti u silikagel vrećice (posebno iz područja gdje prijevoz može biti otežan ili može kasniti).

Svi uzeti uzorci trebaju biti odgovarajuće označeni uz navedene osnovne podatke o pacijentu (ime i prezime, MBO, godina rođenja, adresa), vrsta uzorka, vrijeme uzimanja uzorka i slanja u RL HZJZ a, kao i podatak da li je osoba cijepljena te je li u vrijeme uzimanja uzoraka pod antimikrobnom ili antitoksičnom terapijom.

Uzorci:

1. Kod sumnje na difteriju gornjeg dišnog sustava: obrisak orofarinksa, nazofarinksa, obrisak uha.

Ukoliko su prisutne pseudomembrane, obrisak pažljivo uzeti ispod membrane.

2. Kod sumnje na kožni oblik difterije potrebno je uzeti obriske sa svih postojećih rana ili kožne lezije.

Takvi uzorci se transportiraju u Referentni laboratorij za difteriju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 7a, Zagreb, uz prethodnu najavu. Kontakt telefon 01/4863-333; 01/4863-293.

U slučaju potvrđene difterije, preporuča se i provjera svih kontakata i kliconoša učinjeno dva tjedna nakon prestanka antimikrobne terapije.

Poziv na razgovor – pripravnik, nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društvene znanosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. studenog 2022. javni natječaj za prijam na pripravnički staž na radno mjesto pripravnik – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društvene znanosti u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje.

SARS-CoV-2 sekvenciranje od 24.10 do 6.11.2022

Odjel za izravnu virološku dijagnostiku pri Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u sklopu kojeg djeluje Nacionalni referentni centar za respiratorne i enteralne viruse pri Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (European centre for disease prevention and control- ECDC) i Referentni centar Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog i probavnog sustava, samostalno uzrokuje ili zaprima SARS-COV-2 pozitivne uzorke iz javnozdravstvenih ustanova i bolnica Republike Hrvatske. Zbog provođenja nadzora nad širenjem virusa i praćenja varijanti, pozitivni uzorci se zatim sekvenciraju u HZJZ. Genomski nadzor treba pratiti preporuke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti ECDC za reprezentativno uzorkovanje¹.

Rezultati sekvenciranja SARS-COV-2 uzoraka prijavljuju se ECDC-u i unose u internacionalnu bazu podataka (Global Initiative on Sharing Avian Influenza Dana- GISAID²).

U svrhu prikaza rezultata sekvenciranja izrađen je i vizualizacijski alat koji koristi otvoreni kod Nextstrain³ projekta.

Vizualizacijski alat prikazuje rezultate dobivene analizom sekvenci cijelog genoma SARS-CoV-2 sa područja Republike Hrvatske koje su pohranjene u GISAID bazi SARS-CoV-2 sekvenci. Navedenom alatu možete pristupiti OVDJE.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prati određene Omikron podvarijante⁴. Varijante od interesa (variants of concern- VOC) su one čije promjene u genomu utječu na kliničku sliku, izbjegavanje imunog odgovora i širenje virusa. Trenutno je to Omikron BA.5 varijanta.

Varijante pod nadzorom (variants under monitoring- VUM) su one koje imaju promjene u genomu za koje se sumnja da nose povećan rizik i koje bi mogle negativno utjecati na epidemiološku sliku.

Kretanje navedenih varijanti u RH u zadnjih 10 tjedana prikazano je na slici 1.

^{Slika.1 Grafički prikaz kretanja omikron varijanti u zadnjih 10 tjedana u RH. * Varijante BQ.1,BF.14, BF.7, XBB brojale su se zasebno od BA.5}

U razdoblju od 24.10.2022. do 6.11.2022. ukupno je sekvencirano 434 uzoraka. BA.5 (uključujući BE, BF, BQ) je i u ovom razdoblju dominantna varijanta te čini 97,93% svih sekvenciranih uzoraka, odnosno 425 uzoraka. Zabilježeno je još 5 uzoraka BA.4 te 4 uzorka BA.2.

Od VUM koje prati SZO, u Hrvatskoj su u ovom razdoblju zabilježeni BQ.1 i to kod 42 (9.68%) uzoraka, BF.7 u 87 uzoraka (20,05%), BF.14 u 27 uzoraka (6,22%), BA.2.75 u 4 uzorka, XBB sa 2 uzorka te BA.4.6 u 2 uzorka (Slika 2.)

^{Slika 2. Grafički prikaz udjela omikron podvarijanti označenih u ovome trenutku kao VUM od strane SZO. *U ovom prikazu varijante BQ1, BF.7, BF.14 te XBB brojale su se zasebno te nisu brojani u BA.5 skupinu.}

Uspoređujući udio varijanti u zadnjih mjesec dana zabilježili smo porast BQ.1 u ukupnom udjelu sekvenciranih sa 4% na 12%. (slika 3)

^{Slika 3. Grafički prikaz udjela određenih Omikron podvarijanti pod nadzorom u 4 uzastopna vremenska razdoblja.*Podaci za zadnji tjedan sekvenciranja su nepotpuni.}

^{1. https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/guidance-representative-and-targeted-genomic-sars-cov-2-monitoring}

^{2. Khare, Shruti et al. “GISAID’s Role in Pandemic Response.” China CDC weekly vol. 3,49 (2021): 1049-1051. doi:10.46234/ccdcw2021.255 (https://gisaid.org/)}

^{3. Hadfield, James et al. “Nextstrain: real-time tracking of pathogen evolution.” Bioinformatics (Oxford, England) vol. 34,23 (2018): 4121-4123. doi:10.1093/bioinformatics/bty407 (https://nextstrain.org/)}

^{4. https://www.who.int/activities/tracking-SARS-CoV-2-variants}

Međunarodni dan ljudskih prava

Na današnji dan, 10. 12. 2022., obilježava se Međunarodni dan ljudskih prava.

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca svake godine, kao obljetnica potpisivanja Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima 10. prosinca 1948. godine.

Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima najprevođeniji je dokument na svijetu i prvi pravni dokument koji definira slobode i prava ljudi kao vrijednosti koje treba štititi kako bi svakoj osobi bilo omogućeno da svoj život živi slobodno, ravnopravno i s dostojanstvom. Iako nije pravno obvezujuća, zaštita osobnih prava i sloboda navedenih u Deklaraciji zaživjela je kroz brojne nacionalne ustave i domaće pravne okvire.

Ljudska prava su univerzalna, nedjeljiva i međuovisna, sva su jednako važna i pripadaju svim ljudima, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeroispovijesti, političkom ili drugom mišljenju, nacionalnom ili društvenom podrijetlu, imovini, rođenju ili drugom statusu. Obilježavanjem Međunarodnog dana ljudskih prava podsjeća se na vrijeme u kojem su ljudska prava nastala, slavi postignuti napredak i ističe potreba stalnog ulaganja napora u podizanje svijesti i zalaganje za zaštitu ljudskih prava.

Ove godine Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se pod sloganom „Dostojanstvo, sloboda i pravda za sve“, dok će se sljedeće obilježiti 75 godina od potpisivanja Deklaracije. Ususret toj prilici Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava pokrenut će jednogodišnju kampanju kojom će se Deklaracija predstaviti kroz njezinu ostavštinu, važnost i aktivizam.

RADIONICA – Uloga liječnika i medicinskih sestara u provedbi NPP-a ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Stručnjaci u zdravstvu – prijavite se na našu edukativnu radionicu na temu: Učinkovita suradnja liječnika i medicinskih sestara u provedbi Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Radionica će se 15. prosinca održati u Puli, u hotelu park Plaza Belvedere u Medulinu.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (48. tjedan 2022.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 4. prosinac 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 104 prijava oboljelih od gripe, od čega je 50 prijava zaprimljeno u 48. tjednu 2022. godine. Tjedna izvješća pristigla su iz gotovo svih županija. Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Istarskoj, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više.

Održan okrugli stol „16 godina provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Republici Hrvatskoj: rezultati i što nam slijedi“

U ponedjeljak, 5. prosinca 2022., u Cafe baru Velvet u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom „16 godina provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Republici Hrvatskoj: rezultati i što nam slijedi“ u organizaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Sudionici okruglog stola bili su prim. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med., državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med., predsjednik Povjerenstva za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Andrea Šupe Parun, dr. med., spec. epidemiologije, nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, prof. dr. sc. Rado Žic, dr. med., pročelnik Kliničkog zavoda za kirurgiju šake i rekonstrukcijsku kirurgiju KB Dubrava.

Na okruglom stolu predstavljeni su rezultati i pokazatelji provedbe nacionalnog programa, a razgovaralo se i o izazovima u provođenju programa, posebno u svjetlu nedavne pandemije bolesti COVID-19, te planovima za daljnje provođenje programa.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, u sklopu kojeg se na mamografski pregled svake dvije godine pozivaju sve žene u dobi od 50 do 69 godina, u Hrvatskoj se provodi već šesnaestu godinu uz veliku posvećenost skupine stručnjaka radiologa, epidemiologa i ostalih liječnika kliničara te javnozdrastvenih djelatnika. Na okruglom stolu, prisutni stručnjaci istaknuli su da je rak dojke najčešće sijelo raka u žena, stoga i važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, te da će se, uslijed demografskih trendova i povećanja prevalencije rizičnih čimbenika, sve veći broj žena suočiti s tom bolesti. Povećanju broja žena kojima se otkriva rak dojke također doprinosi i napredak u preciznosti dijagnostičkih metoda. Iako nije moguće spriječiti rak dojke, prisutni stručnjaci naglasili su kako je vrlo važno otkriti bolest u ranom stadiju kada se više od 90 % bolesnica može izliječiti. Upravo se u tome očituje svrha i vrijednost nacionalnog programa u okviru kojeg je tijekom 16 godina napravljeno 1.900.000 mamografskih pregleda te je otkriveno više od 8 000 novih karcinoma dojki, od kojih je više od 50 % bilo u lokaliziranom stadiju. Ovaj program na taj je način, slažu se stručnjaci, sigurno doprinio činjenici da već šestu godinu zaredom bilježimo smanjenje smrtnosti od raka dojke. Naime, rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te raka debelog i završnog crijeva na drugom mjestu. Takav pomak ostvaren je i zbog provođenja Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i zbog sve preciznije radiološke dijagnostike i napretka u liječenju bolesti. Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj od raka dojke godišnje oboli oko 3000 žena, a umre više od 700. Većina slučajeva dijagnosticira se kod starijih žena, s najvišim stopama u skupini žena između 65 i 69 godina, dok je čak više od 80 % novooobljelih starije od 50 godina. Ukupni mortalitet od raka dojke kod žena je u značajnom padu posljednjih 7 godina, dok je u odnosu na godine najvećeg broja umrlih žena istaknuto kako bilježimo pad od 25 %.

Prisutni stručnjaci razgovarali su i o odazivu u nacionalni program koji se, prema službenim podacima, kreće oko 60 %, što je na razini prosjeka EU. Međutim, dio žena obavlja mamografski pregled i izvan programa, u sklopu sistematskih pregleda i pregleda u privatnom sektoru, pa se zato ne odazivaju na poziv. Tome u prilog govore i podaci Europske zdravstvene ankete (EHIS istraživanja 2019.) prema kojima je mamografiju u posljednje 2 godine obavilo 63,1 % žena dobi od 50 do 69 godina, a u posljednje 3 godine visokih 77,3 %, stoga se može zaključiti da gotovo 80 % žena u RH odlazi na mamografiju. Na okruglom stolu zaključeno je da će u daljnjem podizanju odaziva biti potrebno oslanjati se na javnozdravstvene akcije, nevladine udruge te organizirane marketinške kampanje kako bi se zadržao ovakav pozitivan trend. Također, istaknuta je potreba za na nadogradnjom i unaprjeđenjem informatičkog sustava koji je podloga za provođenje programa te prikaz i evaluaciju rezultata.

Sudionici okruglog stola složili su se da su rezultati provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, kao i uspješna liječenja otkrivenih karcinoma, kvalitetni i ohrabrujući pokazatelji rada uključenih zdravstvenih stručnjaka u borbi protiv raka dojke.

Fotografije s okruglog stola možete pogledati u nastavku.

Izvještaj sa prvog sastanka konzorcija projekta HERA 2

Jačanje analitičkih i infrastrukturnih aktivnosti praćenja i istraživanja epidemija: HERA 2 novi je Europski projekt s ciljem jačanja nacionalnih kapaciteta za borbu s budućim javnozdravstvenim prijetnjama u domeni zaraznih bolesti.

Uvodnim sastankom 26. i 27. listopada 2022, počeo je HERA 2 projekt sa svojim aktivnostima. Cilj projekta je uspostavljanje stabilnih procesa sekvenciranja cijelog genoma (eng. whole genome sequencing-WGS) i lančane reakcije polimerazom u stvarnom vremenu (eng. real time polymerase chain reaction- PCR) u četiri relevantne nacionalne ustanove pod pristupom jednog zdravlja s ciljem učinkovitijeg odgovora na sve trenutne i buduće izazove prilikom izbijanja, praćenja i riješavanja epidemija i ostalih kriznih situacija u javnom zdravstvu.

HERA 2 projekt s budžetom od više od 3 milijuna eura, osnovan i sufinanciran od strane Europske komisije za zdravlje i digitalizaciju (Health and Digital Executive Agency- HaDEA) pod EU4Health programom nazvanim: “Konsolidacija WGS/RT-PCR i infrastrukturnih procesa u nadzoru zaraznih bolesti i istraživanju epidemija“, vođen od strane Austrijske agencije za zdravstvo i sigurnost hrane (Österreichische Agentur für Gesundheit und Ernährungssicherheit AGES) uz jednake doprinose Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te grčkog (Ethonikos Organismos Dimosias Ygeias- EODY) i mađarskog (Nemzeti Népegészségügyi Központ-NKK) partnera. Suradnja ovih stručnih javnozdravstvenih ustanova omogućit će interdisciplinarni pristup globalnom i jednom zdravlju, usmjeren na međusobno poticanje i uspostavljanje novih visokospecijaliziranih radnih procesa. Između ostaloga, HERA 2 ima zadaću uspostaviti nove poboljšane metode praćenja i otkrivanja izvora epidemija kao što su npr. bakterije iz roda Salmonella i potencijalne rezistencije na antimikrobnu terapiju, uspostavljanje i primjena protokola za sekvenciranje respiratornih virusa, povećanje kapaciteta javnozdravstvenih laboratorija za praćenje i suzbijanje epidemija gastroenteritisa te uspostava modernih sustava za vizualizaciju i razmjenu podataka u svrhu praćenja i istraživanja epidemija zaraznih bolesti.

Sastanak je održan u Grčkoj u organizaciji AGES-a i okupio je predstavnike svih partnera na HERA 2 projektu na interaktivnoj radionici na kojoj su okupljeni zajedno raspravljali o svim planiranim zadacima te su stvorili temelje za njihovu uspješnu provedbu i bolju međunacionalnu suradnju. HERA 2 neće poboljšati samo nacionalne kapacitete u praćenju i istraživanju javnozdravstvenih prijetnji budućih epidemija zaraznih bolesti, već će omogućiti i bolju međunarodnu suradnju s ciljem zajedničkog djelovanja kako u granicama Europske Unije tako i u cijelom svijetu.

HaDEA u okviru svog programa EU4Health sufinancira projekt HERA 2 koji se trenutno vodi kao prijedlog pod brojem 101102440 i nakon usvajanja će biti zamijenjen odgovarajućim ugovorom o bespovratnim sredstvima.

JA projekt PERCH

U Briselu je 5.12.2022. godine održan početni (kick-off) sastanak Joint Action projekta PERCH – PartnERship to Contrast HPV. Projekt je dio napora Europske komisije u području kontrole zloćudnih bolesti te je u skladu s ciljevima Europe’s Beating Cancer Plan inicijative.

Cilj u sklopu trećeg stupa (flagship) navedene inicijative je i eliminacija raka vrata maternice i drugih oblika raka uzrokovanih infekcijom HPV-om. Neizostavan korak do tog cilja je cijepljenje >90% djevojčica u dobi do 15 godina cjepivom protiv HPV-a, kao i značajno povećanje broja cijepljenih dječaka, do 2030. godine. Osnovni cilj PERCH projekta je podržati zemlje u dostizanju tog cilja.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje u svim radnim paketima.

Projekt se sastoji od 4 osnovna horizontalna radna paketa (koordinacija, diseminacija, evaluacija te integracija i održivost) te 3 glavna radna paketa:

· WP5 – Pregled trenutnog stanja praćenja cijepljenja protiv HPV-a te predlaganje jedinstvenog sustava prikupljanja podataka u području cijepljenja, s ciljem poboljšanja obuhvata, procesnih indikatora te učinka cijepljenja

· WP6 – Podrška zemljama partnerima u procesu podizanja razine znanja i osviještenosti o bolestima povezanima s HPV-om te načinima njihove prevencije u ciljnoj populaciji adolescenata

· WP7 – Podrška i edukacija zdravstvenih djelatnika oko komunikacije s adolescentima, njihovim roditeljima te drugim zdravstvenim djelatnicima, s ciljem podizanja razine povjerenja u cjepivo protiv HPV-a

Na sastanku su ukratko prikazani radni paketi, dosad ostvarene i planirane aktivnosti te dugoročni ciljevi projekta.

Voditeljica projekta ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. Irena Barišić, istaknula je da je Hrvatska od školske godine 2015./2016. uvela cijepljenje protiv HPV-a u nadležnosti liječnika školske medicine, a ako pogledamo broj cijepljenih od 2017. godine, vidimo gotovo trostruko povećanje procijepljenosti protiv HPV-a. Također, naglasila je kako se nadamo da će nam ovaj projekt pomoći da identificiramo i riješimo brige i nedoumice u vezi s cjepivom kod roditelja i mladih, kao i da podučimo zdravstvene radnike i druge stručnjake koji dolaze u kontakt s ciljanom skupinom kako komunicirati o prednostima cijepljenja protiv HPV-a., kako bismo se približili cijepnom obuhvatu od preko 90%.

Trajanje projekta: 30 mjeseci (1.11.2022.-30.04.2025.)

Letak s informacijama o projektu: PERCH letak

Voditeljica projekta ispred HZJZ-a: Irena Barišić, dr. med.

Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, pripravnik

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 10. studenog 2022. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, pripravnik u Službi za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Međunarodni dan osoba s invaliditetom 2022. g.

Odlukom Ujedinjenih naroda, donesenom u listopadu 1992. godine, 3. prosinca proglašen je Međunarodnim danom osoba s invaliditetom. Komisija za ljudska prava Ujedinjenih naroda pozvala je zemlje članice da ističu obilježavanje 3. prosinca kako bi se postigla jednakost u ostvarivanju ljudskih prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu.

Prema podacima Registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj živi 624.019 osoba s invaliditetom, od čega je 57% muškaraca i 43% žena, a u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske osobe s invaliditetom čine 16% stanovnika.

Hrvatska je treća zemlja u svijetu koja je ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, što ukazuje na spremnost i potrebu hrvatskog društva da osigura jednake mogućnosti za ovu posebno vulnerabilnu populaciju.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana osoba s invaliditetom su transformativna rješenja za uključiv razvoj i uloga inovacija u poticanju pristupačnog i pravednog svijeta.

Uključivanje osoba s invaliditetom ključni je uvjet za poštivanje ljudskih prava, održivi razvoj te mir i sigurnost. Predanost ostvarivanju prava osoba s invaliditetom nije samo pitanje pravde, već i ulaganje u zajedničku budućnost.

Međusobno povezane krize s kojima se čovječanstvo trenutno suočava, kao što su pandemija COVID-19, geopolitička nestabilnost, sve izraženije klimatske promjene te prijetnje globalnoj ekonomiji predstavljaju humanitarne izazove dosad neviđene prirode.

U kriznim trenucima najčešće su vulnerabilne skupine poput osoba s invaliditetom najviše isključene i ostavljene. U skladu sa središnjom premisom Plana održivog razvoja do 2030. da „nitko ne ostane napušten“, nužno je da nositelji javnozdravstvene politike u suradnji s ostalim stručnjacima zajedno pronađu inovativna rješenja za osobe s invaliditetom i s osobama s invaliditetom kako bi svijet učinili pristupačnijim i pravednim mjestom.

Objavljeni rezultati petog kruga Europske inicijative za praćenje debljine u djece (2018. – 2022.)

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je rezultate petog kruga istraživanja Europske inicijative za praćenje debljine u djece – COSI (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative). Prikupljanje podataka provodilo se u razdoblju od 2018. do 2020. godine, sudjelovale su 33 zemlje Europske regije SZO-a te je u konačnici izmjereno gotovo 411 000 djece u dobi između šest i devet godina. Republika Hrvatska (RH) se prvi puta pridružila u četvrtom krugu istraživanja. Peti krug istraživanja na području RH provodio se u školskoj godini 2018./2019., sudjelovale su 232 škole, a konačni uzorak uključivao je 2711 djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina.

Posljednje COSI izvješće bilježi zabrinjavajući udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Ukupno gledano gotovo svako treće dijete Europske regije SZO-a (29%) ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, a veći udio prisutan je u dječaka (31%) nego u djevojčica (28%). Kao što je vidljivo u Slici 1. raširenost problema varira među zemljama, najviša je u zemljama mediteranske regije, a najniža u zemljama sjeverne i istočne Europe. RH se nalazi na visokom petom mjestu gdje čak 35% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Nadalje, na razini Europske regije SZO-a prisutna je razlika u udjelu debljine među dječacima i djevojčicama. Problem debljine prisutniji je u dječaka (14%) nego u djevojčica (10%), a izrazite spolne razlike prisutne su i u Hrvatskoj gdje debljinu ima 18% dječaka i 12% djevojčica (Slika 2).

Slika 1. Udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u Europskoj regiji SZO-a

Slika 2. Udio djevojčica i dječaka s debljinom u zemljama Europske regije SZO-a

Iako SZO preporučuje svakodnevnu konzumaciju pet porcija svježeg voća i povrća, većina zemalja Europske regije SZO-a izvješćuje nisku konzumaciju istih. U 27 zemalja koje su bilježile podatke o konzumaciji pojedinih namirnica 43% djece konzumira svježe voće svaki dan, a povrće samo 34% (Slike 3 – 4). Usporedimo li te podatke s onima iz Hrvatske možemo vidjeti da je konzumacija svježeg voća i povrća u Hrvatskoj niža od prosjeka. U Hrvatskoj svako treće dijete (32%) svakodnevno konzumira voće, a povrće svakodnevno konzumira tek svako peto dijete (20%). Prema tome, Hrvatska je zajedno s Litvom i Gruzijom smještena na samo začelje po dnevnoj konzumaciji svježeg voća te među posljednjih pet zemalja po konzumaciji svježeg povrća.

Slika 3. Svakodnevna konzumacija voća

Slika 4. Svakodnevna konzumacija povrća

Zaslađeni napici predstavljaju jedan od najčešćih izvora dodatnih šećera u djece. Prema posljednjem COSI izvještaju gotovo četvrtina djece (22%) konzumira zaslađene napitke više od tri puta tjedno. U većini zemalja problem konzumacije zaslađenih napitaka izraženiji je u dječaka te u djece čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja. Slične rezultate možemo očitati iz podataka prikupljenih u Hrvatskoj. Štoviše, u Hrvatskoj je prisutna najveća razlika u konzumaciji zaslađenih napitaka u djevojčica i dječaka, kao i najveća razlika s obzirom na obrazovanje roditelja (Slike 6 – 7).

Slika 5. Konzumacija zaslađenih pića više od tri puta tjedno

Slika 6. Konzumacija zaslađenih pića više od tri puta tjedno u dječaka i djevojčica

Slika 7. Konzumacija zaslađenih pića više od tri puta tjedno u djece u odnosu na stupanj obrazovanja roditelja

Pogledamo li rezultate o tjelesnoj aktivnosti u prosjeku samo 41% djece (od 28 zemalja koje su bilježile podatke) odlazi i vraća se iz škole pješice ili nekim drugim aktivnim prijevozom (npr. bicikl, romobil). U Slikama 9 i 10 možemo vidjeti kako je ta pojava u prosjeku češća u dječaka te u djece čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja. Djeca u Hrvatskoj, u usporedbi s COSI prosjekom, ipak češće aktivno dolaze i odlaze u školu i to nešto više od polovice (51%). Uz to, za razliku od većine zemalja, u RH nije uočena razlika između dječaka i djevojčica (Slika 9), kao ni poveznica između razine obrazovanja roditelja i aktivnog dolaska i odlaska u školu (Slika 10).

Slika 8. Aktivni dolazak i odlazak u školu

Slika 9. Aktivi dolazak i odlazak u školu u dječaka i djevojčica

Slika 10. Aktivni dolazak i odlazak djece u školu u odnosu na stupanj obrazovanja roditelja

Prekomjerna tjelesna masa i debljina u djetinjstvu i dalje predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Europskoj regiji. Prekomjerna tjelesna masa u ranoj životnoj dobi utječe na djetetovo tjelesno i mentalno zdravlje, školski uspjeh i kvalitetu života te povećava rizik razvoja debljine i drugih kroničnih nezaraznih bolesti u odrasloj dobi. U usporedbi s prethodnim COSI izvješćima nastavlja se trend značajnih razlika među zemljama u udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom te razlika u prehrambenim navikama, tjelesnoj aktivnosti i utjecaju socioekonomskih odrednica na ta ponašanja. U usporedbi s ostalim zemljama Hrvatska bilježi visok udio djece s prekomjernom tjelesnom masom te poražavajuće rezultate u prehrambenim navikama djece. Valja naglasiti kako je većina podataka prikupljena prije 2019. godine, stoga, u petom krugu COSI izvješća nije uzet u obzir i utjecaj pandemije COVID-19. Potencijalni utjecaj lockdown mjera i škole na daljinu bit će vidljiv u rezultatima šestog kruga COSI-a koji je u Hrvatskoj proveden u proljeće 2022. godine. Prikupljeni podaci ističu potrebu za implementacijom snažnijih intervencija i politika usmjerenih na smanjenje i prevenciju prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece na prostoru Europske regije SZO-a.

Detaljnije informacije o metodologiji i rezultatima istraživanja možete pronaći u publikacijama:

Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI) https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/03/CroCOSI-2021-publikacija-web-pages.pdf

CroCOSI Infografika 2018./2019. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/03/CroCOSI-Fact-sheet-2018.2019.-WEB.pdf

WHO European Childhood Obesity Surveillance Initiative (COSI). Report on the fifth round of data collection, 2018–2020 https://apps.who.int/iris/rest/bitstreams/1476879/retrieve

Childhood Obesity Surveillance Initiative COSI. FACT SHEET HIGHLIGHTS 2018-2020 https://www.who.int/docs/librariesprovider2/default-document-library/fs-cosi-r5-report.pdf?sfvrsn=7602bd6b_2&download=true

Newer posts