Nacionalni tjedan dojenja, 1. – 7. listopada 2021.
Dojenje u javnosti i provedba zdravih stilova života dostupniji su uz klupe za dojenje na hodačkim stazama i u parkovima Živjeti zdravo!
Kroz projekt Živjeti zdravo čija je voditeljica prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, a koji provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u partnerstvu s Mrežom zavoda za javno zdravstvo nabavljeni su jednoobrazni setovi opreme za uređenje po jedne hodačke staze i po jednog parka u svakoj županiji Republike Hrvatske. U sklopu toga, a s ciljem promicanja zaštite i pružanja podrške dojenju kao najzdravijem izboru za dijete i za majku te kako bi potakli stvaranja okruženja koja promiču zdravlje, svaka hodačka staza i park Živjeti zdravo obogaćeni su stolićem i klupom za prematanje i dojenje.
Ove godine, od 1. do 7. listopada povodom obilježavanja Nacionalnog tjedna dojenja želja nam je, uz podizanje svijesti o važnosti i dobrobiti dojenja za dijete, majku i cjelokupnu zajednicu, poslati poruku i o važnosti provedbe zdravih stilova života i provođenja vremena na otvorenom u svrhu očuvanja zdravlja majke i djeteta. U tu svrhu smo, u suradnji s Hrvatskom udrugom grupa za potporu dojenju i zajednice Supermame.hr, tijekom Nacionalnog tjedna dojenja odlučili pozvati sve da u svojim zajednicama pronađu jednu od klupa za dojenje na hodačkim stazama i u parkovima Živjeti zdravo i učine korak više za vlastito i zdravlje svog djeteta.
Pozivamo vas da se pridružite našoj inicijativi obilježavanja Nacionalnog tjedna dojenja i u tjednu od 1. – 7. listopada provedete vrijeme vani na otvorenom u parkovima i na hodačkim stazama Živjeti zdravo, slobodno nahranite svoju dječicu i na taj način, zajedno s nama, pošaljite poruku o dobrobiti dojenja za zdravlje! Svoje trenutke uz klupu za dojenje u parku ili na hodačkoj stazi Živjeti zdravo zabilježite fotografijom i svoje misli o vrijednosti ovakvih klupa u zajednici podijelite s nama na društvenim mrežama Živjeti zdravo uz @zivjeti.zdravo i #dojislobodno. Sve pristigle materijale podijelit ćemo putem društvenih mreža Živjeti zdravo!
„Osiguravanje adekvatne i potrebne podrške u dojenju od izuzetne je važnosti jer time se direktno utječe na razvoj viših stopa kako isključivog tako i ukupnog trajanja dojenja u zajednici. Hrvatska udruga grupa za potporu dojenju HUGPD svojim radom i djelovanjem već više od dvadeset godina kroz različite prigodne edukacijske programe za zdravstvene djelatnike nastoji da potrebna podrška u dojenju bude i dostupna, u cijeloj RH i da zajedno, zdravstveni djelatnici i majke dojenčadi i male djece, struka i civilno društvo, uspješno surađuju u unapređenju dojenja za dobrobit cjelokupne zajednice. Kako bi se sve zamišljeno i potrebno u uspješnom razvoju programa koji osnažuju dojenje u zajednici moglo biti i realizirano od posebnog nam je značajna i pružanje dodatne podrške u ovom radu i od Ministarstva zdravstva, državnih institucija kao i same lokalne zajednice jer se upravo na taj način dodatno jača i pokazuje koliko je dojenje važno, vrijedno i koliko dobrobiti donosi ne samo za majku i dijete već i globalno, za cijelu društvenu zajednicu. Zajednička provedba aktivnosti promocije dojenja u zajednici šalje snažnu poruku svim sadašnjim ali i budućim majkama kao i svima u društvenoj zajednici – dojenje je potreba svakog novorođenog djeteta i treba osigurati svakom djetetu njegovu dostupnost.“ poručila je Dinka Barić, predsjednica Hrvatske udruge grupa za potporu dojenju.
Voditeljice zajednice Supermame.hr odlučile su se pridružiti našoj akciji upravo zbog toga što su kao majke svjesne važnosti dojenja, važnosti podrške i tolerancije okoline kako bi dojenje bila uspješna priča i za bebu i za majku. „Podrška i tolerancija izrazito su važne za majku, pogotovo u početnom, osjetljivom periodu kada se majka i beba tek upoznaju. Sjećamo se i nas samih, koliko smo bile nesigurne i koliko su nas komentari okoline doticali i utjecali na naše samopouzdanje, pogotovo u trenucima hranjenja naših beba u javnosti. Činjenica da sada postoje klupe namijenjene baš za to, daje slobodu i samopouzdanje svakoj mami. Slobodno dojenje bez znatiželjnih i osuđujućih pogleda treba osigurati svakoj bebi i svakoj mami. Upravo zato smo ponosne na ovakvu divnu inicijativu.“
Vjerujemo da ćemo ovakvom zajedničkom inicijativom poslati pozitivnu poruku o mogućnostima dojenja u javnosti i još jednom podsjetiti na nenadomjestivu vrijednost majčina mlijeka za rast i razvoj djeteta i za zdravlje majke!
Lokacije klupa za dojenje u parkovima i na hodačkim stazama Živjeti zdravo:
SVJETSKI DAN SRCA 2021. – KORISTI SRCE I POVEŽI SE SRCEM
Dok se čitav svijet bori protiv bolesti COVID-19, postali smo svjesniji važnosti vlastitog zdravlja i zdravlja naših bližnjih.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) još uvijek su vodeći javnozdravstveni problem i u svijetu i u Hrvatskoj. Odnose najviše života – čak 18,6 milijuna godišnje!
Zašto „POVEŽI SE SRCEM“?
Za osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti, a njih je u svijetu oko 520 milijuna, COVID-19 predstavlja dodatnu prijetnju – one imaju povećan rizik od razvoja teških oblika bolesti, a mnogi od njih boje se otići na redovne i hitne preglede zbog straha od zaraze. Također, dio njih izolirao se od svojih obitelji i prijatelja što predstavlja dodatan teret za njihovo tjelesno i mentalno zdravlje.
Upravo zato ovogodišnja kampanja povodom Svjetskog dana srca poziva nas da se POVEŽEMO srcima. Iako smo izoliraniji nego ikad, možemo se povezati s vlastitim srcem i sa srcima naših bližnjih. Povezati se znači voditi brigu o zdravlju srca, odabrati zdrave životne navike – prestati pušiti, vježbati, zdravo se hraniti, kontrolirati krvni tlak, odlaziti na redovne preglede, koristiti suvremenu tehnologiju u kontroli zdravlja srca, ali i brinuti o zdravlju svojih bližnjih, te osoba u povećanom riziku.
Uzroci kardiovaskularnih bolesti su mnogobrojni: pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, zagađenje zraka. Važno je napomenuti kako na većinu ovih uzroka, odnosno rizičnih čimbenika za nastanak kardiovaskularnih bolesti možemo djelovati – izmijeniti ih, kontrolirati ili liječiti.
U suzbijanju rizičnih čimbenika može nam pomoći i suvremena tehnologija. Dostupni su nam brojni digitalni alati, poput raznih aplikacija pomoću kojih možemo pratiti vlastite otkucaje srca, korake, unos tekućine, prehranu i brojne druge varijable, a uz to nas isti mogu i motivirati da ostanemo ustrajni u promjeni ili održavanju željenih životnih navika.
Također, iznimno je važno preventivne aktivnosti usmjeriti na sve one osobe koje nemaju pristup suvremenim tehnologijama, one posebno rizične skupine i ljude kojima je pristup kvalitetnoj i pravovremenoj skrbi i liječenju otežan. Ovdje je posebno važno POVEZATI se s osobama koje se nose s kardiovaskularnim bolestima u okolnostima dodatno otežanim pandemijom COVID-19. Neke posljedice su, primjerice:
– Propuštanje termina za pregled kod liječnika
– Izostanak kontakta s obitelji i prijateljima
– Smanjenje tjelesne aktivnosti
Kako do istih ne bi došlo, svi se mi, kao društvo, trebamo POVEZATI s osobama oboljelim od kardiovaskularnih bolesti, te im pomoći i omogućiti da se oni sami povežu sa svojim obiteljima, prijateljima, drugim oboljelima, liječnicima i njegovateljima. Nitko se ne bi trebao osjećati usamljeno, bez obzira na pandemiju. UPOTRIJEBIMO TEHNOLOGIJU ZA PREVLADAVANJE IZOLACIJE!
Kardiovaskularne bolesti u RH – najnoviji podaci
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrtnosti, a od njih je 2020. godine umrlo 22 886 osobe, odnosno 40,1% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 45,4% umrlih žena (13 131) 34,7% umrlih muškaraca (9 755). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 13,3% (7 589) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,7 % (4 950) u ukupnom mortalitetu.
Zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Taj trend je izraženiji za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest (46% pad smrtnosti od KVB ukupno od 2001. do 2019., 40% za ishemijsku bolest srca, a 58% za cerebrovaskularne bolesti. Ipak, kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola.
U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 609/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Prosjek za zemlje EU iznosi 370/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 196-1107/100.000 (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije 403, Austrije 376, Italije 281/100.000, a nižu stopu od npr. Mađarske – 738/100.000.
Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.
COVID 19 i kardiovaskularne bolesti
Danas znamo, kako starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, od kojih se posebno ističu kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti pluća, pretilost, kronična bubrežna bolest i rak i kao i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti Covid-19 i povećan letalitet.
Brojna istraživanja koja se provode od početka pandemije istražuju povezanost komorbiditeta i COVID-19.
Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19. Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda, virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti.
Zbog preraspodjele zdravstvenih resursa, pristup hitnom liječenju, može biti otežan, što ovisi o ozbiljnosti epidemije na lokalnoj razini. To se dodatno pogoršava strahom pacijenata od zaraze, koji se plaše potražiti liječničku pomoć tijekom pandemije.
Kod kroničnih bolesnika, pri pojavi ozbiljnih znakova infekcije, kao što je teško disanje, stezanje ili bol u prsnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, odmah treba potražiti liječničku pomoć. Prvo i osnovno pravilo u liječenju svih kroničnih bolesti, među kojima se nalaze i kardiovaskularne bolesti, glasi da treba nastaviti dalje koristiti svoju terapiju kronične bolesti kao do sada.
Vrlo je važno dobro kontrolirati kroničnu bolest; naime, tako će se ostvariti najbolji preduvjeti za dobru ravnotežu, uključujući i mentalno zdravlje. Dakle, nikako ne treba prekinuti uzimanje lijekova koje je osoba uzimala za svoju kroničnu bolest, niti mijenjati doze lijekova, već sve valja koristiti kao i ranije kada su održavali stabilnu bolest, tj. najbolje moguće stanje kronične bolesti.
Početkom 2020. godine, kada se tek pročulo za novi koronavirus, krenula je utrka za stjecanjem što više informacija i znanja o novom virusu. Spoznali smo da COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend – srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa.
Stoga je važno osvijestiti srčane bolesnike da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice i hitni prijemi sigurna mjesta i da, ako imaju potrebe ići, trebaju ići. Znatno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om. Brza reakcija je jako bitna i posjet liječniku ne treba odgađati.
Aktivnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo povodom Svjetskog dana srca
Kako neke zemlje izvješćuju o smanjenom broju hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti i zasebno infarkta miokarda, koji je akutno i hitno stanje, tako je HZJZ napravio analizu hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti ukupno, zasebno infarkta miokarda za 2020 godinu po mjesecima te usporedbu s 2019. godinom u istom periodu, na razini države. Rezultati ukazuju na smanjenje broja hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti za 19% u prosjeku, a za infarkt miokarda u prosjeku 13%. Najveći pad u broju hospitalizacija u odnosu na 2019. godinu zabilježen je u vrijeme „lockdown perioda“ te većeg broja novooboljelih osoba od Covid-19.
Uključite se u ovogodišnju kampanju!
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, povodom Svjetskog dana srca, provodi edukativno promotivnu kampanju koristeći digitalne tehnologije za podizanje svijesti, jačanje prevencije i pravovremenog liječenja, što je i cilj Svjetskog dana srca 2021. godine. Glavne poruke su važnost očuvanja zdravlja srca, s naglaskom na prestanak pušenja, tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu te redovitu kontrolu krvnog tlaka.
Za potrebe kampanje kreirani su edukativni video materijali, članci, infografike i plakati. Tiskani i elektronski plakati na digitalnim uređajima postavljeni su u Domovima zdravlja i ljekarnama diljem Hrvatske. Sve materijale moći ćete pronaći na društvenim mrežama HZJZ-a i ovdje.
Dijelite sav dostupan sadržaj i pomozite da se POVEŽEMO srcima!
Potpuno je cijepljeno 50% odraslih
Ukupno 1.682.869 (50,07%) odraslih primilo je dvije doze ili jedinu potrebnu dozu cjepiva Janssen
Od početka cijepljenja 27. prosinca 2020. do petka 24. rujna 1.592.617 odraslih osoba cijepljeno je s dvije doze dok je 90.252 osoba primilo jednu dozu cjepiva Janssen. Ukupno se radi o 1.682.869 odraslih osoba što je 50,07% odraslog stanovništva.
„Ovaj tjedan bilježimo veći odaziv naših sugrađana na cijepljenje nego tijekom kolovoza. Više od 4.000 osoba svakodnevno se odlučuje na cijepljenje prvom dozom a u četvrtak 23.9. je prvu dozu primilo gotovo 6.000 osoba. Uz to, naši građani koji su se prije cijepili s prvom dozom dovršavaju cijepljenje, pa je 53% odraslih cijepljeno barem jednom dozom a 50% je završilo cijepljenje. Od početka govorimo da cijepljenje nije apsolutno uspješno, no u velikoj mjeri štiti od zaraza i od teških oblika bolesti. U proteklih tjedan dana (18.9.-24.9.) niti jednu dozu cjepiva nije primilo 81% pozitivnih, 73% hospitaliziranih, 83% onih koji su stavljeni na respirator i 77% preminulih. Mislim da ovi podaci najbolje govore o tome da se svi trebamo cijepiti.“ Istaknuo je ravnatelj HZJZ-a izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak.
Prva doza i završeno cijepljenje u odnosu na procijenjeno ukupno stanovništvo županija (udio)
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-21 od dana 29. srpnja 2021. i Odluke Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Klasa: 012-04/21-15/3, Urbroj: 381-15-21-6 od dana 29. ožujka 2021. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj za prijam u radni odnos.
Više pogledajte ovdje.
Svjetski dan srca – uključite se i POVEŽITE srcem
Pozivamo vas da nam se pridružite u ovogodišnjem virtualnom obilježavanju Svjetskog dana srca!
Podijelite dostupan sadržaj jer samo zajedno možemo spriječiti bolesti srca i krvnih žila.
Infografike i letci:
SDS_2021_letak (PDF, 425.2 KB)
Infografika – tjelesna aktivnost (PDF, 1.4 MB)
Infografika – pušenje (PDF, 685 KB)
InfografikaKVB-rizični čimbenici (PDF, 1.5 MB)
InfografikaKVB (PDF, 1 MB)
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer/magistar sanitarnog inženjerstva, diplomirani inženjer medicinske biokemije u Službi za zdravstvenu ekologiju
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. kolovoza 2021. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer/magistar sanitarnog inženjerstva, diplomirani inženjer medicinske biokemije u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da su nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabrani kandidati.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za zdravstvenu ekologiju
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. kolovoza 2021. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da su nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabrani kandidati.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Poništenje dijela natječaja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja.
Više pogledajte ovdje.
Započela sedma sezona provođenja I-MOVE projekta
I-MOVE je akronim za praćenje učinkovitosti cjepiva protiv gripe u Europi: to je platforma kojom se utvrđuje i uspoređuje učinkovitost i utjecaj cjepiva protiv gripe. Istraživanje se provodi na razini primarne zdravstvene zaštite te bolničke zdravstvene zaštite.
I-MOVE mreža uspostavljena je 2007. godine, a Hrvatska se u mrežu uključila u sezoni gripe 2015/2016 kroz projekt I-MOVE+ kojeg je financirala Europska Komisija kroz OBZOR 2020.
Ovo je sedma godina da Hrvatska sudjeluje u provođenju istraživanja, u ovoj sezoni samo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Istraživanje je financirano od strane Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC). Metodologija istraživanja je ista kao i u prethodnim sezonama gripe – case control studija praćenja učinkovitosti cjepiva protiv gripe.
Cilj istraživanja je na početku i kasnije u sezoni utvrditi učinkovitost cjepiva protiv gripe.
Istraživanje se provodi na nivou primarne zdravstvene zaštite. Očekuje se da će Republika Hrvatska uključiti 150 pacijenata iz ordinacija liječnika obiteljske medicine u sezoni gripe 2021/2022. Koordinator projekta za RH je Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
U istraživanju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti uključiti ćemo pacijente svih dobnih skupina sa kliničkom slikom gripe (ILI „influenza like illness“) iz 5 gradova: Zagreb, Rijeka, Split, Varaždin i Osijek. Pacijenti se regrutiraju u ordinacijama liječnika obiteljske medicine prema protokolu uz prethodno dobiveni pisani informirani pristanak pacijenata ili njihovih skrbnika.
„Pooling“ prikupljenih podataka iz svih zemalja sudionica napravit će koordinator projekta- EpiConcept. Rezultati će omogućiti bolje razumijevanje čimbenika koji utječu na specifičnu učinkovitost cjepiva (vaccine effectiveness, VE), trajanje zaštite cjepiva protiv gripe, ulogu ponavljanih cijepljenja i slično.
Ova suradnja zemalja članica EU će odgovoriti na pitanja za koja su potrebni veliki uzorci te omogućiti razmjenu iskustava koje se ne može postići samo u jednoj zemlji zasebno. Omogućiti će korištenje najboljih metoda i rezultata u korist svih zemalja EU bez obzira na njihova trenutna javnozdravstvena postignuća. Rezultati će se dijeliti sa međunarodnim partnerima.
Istraživanje će se provesti uz poštivanje etičkih načela, načela struke te zdravstvenih i drugih primjenjivih propisa i standarda o zaštiti osobnih i povjerljivih podatka.
Trajanje projekta: (2008) 2015-2022
Koordinator projekta: Vesna Višekruna Vučina, dr. med., spec. epidemiologije
Informacije za kontakt: epidemiologija@hzjz.hr
Poveznica na izvornu web stranicu projekta https://www.imoveflu.org/
Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2019. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa
S obzirom na trend naglog porasta izdvajanja za zdravstvo u razvijenim zemljama tijekom posljednjih desetljeća, pojavila se potreba praćenja pokazatelja potrošnje u zdravstvu koji bi pružili uvid u strukturu te potrošnje i omogućili usporedbu između različitih zemalja. Kao odgovor na tu potrebu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) razvila je Sustav zdravstvenih računa (System of Health Accounts) – metodologiju prikazivanja financijskih zdravstvenih pokazatelja koja obuhvaća niz vrlo detaljnih i preciznih klasifikacija dionika i funkcija u zdravstvu čijim se kombiniranjem u tablicama i unosom pripadajućih izdataka dobiva pregled strukture zdravstvene potrošnje.
Tom metodologijom je započeto prikupljanje podataka za Hrvatsku – istraživanje, u sklopu kojeg su prikupljeni financijski podaci za 2011. godinu, po prvi je put provedeno 2012. godine. Podaci za 2012. godinu prikupljeni su tijekom 2013. godine – u oba navedena ciklusa korištena je metodologija Sustava zdravstvenih računa 1.0 (System of Health Accounts, Version 1.0). Prikupljanje podataka za 2013. godinu provedeno je tijekom 2014. godine i to po prvi puta prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa 2011 (System of Health Accounts, Version 2011), a prema toj metodologiji prikupljani su i svi podaci za sljedeće godine, uključujući i podatke za 2019. godinu koji su prikupljeni tijekom 2020. godine. Kao izdaci za 2019. godinu, uračunati su izdaci za aktivnosti koje su izvršene tijekom te godine, bez obzira na vrijeme kada je ta aktivnost zaista i plaćena.
Izvješće možete pogledati i preuzeti ovdje. (PDF, 848.9 KB)
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik II vrste, viši stručni referent
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. kolovoza 2021. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik II vrste, viši stručni referent u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva od 29. srpnja 2021. godine, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-22, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. kolovoza 2021. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik I vrste, diplomirani sanitarni inženjer/magistar sanitarnog inženjerstva ili diplomirani inženjer medicinske biokemije
Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva od 29. srpnja 2021. godine, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-22, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. kolovoza 2021. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I vrste, diplomirani sanitarni inženjer/magistar sanitarnog inženjerstva ili diplomirani inženjer medicinske biokemije u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – stručni savjetnik, pravnik u Službi za antidoping
Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva od dana 29. srpnja 2021., Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-21, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto stručnog savjetnika, pravnika u Službi za antidoping.
Za prethodno navedeno radno mjesto temeljem objavljenog natječaja pozivaju se niže navedeni kandidati na testiranje. Pisani dio testiranja odnositi će se na provjeru znanja iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o radu, Zakona o ustanovama te općih akata Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja- stručni savjetnik, radno mjesto I vrste, pripravnik
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. kolovoza 2021. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto stručni savjetnik, radno mjesto I vrste, pripravnik u Službi za gospodarstvene poslove.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Europski dan oralnog zdravlja 2021. g.
Europski dan oralnog zdravlja obilježava se svake godine 12. rujna, na inicijativu Vijeća europskih doktora dentalne medicine (Council of European Dentists, CED).
Oralno zdravlje kao sastavni dio općeg zdravlja je znatno više od zdravih zubi i lijepog osmijeha te nas obilježavanje ovog dana još jednom potiče na podizanje svijesti o važnosti njegovog očuvanja.
U svrhu očuvanja oralnog zdravlja potrebna je redovita i pravilna oralna higijena, pravilna prehrana i redoviti pregledi kod svih dobnih skupina, a osobito kod djece.
Cilj preventivnih pregleda kod djece je rano otkrivanje karijesa, primjena sredstava za prevenciju karijesa poput fluoridnih gelova ili lakova, edukacija roditelja i djece o pravilnom održavanju oralne higijene i pravilnoj prehrani, a kod odraslih osim pregleda i profesionalno čišćenje i poliranje zuba, kao i rano otkrivanje promjena na zubima, ali i na sluznici usne šupljine.
U Republici Hrvatskoj se od 2017. godine provodi Nacionalni program pod nazivom Zubna putovnica koji je usmjeren poboljšanju oralnog zdravlja i zdravstvenog ponašanja školske i predškolske djece s ciljem ranog otkrivanja i prevencije karijesa kroz preventivne preglede prilikom upisa u dječji vrtić, 1. razred osnovne škole te u 6. razredu osnovne škole (više o programu putem sljedeće poveznice). Također, program uključuje svakodnevno organizirano četkanje zubi koje se provodi u vrtićima i školama s ciljem razvijanja redovitih navika održavanja oralne higijene i prevencije karijesa od najranije dobi (više o Nadziranom četkanju zubi u vrtićima i školama putem sljedeće poveznice).
Globalna pandemija COVID-19 i brojne poteškoće s kojima se susrećemo nisu zaustavile aktivnosti koje se provode u zaštiti oralnog zdravlja i pružanju dentalne zdravstvene zaštite te su donijela nova saznanja i brojna iskustva osobito u edukaciji.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Nacionalno povjerenstvo za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva i dalje nastavljaju u novoj pedagoškoj godini 2021./2022. s edukacijama o oralnom zdravlju u odgojno-obrazovnom sustavu u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje (Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama, 29. rujan 2021. godine; prijave su moguće putem sljedeće poveznice) te je obilježavanje Europskog dana oralnog zdravlja podsjetnik na važnost edukacija u očuvanju i zaštiti oralnog zdravlja.
Pokrenuta je kampanja o sigurnosti hrane
Hrvatska je jedna od šest europskih zemalja u kojima je pokrenuta edukativna kampanja „EU bira sigurnu hranu“. Njezin je cilj povećati informiranost građana pri svakodnevnom odabiru namirnica te ukazati na visoke EU standarde vezane uz sigurnost hrane. Iza tih procesa stoje znanstvenici okupljeni oko najvišeg savjetodavnog tijela Europske unije u području sigurnosti hrane – Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), koji svojim radom jamče da je hrana na europskom tlu, pa tako i na hrvatskom tržištu, sigurna za konzumaciju.
Kampanju su pokrenule EFSA i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ostalih partnera. Kampanjom će se povećati informiranost građana o načinima tumačenja deklaracija, čuvanja i pripremanja namirnica s ciljem smanjenja akrilamida u hrani, pravilnog održavanja higijene hrane, odabira namirnica temeljem preporučenih hranjivih vrijednosti te gdje pronaći informacije o alergenima koji se nalaze u hrani.
Europski sustav sigurnosti hrane smatra se jednim od najsigurnijih na svijetu. EFSA surađuje s vrhunskim znanstvenicima, a EFSA-ini stručnjaci podijeljeni su u deset znanstvenih panela, ovisno o područjima. U svakom panelu sudjeluje 21 vodeći europski znanstvenik, a paneli formiraju i svoje radne skupine koje se sastoje od stručnjaka iz zemalja članica sukladno podtemi koja se obrađuje.
U okviru kampanje izrađena je posebna mrežna stranica EUChooseSafeFood na kojoj potrošači mogu pronaći informacije o najrelevantnijim temama iz područja sigurnosti hrane, lako razumljive savjete i smjernice za pripremu hrane.
Kako bi što veći broj potrošača bio informiran i educiran o sigurnosti hrane, kampanju podržava i niz partnera koji svojom stručnošću doprinose njezinoj vidljivosti te će putem vlastitih kanala učiniti ove materijale dostupnima i osvijestiti potrošače gdje mogu pronaći relevantne savjete i smjernice. Podršku pružaju Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravstva, Europski centar za izvrsnost potrošača, Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Hrvatska gospodarska komora, Centar za edukaciju i informiranje potrošača, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Nastavni zavod za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar” i Hrvatski zbor nutricionista. Osim spomenutih institucija u kampanju su uključeni i naš poznati chef Mate Janković, voditeljice Antonija Blaće i Doris Pinčić, food blogerica Maja Brekalo i fitness trener Mario Valentić koji prepoznaju važnost sigurnosti hrane te će ovu temu uz praktične savjete nastojati približiti javnosti.
Skopljen novi ugovor s Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti zadužen je za obavljanje poslova Nacionalne informacijske jedinice za droge (koja je ustrojena pri Službi za suzbijanje zlouporabe droga), a koja je zadužena za suradnju s Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA).
EMCDDA je decentralizirana europska agencija EU sa sjedištem u Lisabonu koja je zadužena za praćenje stanja problematike droga na europskoj razini. Sve zemlje članice su dužne ustrojiti nacionalne kontaktne točke za suradnju s EMCDDA-om u okviru tzv. Reitox mreže. Glavna zadaće zemalja članica se odnosi na prikupljanje, obradu i analizu standardiziranih podataka i izvješća temeljem kojih EMCDDA na godišnjoj osnovi izrađuje pregled stanja problematike droga u EU. Reitox mreža predstavlja jedinstven primjer regionalnog sustava standardiziranog prikupljanja podataka i informacija o problematici droga te predstavlja okosnicu praćenja droga i izvještavanja o tom problemu u Europi po visokim standardima kvalitete.
Aktivnosti nacionalnih kontaktnih točka za droge se financiraju iz godišnjih Grant ugovora koje države članice sklapaju s EMCDDA-om, a koji se temelji na principu sufinanciranja nacionalnih izvora i sredstva EMCDDA-a u jednakim omjerima. Gornji godišnji limit sufinanciranja EMCDDA-a iznosi 79.590 EUR. Dodjela godišnjih grant sredstava ima za cilj osigurati na nacionalnoj razini informacijski sustav koji će sa svojom infrastrukturom i alatima osigurati objektivne, pouzdane, kvalitetne i usporedive informacije o potražnji, dostupnosti i ponudi droga te povezanim rizicima. Posebno je važno prikupljati i analizirati informacije o novim trendovima, korištenju više sredstava ovisnosti i povezanosti između korištenja sredstava ovisnosti i ovisničkih ponašanja.
Grant sporazum EMCDDA-a za 2021. za Hrvatsku temeljem Ugovora Grant N0 GA.19.RTX.028.1.0, između EMCDDA i HZJZ iznosi 64.600 EUR, od čega EMCDDA sufinancira sa 32.300 EUR, a ista će se utrošit za slijedeće aktivnosti;
– provedbu prve faze Bio-bihevioralnog istraživanja HIV-a i hepatitisa C kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj
– provedbu kohortnog istraživanja o smrtnosti osoba koje boluju od poremećaja ovisnosti o drogama u Republici Hrvatskoj
– provedbu pilot Projekta prevencije ovisnosti usmjerenog djeci i mladim Romima u Međimurskoj županiji
– provedbu prve faze za implementaciju preventivnog programa „Imam stav – Unplugged“ u 10 škola Zagrebačke županije
– provedbu regionalnih edukacija iz područja kvalitetne prevencije uz promociju EU standarda kvalitetne prevencije (EDPQS) i Minimalnih standarda prevencije ovisnosti
– održavanje radnih sastanaka Sustava ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u Republici Hrvatskoj
– sudjelovanje na radnim sastancima EMCDDA
Trajanje projekta: 1. siječnja 2021. – 31. prosinca 2021.
Vrijednost projekta: 488.837,24 HRK
Voditelj projekta: mr. Željko Petković
Poveznica na izvornu web stranicu projekta: https://www.emcdda.europa.eu/
Projekt „Uspostava SARI praćenja“
Doba pandemije bolesti COVID-19 naglasilo je potrebu uspostave boljeg i standardiziranog praćenja teških respiratornih infekcija različitih poznatih, ali i mogućih drugih nepoznatih repiratornih patogena u budućnosti. Uspostava takvog praćenja omogućavala bi pravovremenu detekciju sigurnosnog signala u trenutku neočekivanih pojava u odnosu na uobičajene rezultate praćenja.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo se uz podršku Ministarstva zdravstva priključio EU projektu „Uspostava SARI praćenja“ sa svrhom unaprijeđenja sustava epidemiološkog praćenja teških akutnih respiratornih infekcija (eng. severe acute respiratory infections – SARI) u Republici Hrvatskoj. Provođenje EU projekta „Uspostava SARI praćenja“ organizira i koordinira Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (eng. European Centre for Disease Prevention and Control – ECDC) u suradnji sa EPICONCEPT-om. U projekt je, osim Hrvatske, uključeno još 14 država u Europi.
Cilj projekta je uspostaviti epidemiološki nadzor u praćenju trendova incidencije i opis SARI slučajeva, opis intenziteta aktivnosti i ozbiljnost SARI infekcija te identificirati, opisati i pratiti skupine osoba kojima prijeti teški oblik bolesti.
Projekt traje godinu dana, od listopada 2020. do listopada 2021. godine, u sklopu kojega je predviđeno niz aktivnosti, od situacijske analize trenutnog stanja, identifikacije metodoloških mogućnosti praćenja s obzirom na postojeću infrastukruru i epidemiološku situaciju i izradu protokola za SARI praćenje, pa do prikupljanja podataka o oboljelima sa SARI-ijem u periodu od početka veljače do kraja rujna 2021. godine.
Praćenje se provodi u dvjema sentinel županijama (Splitsko-dalmatinska i Krapinsko-zagorska) u suradnji sa OB Zabok, KBC Split i teritorijalno nadležnim epidemiolozima iz ZJZ Krapinsko-zagorske županije odnosno NZJZ Splitsko-dalmatinske županije.
Sredstva za sudjelovanje u projektu i provođenje opisanog epidemiološkog praćenja osigurao je Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) .
Ukupna vrijednost projekta: 99 000 €
Voditeljica projekta: prim Goranka Petrović, dr.med
Istraživanje učinkovitosti cjepiva protiv bolesti COVID-19 u hospitaliziranih SARI pacijenata (SARI CVE)
Istraživanje „SARI CVE“ (eng. SARI COVID-19 vaccine effectiveness) bavi se procjenom učinkovitosti cjepiva protiv bolesti COVID-19 u skupini pacijenata hospitaliziranih zbog teške akutne respiratorne infekcije (eng. severe acute respiratory infections – SARI) svih dobnih skupina.
U trenutku pokretanja istraživanja u Europskoj uniji registrirana su četiri cjepiva protiv bolesti COVID-19; 2 mRNA cjepiva (Comirnaty, Spikevax) i 2 vektorska adenovirusna cjepiva (Vaxzevria i J&J). Postmarketinške studije za cjepiva protiv bolesti COVID-19 ključne su za utvrđivanje učinkovitosti cjepiva među ciljnim skupinama. Zbog postizanja preciznosti i brze procijene učinkovitosti cjepiva važno je osigurati dovoljno velik broj ispitanika što se ostvaruje udruživanjem više istraživanja u nekoliko europskih zemalja. Ovakva istraživanja dati će važan znanstveni doprinos boljem razumijevanju čimbenika koji utječu na učinkovitost cjepiva, trajanje zaštite inducirane cjepivom, utjecaja novih varijanti SARS-CoV-2 virusa na zaštitu stvorenu cijepljenjem te ostalih karakteristika cijepljenja protiv bolesti COVID-19. Takve spoznaje korisne su u daljnjem razvoju strategija cijepljenja protiv bolesti COVID-19.
SARI CVE istraživanje naslanja se na projekt „Uspostava SARI praćenja“, te će osobe koje zadovoljavaju definiciju SARI slučaja uključene u istraživanje uspostave SARI praćenja, biti ispitanici u istraživanju o učinkovitosti cjepiva.
Glavni cilj ovog istraživanja je utvrđivanje učinkovitosti cjepiva protiv bolesti COVID-19 u spječavanju teških akutnih respiratornih infekcija uzrokovanih virusom Sars-CoV-2, te utvrđivanje učinkovitosti svakog cjepiva pojedinačno.
Istraživanje će se provoditi u periodu od godine dana. Provodenje istraživanja organizira i koordinira Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (eng. European Centre for Disease Prevention and Control –ECDC) u suradnji sa EPICONCEPT-om.
Ukupna vrijednost projekta: 74 545 €
Voditeljica projekta: prim Goranka Petrović, dr.med.
OVID