Demanti pogrešno prenesene izjave o COVID potvrdama za djecu

Zamjenica ravnatelja HZJZ-a prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. dana 13.12.2021. nije izjavila da HZJZ razmišlja o uvođenju COVID potvrde za djecu već je izjavila da djeca nakon cijepljenja trebaju imati pravo na EU digitalnu  COVID potvrdu kao što imaju i odrasle osobe.

Što se tiče HZJZ-a, COVID potvrde za djecu ne mogu biti obavezane u niti jednoj situaciji osim onoga što je na snazi kroz odluke stožera. Prema mišljenju HZJZ-a, COVID potvrde za djecu  nikako ne mogu biti uvjet za ulazak u školu, vrtić ili u drugu ustanovu ili na drugo mjesto.

Kod nekih putovanja u inozemstvo djeca trebaju imati COVID potvrde sukladno pravilima zemlje u koje putuju pa je nužno omogućiti da i djeca mogu dobiti COVID potvrdu. Do sada je u Hrvatskoj izdano više od 202.000 COVID potvrda za djecu.

Implementacija dobrih europskih praksi u zaštiti mentalnog zdravlja

Započela je provedba europskog JA ImpleMENTAL projekta u kojem HZJZ ima važnu ulogu

Mentalni poremećaji jedan su od najznačajnijih javnozdravstvenih izazova. Njihova rasprostranjenost te opterećenje koje uzrokuju (uključujući i invaliditet) kako na zdravstveni sustav, tako i na financije država diljem svijeta, ukazuju na nužnost promptnog djelovanja na više razina, uključujući i političko djelovanje.

Više od jedne na šest osoba diljem Europske unije (EU) imale su poteškoće mentalnog zdravlja u 2016., što je otprilike 84 milijuna ljudi. Štoviše, mentalnim poremećajima i poremećajima u  ponašanju, uključujući samoozljeđivanje, pripisano je 165.000 smrtnih slučajeva, u 2016. godini.

Organizacija skrbi za mentalno zdravlje znatno se razlikuje u pojedinim državama EU. Neke zemlje se još uvijek oslanjaju na institucionalnu skrb (najčešće u velikim psihijatrijskim bolnicama), dok su se druge usmjerile na pružanje skrbi u zajednici (deinstitucionalizacija). Mentalno zdravlje treba biti prioritet u svijetu i u EU, naročito u svjetlu trenutne pandemije SARS CoV-2 virusa.

S tim u skladu, započela je provedba europske zajedničke akcije, (eng. Joint Action – JA) “JA-ImpleMENTAL“. JA-ImpleMENTAL  je projekt Europske komisije, koji za cilj ima potporu državama u njihovim nastojanjima u poboljšanju skrbi za mentalno zdravlje.

Projektom se nastoji poduprijeti države članice, odnosno projektne partnere, u implementaciji dvaju primjera dobre prakse iz područja zaštite mentalnog zdravlja i prevencije suicida:

  1. Reforma mentalnog zdravlja u Belgiji
  2. Austrijska praksa prevencije suicida (tzv. SUPRA)

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u ovom projektu sudjeluje kao partner te kao voditelj diseminacijskog radnog paketa (WP2 Dissemination).

Hrvatska se svojim  sudjelovanjem u ovom projektu obvezala  implementirati obje navedene najbolje prakse.

JA ImpleMENTAL okuplja 40 organizacija iz 21 zemlje Europske unije/ Europskog gospodarskog prostora te je službeno započela 1. listopada 2021., a trajat će 36 mjeseci (tri godine).

Početak zajedničke akcije obilježen je kick-off sastankom koji je bio održan 23. i 24. studenog 2021. godine, a ne kojem je sudjelovala i gospođa Stella Kyriakides, europska povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane.

Glavni zadaci zajedničke akcije su:

  • Podržati uspostavu mreža za razmjenu znanja za učinkovitu provedbu najboljih praksi;
  • Razumjeti i mapirati trenutnu situaciju mentalnog zdravlja i usluga mentalnog zdravlja te identificirati potrebe i nedostatke u znanju za uspostavu, poboljšanje ili povećanje međusektorskih mreža i usluga mentalnog zdravlja u zajednici koje se temelje na uspostavi mobilnih timova za pružanje intervencija u zajednici i usmjerene su na korisnike unutar zemalja sudionica;
  • Razumjeti i mapirati utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje, s naglaskom na ranjive skupine i ranjive skupine u nastajanju, potonje uključujući mlade ljude i zdravstvene radnike;
  • Pridonijeti stvaranju i širenju znanja o preprekama, ali i potporama za razvoj i provedbu međusektorskih usluga promicanja mentalnog zdravlja i skrbi usmjerene na pacijenta/korisnika, kao i strategija prevencije suicida u europskim zemljama;
  • Poboljšati mentalno zdravlje i dobrobit djece, adolescenata, odraslih i starije populacije olakšavanjem njihovog pristupa skrbi, kao i promicanjem i poboljšanjem kontinuiteta, kvalitete i koherentnosti prilagođenih preventivnih, promotivnih, kurativnih i rehabilitacijskih usluga mentalnog zdravlja njihovim individualnim potrebama, osiguranim u njihovom lokalnom i društvenom okruženju;
  • Povećati učinkovitost i dostupnost sustava mentalnog zdravlja;
  • Poticati interdisciplinarnu suradnju, kao i povećanje integracije mentalnog zdravlja u primarnu zdravstvenu zaštitu, čime će se pridonijeti razvoju zdravstvenih usluga koje pružaju usmjereniju i koordiniranu skrb osobama s (često komorbidnim) mentalnim i tjelesnim zdravstvenim stanjima;
  • Podržati pomak u upravljanju i organizaciji usluga mentalnog zdravlja od institucionalizirane skrbi za mentalno zdravlje prema (održivoj) uspostavi lokalnih mreža u zajednici, usmjerenih na korisnike za integrirane usluge mentalnog zdravlja u državama članicama EU-a;
  • Pridonijeti smanjenju smrtnosti od suicida u Europi;
  • Pridonijeti boljoj i učinkovitijoj upotrebi podataka i informacija za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju međusektorskih usluga, kao i usluga za promicanje i prevenciju mentalnog zdravlja usmjerenih na klijenta/korisnika.

 

Trajanje projekta: 36 mjeseci (01.10.2021.-30.9.2024.)

Ukupna vrijednost projekta: 6.748.030,04 HRK

Voditeljica projekta za HZJZ: prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med.

 

Više o zajedničkoj akciji možete pogledati na službenoj stranici JA ImpleMENTAL projekta:

https://ja-implemental.eu/

Termini i lokacije punktova za cijepljenje u Republici Hrvatskoj tijekom prosinca

‎U nastavku donosimo sve lokacije i termine po županijama na kojima se možete cijepiti u Republici Hrvatskoj tijekom prosinca 2021. godine:

 

BJELOVARSKO BILOGORSKA ŽUPANIJA

BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA

DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA

ISTARSKA ŽUPANIJA

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

KOPRIVNIČKO KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA

LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA

POŽEŠKO SLAVONSKA ŽUPANIJA

PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA

SISAČKO MOSLOVAČKA ŽUPANIJA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

VIROVITIČKO PODRAVSKA ŽUPANIJA

VUKOVARSKO SRIJEMSKA ŽUPANIJA

ZADARSKA ŽUPANIJA

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

GRAD ZAGREB

Vezano uz organizaciju cijepnih punktova za vrijeme blagdana  najbolje je posjetiti službene mrežne stranice županijskih zavoda za javno zdravstvo i izravno se informirati oko definiranih termina cijepljenja bez najavljivanja na području pojedine županije (informacije o pojedinim zavodima nalaze se u nastavku teksta).

 

Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije

Matice hrvatske 15, 43000 Bjelovar

http://www.zzjz-bjelovar.com.hr/

 

Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije

Nazorova 2a, 35000 Slavonski Brod

http://zzjzbpz.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije

Dr. Ante Šercera 4a, 20001 Dubrovnik, p.p. 58

www.zzjzdnz.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Istarske županije

Nazorova 23, 52100 Pula

www.zzjziz.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije

Dr. Vlatka Mačeka 48, 47000 Karlovac

www.zjzka.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije

Trg  Tomislava dr. Bardeka 10/10, 48000 Koprivnica

www.zzjz-kkz.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije

Ivana Gorana Kovačića 1, 49250 Zlatar

www.zzjzkzz.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije

Senjskih žrtava 2, 53000 Gospić

www.zzjzlsz.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Ivana Gorana Kovačića 1E, 40000 Čakovec

www.zzjz-ck.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije

Drinska 8, 31000 Osijek

www.zzjzosijek.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije

Županijska 9, 34000 Požega

www.zjz-pozega.hr

 

Nastavni zavod za javno zdravstvo  Primorsko-goranske županije

Krešimirova ulica 52a, 51000 Rijeka

www.zzjzpgz.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije

Ulica Kralja Tomislava 1, 44000 Sisak

www.zzjz-sk.hr

 

Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije

Vukovarska 46, 21000 Split

www.nzjz-split.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije

M. Gupca 74, 22000 Šibenik

www.zzjz-sibenik.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije

I. Meštrovića 1, 42000 Varaždin

www.zzjzzv.hr

 

Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije

Lj. Gaja 21, 33000 Virovitica

www.zzjzvpz.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije

Zvonarska 57, 32100 Vinkovci

www.zzjz-vsz.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Zadar

Kolovare 2, 23000 Zadar

www.zjz-zadar.hr

 

Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije

Mokrička 54, 10290 Zaprešić

www.zzjz-zz.hr

 

Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Zagreb

Mirogojska cesta 16, 10000 Zagreb

www.stampar.hr

 

Testiranje na COVID-19 u HZJZ za vrijeme blagdana

Testiranje na COVID-19 u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo odvijat će se prema dosadašnjim terminima. Za vrijeme blagdana testni punkt neće raditi na sljedeće datume:

     25. prosinca 2021.

     26. prosinca 2021.

     1. siječnja 2022.

     6. siječnja 2022.

Narudžbe za testiranje zaprimamo putem standardne procedure, odnosno online obrasca na sljedećoj poveznici:

https://covid.hzjz.hr/lokacija/rockefellerova/

 

Bilten Incidencija raka u Hrvatskoj 2019. godine

Registar za rak Republike Hrvatske, populacijski registar pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prati i proučava incidenciju raka u Hrvatskoj. Rak je značajan javnozdravstveni problem stanovništva Hrvatske, zbog čega je vrlo važno raspolagati odgovarajućim podacima koji mogu pomoći u izradi strategija za prevenciju i odgovarajuću onkološku službu i zaštitu.

Bilten Incidencija raka u Hrvatskoj 2019. godine možete preuzeti > ovdje.

Sastanak s izraelskim stručnjakom za borbu protiv COVID-19 u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo

U sklopu boravka izraelskog stručnjaka dr. Arnona Shahara, voditelja radne skupine Maccabi Healthcare Service za Covid-19 u Hrvatskoj, u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova RH i Izraelskog veleposlanstva u Hrvatskoj dr. Shahar je sudjelovao na sastanku s hrvatskim stručnjacima iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Škole narodnog zdravlja „dr Andrija Štampar“ i Klinike za infektivne bolesti „dr Fran Mihaljević“.

Na sastanku su razmijenjena iskustva borbe protiv pandemije bolesti COVID-19 u ove dvije prijateljske zemlje, a poseban je naglasak bio na docjepljivanju trećom dozom i cijepljenju djece s čime je Izrael počeo najranije od svih zemalja svijeta i postigao izvrsne rezultate obuhvata populacije cijepljenjem, te time i stekao dobru epidemiološku situaciju. Razmjena informacija i iskustava naših i izraelskih stručnjaka će se nastaviti i nadalje putem elektroničkih medija.

Fotogalerija:

 

Važne informacije o pojavi novih varijanti virusa SARS-CoV-2 i prilagodbi cjepiva protiv bolesti COVID-19

  • Iz iskustva s virusom gripe znamo da proces prilagodbe virusa nikada ne prestaje. Omikron varijanta još je jedan podsjetnik na važnost ubrzanja provedbe cijepljenja da se zaustavi daljnje širenje i mutacije SARS-CoV-2.

  • Od iznimne je važnosti da sve osobe cijepljene protiv COVID-19 prime i treću, tzv. booster dozu cjepiva a oni koji još nisu cijepljeni trebaju čim prije doći na cijepljenje.

  • mRNA cjepiva koriste se već više godina i smatraju se sigurnim formatom cjepiva.

 

Nova varijanta SARS-CoV-2, Omikron, ima oko 60 mutacija, s 32 mutacije samo na proteinu šiljka. Za razliku od omirkona Delta varijanta ima ukupno 30 mutacija. Veći broj mutacija u varijanti Omikron može značiti da je lakše prenosiv i/ili bolji u izbjegavanju imunološke zaštite. Iako je ovaj velik broj mutacija u varijanti Omikron iznenađujući, pojava još jedne varijante SARS-CoV-2 nije neočekivana.

Kroz prirodnu selekciju, slučajne mutacije akumuliraju se u bilo kojem virusu. Ovaj proces se ubrzava u RNA virusima, uključujući SARS-CoV-2. Dakle, ako i kada skup mutacija nekoj varijanti pruži prednost u preživljavanju u odnosu na njezine prethodnike, varijanta će nadmašiti sve ostale postojeće varijante virusa.

Jedno od mogućih objašnjenja za pojavu virusnih varijanti s višestrukim mutacijama je produljena infekcija kod pacijenta čiji je imunološki sustav narušen/suprimiran – to je situacija koja može dovesti do brze evolucije virusa. Istraživači su pretpostavili da su neke od ranijih varijanti SARS-CoV-2, kao što je alfa varijanta, mogle potjecati od necijepljenog zaraženog pacijenta kod kojeg je infekcija bila produljena i za više tjedana upravo zbog narušenog imunološkog sustava.

Omikron varijanta ima neke mutacije zajedničke s Delta varijantom, ali posjeduje i druge posve drugačije mutacije. Pretpostavimo da ju kombinacija svih mutacija čini ili prenosivijom ili uspješnijom u imunološkoj evaziji od Delta varijante. U tom slučaju ova bi varijanta mogla zavladati epidemiološkom COVID-19 kartom svijeta. Međutim, moguće je i da bi neobično velik broj mutacija mogao biti štetan za virus i učiniti ga nestabilnim.

Iz iskustva s virusom gripe znamo da proces prilagodbe virusa nikada ne prestaje. Niže stope cijepljenja među mnogim zemljama znače da još uvijek postoji mnogo osjetljivih domaćina za virus i da će on nastaviti kružiti i mutirati sve dok se ima gdje širiti. Pojava Omikron varijante još je jedan podsjetnik na važnost ubrzanja provedbe cijepljenja kako bi se zaustavilo daljnje širenje i mutacije SARS-CoV-2. Dapače, od iznimne je važnosti da sve osobe cijepljene protiv COVID-19 prime i treću, tzv. booster dozu cjepiva a oni koji još nisu cijepljeni trebaju se čim prije odazvati i doći na cijepljenje.

Glavno je pitanje je li se virus dovoljno promijenio da ga antitijela stvorena originalnim cjepivom više ne mogu prepoznati i pružati zaštitu od te nove varijante. Koronavirusi koriste šiljaste proteine ​​da se vežu na ACE-2 receptore na površini ljudskih stanica i inficiraju ih. Sva mRNA cjepiva protiv COVID-19 djeluju tako da daju upute u obliku mRNA koje usmjeravaju stanice da naprave bezopasnu verziju šiljastog proteina. Ovaj šiljasti protein zatim potiče ljudsko tijelo da proizvodi antitijela. Ako je osoba bila izložena koronavirusu, ta se antitijela vežu na šiljasti protein koronavirusa i tako ometaju njegovu sposobnost da inficira stanice te osobe.

Omikron varijanta sadrži novi uzorak mutacija na svom šiljastom proteinu. Ove promjene mogle bi poremetiti sposobnost nekih, ali vjerojatno ne svih, antitijela induciranih trenutnim cjepivima da se vežu na šiljasti protein. Ako se to dogodi, cjepiva bi mogla biti manje učinkovita u sprječavanju zaražavanja i prenošenju varijante Omikron.

Postojeća mRNA cjepiva, poput onih koje proizvode Moderna ili Pfizer, kodiraju za šiljak protein iz izvornog soja koronavirusa. Protein šiljka tvori izbočine na vanjskoj strani virusa SARS-CoV-2  i pomaže virusu da uđe u stanicu. U novom ili ažuriranom cjepivu, upute za mRNA bi kodirale protein šiljka za Omikron.

Zamjenom genetskog koda za stvaranje proteina šiljka za ovaj iz ove nove varijante, novim bi se cjepivom potaknulo stvaranje antitijela koja se učinkovitije vežu za Omikron i koja ga učinkovitije sprječavaju da inficira stanice.

Da bi se napravilo ažurirano mRNA cjepivo, potrebna su dva sastojka: genetski slijed šiljastog proteina iz nove varijante i DNK predložak koji bi se koristio za izgradnju mRNA. Potrebno je samo tri dana za generiranje kôda potrebnog za izradu novog mRNA cjepiva. Potom bi trebalo oko tjedan dana da se proizvedu dovoljne doze mRNA cjepiva za testiranje u laboratoriju i još šest tjedana za izvođenje pretkliničkih testova kako bi se utvrdilo da novo cjepivo funkcionira kako treba.

Dakle, u roku od 52 dana, znanstvenici bi mogli imati ažurirano mRNA cjepivo spremno za početak proizvodnje doza za kliničko ispitivanje na ljudima. To bi ispitivanje vjerojatno zahtijevalo još najmanje nekoliko tjedana za ukupno oko 100 dana za ažuriranje i testiranje novog cjepiva.

Dok to ispitivanje traje, proizvođači bi paralelno mogli početi prilagođavati svoj trenutni proces na izradu novog cjepiva. U idealnom slučaju, nakon dovršetka kliničkog ispitivanja i ako cjepivo dobije odobrenje, proizvodnja novog cjepiva bi mogla odmah početi.

Trenutno nije definirano koliko bi kliničkih podataka bilo potrebno za dobivanje odobrenja za prilagođeno/ažurirano cjepivo protiv COVID-19. Međutim, svi sastojci bi bili isti u novom cjepivu kao što su i u postojećem. Jedina razlika bi bila nekoliko redaka genetskog koda koji bi promijenili oblik šiljastog proteina. Sa sigurnosne perspektive, ažurirano/prilagođeno cjepivo u biti je identično s već testiranim cjepivima. Zbog ovih sličnosti, kliničko testiranje možda neće trebati biti tako opsežno kao ono što je bilo potrebno za prvu generaciju cjepiva protiv COVID-19.

U najmanju ruku, klinička ispitivanja za ažurirana/prilagođena cjepiva vjerojatno bi zahtijevala sigurnosne provjere i potvrdu da to novo cjepivo inducira razine antitijela na razini odgovora izvornog cjepiva na izvorne sojeve. Ako bi to bilo moguće, onda bi istraživači uključili samo stotine, a ne desetke tisuća ljudi, kako bi dobili potrebne kliničke podatke.

Tvrdnje kako kod mRNA cjepiva postoji mogućnost da se mRNA „ugradi“ u ljudski genom pomoću postojećih mehanizama u našim stanicama, koji uključuju proteine kod kojih je zabilježena aktivnost reverzne transkripcije, odnosno prepisivanja mRNA u DNA koja se potom može „ugraditi“ u DNA u jezgri stanice, su insinuacije za koje u literaturi nema nikakvih relevantnih dokaza. Isto vrijedi i za tvrdnje kako su mRNA cjepiva namjerno dizajnirana kako bi mRNA iz cjepiva izbjegla sve zaštitne mehanizme naše stanice te izazvala pojavu zloćudnih i nasljednih bolesti. Tu je važno napomenuti da se sigurnost mRNA cjepiva ispituje već godinama te da su zahtjevi za sigurnost suvremenih profilaktičkih cjepiva iznimno strogi. Budući da proces proizvodnje mRNA ne zahtijeva toksične kemikalije ili stanične kulture koje bi mogle biti kontaminirane, proizvodnja mRNA izbjegava uobičajene rizike povezane s drugim cjepivima koja sadržavaju žive viruse, virusne vektore, inaktivirane viruse i dijelove proteina virusa.

Kod osoba koje su cijepljene mRNA cjepivima, čak i kada bi postojali teoretski rizici infekcije ili integracije vektora u DNK stanice domaćina, oni ne izazivaju zabrinutost te se, slijedom svega navedenog, mRNA cjepiva smatraju sigurnim formatom cjepiva pa čak i lijekova budućnosti.

Korištenje mRNA tehnologije otvara široke mogućnosti za prevenciju ali i liječenje raznih bolesti. U svakom slučaju, uz mRNA tehnologiju imamo potencijal za prevenciju bolesti – što unaprjeđuje ljudsko zdravlje i podiže kvalitetu života svih ljudi diljem svijeta.

Važno je napomenuti da je jedna od prethodnih varijanti, B.1.351, iz listopada 2020. bila otporna na tada aktualna cjepiva te se smatralo potrebnim prilagoditi postojeća mRNA cjepiva. Proizvođači su brzo odgovorili na potencijalnu prijetnju tako što su razvili ažurirano mRNA cjepivo koje odgovara toj varijanti i provedena se klinička ispitivanja kako bi novo cjepivo bilo testirano. Na sreću, ova varijanta nije postala dominantna, ali da jest, proizvođači cjepiva bili bi spremni učiniti dostupnim i to ažurirano cjepivo.

Vrlo je vjerojatno da varijanta Omikron nije posljednja koja će nas zabrinjavati i moguće je da će se pojaviti još varijanti SARS-CoV-2.

Kako se SARS-CoV-2 nastavlja širiti među ljudima, prirodna selekcija i prilagodba rezultirat će nastankom više varijanti koje bi vjerojatno mogle biti prenosivije od Delte. Ako se pokaže potreba da Omikron, ili bilo koja buduća varijanta, zahtijeva novo cjepivo, proizvođači su već izvršili „generalne probe“ i očekuje se da su spremni odgovoriti na izazov.

Konačno, još uvijek postoji značajan broj ljudi koji su pod visokim rizikom od COVID-19, uključujući djecu. Ukupno je do prosinca 2021. godine potpuno cijepljeno samo 0,6% djece mlađe od 15 godina, te 19,92% osoba od 15 do 19 godina. Do danas je prijavljeno 61.947 slučajeva bolesti COVID-19 kod djece mlađe od 15 godina te 39.036  slučajeva bolesti  COVID-19 ukupno kod osoba u dobi 15 do 19 godina. Te dvije populacije čine 16 % od ukupno zabilježenih slučajeva u Hrvatskoj. Najbolji način na koji se može zaštititi djecu i druge necijepljene članove vašeg kućanstva je da se cijepe i da svi nose maske u zatvorenim javnim prostorima.

Cjepiva ostaju najbolja zaštita od svih sojeva novog koronavirusa. Međutim, nošenje maski za lice ili medicinskih maski, fizički razmak među osobama, izbjegavanje gužve i redovito provjetravanje unutarnjih prostora daju dodatnu zaštitu od infekcije i smanjuju rizik od nenamjernog širenja virusa.

 

Potvrđen je i treći slučaj omikrona u Hrvatskoj

Na današnjoj konferenciji za medije ravnatelj HZJZ-a, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, dr. sc. Bernard Kaić, prim. dr. med. i voditeljica Službe za mikrobiologiju, dr. sc. Ljiljana Žmak, dr. med. javnost su obavijestili kako je novi soj koronavirusa omicron u Hrvatskoj potvrđen.

Ravnatelj HZJZ Krunoslav Capak istaknuo je kako je omikron soj je u vrlo kratko vrijeme otkriven u još nekim zemljama svijeta, a Hrvatska je prva koja je među zemljama EU poduzela mjere vezane uz omikron.  Voditeljica Službe za mikrobiologiju Ljiljana Žmak kazala je kako je brzom analizom ustanovljeno da je soj najbliži i najsličniji sojevima omikrona koji su dokazani u Bocvani.

Voditelj službe za epidemiologiju zaraznih bolesti dr. Bernard Kaić istaknuo je kako su kontakti oboljelih brzo detektirani.

Potvrđen je i treći slučaj omikrona u Hrvatskoj

Provjerom dva pristigla uzorka u službenom laboratoriju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja je završila danas 6.12.2021. u prijepodnevnim satima, utvrđeno je da se radi o Omikron varijanti. Usporedno s laboratorijskom analizom obavljeno je i epidemiološko istraživanje i svi kontakti oboljelih koji su u Hrvatskoj pozvani su obaviti PCR test. Ukupno je uzeto 16 uzoraka od kojih je 14 negativno, 1 je u radu a 1 je pozitivan na novu varijantu Omikron što ukupno čini tri slučaja zaraze ovom varijantom koronavirusa u Hrvatskoj. Nad svim kontaktima obavljena je epidemiološka obrada i stavljeni su u karantenu.

Dodatne informacije, preporuke i upute vezane uz epidemiju COVID-19 pratite na našim mrežnim stranicama:

https://www.hzjz.hr/sluz…/koronavirus-najnovije-preporuke/

 

Natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na temelju članka 182. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18 i 125/19), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2020. odobrenom od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje slijedeći natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja.

Više pogledajte ovdje.

Sumnja se na prisutstvo nove varijante Omicron u Hrvatskoj

Sumnja se na prisutstvo nove varijante Omicron u Hrvatskoj kod jednog pacijenta. U tijeku je provjera u službenom laboratoriju te ćemo odmah po primitku rezultata obavijestiti javnost. Više informacija objavit ćemo uskoro.

Objašnjenje vezano uz omašku u tjednim izvješćima HZJZ-a

U dva tjedna izvješća o epidemiološkoj situaciji u Republici Hrvatskoj objavljen je podatak da među umrlima i među osobama na respiratoru ima više cijepljenih nego necijepljenih. U ta dva izvješća, s podacima do zaključno 21. studenog 2021., u posljednjem stupcu u tablici 13., zbog ljudskog je faktora nastala greška prilikom unosa brojeva.

Pažljiv čitatelj shvatit će da je u podlozi tih objavljenih podataka nenamjerna greška. U istoj se tablici navodi i niz točnih brojeva koji jasno pokazuju trend, a to je da je unutar sedam dana broj preminulih koji nisu cijepljeni oko 70 posto, ista situacija je i s ljudima na respiratoru – u jednom tjednu na respiratoru je završilo je oko 65 posto necijepljenih, a u drugom čak 79 posto.

Svi brojevi idu u prilog cijepljenju i dokazuju da cjepivo najbolje štiti od teške kliničke slike i od potrebe za respiratorom te od umiranja. Nažalost, među cijepljenim osobama ima i onih kojima je imunitet značajnije oslabio, zbog starije životne dobi i/ili pojedinih komorbiditeta. Međutim, za veliku većinu osoba koje su cijepljene i pogotovo onih koje su primile booster dozu cjepiva, postignut je željeni cilj, a to je zaštita zdravlja i života u okolnostima borbe s COVID-19. Dapače, vijesti koje pristižu iz Izraela govore da booster doza pruža dobru zaštitu i od nove varijante, tzv. Omicron varijante virusa SARS-CoV-2.

Cijepljenje i pridržavanje epidemioloških mjera predstavljaju jedini način da okončamo pandemiju.

Kampanja povodom Svjetskog dana AIDS-a 2021.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo pridružuje se i ove godine obilježavanju Svjetskog dana AIDS-a sudjelovanjem u aktivnostima javnozdravstvene kampanje „Volim zdravlje“.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a (engl. World AIDS Day, WAD) se obilježava 1. prosinca brojnim preventivnim i edukativinim aktivnostima diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Cilj je doprinijeti informiranju građana o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja infekcije HIV-om, ali i drugih spolno prenosivih bolesti te odgovornog spolnog ponašanja i zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja.

Međunarodni simbol svjesnosti i podrške oboljelima te prevenciji ove bolesti je crvena vrpca (engl. red ribbon). Ovogodišnji slogan naglašava važnost eliminacije nejednakosti u zdravstvu i okončanja epidemije AIDS-a (engl. End inequalities. End AIDS.) te se pozivaju države da doprinesu osiguranju jednake dostupnosti  zdravstvenih usluga u prevenciji i liječenju infekcije HIV-om svima u potrebi.

Svrha kampanje “Volim zdravlje” je doprinijeti prevenciji infekcije HIV-om i drugih spolno prenosivih bolesti te unaprjeđenju zaštite  spolnog i reproduktivnog zdravlja u Hrvatskoj, kroz informiranje mladih, ali i senzibilizaciju opće javnosti. Kroz informiranje se želi potaknuti građane, a posebice mlade na odgovorno spolno ponašanje, zdrav stil života i zaštitu od spolno prenosivih infekcija, uključujući infekciju HIV-om.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjelovao je u suradnji s udrugom HUHIV u izradi edukativne brošure pod nazivom BRUTALKA – enciklopedija o spolnom zdravlju, zajedno s brojnim stručnjacima. Brošura na sveobuhvatan način obrađuje teme o spolnom i reproduktivnom zdravlju poput spolnosti, rasta i sazrijevanja, anatomije spolnih organa, liječničkih pregleda i samopregleda spolnih organa, zaštite od spolno prenosivih infekcija i komunikacije o temama spolnog zdravlja. Sadrži brutalno pravilne i edukativne, stručne i otvorene informacije o spolnom zdravlju, odakle i potječe naziv brošure.

 

 

U sklopu kampanje „Volim zdravlje“ udruga HUHIV je osmislila i izradila istoimeni edukativan kalendar s preventivnim porukama o zaštiti spolnog zdravlja. Fotografiranjem za kalendar poznati glumci, pjevači, influenceri te autorica fotografija Andrea Filipović podržali su kampanju. Kako bi se istaknula važnost prevencije spolno prenosivih bolesti i očuvanja i unaprjeđenja spolnog zdravlja, uz svaku fotografiju istaknute su i javnozdravstvene poruke, koje na razumljiv način objašnjavaju važnost izbjegavanja čimbenika rizika za nastanak spolno prenosivih bolesti, kao i načine zaštite.

 

Kampanju udruge HUHIV „Volim zdravlje“  podržavaju Grad Zagreb, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i brojne druge institucije, organizacije civilnog društva i stručnjaci. Više o kampanji „Volim zdravlje“ i edukativno informativnim materijalima možete pročitati OVDJE.

Što je HIV, a što AIDS?

HIV je virus humane imunodeficijencije. On napada stanice imunološkog sustava, što slabi imunološki sustav i otežava tijelu borbu protiv infekcija i upala. Ako se infekcija HIV-om ne liječi, s vremenom uzrokuje AIDS.  AIDS je engleska skraćenica za sindrom stečenog nedostatka imunosti, završnu fazu infekcije HIV-om do koje dolazi ako se osoba ne liječi. Danas postoje antiretrovirusni lijekovi kojim se infekcija HIV-om uspješno liječi i uz liječenje je to kronična bolest s kojom osoba može doživjeti očekivani životni vijek.

Hrvatska se svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije uopćoj populaciji, no određene skupine stanovništva imaju veći rizik za zarazu. Stoga je za osobe koje su bile izložene zarazi važno testiranje koje omogućuje rano otkrivanje i pravovremeno liječenje. Važna je i prevencija ostalih spolno prenosivih bolesti kao što su sifilis, klamidija, gonoreja, hepatitis B i C, infekcija HPV-om, jer ako se one pravodobno ne prepoznaju i ne liječe, također mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije i posljedice.

 

Više o epidemiologiji HIV infekcije i AIDS-a te drugih spolno prenosivih infekcija u Hrvatskoj pogledajte u člancima:

Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj u 2021. godini

Neki pokazatelji rizičnih ponašanja za krvlju i spolno prenosive infekcije u Hrvatskoj

Epidemiologija AIDS-a i infekcije HIV-om u Hrvatskoj u 2021. godini

Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do studenoga 2021. godine, u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 1886 osoba (1679 muškarac, 206 žena, 1 neupisan spol) kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 590 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od AIDS-a umrlo 240 osoba (ukupno 326 od HIV-a/AIDS-a).

Tijekom prvih deset mjeseci 2021. godine je zabilježeno 58 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om (uključujući AIDS), što je malo manje nego je u to vrijeme bilo prošle godine (69). Među osobama koje su dijagnosticirane i ušle u skrb tijekom 2021. godine (58), 18 ih je oboljelo od AIDS-a, a 12 zaraženih HIV-om je umrlo, od čega tri od AIDS-a.

Od 58 novooboljelih od HIV-a/AIDS-a u prvih deset mjeseci 2021. godini bilo je 53 (91 %) muškaraca. Prema putu prijenosa kod 47 osoba (81 %) je vjerojatni put prijenosa bio spolni odnos između muškaraca, u 9 (16 %) spolni odnos između muškarca i žene, te u dva slučaja (3 %) nije utvrđen put prijenosa.

Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 100 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od oko 2,3 na 100.000  Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om (5,4 na 100.000 je bio prosjek za zemlje EU/EEA u 2019. godini).

Prema podacima Klinke za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Referentnom centru za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva, u prvih jedanaest mjeseci 2021. godine je 1358 osoba oboljelih od infekcije HIV-om bilo uključeno u skrb, od kojih je njih 1305 uzimalo antiretrovirusne lijekove, što čini 96 posto oboljelih (u istom razdoblju 2020. bilo je 1296 u skrbi, na terapiji 1285). Pokazatelji ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi je dobro i uspješno, no još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 50 %)  otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.

Više o epidemiologiji AIDS-a i infekcije HIV-om pročitajte na stranici Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj.

 

Što smo dosad zabilježili u praćenju gripe tijekom 2021. u Hrvatskoj

Referentni centar Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog sustava

Kod nas je prvi slučaj SARS-CoV-2 infekcije dokazan 25. veljače 2020. godine. U to je vrijeme trajalo uobičajeno razdoblje aktivnog praćenja gripe, koje završava s 20. tjednom u godini i još su se neko vrijeme redovito detektirali novi slučajevi gripe. Međutim, kako je ta sezona završila, a COVID-19 pandemija nije posustala, detekcija slučajeva gripe se značajno smanjila. U 40. tjednu te 2020. godine kao i inače započelo je razdoblje aktivnog praćenja gripe, ali je zahtjeva za laboratorijsku detekciju bilo višestruko manje nego prethodnih sezona zbog velikog broja COVID-19 slučajeva. Do 20. tjedna 2021. godine nije bio potvrđen niti jedan slučaj gripe među testiranima, koji su uglavnom imali karakterističnu kliničku sliku nalik gripi i negativan nalaz na SARS-CoV-2.

Višestruki su razlozi zbog kojih gripa nije potvrđena tijekom prethodne sezone. Posebno bi trebalo istaknuti javnozdravstvene mjere koje su uvedene kako bi se smanjilo širenje novoga koronavirusa, a one između ostalih uključuju nošenje maski za lice, pranje ili dezinfekciju ruku te izbjegavanje bliskih kontakata. To je, naravno, utjecalo na širenje virusa gripe kao i ostalih respiratornih virusa koji se šire istim putevima prijenosa. Tu je potrebno istaknuti da smo, čim je nastupilo popuštanje prvih mjera (tzv. lockdown), u male djece koja nisu podlijegala obavezi nošenja maski, a vratila su se u kolektive (vrtiće i škole) uočili pojavu akutnih infekcija dišnoga sustava praćenih karakterističnim simptomima. U njihovim uzorcima su detektirani razni respiratorni virusi, poput adenovirusa, virusa parainfluence te respiratornog sincicijskog virusa (RSV). RSV se inače pojavljuje u istom razdoblju kao i virus influence, dakle od studenog do svibnja. Međutim, 2021. godine prvi slučajevi su zabilježeni u veljači, uz značajan broj slučajeva RSV infekcija zabilježenih tijekom ljetnih mjeseci.

Dvije hrvatske bolnice koje su iskazale interes (Opća bolnica Zabok i KBC Split) uključile su se 2021. godine u sklopu SARI surveillance mreže u ECDC SARI surveillance projekt, tijekom kojega je u bolesnika sa simptomima karakterističnima za SARI (eng. Severe Acute Respiratory Infection) određivana prisutnost SARS-CoV-2 i virusa influence. Međutim, niti u jednom slučaju tijekom uobičajenog razdoblja praćenja gripe nismo dokazali virus influence, dok je bilo 1760 potvrđenih SARI COVID-19 slučajeva.

Rezultati virološke dijagnostike gripe koja se već dugi niz godina provodi u sklopu RC-a Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog sustava daju uvid u epidemiološku sliku gripe u Hrvatskoj. Poznavanje pojave i kretanja respiratornih virusa, uključujući virus influence važno je za planiranje i provođenje odgovarajućih općih i specifičnih preventivnih mjera u svrhu kontrole njihova širenja (kao npr. cijepljenje, seroprofilaksa, različite preporuke). U NRL-u se virus gripe uzgaja u staničnoj kulturi te u oplođenim kokošjim jajima i izolirani sojevi  zabilježeni u aktualnoj sezoni se šalju u Referentni laboratorij SZO za influencu Londonu čime RH sudjeluje u odabiru sojeva za cjepiva protiv gripe za narednu sezonu.

Zahvaljujući dobroj suradnji između laboratorija unutar nacionalne mreže COVID laboratorija potvrđen je prvi ovogodišnji slučaj gripe, koji je prvo dokazan u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” te dostavljen u NRL HZJZ-a na potvrdu i dodatnu karakterizaciju. Za sve do sada dokazane slučajeve utvrđeno je da su uzrokovani virusom influence A. Prvi su slučajevi bili povezani s boravkom na jadranskoj obali. Do sada smo dokazali ukupno 175 slučajeva gripe i većina je tipizirana kao AH3, a samo su dva slučaja H1N1pdm09.

Pravovremeno donošenje javnozdravstvenih preporuka koje utječu na širenje respiratornih virusa i njihovo provođenje može značajno utjecati na razvoj potencijalne epidemije gripe jer se putovi prijenosa virusa influence i novog koronavirusa preklapaju.

Aktivnost virusa influence prošle je sezone bila na međusezonskoj razini te je u sadašnjoj situaciji, a kako trenutno bilježimo velik broj slučajeva SARS-CoV-2 infekcija teško je procijeniti razinu aktivnosti virusa influence. Preostaje nam da intenzivno pratimo daljnju aktivnost ovih virusa te provodimo odgovarajuće mjere uobičajene za sezonu gripe.

Visok odaziv na cijepljenje protiv gripe mogao bi za zdravstveni sustav biti posebno važan jer su se tijekom prošle sezone bio uglavnom detektirali samo slučajevi COVID-19, dok bi u ovoj sezoni u isto vrijeme mogli biti prisutni SARS-CoV-2, RSV i virus influence što bi moglo stvoriti dodatan pritisak na zdravstveni sustav.

irena.tabain@hzjz.hr

 

 

Izvješće o COVID-19 i starijim osobama u Republici Hrvatskoj (podaci na dan 22. i 23. studenog 2021. godine)

Objavljeno je Izvješće o COVID-19 i starijim osobama u Republici Hrvatskoj (podaci na dan 22. i 23. studenog 2021. godine). Izvješće je izradila Služba za javno zdravstvo – Odjel za analizu i praćenje zaštite zdravlja starijih i drugih vulnerabilnih skupina (HZJZ).

Priprema podataka – Služba za medicinsku informatiku i biostatistiku, HZJZ.

Izvješće o COVID-19 i starijim osobama u Republici Hrvatskoj podaci na dan 22. i 23. studenog 2021. godine (26/11/2021.).

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog u znak sjećanja na sestre Mirabal, aktivistkinje iz Dominikanske Republike koje je dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Sestre Mirabal postale su simbol feminističkog, ali i nacionalnog otpora.

Nasilje nad ženama kao globalni problem

Nasilje nad ženama najzastupljeniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava te predstavlja ozbiljan društveni problem čijem se rješavanju mora pristupati odlučno i sustavno. Ono ostavlja dugoročne tjelesne, mentalne i seksualne posljedice koje mogu biti razorne. Nasilje utječe i na opću dobrobit žena te otežava njihovo ravnopravno sudjelovanje u društvu. Žene mogu biti žrtve različitih oblika nasilja – tjelesnog, psihičkog, seksualnog, ekonomskog. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2018. godine, 1 od 3 žene starije od 15 godina bila je (ili će biti) žrtva tjelesnog ili seksualnog nasilja tijekom svog života na globalnoj razini. U ovu statistiku nisu uključeni vrlo zastupljeni oblici nasilja poput seksualnog uznemiravanja, nasilja putem digitalne tehnologije i seksualnog iskorištavanja. Ovaj poražavajući podatak gotovo je konstantan tijekom cijelog proteklog desetljeća.

Utjecaj pandemije COVID-19

Još više zabrinjava utjecaj pandemije uzrokovane virusom COVID-19 na porast nasilja nad ženama, a posebno na porast obiteljskog nasilja. U mnogim zemljama nastupilo je zatvaranje (engl. lockdown) koje je ograničilo pristup određenim uslugama i mehanizmima zaštite od nasilja. Ograničeno kretanje, socijalna izolacija i ekonomska nesigurnost znatno su povećali rizik žena od nasilja u obitelji diljem svijeta. Također, u takvoj izvanrednoj situaciji trebalo je prilagoditi i unaprijediti preventivne aktivnosti te aktivno raditi na jačanju svijesti o razmjerima ovog oblika nasilja.

Crne brojke

Stvarni, realni broj slučajeva nasilja nad ženama, posebno onog obiteljskog, gotovo je nemoguće saznati. Ogroman broj slučajeva ostaje neprijavljen, a razlozi uglavnom uključuju strah od nasilnika, nepovjerenje u sustav i institucije, ekonomsku ovisnost, strah od odvajanja od djece i sl. Većina žena nasilje je doživjela upravo od člana vlastite obitelji, a polovicu svih femicida (ubojstvo žene) počinili su žrtvini sadašnji ili bivši partneri.

Nasilje u obitelji – najzastupljeniji oblik nasilja nad ženama

Prevalencija pojedinog oblika nasilja nad ženama razlikuje se od zemlje do zemlje, a ovisi o brojnim faktorima – kulturološkim, ekonomskim, političkim i brojnim drugim. U Hrvatskoj je, kao i u većini zapadnih zemalja, najčešće upravo obiteljsko nasilje.

Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji nasilje u obitelji definirano je kao „primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda; tjelesno kažnjavanje ili drugi način ponižavajućeg postupanja prema djeci; psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost; spolno uznemiravanje; ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnih prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci; zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne i duševne patnje“. Tu si i brojna druga djela koja su opisana u Kaznenom zakonu, poput kaznenih djela protiv života i tijela ili pak kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Većina zemalja ima usvojene zakone koji se odnose na nasilje u obitelji, seksualno uznemiravanje i uznemiravanje na radnom mjestu. Naravno, glavni izazov je provedba tih istih zakona. Žene i djevojčice često nemaju pristup adekvatnoj zaštiti. Osim toga, na prevenciji nasilja se u velikom dijelu svijeta ne radi adekvatno, a kada do nasilja dođe, ono često prođe nekažnjeno.  U Hrvatskoj je u tijeku provedba Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje 2017.-2022.

 

Više možete pronaći i na:

https://www.unwomen.org/en

https://mup.gov.hr/

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji NN 70/17, 126/19, 84/21

Kazneni zakon NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21

Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje 2017.-2022.

Termini za cijepljenje bez najave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije objavio je redovne termine i lokacije za cijepljenje bez najave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Građani se mogu cijepiti prvom, drugom ili trećom dozom cjepiva, a dostupna su im sva cjepiva protiv bolesti COVID-19 koja se koriste u Republici Hrvatskoj.

Za više detalja otvorite poveznicu ispod:

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/11/Redovni-termini-za-cijepljenje-bez-najave-u-Bjelovarsko-bilogorskoj-županiji.pdf

Obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti (15.11. – 15.12. 2021.)

Međunarodni Mjesec borbe protiv ovisnosti svake se godine u svijetu pa tako i u Hrvatskoj obilježava u razdoblju od 15. studenoga do 15. prosinca. Cilj obilježavanja je upozoriti cjelokupnu javnost na problem zlouporabe svih sredstava ovisnosti, a osobito droga te potaknuti sve subjekte u društvu na aktivnu  borbu protiv ovisnosti i zlouporabe droga u cilju poduzimanja zajedničkih akcija za uspješno suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu današnjice.

Obilježavanje međunarodnog Mjeseca borbe protiv ovisnosti provodi se putem šire društvene akcije na nacionalnoj i lokalnoj razini, a s ciljem promoviranja zdravih stilova života, podizanja razine svijesti javnosti o štetnim zdravstvenim i socijalnim posljedicama ovisnosti te pružanja pomoći obitelji, osobito odgojnoj funkciji roditelja u prevenciji ovisničkog stila življenja.

Aktivnosti koja će se provesti 2021. godine tijekom Mjeseca borbe protiv ovisnosti imaju zadaću dodatno upozoriti i potaknuti sve subjekte na suradnju u rješavanju problema ovisnosti o drogama.

Program obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti (PDF, 207 KB)

Svjetska antidopinška organizacija (WADA) obavila nadzor antidopinških aktivnosti HZJZ-a

U utorak 16. studenoga i srijedu 17. studenoga Svjetska antidopinška organizacija (WADA) obavila je nadzor rada Službe za antidoping. Ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u uvodnom dijelu nadzora koji je bio vezan za ustrojstvo Službe za antidoping u okviru HZJZ-a, sudjelovao je ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., pomoćnik ravnatelja za toksikologiju i antidoping Zdravko Lovrić, dipl. ing. sveučilišni magistar toksikologije, voditelj Službe za antidoping Roman Latinović, dr. med i voditeljica Službe za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove, Maja Bračun, mag. iur. Nakon toga su predstavnici WADA-e obavili stručni nadzor po odjelima.

Sukladno agendi, nadzor je obuhvaćao sljedeće cjeline:

  • Institucijska struktura
  • Upravljanje
  • Pravni okvir HZJZ-a kao potpisnika sporazuma s WADA-om
  • ADAMS baza
  • Izvješćivanje
  • Povjerljivost podataka
  • Testiranje i procjena rizika
  • Istrage
  • Upravljanje rezultatima
  • Provođenje edukacije
  • Odobravanje terapijskih izuzeća

Po završetku nadzora predstavnici WADA-e usmeno su izvijestili o usklađenosti djelovanja HZJZ-a i Službe za antidoping s Kodeksom. Komisija je preliminarno pohvalila rad nacionalne antidopinške organizacije i dala svega nekoliko preporuka vezano uz poboljšanje rada.

Konačno izvješće o rezultatima nadzora predstavnici WADA-e dostavit će početkom siječnja 2022. godine.

Predstavljena nova Strategija UNODC-a za sintetičke droge za razdoblje od 2021. do 2025. godine

(Beč, 19. studenog 2021.)

Sintetičke droge predstavljaju jedinstven izazov međunarodnoj kontroli droga koja teži očuvanju zdravlja globalne zajednice. Za razliku od proizvodnje droga biljnog porijekla, poput kokaina i heroina, koja je geografski ograničena, proizvodnja sintetičkih droga može se odvijati neovisno o geografskom položaju, budući se oslanja na ljudsku kreativnost i nekoliko strateških tvari. Navedena fluidnost čini produktivnost izuzetno mobilnom te bilo koja zemlja na svijetu predstavlja potencijalni izvor proizvodnje sintetičkih droga.

Dinamična priroda tržišta sintetičkih droga nužno je zahtijevala iznalaženje prilagodljivih rješenja i kontinuirano usavršavanje strateškog pristupa. Rekordna proizvodnja metamfetamina, primjetna na jugoistoku Azije, neovisno o ograničenju kretanja koje je nametnula pandemija COVID-19, geografski pomak u proizvodnji metamfetamina (npr. Afganistan) i sve veća pojava opioida, novih psihoaktivnih tvari, posebice sedativa i stimulansa, novi su izazovi koji nameću promjenu pristupa i usavršavanje trenutnih strategija kako bi iste pružile učinkovite odgovore u dinamičnom okruženju.

U skladu s korporativnom Strategijom UNODC-a za razdoblje od 2021. do 2025. godine, s ciljem učinkovite implementacije iste, kao odgovor na rastući problem sintetičkih droga diljem svijeta, Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC)  19. studenog 2021. godine predstavio je novu Strategiju za podršku državama u suočavanju sa predmetnom problematikom. Strategija za sintetičke droge za razdoblje od 2021. do 2025. godine je izgrađena oko četiri sinergijske i komplementarne sfere djelovanja, kao okvir za usmjeravanje međunarodnog, regionalnog i nacionalnog djelovanja, s ciljem pružanja učinkovite podrške državama u suočavanju sa rastućim problemom sintetičkih droga.

Predstavljanje nove Strategije dolazi u kritičnom trenutku. Broj novih psihoaktivnih tvari koje se pojavljuju na tržištima nezakonitih droga povećao se šest puta u posljednjem desetljeću i dosegao rekordnu vrijednost pojave preko 1000 jedinstvenih tvari tijekom 2020. godine. Godišnje globalne zapljene stimulansa, točnije amfetamina, porasle su za 64 % tijekom 2019. godine, dok se broj smrtnih slučajeva zbog poremećaja slijedom upotrebe opioida povećao za 71 % tijekom posljednjeg desetljeća.

Nadovezujući se na iskustvo UNODC-a i naučene lekcije iz proteklih godina u suočavanju s krizom opioida, nova Strategija za sintetičke droge UNODC-a predstavlja uravnotežen i sveobuhvatan okvir utemeljen na znanosti. Poseban naglasak stavljen je na odgovore koji se temelje na dokazima za žene i mlade, uvažavajući specifične izazove s kojima se susreću.

Četiri područja djelovanja Strategije za sintetičke droge obuhvaćaju slijedeće: multilateralizam i međunarodnu suradnju; sustav ranog upozoravanja o novim prijetnjama sintetičkih droga – sprečavanje kriza prije nego što se dogode; promicanje znanstveno utemeljenih zdravstvenih odgovora: “Znanost za zdravlje”; osnaživanje kapaciteta za borbu protiv droga i podršku međunarodnim operacijama za suzbijanje trgovine sintetičkim drogama.

Kroz znanstveno utemeljene procese, dokaze i znanje, nova Strategija pomoći će kreatorima politike da uvedu učinkovite smjernice politike i strateški pristup za suzbijanje proizvodnje i trgovine sintetičkim drogama te da omoguće pristup liječenju u različitim dijelovima svijeta.

Više informacija o novoj Strategiji o sintetičkim drogama UNODC-a možete pronaći na poveznici kako slijedi: https://syntheticdrugs.unodc.org/syntheticdrugs/en/strategy.html .