Mjesec borbe protiv raka dojke

Listopad je posvećen borbi protiv raka dojke, a tijekom ovog mjeseca organiziraju se brojni javnozdravstveni događaji kako bi se podigla svijest o važnosti ranog otkrivanja bolesti i redovitih preventivnih pregleda.

Rak dojke zloćudna je bolest koja nastaje kada normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom dospjeti u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.

Incidencija

Svake godine dijagnosticira se više od 2,3 milijuna novih slučajeva raka dojke, što ga čini najčešćim sijelom raka u odrasloj dobi. Ako se ovi trendovi ne promijene, procjenjuje se da će globalna incidencija narasti na 2,74 milijuna novih slučajeva do 2030. godine. U čak 95 % zemalja svijeta, rak dojke je prvi ili drugi vodeći uzrok smrti od raka kod žena (WHO, 2023).

Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2021. zabilježeno 2928 slučajeva raka dojke kod žena (incidencija 145,60/100 000), što čini ukupno 25 % slučajeva raka kod žena. Prema Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj 2023. godine, u 2023. godini od raka dojke umrlo je 707 žena (stopa 35,5/100 000), a zloćudna novotvorina dojke nalazi se na osmom mjestu vodećih uzroka smrti kod žena. Od uvođenja Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke 2006. godine, incidencija raka dojke u Hrvatskoj kontinuirano raste, dok je posljednjih desetak godina mortalitet u padu.

Prema podacima EUROSTAT-a za 2021. godinu, Hrvatska ima nižu stopu (29,54/100 000) mortaliteta od raka dojke u usporedbi s prosjekom Europske unije (30,55/100 000).

Rizični čimbenici

Čimbenici rizika od raka dojke uključuju nasljedne mutacije gena visokog rizika, kao što su BRCA1 i BRCA2, ali te nasljedne mutacije objašnjavaju samo 10-20 % karcinoma dojke na razini populacije (WHO, 2023). Najznačajniji rizični čimbenici raka dojke su:

• dob

• prva menstruacija prije 12. godine života

• menopauza nakon 50. godine života

• nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života

• pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika

• prethodna bolest dojke

Mnoge epidemiološke studije pokazuju da postoji više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke.

Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled, rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Rak dojke se najčešće javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena.

Svjetska zdravstvena organizacija je 2021. pokrenula Globalnu inicijativu za rak dojke (engl. Global Breast Cancer Initiative), s ciljem smanjenja globalne smrtnosti od raka dojke za 2,5 % godišnje što bi tijekom 20-godišnjeg razdoblja spasilo 2,5 milijuna života.

Tri su ključne strategije za postizanje ovih ciljeva:

1. Promicanje ranog otkrivanja raka dojke

Obrazovanje o javnom zdravlju radi poboljšanja svijesti o znakovima i simptomima te o važnosti ranog otkrivanja i liječenja.

2. Pravodobna dijagnoza

Edukacija javnih i zdravstvenih radnika o ranim znakovima i simptomima raka dojke kako bi se žene upućivale dijagnostičkim službama kada je to prikladno.

3. Sveobuhvatno liječenje raka dojke

Budući da liječenje raka zahtijeva određenu razinu specijalizirane skrbi, uspostavljanjem centraliziranih usluga, liječenje raka dojke može se optimizirati.

Slika: Tri strategije za smanjenje globalne smrtnosti od raka dojke. Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

Upravo na današnji dan, 1. listopada 2024. godine, Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke obilježava 18. godišnjicu provedbe.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2006. godine pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Uloženi su napori skupine stručnjaka radiologa, epidemiologa i ostalih liječnika kliničara i javnozdravstvenih djelatnika oko uvođenja, organizacije i kontrole kvalitete mamografskog probira.

Cilj je Programa smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.

Svake dvije godine na mamografski pregled pozivaju se sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi 50 – 69 godina. Mamografski probir, usprkos pojavi drugih metoda oslikavanja s dobrom dijagnostičkom točnošću, i dalje ostaje najprihvatljiviji način ranog otkrivanja raka dojke.

Tijekom 18 godina provedbe programa učinjeno je oko 2.000.000 mamografskih pregleda i otkriveno oko 10 000 novih karcinoma dojki, od kojih je 60 % bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izlječenje žena oboljelih od raka dojke.

Ako imate između 50 i 69 godina, a u posljednje dvije godine niste dobili poziv na mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, možete se obratiti na dolje navedene brojeve telefona županijskih zavoda za javno zdravstvo i dogovoriti besplatan mamografski pregled.

Spot Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke pogledajte ovdje.

Letak: Nacionalni program ranog okrivanja raka dojke

Smjernice: Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

 

Izvori:

WHO (2023). Global breast cancer initiative implementation framework: assessing, strengthening and scaling-up of services for the early detection and management of breast cancer. Executive summary. Geneva: World Health Organization.

EUROSTAT. https://ec.europa.eu/eurostat/web/main/data/database

Rano otkrivanje raka dojke