Program EU za zdravlje – kako sudjelovati?
Upute za prijavu projekta:
Natječaji se otvaraju na stranici Funding & Tenders Portal.
Svaka pravna osoba, bez obzira na mjesto osnivanja, kao i pravne osobe iz nepovezanih trećih zemalja ili međunarodne organizacije (uključujući međunarodnu europsku istraživačku organizaciju) imaju pravo sudjelovanja, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni pravilima za sudjelovanje i ostali specifični uvjeti navedeni u pozivu.
Pravila i uvjeti natječaja, hodogram procesa prijave i evaluacije, natječajna dokumentacija, opis postupka evaluacije i specifični uvjeti poziva nalaze se u relevantnom dijelu radnog programa koji je naznačen u natječaju.
Više informacija o načinu i uvjetima prijave možete naći ovdje. Natječaji mogu sadržavati i dodatne upute za prijavitelje.
Prijavitelj treba imati vlastiti ECAS račun (The European Commission’s main authentication service) koji je vezan na matičnu instituciju.
Institucija treba biti registrirana na istom mjestu prije podnošenja prijave, odnosno mora imati identifikacijski kod sudionika (Participant Identification Code – PIC) te u sustavu postaviti sljedeća tri institucijska kontakta:
LEAR (Legal Entity Appointed Representative)
LSIGN – pravni potpisnik
FSIGN – financijski potpisnik
LEAR je zadužen za sljedeće:
- upravlja pravnim i financijskim informacijama o organizaciji
- upravlja pravima pristupa osoba u organizaciji (ali ne na razini projekta)
- imenuje predstavnike organizacije za elektroničko potpisivanje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava (LSIGN) ili financijskih izvještaja (FSIGN) putem Funding and Tenders portala
Osim institucijskih uloga u Portalu, postoje i uloge na projektu, a odnose se na osobe koje će voditi projekt u Portalu u vidu izrade Ugovora o potpori i izvještavanja. Više informacija možete pročitati u sljedećem dokumentu: EU Funding & Tenders Portal Online Manual.
Prijave se predaju elektronički na pripisanom obrascu i u propisanoj formi putem sustava elektroničkog podnošenja na Funding and Tenders portalu do naznačenog roka.
Projektna prijava se sastoji od:
- Administrativnog dijela koji je potrebno upisati u Portal prilikom prijave – obrazac A (Part A)
- Projektnog prijedloga koji se predaje na propisanom obrascu za prijavu naznačenom u elektroničkom sustavu prijave – obrazac B (Part B)
Završena je još jedna sezona I-MOVE projekta
Mreža I -MOVE (Influenza – Monitoring Vaccine Effectiveness in Europe) ima za cilj mjerenje učinkovitosti cjepiva protiv gripe u Europi. Projekt je započeo 2007., a provodio je multicentrična i druga istraživanja od sezone gripe 2008–9.
Mrežu čini 29 partnera, uključujući ECDC, WHO-EURO, regionalne i nacionalne zavode za javno zdravstvo, bolnice, mala i srednja poduzeća i sveučilišta iz 15 država članica Europske unije / Europskog gospodarskog prostora. Mreža I-MOVE mjeri učinkovitost cjepiva na način koji je znanstveno i financijski neovisan od proizvođača cjepiva. Mreža I-MOVE uključuje multicentrično istraživanje na razini primarne zdravstvene zaštite za mjerenje učinkovitosti cjepiva influence i multicentrično istraživanje provedeno na bolničkoj razini za mjerenje učinkovitosti cjepiva protiv teške gripe. Unutar mreže I-MOVE također provodimo studije kojima se mjeri utjecaj kampanja cijepljenja protiv gripe.
Ovo je šesta godina kako Hrvatska sudjeluje u mreži I-MOVE. Kao i prethodnih sezona, istraživanjem će koordinirati Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), Odjel za epidemiologiju zaraznih bolesti u Zagrebu.
Projekt je podijeljen na I-MOVE hospital u kojem sudjeluju Klinika za infektivne bolEsti Fran Mihaljević i KBC Split, te I MOVE GP U kojem sudjeluju liječnici opće prakse u Hrvatskoj.
U dio studije liječnika opće prakse u Hrvatskoj uključit ćemo pacijente oboljele od gripe (ILI), prema definiciji slučaja EU iz 2008. iz pet gradova: Zagreba, Rijeke, Splita, Varaždina i Osijeka. Ti su gradovi središta pet županija: Grada Zagreba, Primorsko – goranske županije, Splitsko – dalmatinske županije, Varaždinske županije i Osiječko – baranjske županije. Ukupan broj pacijenata koji se planiraju uključiti u studiju je 150, odnosno 30 pacijenata po županiji. Pacijente će regrutirati liječnici opće medicine prema protokolu – na početku, sredinom i kraju sezone gripe.
Nabava cjepiva protiv gripe u svrhu provedbe Nacionalnog programa imunizacije rizičnih skupina vrši se putem nacionalnog natječaja. Od 2016. natječaj je za trogodišnje razdoblje, dok smo ranije imali godišnje natječaje. Za sezonu 2020. – 2021. nabavili smo dva cjepiva protiv gripe koja su proizvela dva različita proizvođača. VaxigripTetra u količini od 460 000 doza i 130 000 doza Influvac Tetre. Nakon isporuke u središnje skladište, cjepiva protiv gripe distribuiraju se županijskim zavodima za javno zdravstvo i dalje pružateljima imunizacije, prvenstveno liječnicima primarne zdravstvene zaštite. Cjepivo protiv gripe nudi se besplatno za skupine s visokim rizikom, kao što su osobe s kroničnim bolestima, trudnice, osobe starije od 65 godina i zdravstveni radnici. Procjenjujemo da je 34% osoba starijih od 65 godina cijepljeno u prošloj sezoni gripe, što predstavlja porast u odnosu na prethodne četiri sezone kada je oko 23% ljudi starijih od 65 godina cijepljeno protiv gripe.
Cilj projekta je razviti održivu platformu primarne zdravstvene zaštite, bolnica i mreža laboratorija koji koriste validirane standardizirane metode da bi ocijenili postojeće i nove programe cijepljenja neovisno o komercijalnim interesima. Cilj je izmjeriti i usporediti efikasnost (engl. vaccine effectiveness; VE ) i učinak (engl. vaccine impact; VI ) cjepiva protiv gripe te strategija cijepljenja populacije starijih u Europi.
Metode: istraživanje se provodi pomoću test negative case control studije. Ispitanici su osobe iznad 65 godina koje se javljaju s kliničkom slikom gripe (engl. influenza like illness; ILI i severe acute respiratory infections; SARI). Definicija slučaja ILI prema protokolima je: osoba koja se javi odabranom liječniku s naglom pojavom simptoma i najmanje jednim od četiri opća simptoma: povišena tjelesna temperatura, malaksalost, glavobolja, mijalgija i najmanje jednim od sljedeća tri respiratorna simptoma: kašalj, grlobolja, kratkoća daha. Definicija slučaja gripe: slučaj ILI s pozitivnim nalazom respiratornog uzorka na gripu s najmanje jednom informacijom o tipu ili podtipu. Definicija slučaja SARI: hospitalizirana osoba s najmanje jednim sustavnim siptomom ili znakom (vrućica, malaksalost, glavobolja ili mijalgija) ili pogoršanje općeg stanja ili pogoršanje funkcionalnog statusa i najmanje jedan respiratorni simptom ili znak (kašalj, grlobolja, kratkoća daha) kod prijema ili u roku od 48 sati nakon prijema. Simptomi nisu počeli više od 7 dana prije prijema u bolnicu.
Kao slučaj se bilježi ILI ili SARI s pozitivnim nalazom respiratornog uzorka na gripu, a kao kontrola slučaj ILI ili SARI s negativnim nalazom respiratornog uzorka na gripu. Sudionici se regrutiraju na razini primarne i sekundarne zdravstvene zaštite.
Liječnici obiteljske medicine uzimaju bris nazofarinksa za određivanje virusa gripe, a nadležni epidemiolog uzorke prikuplja i šalje u Nacionalni centar SZO-a za influencu pri HZJZ-u. Za svakog uključenog pacijenta liječnik obiteljske medicine popunjava internetski anketni upitnik.
U istraživanju na razini bolničke zaštite uključili bismo pacijente s teškom kliničkom slikom respiratorne infekcije (SARI) koji dolaze u Kliniku za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević. Pacijenti se uključuju prema protokolu – na početku, sredinom i krajem sezone gripe. Bolnički liječnici koji sudjeluju u istraživanju će pacijentima s kliničkom slikom gripe uzeti bris nazofarinksa za određivanje virusa gripe koji će poslati u Nacionalni centar SZO-a za influencu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Za svakog uključenog pacijenta liječnici popunjavaju internetski anketni upitnik.
Pooling prikupljenih podataka iz svih zemalja sudionica napravit će koordinator cjelokupnog projekta – EpiConcept, a rezultati će omogućiti korištenje najboljih metoda i rezultata u zemljama EU-a.
Trajanje projekta: 2008-2021
Voditeljica projekta: Vesna Višekruna Vučina, dr. med., spec. epidemiologije
Informacije za kontakt: epidemiologija@hzjz.hr
Poveznica na izvornu web stranicu projekta
Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj, 2021.
REGISTAR IZVRŠENIH SAMOUBOJSTAVA HRVATSKE
CROATIAN COMMITTED SUICIDES REGISTRY
Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj
Izvršena samoubojstva jedan su od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.
Kroz godine bilježe se oscilacije u broju izvršenih samoubojstava, kao i u broju izvršenih samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100 000). Od 1999. godine prisutan je trend pada samoubojstava. U 1985. godini počinjeno je 1050 samoubojstava (stopa 21,5/100 000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1153 slučajeva, stopa 24,1/100 000 i 1156 slučajeva, stopa 24,2/100 000). Najmanje izvršenih samoubojstava registrirano je 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4) te u razdoblju 2000.-2020. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 556 slučajeva, stopa 13,7/100 000 2020. godine). S obzirom na spol, omjer samoubojstava muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2 do 3,85:1.
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine prisutan je pad stope (2017. godine stopa 12,2/100 000 za svu dob i 10,5/100 000 za dob do 64 godine). Za dob 65 i više godina stopa je, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2017. godine stopa 25,8/100 000). Među županijama Hrvatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope izvršenih samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.
Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa smoubojstava. Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100 000. U pojedinim godinama je u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15-19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se pad stope (2020. g. stopa 7,1). Za dob 20-49 godina stopa je do 2000. godine blaže oscilirala od kada je u padu (2020. g. stopa 10,1), a za dob 50-64 godine stopa je oscilirala do 2005. godine, od kada ima trend pada (2020. g. stopa 18,2). Za dob 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan pad stope (2020. g. stopa 26,3).
Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom. U 2020. godini udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 13,3%.
U odnosu na zemlje Europske unije Hrvatska bilježi više stope smrtnosti zbog samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice prije svibnja 2004. U usporedbi sa prosjekom stopa samoubojstava za zemlje EU članice poslije svibnja 2004., Hrvatska bilježi nešto višu stopu samoubojstava za sve dobi ukupno, podjednaku stopu za dob do 64 godine te višu stopu za dob 65 i više godina.
Slika/ Figure 1
Samoubojstva u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Suicides in Croatia by selected years
Slika/ Figure 2
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina, 1985. godine te u razdoblju 1990. – 2017. godine/ Age-standardized suicide rates for all ages, age 0-64 and age 65+, Croatia 1985, and 1990 – 2017.
Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, September 2020 Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CIPH
Slika/ Figure 3
Dobno-specifične stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj 1985., 1990., 1995., 2000., 2005., 2010. i 2020. godine/ Age-specific suicide rates, Croatia 1985, 1990, 1995, 2000, 2005, 2010 and 2020
Slika/ Figure 4
Odnos samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i ostalih načina samoubojstava u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Ratio of suicides committed by firearms to other methods of suicide in Croatia by selected years
Slika/ Figure 5
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina po pojedinim zemljama Europe, zadnja dostupna godina/ Age-standardized suicide rates by individual European countries, all ages, age 0-64 and age 65+, Last available
Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, September 2020 Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CIPH
Gdje se u Hrvatskoj može savjetovati i testirati na HIV?
U centrima za HIV savjetovanje i testiranje (savjetovalištima za HIV) možete se anonimno i besplatno testirati na HIV i dobiti individualan savjet stručnjaka kako se zaštititi od HIV infekcije i drugih spolno prenosivih infekcija, te u slučaju potrebe pomoć pri upućivanju na službe liječenja i podrške.
POPIS CENTARA ZA HIV SAVJETOVANJE I TESTIRANJE U HRVATSKOJ
DUBROVNIK
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
Odjel za epidemiologiju
Dr. Ante Šercera 4a
Telefon: 020/341 000 i 020/341 001
Radno vrijeme: Pon/Sri 16.00– 18.00 (tel. 020/341 085)
Moguće je testirati se na: HIV, hepatitis B, hepatitis C, sifilis
OSIJEK
Zavod za javno zdravstvo Osiječko-baranjske županije
Franje Krežme 1
Tel.: 031/225-711
Radno vrijeme: Čet 12.00-15.00
CroMSIC i Iskorak
Cara Hadrijana 8b – zgrada Studentskog zbora
Telefon: 099/46 60 767
Radno vrijeme: Pon 17.00-19.00
Moguće je testirati se na: HIV i sifilis (brzi testovi)
PULA
Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
Nazorova 23
Tel.: 052/529-017 i 052/529-046
Radno vrijeme:Pon/Sri 15.00–17.00 i prva Sub u mjesecu 8.00– 12.00
RIJEKA
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije
Krešimirova 52a
Tel.:051/358-798
Radno vrijeme: Pon/Sri 13.00– 15.00
Udruga Hepatos Rijeka, u suradnji s Zavodom za javno zdravstvo PGZ
Blaža Polića 2/III
tel. 051/311-190; 091/4008-111
Radno vrijeme: Čet 13.00-15.00
SPLIT
Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije
Vukovarska 46
Tel: 021/401-114; 021/ 401-154
Radno vrijeme: Pon-Pet 8.00– 16.00
Udruga HELP, u suradnji s Zavodom za javno zdravstvo SDŽ Mihovilova širina 1
Tel: 021/346-664
Radno vrijeme: Pon/Čet 15.00– 17.00
Hrvatsko društvo za bolesti jetre Hepatos – InfoHep Centar, u suradnji s Zavodom za javno zdravstvo SDŽ
Ulica Fra Bone Razmilovića 11
T: 0800 400 405
Radno vrijeme: 9.00 – 14.00 h, ponedjeljkom 18-20 h (Mobilni InfoHep Centar izlazi na teren po dogovoru)
Moguće je testirati se na HIV i hepatitis C
ZADAR
Zavod za javno zdravstvo Zadarske županije
Kolovare 2
Tel.: 023/300-841
Radno vrijeme: Pon-Pet 9.00– 11.00
Ulica Don Ive Prodana 12 (prostor Crvenog križa)
Tel.: 023/318-152
Radno vrijeme: Pon/Sri 16.00– 18.00
ZAGREB
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Rockefellerova 7
Telefon: 01/48 63 345
Radno vrijeme: Uto 11.00– 15.00 i Čet 11.00– 15.00
Moguće je testirati se na: HIV, hepatitis B, hepatitis C, sifilis
Udruga Iskorak u suradnji s HZJZ-om
Šenoina 34
Telefon: 091/24 44 666
Radno vrijeme: Pon/Sri/Pet 16.30-18.30
Moguće je testirati se na: HIV i sifilis (brzi testovi)
Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”
Referentni centar za AIDS
Mirogojska 8, Paviljon br. 6
Tel.: 01/4678-243
Radno vrijeme: Pon do Pet 15.30 – 18.30h
Check Point Zagreb (Udruga HUHIV), u suradnji s HZJZ-om i Klinikom za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”
Ulica kneza Domagoja 10
Tel.: 0800 448 767
Pon/Srijeda/Pet 16.00 – 19.30
Moguće je testirati se na: HIV, sifilis i hepatitis C (brzi testovi)
Kako doći do HZJZ savjetovališta u Zagrebu?
Savjetovalište se nalazi oko 1,5 km od centra grada, prema Sljemenu, blizu Gupčeve Zvijezde. Ako koristite javni prijevoz: od Trga Bana Jelačića tramvajem br. 14 (4 stanice), ili od Autobusnog kolodvora tramvajem br. 8 (8 stanica) u smjeru Mihaljevca, silazite na stanici „Gupčeva zvijezda“. Uputite se Mirogojskom cestom i skrenite u prvu ulicu desno – Rockfellerovu. Zgrada u kojoj je savjetovalište nalazi se u Rockefellerovoj ulici 12, 3 objekt s desne strane, nasuprot livade.
Više o centrima možete pročitati na ovim poveznicama:
U sklopu kampanje ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE održan panel posvećen temi obiteljskog nasilja i ovisnosti
Veliki broj djece trpi psihičke posljedice pandemije. U tom periodu drastično je povećano i nasilje u obitelji, kao i zanemarivanje te seksualno zlostavljanje djece, a uz sve, nacija se suočava s golemim problemom velikog porasta ovisnosti o alkoholu, ilegalnim supstancama, kockanju i klađenju. To pokazuju statistike i istraživanja, među ostalim, i rezultati novog istraživanja Hrvatskog psihijatrijskog društva.
S obzirom na te alarmantne podatke, u sklopu Nacionalne kampanje za mentalno zdravlje ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Udruge za prevenciju depresije i suicida – Životna linija, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, kojom se želi podići svijest o depresiji i suicidalnosti, održan je drugi online panel posvećen temi obiteljskog nasilja i ovisnosti.
Na panelu su sudjelovali dr. Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, prof.dr. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, primarijus dr. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prof.dr. Marija Kušan Jukić, psihijatrica iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo vode registar ovisnosti i prate trendove, a oni pokazuju da je u tretmanu sve više ovisnika o marihuani te da su sve mlađih dobnih skupina.
– Trend u 2020., a pogotovo u 2021., pokazuje sve veći broj upućivanja mladih u zdravstvene ustanove ne zbog ovisnosti, nego zbog anksioznosti i drugih poremećaja koji mogu biti povezani i s konzumacijom prije svega marihuane, jer je mladi uzimaju zbog dosade i smanjenja anksioznosti.
Dodatni problem je i što je marihuana vrlo dostupna, ali i benevolentan stav javnosti prema njoj. Ne govori se dovoljno o njezinoj štetnosti – istaknula je primarijus dr. Štimac Grbić saznanja HZJZ-a.
Cijeli razgovor možete poslušati ovdje
Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik II vrste, viši stručni referent u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva od 29. srpnja 2021. godine, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-21, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. kolovoza 2021. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstvenog djelatnika II vrste, višeg stručnog referenta u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – pripravnik, stručni savjetnik, radno mjesto I. vrste u Službi za gospodarstvene poslove
Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva od 29. srpnja 2021. godine, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-22, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. kolovoza 2021. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto stručnog savjetnika, radno mjesto I vrste, pripravnika u Službi za gospodarstvene poslove.
Više pogledajte ovdje.
Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2020. godini
Posljednja tri desetljeća Republiku Hrvatsku (RH) možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje, čija je stopa rađanja 9,0 – 10,0 na 1.000 stanovnika, a stopa smrtnosti se kreće 11,0 – 12,0/1.000. Zbog pandemije COVID-19 u 2020. godini stopa smrtnosti je znatno iznad dugogodišnjeg prosjeka i iznosila je 14,1/1.000.stanovnika.
Od 1991. godine nadalje bilježimo više umrlih nego rođenih, odnosno „prirodni pad“ stanovništva.
Izvješće – “Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2020.” možete pogledati ovdje:
Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2020. (PDF, 701.4 KB)
Nema maženja bez paženja – 04. rujna obilježava se Svjetski dan spolnog zdravlja!
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu projekta Živjeti zdravo, čija voditeljica je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije, završava ljetnu kampanju „Nema maženja bez paženja“ obilježavanjem Svjetskog dana spolnog zdravlja, 04. rujna 2021. .
__________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Još 2010. godine globalna organizacija koja se zalaže za promicanje najboljih praksi u području spolnog zdravlja, World Association for Sexual Health (WAS), pozvala je da se svakog 4. rujna obilježava Svjetski dan spolnog zdravlja s ciljem podizanja svijesti javnosti o spolnom zdravlju. Prvi Svjetski dan spolnog zdravlja najavljen je upečatljivom temom „Pričajmo o tome!“ (engl. ”Let’s talk about it!”) koja je označila početak višegodišnje kampanje razbijanja straha i tabua vezanih za temu spolnog zdravlja. Ovogodišnja tema je „Spolno zdravlje u digitalnom svijetu“.
Unatoč velikom napretku suvremenog društva, spolno i reproduktivno zdravlje se i danas često smatra tabu temom. Tu činjenicu želimo promijeniti i uključiti cijelu populaciju u otvoreni i iskreni razgovor o spolnom i reproduktivnom zdravlju. Jedan od načina kako to možemo promijeniti je i putem digitalne tehnologije. Digitalne tehnologije pružaju isplativ, učinkovit i vrlo pogodan komunikacijski kanal osobito za mlade. Digitalni alati posebno su učinkoviti jer su lako dostupni, smanjuju stigmu i osiguravaju povjerljivost. Istraživanja su pokazala da pružanje informacija o spolno i reproduktivnom zdravlju putem digitalnih alata može pozitivno utjecati na unaprjeđenje znanja, smanjenje rizičnog spolnog ponašanja te veću upotrebu zdravstvenih usluga u području spolnog i reproduktivnog zdravlja. Ipak, važno je istaknuti da je digitalna tehnologija posebno učinkovita kad je osobama osigurana i laka dostupnost zdravstvenih usluga.
I ove godine se u obilježavanje Svjetskog dana spolnog zdravlja uključuje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz digitalnu kampanju „Nema maženja bez paženja“ u sklopu poučnog projekta Živjeti zdravo. Cilj obilježavanja je skretanje pozornosti svih generacija i pojedinaca, bez obzira na spolnu orijentaciju, na odgovorno spolno ponašanje kako bi se zaštitilo vlastito zdravlje, ali i zdravlje partnera. Ujedno obilježavanjem Svjetskog dana spolnog zdravlja završava naša ljetna kampanja #NemaMaženjaBezPaženja koja se provodi od 15. lipnja do 4. rujna. Na našoj web stranici i društvenim mrežama dostupne su poučne i korisne informacije o spolnom i reproduktivnom zdravlju.
Uoči obilježavanja Svjetskog dana spolnog zdravlja i završetka ljetne kampanje #NemaMaženjaBezPaženja pripremili smo različite edukativne aktivnosti:
- 01. rujna 2021., srijeda – kviz na Instagramu Storyu @zivjeti.zdravo
- 03. rujna 2021., petak – digitalno savjetovalište na našim društvenim mrežama od 11 do 14 sati
- 04. rujna 2021., subota – poruke i fotografije naših ambasadora povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.
Ako i ne stignete postaviti pitanje u digitalnom savjetovalištu, pomoć i savjet možete potražiti u našem Savjetovalištu za promicanje spolnog zdravlja na adresi Rockefellerova 12, Zagreb.
Sve Vas pozivamo da nam se pridružite u obilježavanju Svjetskog dana spolnog zdravlja na našim društvenim mrežama te, ako već niste, da započnete voditi brigu o svom spolnom i reproduktivnom zdravlju te zdravlju partnera.
Sve detaljne informacije dostupne su i na svim društvenim mrežama projekta Živjeti zdravo.
Preuzmite edukativnu brošuru Vi imate pitanja-Mi imamo odgovore!
Sretan Svjetski dan spolnog zdravlja! Mazite se, ali i pazite se.
Cijepljenje bez naručivanja u HZJZ na dvije lokacije – sve doze
Obavještavamo građane kako Hrvatski zavod za javno zdravstvo organizira dva punkta za cijepljenje bez najavljivanja. Cijepljenje na obje lokacije organizirano je za osobe koje trebaju primiti prvu, drugu ili treću dozu cjepiva, uz obavezno predočenje potvrde o cijepljenju ako je osoba došla po drugu ili treću dozu cjepiva.
1. Prvi punkt organiziran je u suradnji sa Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar na adresi Rockefellerova 4. Građani se bez prethodne najave mogu cijepiti svake srijede od 16.00 do 20.00 sati. Dostupna su sva cjepiva, a građani mogu primiti prvu, drugu ili treću dozu cjepiva.
2. Drugi punkt građanima je na raspolaganju svakim radnim danom od 14.00 do 18.00 sati u Ulici Radoslava Cimermana 64a u Zagrebu (Kajzerica, zgrada kod semafora u neposrednoj blizini Hipodroma). Cjepivo Moderna biti će od 11. listopada dostupno utorkom, srijedom i četvrtkom. Sva ostala cjepiva (Comirnaty, Astrazeneca i J&J/Janssen) dostupna su svim danima u tjednu. Građani na istoj adresi mogu primiti i treću dozu cjepiva svaki radni dan od 14.00 do 18.00 sati ali i savjetovati se vezano uz cjepivo subotom od 8.00 do 12.00 sati.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, analitičar
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 9. srpnja 2021. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Termini i lokacije punktova za cijepljenje tijekom kolovoza
Osim za građane RH, cijepljenje je omogućeno za sve državljane RH koji nemaju status osigurane osobe prema zakonima koji se uređuje obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u Republici Hrvatskoj uz:
- Sve državljane Republike Hrvatske izvan Republike Hrvatske koji se zateknu na teritoriju Republike Hrvatske
- Sve osobe koje imaju strano državljanstvo, a zateknu se na teritoriju Republike Hrvatske
U nastavku donosimo sve lokacije i termine na kojima se možete cijepiti do kraja kolovoza:
Brodsko-posavska
Dubrovačko-neretvanska
Grad Zagreb (Hrvatski zavod za javno zdravstvo)
Istarska
Karlovačka
Koprivničko-križevačka
Krapinsko-zagorska
Ličko-senjska
Međimurska
Osječko-baranjska
Požeško-slavonska
Primorsko-goranska
Sisačko-moslovačka
Splitsko-dalmatinska
Šibensko-kninska
Varaždinska
Virovitičko-podravska
Vukovarsko-srijemska
Zadarska
Zagrebačka
Organizacija punktova za cijepljenje bez najavljivanja ovisi o nizu različitih faktora i stoga je najbolje posjetiti službene mrežne stranice županijskih zavoda za javno zdravstvo i izdravno se informirati oko definiranih termina cijepljenja bez najavljivanja na području pojedine županije (informacije o pojedinim zavodima nalaze se na dnu teksta).
Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije
Matice hrvatske 15, 43000 Bjelovar
http://www.zzjz-bjelovar.com.hr/
Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije
Nazorova 2a, 35000 Slavonski Brod
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
Dr. Ante Šercera 4a, 20001 Dubrovnik, p.p. 58
Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
Nazorova 23, 52100 Pula
Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije
Dr. Vlatka Mačeka 48, 47000 Karlovac
Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije
Trg Tomislava dr. Bardeka 10/10, 48000 Koprivnica
Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije
Ivana Gorana Kovačića 1, 49250 Zlatar
Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije
Senjskih žrtava 2, 53000 Gospić
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Ivana Gorana Kovačića 1E, 40000 Čakovec
Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije
Drinska 8, 31000 Osijek
Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije
Županijska 9, 34000 Požega
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije
Krešimirova ulica 52a, 51000 Rijeka
Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije
Ulica Kralja Tomislava 1, 44000 Sisak
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije
Vukovarska 46, 21000 Split
Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije
M. Gupca 74, 22000 Šibenik
Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije
I. Meštrovića 1, 42000 Varaždin
Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije
Lj. Gaja 21, 33000 Virovitica
Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije
Zvonarska 57, 32100 Vinkovci
Zavod za javno zdravstvo Zadar
Kolovare 2, 23000 Zadar
Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije
Mokrička 54, 10290 Zaprešić
Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Zagreb
Mirogojska cesta 16, 10000 Zagreb
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – pripravnik, zdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, magistar inženjer ekoinženjerstva
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 01. veljače 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 9. srpnja 2021. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto pripravnik, zdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, magistar inženjer ekoinženjerstva u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Cijepljeno je 50% odraslih!
U četvrtak 19. kolovoza broj ukupno utrošenih doza dosegao je 3.200.638. 1.691.778 osoba cijepljeno je prvom dozom (uključujući doze sa statusom nepoznato), a od njih je 1.508.860 cijepljeno s dvije doze. Cijepljeno je 41,69% ukupnog stanovništva odnosno 50,10% odraslog stanovništva.
„Svaka druga odrasla osoba u Hrvatskoj učinila je pozitivan iskorak te se cijepila. Za očuvanje svog osobnog zdravlja i života kao i zdravlja i života svojih sugrađana, svaki drugi građanin Hrvatske primio je najmanje jednu dozu cjepiva. Svatko tko je cijepljen, tom nesebičnom gestom pridonio je zdravlju, sigurnosti, očuvanja života, očuvanju bolničkog sustava, očuvanju radnih mjesta kao i turističkoj sezoni. Zahvaljujem građanima koji su se odazvali na cijepljenje kao i zdravstvenim djelatnicima koji su odradili veliki posao. Nastavljamo dalje.“ Izjavio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo epidemiolog izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak.
Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (48,0% ukupnog stanovništva, odnosno 58,0% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu (44,2% ukupnog, odnosno 53,5% odraslog stanovništva).
Prva doza i završeno cijepljenje u odnosu na procijenjeno ukupno stanovništvo županija (udio)
Poništenje dijela natječaja od dana 9. srpnja 2021.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 9. srpnja 2021.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, analitičar
Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva od 25. lipnja 2021. godine, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-16, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 9. srpnja 2021. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstvenog djelatnika I vrste, zdravstvenog suradnika, analitičara u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-21 od dana 29. srpnja 2021. i Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-22 od dana 29. srpnja 2021. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.
Program “EU za zdravlje”
Program “EU za zdravlje” 2021. – 2027. (EU4Health) je najveći zdravstveni program dosad koji je nastao kao odgovor EU-a na utjecaj pandemije COVID-19 na pacijente, medicinsko i zdravstveno osoblje te zdravstvene sustave u Europi. U okviru tog programa, Europska unija će investirati 5,3 milijarde eura u mjere za poboljšanje zdravlja ljudi u cijeloj Uniji i osiguranje visoke razine zaštite zdravlja ljudi u politikama i aktivnostima Unije u skladu s pristupom „Jedno zdravlje“ slijedeći ciljeve:
1. Poboljšanje i promicanje zdravlja u Uniji
· sprečavanje bolesti i promicanje zdravlja
· međunarodne zdravstvene inicijative i suradnja
2. Suzbijanje prekograničnih prijetnji zdravlju
· prevencija, pripravnost i odgovor na prekogranične prijetnje zdravlju
· dopunjavanje nacionalnih zaliha bitnih proizvoda potrebnih za vrijeme krize
· uspostava rezervnog medicinskog, zdravstvenog i pomoćnog osoblja
3. Poboljšanje lijekova, medicinskih proizvoda i proizvoda potrebnih za vrijeme krize
· osiguravanje raspoloživosti i cjenovne pristupačnosti lijekova, medicinskih proizvoda i proizvoda potrebnih za vrijeme krize
4. Jačanje zdravstvenih sustava, njihove otpornosti i učinkovitog korištenja resursa
· jačanje zdravstvenih podataka, digitalnih alata i usluga, digitalna transformacija zdravstvene zaštite
· poboljšanje dostupnosti zdravstvene skrbi
· razvoj i provedba zakonodavstva EU-a u području zdravlja i donošenje odluka na temelju dokaza
· integrirani rad nacionalnih zdravstvenih sustava
Program “EU za zdravlje” provodit će se putem godišnjih programa rada. Mjere će biti organizirane u četiri tematska područja: sprečavanje bolesti, pripravnost za krize, zdravstveni sustavi te digitalizacija. Pritom će borba protiv raka biti u fokusu u sva četiri tematska područja.
Program je uspostavljen Uredbom (EU) 2021/522, a provodit će ga Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA). Prihvatljivi korisnici za financiranje će biti pravni subjekti, zdravstvene organizacije i nevladine organizacije u državama članicama EU i u trećim zemljama koje su se pridružile programu.
Više informacija o programu “EU za zdravlje”
Sezonske namirnice, lagana prehrana i dovoljan unos tekućine tri su ključna savjeta za zdravo ljeto!
Ljetne vrućine imaju snažan utjecaj na stanje našeg organizma. Visoke temperature zraka uzrokuju pojačano znojenje, a time i povećan gubitak tjelesne tekućine i elektrolita. Rajčica, krastavac, paprika, zeleno lisnato povrće, lubenica, dinja i breskva koji su bogati vodom, vitaminima i mineralima čine idealan ljetni obrok. Vrijeme je da uživamo u laganim, osvježavajućim i raznobojnim obrocima koji se brzo pripremaju. Umjesto slane, masne i teške hrane na stolu neka se nađu šarene salate, tople i hladne juhe, svježi voćni i povrtni sokovi .
Salate – osvježavajuće i kreativne, voćne ili povrtne, tople ili hladne…
Zbog jednostavnosti i brzine pripreme, salate mogu poslužiti kao mali obroci i predjela te kao prilozi brojnim jelima. Osim što su okrepljujuće i što njima vlada šarenilo boja, kombiniranjem različitih, ali vrlo skladnih namirnica, dobit ćete ukusan i zdrav obrok primamljiva okusa i izgleda. Koje povrće odabrati? Tu ne možete pogriješiti – sezonsko! Kombinirajte povrće s mesom kao što su piletina ili puretina, ribom, žitaricama, rižom, tjesteninom i voćem, začinite s malo maslinova ili bučina ulja i limunova soka te uživajte u svježini i bogatstvu okusa.
Važnost mariniranja mesa prije roštiljanja
Kad su ljetni mjeseci u pitanju, mnogima su nezamislivi bez roštiljanja, a roštilja se na plinskome plamenu, drvu, električnoj energiji ili drvenome ugljenu.
Nekoliko savjeta koji bi vam mogli dobro doći tijekom pripreme roštilja:
– Izbjegavajte koristiti drva bogata smolom i spriječite kapanje masnoće na izvor topline jer se tako stvaraju štetni kemijski spojevi.
– Marinada uvelike doprinosi okusu jela, ali i omekšavanju mesa. Mariniranje mesa za roštilj u trajanju od 30 minuta u limunovu soku, octu, začinima (poput ružmarina, kadulje, senfa, metvice…) smanjuje stvaranje štetnih spojeva koji su prisutni u pregorenim dijelovima mesa.
– Pazite da hranu pečete dovoljno dugo jer dobro pečena hrana smanjuje mogućnost zaraze uzročnicima bolesti.
Uz tradicionalna jela s roštilja, ispecite ribu na žaru ili sezonsko povrće (npr. tikvice, paprike, rajčice, kukuruz…). Visoka toplina pripreme tek je dijelom zaslužna za jedinstveni okus hrane pripremljene na roštilju, koji je za mnoge nenadmašiv.
Sladoled – savršena ljetna slastica
Priznajemo, sladoled i ljeto su nerazdvojni par. Ipak često zaboravljamo da ta omiljena poslastica može sadržavati velike količine šećera i masnoća. Zdrava i niskokalorična alternativa klasičnim sladoledima je zamrznuto voće. Komadići banane, bobice grožđa ili bobičasto voće osvježit će nas i zasladiti. Za uživanje u mliječnoj, kremastoj poslastici potrebno je smiksati smrznute komadiće voća s ohlađenim jogurtom. Ovog ljeta odvažite se na pripremu zdravog i ukusnog sladoleda. Potrebno je malo dobre volje, zamrzivač, štapni mikser, voće i jogurt.
Sladoled od jogurta s malinama
3 šalice malina
2/3 šalice grčkog jogurta
Med (prema potrebi)
Zaleđene maline miksamo s ohlađenim jogurtom (štapnim mikserom ili u blenderu) do kremaste strukture, prema potrebi zasladimo s malo meda ili stevije. Grčki jogurt možemo zamijeniti sojinim jogurtom ili jogurtom bez laktoze.
Kremasta banana
1 banana
1 šalica voća prema želji ili 1 žlica kakaa
Med (prema potrebi)
Banana je odlična podloga za sladolede. Zrelu bananu izrežemo na kolutove i zaledimo. Zaleđene komadiće izvadimo iz zamrzivača i ostavimo 3 – 5 minuta na sobnoj temperaturi, a potom miksamo štapnim mikserom do ukusne kreme. Za različite okuse bananu kombiniramo sa šalicom zaleđenih malina, jagoda, borovnica ili kockica ananasa, a za čokoladni desert kremi od banane treba dodati žlicu kakaa. Prema potrebi zasladimo s malo meda ili stevije.
Kad osjetite žeđ, već ste dehidrirali
Osim na lagane obroke i biranje sezonskih namirnica, ljeti je ključno paziti na dovoljan unos vode. Naime, čak i sasvim mala dehidracija može prouzročiti glavobolju, opći umor ili manjak koncentracije. Osobe koje piju premalo vode imaju dugotrajan rizik za bolesti bubrega, srca, poremećaja mentalnih funkcija te probavnog sustava. Smanjenim unosom tekućine smanjuje se dotok kisika koji pritječe u srce, mozak, mišiće i sve važne organe, pa su oni manje sposobni obavljati svoje funkcije. Voda, osvježavajuće vode s dodatkom limuna, mente, matičnjaka ili đumbira te nezaslađeni čajevi spriječit će dehidraciju i nagradit će nas lijepom i zdravom kožom. Za kraj, važno je spomenuti da su na dehidraciju posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenoga imunološkog statusa.
Aromatizirana voda s narančom i mentom
1 litra vode
2 naranče izrezane na kolutove ( s korom ako su ekološki uzgojene)
Šaka mente ili matičnjaka
Pomiješati sastojke i ohladiti u hladnjaku.
Aromatizirana voda s krastavcem i borovicama
1 litra vode
1 veći krastavac, izrezan na kolutove
Pola šalice borovnica ( malina ili jagoda)
Pomiješati sastojke i ohladiti u hladnjaku.
Izvor: Služba za promicanje zdravlja, HZJZ
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, magistar inženjer ekoinženjerstva, pripravnik
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-17 od dana 25. svibnja 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 9. srpnja 2021. godine za prijam na pripravnički staž na radno mjesto zdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, magistar inženjer ekoinženjerstva, pripravnik u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.